REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-552/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga, predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, protiv tuženika CROATIA Osiguranje d.d. OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, poslovni broj Gž-774/24-2 od 21. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pn-81/2021-27 od 15. ožujka 2024., u sjednici održanoj 4. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je protiv presude Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, poslovni broj Gž-774/24-2 od 21. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pn-81/2021-27 od 15. ožujka 2024., podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) postavivši pravno pitanje za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
"1. Može li stvarna šteta biti iznos izračunat temeljem odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP-a, koji se sukladno navedenoj odredbi izračunava primjenom propisa o mirovinskom osiguranju koji više ne sadrži odredbe o razmjernosti i koji prilikom isplata ne vrši razliku između invalidske mirovine utvrđene rješenjem HZMO-a zbog ozljede izvan rada i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, kao razmjerni iznos u visini razlike u kojoj je jedna od varijabli izračuna fiktivna odnosno pretpostavljena mirovina koja se ne isplaćuje niti će se ikada isplaćivati?"
2. Odgovor na tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
4. Na temelju odredbe čl. 385.a i odredbe čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud je ocijenio da postavljeno pravno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer u odnosu na postavljeno pravno pitanje pobijana presuda ne odstupa od prakse revizijskog suda, a ne radi se o pravnom pitanju u pogledu kojeg bi trebalo preispitati sudsku praksu.
5. Tužitelj nije naznačio odgovarajuće razloge važnosti, jer odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-I-856/16 od 7. veljače 2017. nije u suprotnosti s pobijanom odlukom, budući je pobijana odluka donesena na temelju provedenog financijskog vještačenja, a ne na pretpostavkama.
6. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 4. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
