Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4575/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Roberte Pandža, predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Jadranke Travaš i Ksenije Grgić, članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice IL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. tužitelja JL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnik Marko Hreljac, odvjetnik u Varaždinu, protiv tuženika ML, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici ĐL i Davorin Kapustić, Ivanec, odvjetnici u Ivancu, radi prestanka uznemiravanja vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P-791/2021-36 od 6. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika ML kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P-791/2021-36 od 6. listopada 2023. u dijelu pod točkom I., II., IV. i stavkom petim izreke kojim je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio presudu kojom je pod točkom I. naložio tuženiku ML da prestane uznemiravati tužitelje IL i JL, u vlasništvu njihovih nekretnina, čkbr. [katastarska čestica], u naravi kuća, zgrada, dvorište, livada i voćnjak sa 863 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica], u naravi livada i voćnjak sa 863 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da svojim samovoljnim postupanjima preusmjerava otjecanja oborinskih voda na nekretnine tužitelja tako da uspostavi raniji prirodni način otjecanja oborinskih voda sa svojih nekretnina čkbr. [katastarska čestica], u naravi livada u [adresa] sa 564 m2, čkbr. [katastarska čestica] u naravi livada u [adresa] sa 199 m2 i čkbr. [katastarska čestica] u naravi kuća, izgrađeno zemljište i dvorište sa 524 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], do prve odnosno najbliže mjesne oborinske grabe.

Pod točkom II. izreke tuženiku se zabranjuje svako takvo daljnje uznemiravanje tužitelja IL i JL u vlasništvu njihovih nekretnina, čkbr. [katastarska čestica] u naravi kuća, zgrada, dvorište, livada i voćnjak sa 3.713 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica], u naravi livada i voćnja sa 863 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te mu se nalaže da uspostavi raniji prirodni tok oborinskih voda, na svojoj nekretnini čkbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Pod točkom III. izreke odbijen je dio tužbenog zahtjeva tužitelja IL i JL koji glasi:

" Nalaže se tuženiku ML iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da spriječi otjecanje otpadnih (fekalnih) voda sa svoje nekretnine čkbr. [katastarska čestica], u naravi kuća, izgrađeno zemljište i dvorište sa 524 m2, upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], preko svojih nekretnina, čkbr. [katastarska čestica], u naravi livada u ladnju gornjem sa 564 m2, čkbr. [katastarska čestica], u naravi livada u Ladnju Gornjem sa 199 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na nekretnine, čkbr. [katastarska čestica], u naravi kuća, zgrada, dvorište, livada i voćnjak sa 3.713 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica], u naravi livada i voćnja sa 863 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja.

Nalaže se tuženiku ML iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da radi uspostave ranijeg prirodnog toka oborinskih voda, na svojoj nekretnini čkbr. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to u dijelu nekretnine uz među sa nekretninom čkbr. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izgradi sabiraonicu oborinskih voda te da od te sabiraonice u dogovoru sa trećom stranom, od betonskih kanalica izradi odvod vode, do prve najbliže, mjesne grabe za skupljanje oborinskih voda, kao i da poduzme mjere, u vidu izgradnje septičke jame, radi sprječavanja otjecanja otpadnih (fekalnih voda), sa svoje nekretnine, čkbr. [katastarska čestica], u naravi kuća, izgrađeno zemljište i dvorište sa 524 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], preko svojih nekretnina čkbr. [katastarska čestica], u naravi livada u ladanju gornjem sa 564 m2 i čkbr. [katastarska čestica] u naravi livada u ladanju gornjem sa 199 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na nekretnine čkbr. [katastarska čestica], u naravi kuća, zgrada, dvorište, livada i voćnjak sa 3.713 m2 upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica], u naravi livada i voćnjak sa 863 m2 upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja".

Pod točkom IV. izreke naloženo je tuženiku da 1. tužiteljici IL i 2. tužitelju JL naknadi parnični trošak u iznosu od 3.649,50 EUR[1] /27.497,16 kn, dok se preostali dio zahtjeva za naknadu parničnog troška od 66,36 EUR odbija. Pod stavkom petim, iako ga je sud prvog stupnja pogrešno naveo kao točku IV. odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka.

