Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj:Kž-106/2025-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Siniše Pleše kao predsjednika vijeća, te Lidije Vidjak i Jasne Smiljanić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog HE, zbog kaznenog djela prijevare iz članka 236. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., i 118/18., – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući povodom žalbe okrivljenika podnesene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: K-1905/2024. od 8. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba okrivljenog HE kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom proglašen je krivim okrivljeni TE zbog kaznenog djela prijevare iz članka 236. stavak 1. KZ/11, činjenično opisano izrekom presude, pa je na temelju te odredbe osuđen na kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci i na temelju odredbe članka 56. KZ/11 okrivljeniku je izrečena uvjetna osuda te je utvrđeno da se kazna zatvora neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od tri godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

    2. Na temelju odredbe članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. - dalje u tekstu: ZKP) oštećenom PE, OIB: [osobni identifikacijski broj], se dosuđuje postavljeni imovinskopravni zahtjev u iznosu od 2.389,01 eura / 18.000,00 kuna, te se nalaže okrivljenom HE da navedenom oštećeniku naknadi dosuđeni iznos u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti presude, dok u preostalom iznosu, oštećeni PE se upućuje u parnicu.

    3. Na temelju odredbe članka 148. stavak 1. i 6. ZKP, okrivljeni TE se oslobađa od plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 6. ZKP, te isti padaju na teret proračunskih sredstava.

    4. Protiv te presude žalbu je podnio okrivljeni putem branitelja Ivana Jelavića, odvjetnika iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog odluke o imovinskopravnom zahtjevu. U žalbi je predložio da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenika oslobodi optužbe.

    5. Odgovor na žalbu okrivljenika podnio je oštećeni PE, s prijedlogom da se žalba okrivljenika odbije kao neosnovana.

    6. Spis je u smislu odredbe članka 474. stavak 1. ZKP dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

    7. Žalba okrivljenika nije osnovana.

    8. Nije u pravu okrivljenik kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP.

    9. U žalbi se ističe da se pobijana presuda ne može ispitati jer je izreka presude proturječna sama sebi i razlozima presude, te da su izneseni razlozi o odlučnim činjenicama proturječni i da postoji proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava i iskaza i samih tih isprava i iskaza.

    10. Međutim, suprotno tvrdnjama okrivljenika prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka jer je izreka presude razumljiva, nije proturječna sama sebi niti razlozima presude, te su o odlučnim činjenicama u pobijanoj presudi izneseni svi razlozi koji su potpuno jasni te nisu međusobno proturječni.

    10.1. Okrivljenik ističe da je prvostupanjski sud u točki 7 obrazloženja presude naveo da "…na temelju analize svih izvedenih personalnih dokaza te povezujući te dokaze s materijalnom dokumentacijom da je našao na nedvojben način utvrđenim da je okrivljenik postupao s prijevarnom namjerom te da je počinio kazneno djelo prijevare….". ,međutim, da je takvo obrazloženje prvostupanjskog suda potpuno paušalno zbog čega u pobijanoj presudi nema razloga o odlučnim činjenicama.

    10.2. Međutim, suprotno tvrdnjama okrivljenika, prvostupanjski sud je u pobijanoj presudi iznio sve razloge o odlučnim činjenicama, pa je tako i točki 7 obrazloženja pobijane presude ispravno naveo da na temelju analize svih izvedenih personalnih dokaza te povezujući ih s materijalnom dokumentacijom da je na nedvojben način utvrđeno da je okrivljenik postupao s prijevarnom namjerom u odnosu na oštećenika, zatraživši od njega u dva navrata novčani iznos od 18.000,00 kuna, koji iznos nikada nije namjeravao vratiti oštećeniku, pa nakon što je oštećenik, po proteku više mjeseci shvatio da mu isti neće vratiti iznos novca, pokušao stupiti u kontakt sa okrivljenikom, pri čemu mu se on više nikada nije javio niti je vratio novac, zbog čega da je okrivljenik počinio kazneno djelo prijevare iz članka 236. stavak 1. KZ/11.

