REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-330/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RC pok. R iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zoran Skelin, odvjetnik u Trogiru, protiv tuženika NC pok. R iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ognjen Stevović, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-2685/2024-3 od 2. listopada 2024., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru broj P-3381/2022-14 od 22. travnja 2024., u sjednici održanoj 4. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-2685/2024-3 od 2. listopada 2024., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru broj P-3381/2022-14 od 22. travnja 2024.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Prijedlog tuženika djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.
4. Postupajući u skladu s odredbom članka 385.a st. 1. i članak 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) ocijenjeno je da postavljena pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja sljedeća pitanja:
„Da li je uopće potrebno naznačavati i određeno postavljati pravna pitanja zbog kojeg se predlaže dopuštenje podnošenja revizije u situaciji kada su u osporenoj odluci očitovane takve povrede procesnog i materijalnog prava koje rezultiraju teškom povredom prava stranaka i nejednakošću u odnosu na druge stranke kojima je sud drugog stupnja u predmetima slične pravne i gotovo identične činjenične osnove donio odluke s dijametralno suprotnim stajalištima u odnosu na osporenu odluku?
Može li sud drugog stupnja vršiti ocjenu dokaza koji nije izveden u parničnom postupku pred sudom prvog stupnja, odnosno kojeg je sud prvog stupnja odbio kao suvišnog?
Je li sud vezan činjeničnim utvrđenjima koje je dalo nadležno tijelo u djelokrugu poslova svoje nadležnosti odnoseći se na obavijesti Republika Hrvatska, Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured Split, Ispostava Trogir, KLASA: 410-20/11- 01/38, Ur.br.:513-07-17-10/11-2 „Trogir, 27.10.2011.“ Rješenju Općine Trogir, Uprava prihoda Broj: 04-3221/1-1973 „Trogir, 28.XII. 1973.“ u pogledu utvrđenja tko bi bio evidentiran kao prodavatelj, a tko kao kupac kod toga tijela pri tom prometu nekretnina?
Je li ugovor o diobi, ili kako sud navodi na stranici 6. alineja točka 2. i 3. čini pravni posao između stranaka, te je li na temelju istoga tužitelj ovlašten zahtijevati činidbu – izdavanje tabularne isprave, ili je ovlašten zahtijevati utvrditi se (su)vlasnikom izravno na temelju istoga imajući u vidu dokaze u spisu iz kojih proizlazi da isti nije izvršen?
Je li sud ovlašten o stjecanju nekretnine u konkretnom slučaju prosuđivati kumulirajući institute stjecanja nekretnine na temelju pravnog posla i stjecanja nekretnine na temelju zakona – putem dosjelosti, ili se isti međusobno isključuju, posebno u pogledu osobe stjecatelja i predmet stjecanja?
Je li sud ovlašten utvrditi tužitelja suvlasnikom, a istodobno i vlasnikom točno određenog i omeđenog dijela nekretnine koje su obje bile predmet kupoprodaje po istom pravnom poslu i pod istim uvjetima?“.
6. Prvo postavljeno pitanje nije dovoljno konkretizirano, pa ne predstavlja pitanje koje bi bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu i u odnosu na koje bi bila potrebna intervencija ovoga suda.
7. Revizijski sud je ocijenio da drugo i peto pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer se radi o pitanjima od čijeg odgovora ne ovisi ishod spora, obzirom predmetna pitanja polaze od pretpostavki koje nisu ostvarene.
8. Treće i četvrto pitanje koja postavlja tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije upravljena su na osporavanje činjeničnih utvrđenja sudova nižeg stupnja pa time navedena pitanja nisu pitanja koja bi bila važna za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
9. Šesto naznačeno pitanje nije važno u smislu odredbe čl. 385.a ZPP za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi jer je riječ o pitanju kod kojeg odgovor ovisi o okolnostima konkretnog slučaja.
10. Također, ovaj sud je ocijenio da stranka nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku koji je prethodio reviziji povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP. To zato što se tuženik u prijedlogu samo paušalno poziva na povredu prava na pravično suđenje, međutim ne daje konkretne razloge.
11. Slijedom iznesenog, a budući da je ocijenjeno da postavljena pravna pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije je djelomično odbijen na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP te je riješeno kao u točki I. izreke.
12. Kako predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, valjalo je u tom dijelu prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP te riješiti kao u točki II. izreke.
Zagreb, 4. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