2. Protiv ove presude u dijelu pod točkom I., II. IV. te u dijelu kojim je tuženiku naloženo da 1. tužiteljici IL i 2. tužitelju JL naknadi parnični trošak u iznosu od 3.649,50 EUR/27.497,16 kn te pod stavkom petim kojim je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka žalbu je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te zbog odluke o troškovima postupka. Predlaže u pobijanom dijelu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda, odnosno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja ponovno suđenje uz naknadu troška za sastav žalbe.

3. Žalba tuženika je neosnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 96/08, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23

- dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP. Presuda sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika, te nema nedostataka zbog kojih ne bi bilo moguće ispitati njezinu pravilnost i zakonitost, pa stoga neosnovano tuženik u žalbi upire na bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za prestankom uznemiravanja u vlasništvu njihovih nekretnina od strane tuženika i sprječavanja štetnih imisija u obliku oborinskih voda za koje tvrdi da dolaze sa nekretnina tuženika, pozivom na odredbu čl. 110. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV) te zahtjev radi uspostave ranijeg prirodnog načina otjecanja oborinskih voda sa nekretnina tuženika i zabrane svakog takvog daljnjeg uznemiravanja tužitelja u vlasništvu njihovih nekretnina.

6. Osnovanost svoga zahtjeva za prestanak uznemiravanja ispuštanjem oborinskih voda tužitelji temelje na činjenici da se oborinske vode sa nekretnine tuženika slijevaju na nekretninu tužitelja obzirom da je tuženik samovoljnim postupanjem, odnosno navoženjem zemlje na svoju nekretninu te podizanjem terena, preusmjerio otjecanje oborinskih voda na nekretnine tužitelja, kao i otjecanje otpadnih voda sa svoje nekretnine na nekretninu tužitelja na kojoj je došlo do vlaženja zida garaže te plavljenja voćnjaka i vrta tužitelja a koji su izvor tužiteljevih prihoda. Stoga je pravilno sud prvog stupnja u konkretnom slučaju kao mjerodavno pravo primijenio odredbu čl. 110. st. 1. ZV.

7 . Prema odredbi čl. 110. st.1. ZV-a, nitko se ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije).

7.1. Prema st. 2. istoga članka, vlasnici nekretnine koje su izložene prekomjernim posrednim imisijama ovlašteni su od vlasnika nekretnine s koje one potječu zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koju su nanijele, kao i da ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini ono što je uzrokom prekomjernih imisija, dok ne poduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguće prekomjerne imisije.

7.2. Dakle, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi pretpostavka za prihvaćanje tužbenog zahtjeva za zabranu prekomjernih štetnih imisija je utvrđenje postojanja takvih imisija, tj. utvrđenje da se radi o imisijama koje su prekomjerne s obzirom na namjenu nekretnine ili da uzrokuju znatniju štetu ili da su nedopuštene na temelju posebnog zakona.

8. Između stranaka je nesporno:

- da su stranke vlasnici susjednih nekretnina i to tužitelji suvlasnici nekretnine čkbr. [katastarska čestica] u naravi kuća, zgrada, dvorište, livada i voćnjak sa 3,713 m2 upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a 1. tužitelj je vlasnik čkbr. [katastarska čestica] u naravi livada i voćnjak sa 863 m2 upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je tuženik suvlasnik nekretnine čkbr. [katastarska čestica] u naravi livada u [adresa] sa 564 m2, čkbr. [katastarska čestica] u naravi livada u [adresa] sa 199 m2 i čkbr. [katastarska čestica] u naravi kuća, izgrađeno zemljište i dvorište sa 524 m2 sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da se nekretnine tuženika nalaze iznad nekretnina tužitelja,

- da se oborinske vode sa nekretnine tuženika slijevaju na nekretnine tužitelja.

9. Međutim i u ovoj žalbenoj fazi sporno je da li je navoženje zemlje na nekretninu tuženika posljedično dovelo do preusmjeravanja otjecanja oborinskih voda s njegove nekretnine na nekretninu tužitelja i da li te oborinske vode usmjerene na nekretninu tužitelja predstavljaju imisije kojima tuženik neosnovano uznemirava nekretninu tužitelja.