    10.3. Nadalje, prvostupanjski sud u razlozima pobijane presude navodi da je okrivljenik bio svjestan stanja u kojem se nalazi oštećeni PE, da je osoba starije životne dobi, umirovljenik i invalidna osoba, kod koje je okrivljenik ubrzo stekao povjerenje zbog čega je iskoristio veliku empatičnost oštećenika i lakovjernost i od istog zatražio novčani iznos od 18.000,00 kuna koji mu je oštećenik i predao, s obećanjem da će taj novac vratiti iako stvarne namjere da to učini nije imao, a što je prvostupanjski sud obrazložio u pobijanoj presudi, iz čega je razvidna i svijest okrivljenika i htjenje da počini kazneno djelo, a sve s ciljem stjecanja protupravne imovinske koristi, zbog čega da je ostvario sva obilježja kaznenog djela za koje je proglašen krivim.

    11. Zbog navedenog nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP jer su u pobijanoj presudi navedeni svi razlozi o odlučnim činjenicama koji su potpuno jasni i nisu proturječni niti postoji proturječje između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava i iskaza danih u postupku i samih tih isprava i iskaza.

    12. Zbog navedenog nije osnovan žalbeni prigovor okrivljenika zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka.

    13. Nadalje, nije u pravu okrivljenik kada je žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

    13.1. Naime, prvostupanjski sud je činjenično stanje u ovom postupku pravilno utvrdio u odnosu na sve odlučne činjenice, kada je utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo prijevare iz članka 236. stavak 1. KZ/11 na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci pobijane presude. Takovo činjenično stanje prvostupanjski sud je utvrdio sa potpunom sigurnošću na temelju savjesne ocjene i analize svih izvedenih dokaza.

    13.2. Ispravno prvostupanjski sud prihvaća iskaz oštećenika PE te svjedoka DE i UE, jer i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda njihovi iskazi su logični te u suglasju sa dokumentacijom priležećoj u spisu. Pri tome oštećenik je detaljno opisao postupanje okrivljenika, navodeći da je stupio u kontakt sa okrivljenikom koji je tada prodavao medicinske proizvode, te izvršio pregled kod okrivljenika, o čemu postoji dokaz u vidu dokumentacije iz ordinacije "Vaš doktor", od 8. studenog 2016. Pri tome je oštećenik naveo da mu je okrivljenik pričao o teškoj životnoj situaciji, bolesnoj majci, da mu treba novac, zbog čega mu je oštećenik, imajući povjerenje u njega, predao iznos od 8.000,00 kuna, a naknadno, obzirom da je okrivljenik naveo da mu je umrla majka, predao mu je još 10.000,00 kuna, i pri tome mu je okrivljenik rekao da će mu novac vratiti nakon što proda imovinu u Slavoniji. Oštećenik je naveo da mu je okrivljenik trebao vratiti novac kroz dva do tri mjeseca, što nije učinio, pri čemu je pokušao stupiti u kontakt sa njim osobno i preko ordinacije, u čemu nije uspio jer je ordinacija bila zatvora, a okrivljenik se nije javljao, a iz rješenja Trgovačkog suda u Osijeku utvrdio je da je proveden stečajni postupak nad trgovačkim društvom i da je isti zatvoren. Svjedoci koji su ispitani tijekom postupka i to FE nije imao neposrednih niti posrednih saznanja o počinjenju kaznenog djela, niti poznaje okrivljenika, dok je svjedok UE naveo da je upoznao okrivljenika i da je prodavao medicinske preparate i opremu te da je čuo da je prevario više ljudi, uzevši novac od njih, ne isporučivši im proizvode te da je čak posuđivao novac od ljudi na ime teške životne situacije. Naime, ispitani oštećenik i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda nema razloga teretiti okrivljenika, već iskazuje životno i logično, a njegov iskaz djelomično je potvrđen i iskazom svjedoka UE.

