Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3323/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Jakovčević, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pokojnog HČ, pok ŠČ, rođenog **.**.1937., a umrlog **.**.1986., odlučujući o žalbama zakonskog nasljednika ŠČ, sina ostavitelja, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Marini Krka, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Krka & Krka d.o.o. iz Splita i zakonske nasljednice VČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kćerke ostavitelja, zastupane po punomoćnici Editi Dvornik, odvjetnici u Splitu, protiv djelomičnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, poslovni broj O-2857/2018-18 od 18. travnja 2024., dana 4. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se djelomično rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, poslovni broj O-2857/2018-18 od 18. travnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim djelomičnim rješenjem o nasljeđivanju odlučeno je:

"Iza pokojnog HČ pok. ŠČ, rođenog **.**.1937., a umrlog

11. veljače 1986., državljanina Republike Hrvatske

I. Utvrđuje se da njegovu ostavinu sačinjavaju:

NEKRETNINE: - čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], ZU 2044 K. O. [katastarska općina], suvlasnički dio za 144/225792 dijela;

- čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], ZU 7082 K. O. [katastarska općina], suvlasnički dio za ¾ dijela i

- čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], ZU 6249 K. O. [katastarska općina], suvlasnički dio za ¾ dijela.

II. Njegovim nasljednicima proglašavaju se na temelju Zakona, tako da se ostavinska imovina raspoređuje:

1. MČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sinu ostavitelja, za ½ dijela

2. VČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kćerki ostavitelja, za ½ dijela.

III. Općinski sud u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split, izvršit će nakon pravomoćnosti ovog rješenja o nasljeđivanju, uknjižbu prava vlasništva nasljednika na nekretninama koje su navedene u točci I. ovog rješenja, kako je to navedeno u točci II. ovog rješenja."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu su izjavili oboje zakonskih nasljednika MČ iz [adresa], sin pok. ostavitelja i VČ iz [adresa], kćerka pok. ostavitelja i to oboje zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) te predlažu njihove žalbe usvojiti

3. Žalba zakonska nasljednika ŠČ je osnovana.

4. Žalba zakonske nasljednice VČ je osnovana

5. Prvostupanjski je sud odlučio kao u izreci prvostupanjskog rješenja temeljem odredbi čl. 10. i 135. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 52/71, 47/78 i 56/00 - dalje: stari ZN), te sukladno čl. 226. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/1 i 14/19 - dalje: novi ZN) uz obrazloženje da su se djeca pok. ostavitelja HČ, rođenog **.**.1937., a umrlog **.**.1986. i to sin MČ i kćerka VČ, oboje iz [adresa], kao jedini zakonski nasljednici prvog nasljednog reda tijekom postupka suglasili da imovinu ostavitelja predstavljaju nekretnine koje su navedene pod stavkom I izreke tog rješenja.

6. Takav zaključak prvostupanjskog suda nije pravilan to žalitelji osnovano osporavaju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

7. Naime, taj sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi:

- da je podneskom od 22. svibnja 2018. zakonski nasljednik MČ obavijestio sud da je naknadno utvrdio da je pok. otac HČ pok. ŠČ osim nekretnina koje mu je darovao Ugovorom o darovanju od 7. ožujka 1985. imao u vlasništvu i drugih nekretnina u pogledu kojih je zatražio donošenje rješenja o nasljeđivanju te je podneskom od 22. studenog 2023. precizirao iste navodeći da ostavinsku masu iza pok. ostavitelja čine:

[katastarska općina]

- čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], ZU 7082 K. O. [katastarska općina], i

- čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], ZU 2044 K. O. [katastarska općina],

- da je zakonska nasljednica VČ izjavila da je Ugovor o darovanju od 7. ožujka 1985., kojim je pok. ostavitelj darovao ŠČ čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u ¾ dijela prizemlja zgrade ništetan i da ne proizvodi pravne učinke s obzirom da nije došlo do prave predaje nekretnine, radi čega smatra da i nekretnine koje su navedene u tom darovnom ugovoru ulaze u ostavinu ostavitelja, kojim navodima se MČ u cijelosti usprotivio navodeći da je nasljednica VČ dala ovjerene izjave 25. siječnja 2012. i 16. veljače 2012. te 8. ožujka 2018. kojima je potvrdila Ugovor o darovanju i priznala da MČ pripadaju i sporne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] sve ZU 7082 te čest. zem. [katastarska čestica] upisana u ZU 6249.

8. Međutim, taj je sud u potpunosti zanemario da je osim navedenog, na što osnovano u žalbi upire žaliteljica, ona je u podnesku od 29. prosinca 2023., osporila i da bi bilo kakve njezine izjave vezane uz sporni ugovor o darovanju, na koje se žalitelj poziva, ali ne prileže spisu, predstavljale nasljedničke izjave te je, opreza radi, za slučaj da se utvrdi da sporni ugovor o darovanju nije ništetan, istakla da postavlja zahtjev da se u nasljedni dio MČ uračuna ono što je stekao temeljem eventualno valjanog dijela spornog ugovora o darovanju.

9. Dakle, iz navedenog proizlazi da je žaliteljica tijekom prvostupanjskog postupka istakla da u slučaju valjanosti navedenog ugovora o darovanju od 7. ožujka 1985. traži da se u nasljedni dio MČ uračuna ono što je stekao temeljem eventualno valjanog dijela spornog ugovora o darovanju.