10. Sud prvog stupnja je tijekom postupka utvrdio:

- iz iskaza tužitelja proizlazi da se sa nekretnine tuženika slijevaju oborinske i otpadne vode na nekretninu tužitelja iz razloga jer je tuženik dizao teren svoje nekretnine više puta, da se zbog toga voda skuplja na nekretnini tuženika i slijeva na nekretninu tužitelja, da zbog toga tužiteljima nastaje velika šteta na vrtu , a vlaži se i zid garaže tužitelja,

- iz iskaza tužiteljice proizlazi da se voda sa žlijeba tuženika i obitelji ILŽ slijeva kada su oborine u potocima, a kada pada kiša voda se nakuplja kod tuženika i slijeva kod tužitelja zbog čega je duže potrebno da se vrt tužitelja ocijedi,

- iz iskaza svjedokinje JLŽ te iskaza tuženika proizlazi da je nekretnina tužitelja niža u odnosu na nekretninu tuženika, da nisu radili promjene na terenu osim što su skinuli manju količinu zemlje sa dvorišta te umjesto zemlje stavili šljunak, da nije bilo problema sa slijevanjem vode na nekretninu tužitelja sve dok susjedi I nisu podigli betonski parapeti od tada voda teče prema nekretnini tužitelja,

- na temelju vještaka za zaštitu okoliša Roberta Roceka utvrđeno je da se sa nekretnine tuženika koja je u odnosu na nekretninu tužitelja na višem položaju slijevaju oborinske vode na nekretninu tužitelja, da postoji negativan utjecaj tih voda na nekretnine tužitelja, no da to ne šteti uzgoju povrća zasađenom na vrtu tužitelja te da se s nekretnine tuženika ne ispuštaju otpadne i fekalne vode,

- na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za zaštitu na radu i zaštitu okoliša Marije Hrgarek, dipl. ing. kem. tehn. utvrđeno je da otpadne sanitarne vode ne dolaze na nekretninu tužitelja,

- na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za zaštitu na radu i zaštitu okoliša Marije Hrgarek, dipl. ing. kem. utvrđeno je da s obzirom na to da se stambeni objekt tuženika nalazi na višoj visini od stambenog objekta tužitelja oborinske vode se prirodnim padom slijevaju prema nekretnini tužitelja i prema parapetu koji nema procjednice kroz koje bi voda mogla otjecati dalje, da se voda slijeva prema međi tužitelja i kroz parapet se probija do vrta u kojem tužitelji uzgajaju povrće, da bi se spriječilo zaustavljanje oborinskih voda kod parapeta i procjeđivanje prema nekretnini tužitelja trebalo bi napraviti procjednik-drenažu kroz parapet te cjevovodom ili slivnikom, sakupljenu vodu usmjeriti prema sustavu za odvodnju oborinskih voda koji se nalazi uz županijsku cestu,

- na temelju dopune nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za zaštitu na radu i zaštitu okoliša Marije Hrgarek, dipl. ing. kem. utvrđeno je da sabirna jama nije vodonepropusna što znači da nije izgrađena sukladno pravilima struke,

- da je tuženik povisio najviši dio svoje nekretnine koji se nalazi na suprotnoj strani od tužiteljeve kuće tako što je na njega navozio određenu količinu zemlje što je utjecalo na povećan dotok vode na nekretninu tužitelja, da je tuženik zemlju navezao tako da je povisio razinu tla na dijelu dvorišta koje se nalazi nasuprot tužiteljeve nekretnine što je imalo za posljedicu povećano slijevanje vode prema međi tužitelja, a da je tuženik navozio zemlju uz među tužitelja većina oborinske vode bi u tom slučaju tekla na drugu stranu nekretnine i ne bi utjecala na nekretninu tužitelja.

11. Sud prvog stupnja je pravilno postupio kada je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Marije Hrgarek, dipl. ing. kem, ocjenjujući isti stručnim i objektivnim, pri čemu je ista u svom nalazu kao i dopunskom očitovanju odgovorila na sve prigovore te stranke nakon dopune stranke nisu imale primjedbi na njezin nalaz.