    14. Dakle, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je činjenično stanje u ovom postupku pravilno utvrdio kada je utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo prijevare iz članka 236. stavak 1. KZ/11 na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci pobijane presude, o čemu je dao valjane i logične razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, zbog čega ga je ispravno proglasio krivim za to kazneno djelo i osudio po zakonu.

    15. Zbog navedenog nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

    16. Iako se okrivljenik ne žali zbog odluke o kazni, a kako žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o kazni, to je ovaj drugostupanjski sud ispitao pobijanu presudu i u tom dijelu. Prilikom odluke o izboru vrste i visine kazne, prvostupanjski sud je okrivljeniku cijenio sve one okolnosti koje su od utjecaja da kazna po vrsti i mjeri bude teža ili lakša za okrivljenika (olakotne i otegotne okolnosti), a kojima je dao i primjeren značaj. K ao olakotno prvostupanjski sud je okrivljeniku cijenio da do sada nije dolazio u sukob sa zakonom, dok mu je kao otegotno utvrdio njegovu ustrajnost u počinjenju kaznenog djela, koja se ogleda u tome da je okrivljenik u dva navrata uzeo novac od oštećenika, koji je osoba starije životne dobi i invalid, te ga je osudio na kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci i potom mu izrekao uvjetnu osudu na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko u roku od tri godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Naime, ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da će se kaznom na koju je okrivljenik osuđen presudom prvostupanjskog suda u cijelosti ostvariti svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, na način da će se takvom kaznom izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te utjecati na okrivljenika i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja.

    17. Nadalje, nije u pravu okrivljenik niti kada se žali zbog odluke o imovinskopravnom zahtjevu.

    17.1. Naime, pobijanom presudom prvostupanjski sud je na temelju odredbe članka 158. stavak 2. ZKP oštećenom PE dosudio imovinskopravni zahtjev u iznosu od 2.389,01 eura/18.000,00 kuna te naložio okrivljenom da navedeni iznos naknadi oštećenom PE u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, dok je sa preostalim dijelom imovinskopravnog zahtjeva oštećenik upućen u građansku parnicu. U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud navodi da je oštećeniku trebalo dosuditi imovinskopravni zahtjev u iznosu navedenom u izreci pobijane presude, koji se odnosi na nesporno utvrđenu visinu štete uzrokovane kaznenim djelom okrivljenika, dok ga je sa preostalim dijelom postavljenog imovinskopravnog zahtjeva uputio u parnicu, s obzirom da bi utvrđivanje stvarnog iznosa štete inkriminiranim postupanjem okrivljenika bitno odugovlačilo kazneni postupak. Naime, nesporno je da je inkriminiranim postupanjem okrivljenik od oštećenika uzeo iznos od 18.000,00 kuna, koji nikada nije vratio, dok preostali dio postavljenog imovinskopravnog zahtjeva u iznosu od 3.600,00 kuna za koji je oštećenik naveo da je predao okrivljeniku, za kupljena medicinska pomagala, odnosno, proizvode i obavljene preglede koje je oštećenik nesporno obavio i proizvode preuzeo i konzumirao, trebalo je u tom dijelu oštećenika sa postavljenim imovinskopravnim zahtjevom uputiti u parnicu.

    17.2. Dakle, nije u pravu okrivljenik kada se žali zbog odluke o imovinskopravnom zahtjevu jer je tijekom postupka nesporno utvrđeno da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, zbog čega je ispravno prvostupanjski sud oštećeniku dosudio imovinskopravni zahtjev u iznosu navedenom u izreci i obrazloženju pobijane presude, a sa preostalim dijelom imovinskopravnog zahtjeva u iznosu od 3.600,00 kuna oštećenik je ispravno upućen u građansku parnicu.

    18. Ispitana je pobijana presuda u smislu odredbe članka 476. stavak 1. ZKP te kako nisu nađene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je odlučiti kao u izreci na temelju odredbe članka 482. ZKP.

    U Zagrebu 4. ožujka 2025.

    PREDSJEDNIK VIJEĆA:

    Siniša Pleše

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.