10. Unatoč iznesenom, bez uporišta u stanju spisa, taj je sud donio pobijano djelomično rješenje o nasljeđivanju, u kojem o iznesenom zahtjevu zakonske nasljednice VČ nije dao nikakve razloge, a osim toga iz stanja spisa ne proizlazi da su se zakonski nasljednici prvog nasljednog reda tijekom postupka suglasili da imovinu ostavitelja predstavljaju nekretnine navedene pod stavkom I izreke pobijanog djelomičnog rješenja o nasljeđivanju, čime je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP.

11. U slučaju kada jedan od nasljednika postavi zahtjev za nužni dio i uračunavanje dara učinjenog drugom nasljedniku od ostavitelja, tada zapravo postoji spor između nasljednika o sastavu ostavine i povredi nužnog dijela.

12. Pravo nužnog nasljednika na nužni dio je njegovo nasljedno pravo, pri čemu nužni dio potomaka, iznosi jednu polovicu onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja (čl. 70. st. 1. i 3. novog ZN-a odnosno čl. 31. st. 1. i 2. starog ZN ).

13. Ostavitelj može povrijediti nužni dio nužnog nasljednika isključivo besplatnim pravnim poslovima bilo među živima - darovanjem, odnosno za slučaj smrti - oporučnim raspolaganjem.

14. Pravo na nužni dio u pravilu se ostvaruje u ostavinskom postupku, a u čl. 71. novog ZN-a odnosno čl. 33 starog ZN određena su pravila za izračunavanje vrijednosti nužnog dijela, odnosno za utvrđivanje vrijednosti ostavine. Ovdje valja napomenuti, da nužni nasljednik može tražiti vraćanje dara u ostavinskom postupku samo ako je zahtjev usmjeren protiv sunasljednika i ako sunasljednici pristaju dobrovoljno vratiti stvar, a u protivnom zahtjev za vraćanje dara može se ostvariti jedino u parnici.

15. Prema čl. 89. st. 1. novog ZN-a odnosno čl. 51. st. 1. starog ZN propisano je da se svakom zakonskom nasljedniku prigodom diobe na zahtjev uračuna u nasljedni dio vrijednost svega što je dobio na dar od ostavitelja ma na koji način, dok je stavkom 4. propisano da pri uračunavanju vrijede odredbe o nužnom dijelu, s time da se nužnom nasljedniku uvijek u vrijednost njegovog nužnog dijela uračunavaju darovi koje je dobio.

16. Institut uračunavanja predstavlja sredstvo pomoću kojega se vrši međusobno izjednačavanje zakonskih nasljednika namirenjem vrijednosti darova i legata, konkretno dara koji je jedan zakonski nasljednik primio od ostavitelja u odnosu na drugog zakonskog nasljednika koji ih nije primio. Institut uračunavanja predstavlja mjeru kojom se sprječava da u podjeli ostavine sudjeluju oni nasljednici koji su od ostavitelja za njegova života primili darove čija vrijednost odgovara njihovom zakonskom nasljednom dijelu ili ga premašuje, prije nego što se isto tolika vrijednost namiri iz ostavine žaliteljici koja u ovoj konkretnoj pravnoj stvari kao zakonska nasljednica nije primila dar.

17. Odredbom čl. 222. st. 2. toč. 2. novog ZN-a propisano je da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo, pa tako i o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio.

18. Kako zbog pogrešnog pravnog pristupa odlučne činjenice u postupku suda prvog stupnja vezano uz uračunavanje u nasljedni dio MČ onog što je stekao temeljem eventualno valjanog dijela spornog ugovora o darovanju u nasljedni dio ili uz vrijednost nužnog dijela nisu pravilno i potpuno utvrđene, a počinjena je i apsolutno bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a te je pogrešno primijenjeno i materijalno pravo, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi čl. 175. st. 2. ZN-a pobijano rješenje ukinuti i odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

19. U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud će otkloniti ukazano i najprije pozvati zakonsku nasljednicu VČ da se određeno izjasni da li traži uračunavanje darovanih nekretnina u nasljedni dio ŠČ ili traži vraćanje dara zbog povrede nužnog dijela, zatim pozvati stranke da se izjasne da li su eventualno postigle sporazum o diobi ostavine i načinu diobe, te da li je radi realizacije tog sporazuma potrebno provesti vještačenje radi procjene vrijednosti nekretnine koja je bila predmet darovanja, pa ako utvrdi da je potrebno izvesti ovaj dokaz radi realizacije sporazuma o diobi, nema zapreke da se ovaj dokaz izvede u ostavinskom postupku.

20. Ako stranke ne postignu sporazum o diobi, utvrdit će da li između stranaka postoji spor o uračunavanju u nasljedni dio ili o izračunavanju vrijednosti nužnog dijela i postupiti prema čl. 222. st. 1. ZN-a, odnosno prekinuti će ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu uz preciznu naznaku razloga upućivanja na parnicu, kao što je zbog spora o činjenicama o kojima ovisi sastav ostavine već postupio u skladu s čl. 224. st. 1. ZN-a i na parnicu uputio zakonsku nasljednicu VČ.

U Zagrebu, 4. ožujka 2025.

Sutkinja:

Ksenija Jakovčević