12. Suprotno žalbenim navodima tuženika sud prvog stupnja je pravilno postupio kada nije prihvatio kao vjerodostojne iskaze svjedoka ILŽ i ŠL s obzirom da su njihovi iskazi u suprotnosti iskazima tužitelja, tako i nalazom i mišljenjem vještaka Marije Hrgarek

13. Slijedom svega navedenog, sud prvog stupnja je savjesnom ocjenom iskaza tužitelja te nalaza i mišljenja vještaka Marije Hrgarek kao i njezine dopune pravilno utvrdio da do prekomjernog slijevanja oborinskih voda sa nekretnine tuženika na nekretninu tužitelja dolazi zbog toga što je tuženik navoženjem zemlje uz među sa nekretninom tuženika podigao teren čime je poremetio prirodni tok oborinskih voda usmjerivši ih prema nekretnini tužitelja što ima za posljedicu vlaženja zida garaže i njegova pucanja te plavljenje voćnjaka i vrta tužitelja.

14. Stoga je pravilno sud prvog stupnja prihvatio zahtjev tužitelja kao osnovan.

15. U postupku pred prvostupanjskim sudom nije počinjena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, u vezi s čl. 8. ZPP, na koju sadržajno u žalbi ukazuje žalitelj, jer se ocjena dokaza prvostupanjskog suda, pa tako i iskaza saslušanih svjedoka, temelji na savjesnoj i brižljivoj ocjeni svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

16. Tuženik u žalbi iznosi svoju ocjenu provedenih dokaza i iznosi vlastitu verziju činjenica utvrđenih u postupku. Tako neosnovano ponavlja tvrdnje isticane tijekom postupka da kada su vlasnici nekretnine čk.br. 250/4 k. o. [katastarska općina] izgradili ogradu od betonskog parapeta na granici između te nekretnine i nekretnine tuženika čk.br. 250/7 k. o. [katastarska općina], koja je ograda spriječila prirodno otjecanje oborinskih voda pravcem istok-zapad, da se dio oborinskih voda se počeo slijevati na nekretninu tužitelja.

17. Međutim, valja žalitelju ukazati da je na temelju nalaza i mišljenja vještaka Marije Hrgarek, nedvojbeno utvrđeno da se voda koja se slijeva s nekretnine tuženika nakuplja u trokutu između nekretnine tužitelja, tuženika i nekretnine treće osobe, ILŽ te odatle potom dolazi na nekretninu tužitelju, te bi se to događalo i u slučaju da nema parapeta, pa i onda kad bi parapet imao procjednice, te je sud prvog stupnja utvrdio da je za slijevanje oborinskih voda na nekretninu tužitelja isključivo odgovoran tuženik iz razloga što je povisio teren svoje nekretnine zbog čega dolazi do prekomjernog slijevanja oborinskih voda prema nekretnini tužitelja. Stoga je pravilno sud prvog stupnja utvrdio da tuženik protivno čl. 110. st. 4. ZV-a uznemirava tužitelje time što je posebnim uređajima ili na drugi način, u konkretnom slučaju povišenjem terena svoje nekretnine neposredno odašilje na nekretninu tužitelja oborinske vode, i time tužiteljima nanosi štetu.

18. Stoga je, a suprotno žalbenim navodima tuženika pravilno sud prvog stupnja prihvatio zahtjev tužitelja utvrđujući da je tuženik onaj koji je izvršio čin uznemiravanja, te se pri tom neosnovanim ukazuju žalbeni navodi da su tužbom trebali biti obuhvaćeni svi suvlasnici susjednih nekretnina obzirom da se u konkretnom slučaju radi o negatorijskoj tužbi u kojoj je pasivno legitimiran onaj koji je izvršio čin uznemiravanja.

19. Stoga je pravilnom primjenom materijalnog prava tužbeni zahtjev pravilno prihvaćen kao osnovan.

20. Odluka o troškovima postupka pravilna je i zakonita, kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP), tako i po visini troškova koji su određeni (čl. 155. i za što je sud prvog stupnja dao valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud.

21. Slijedom iznijetog, i jer nije ostvaren niti jedan žalbeni razlog, valjalo je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Zagrebu 4. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Roberta Pandža