Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Šibeniku

    Gž-514/2024-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorana Stošića, predsjednika vijeća, Dubravke Ćurko Ventrić, članice vijeća i suca izvjestitelja i Ljudevita Zoričića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FĆ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Milenku Iliću, odvjetniku u Puli, Mletačka 12/I, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu Pula-Pola, građansko-upravni odjel, Pula, Rovinjska 2 a, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, posl.br. Pn-123/2023-64 od 2. kolovoza 2024., u sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola, posl.br. Pn-123/2023-64 od 2. kolovoza 2024.

    II Odbija se zahtjev tuženice za naknadom troškova žalbenog postupka.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom prihvaćen je tužbeni zahtjev te je naloženo tuženici, u roku od 15 dana, isplatiti tužitelju s osnove naknade neimovinske štete 2.661,09 Eur sa zateznim kamatama od 1. kolovoza 2014., (toč. I izreke), te mu naknaditi troškove postupka u iznosu od 2.401,56 Eur sa zateznim kamatama od 10. srpnja 2024. (toč. II izreke).

    2. Tuženica pobija presudu u cijelosti iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), navodeći kako je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, materijalno pravo pogrešno primijenjeno a presuda nema razloga o odlučnim činjenicama. Predlaže preinačiti presudu odbijanjem tužbenog zahtjeva te naložiti tužitelju naknaditi joj troškove postupka, podredno ukinuti i vratiti na ponovni postupak.

    3. Na žalbu nije odgovoreno.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi naknade neimovinske štete jer je tijekom izdržavanja kazne u Zatvoru u Puli, u trajanju od 10. srpnja 2012. do 25. rujna 2013. bio izložen uvjetima koji predstavljaju ponižavajuće postupanje, u vezi čega je, a povodom njegova zahtjeva sudac izvršenja Županijskog suda u Puli, rješenjem od 24. rujna 2013. utvrdio da mu je povrijeđeno pravo na smještaj primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima iz čl. 14. st. 1. t. 1. u vezi s čl. 74. st. 3. Zakona o izvršavanju kazne zatvora.

    6. U ovoj pravnoj stvari prvostupanjski je sud donio presudu posl.br. Pn- 1135/2014-25 od 14. lipnja 2016. kojom je prihvatio tužbeni zahtjev, koja je presuda preinačena presudom ovog suda posl.br. Gž-883/2016-2 od 18. prosinca 2018. odbijanjem tužbenog zahtjeva.

    6.1. Međutim, Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2019 od 17. svibnja 2023. ukinuta je presuda ovog suda posl.br. Gž-883/2016-2 od 18. prosinca 2018. i predmet vraćen ovom sudu na ponovno odlučivanje, nakon čega je rješenjem ovog suda posl.br. Gž-91/2023-3 od 17. listopada 2023. prvostupanjska presuda ukinuta i predmet vraćen prvostupanjskom sudu jer je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, uz uputu, u ponovljenom postupku utvrditi sve elemente temeljem kojih bi se mogli ispitati kriteriji i standardi prikladnosti uvjeta boravka u zatvoru iz predmeta Muršić protiv Hrvatske, odnosno u kojoj je mjeri tužitelj tijekom služenja zatvorske kazne bio izložen nehumanim i ponižavajućim smještajnim, higijenskim i zdravstvenim uvjetima.

    7. U ponovljenom postupku prvostupanjski je sud ponovno prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti, utvrdivši, temeljem izvješća zatvora, kako je tužitelj:

    - boravio na III odjelu soba broj 4 površine 21 m2, površine toaleta 2,5 m2, ukupne površine 23,5 m2 od 10.07.2012. do 20.09.2012. kako slijedi:

    * od 10.07.2012. do 18.07.2012. sa 9 zatvorenika,

    * od 19.07.2012. do 24.07.2012. sa 8 zatvorenika,

    * od 25.07.2012. do 30.07.2012. sa 9 zatvorenika,

    * od 31.07.2012. do 24.08.2012. sa 8 zatvorenika,

    * od 25.08.2012. do 25.08.2012. sa 9 zatvorenika,

    * od 26.08.2012. do 30.08.2010. sa 9 zatvorenika,

    * od 31.08.2012. do 31.08.2012. sa 8 zatvorenika,

    * od 01.09.2012. do 11.09.2012. sa 7 zatvorenika,

    * od 12.09.2012. do 14.09.2012. sa 6 zatvorenika,

    * od 15.09.2012. do 19.09.2012. sa 5 zatvorenika,

    * od 20.09.2012. do 20.09.2012. sa 6 zatvorenika;

    - boravio na I odjelu, soba br. 11, 21.09.2012. u sobi površine spavaonice 32,2 m2, površina toaleta 2,15 m2, ukupna površina sobe 34,35 m2,

    * 21.09.2022. sa 10 zatvorenika

    * 22.09.2012. do kraja toga dana sa 11 zatvorenika;

    - potom opet boravio na III odjelu soba broj 4 površine 21 m2, površine toaleta 2,5 m2, ukupne površine 23,5 m2, kako slijedi:

    * od 23.09.2012. do 26.09.2012. sa 6 zatvorenika,

    * od 27.09.2012. do 28.09.2012. sa 7 zatvorenika,

    * od 29.09.2012. do 05.10.2012. sa 9 zatvorenika,

    * od 06.10.2012. do 08.10.2012. sa 8 zatvorenika,

    * od 09.10.2012. do 19.10.2012. sa 7 zatvorenika,

    * od 20.10.2012. do 22.10.2012. sa 5 zatvorenika,

    * od 23.10.2012. do 23.10.2012. sa 6 zatvorenika,

    * od 24.10.2012. do 26.10.2012. sa 7 zatvorenika,

    * od 27.10.2012. do 09.11.2012. sa 9 zatvorenika,

    * od 10.11.2012. do 26.11.2012. sa 8 zatvorenika,

    * od 27.11.2012. do 10.12.2012. sa 9 zatvorenika;

    - boravio na III odjelu soba br.12 površina spavaonice 6,7 m2, površina toaleta 2,3 m2, ukupna površina sobe 9 m2 u razdoblju

    * od 11.12.2012. do 03.07.2013 sa dva zatvorenika;

    - boravio na V odjelu soba br. 6 ukupne površine spavaonice 22,5 m2, površine toaleta 4 m2, ukupna površina sobe 26,5 m2, kako slijedi:

    * od 04.07.2013. do 16.07.2013. sa 9 zatvorenika,

    * od 17.07.2013. do 24.07.2013. sa 8 zatvorenika,

    * od 25.07.2013. do 06.08.2013. sa 9 zatvorenika,

    * od 08.08.2013. do 20.08.2013. sa 8 zatvorenika,

    * od 21.08.2013. do 21.08.2013. sa 7 zatvorenika,

    * od 22.08.2013. do 23.08.2013. sa 8 zatvorenika,

    * od 24.08.2013. do 24.08.2013. sa 7 zatvorenika,

    * od 25.08.2013. do 23.09.2013. sa 8 zatvorenika,

    * od 24.09.2013. do 25.09.2013. sa 6 zatvorenika.

    7.1. Temeljem izvješća zatvora, prvostupanjski sud još je utvrdio i kako je u sobama: br. 4, III odjel, br. 11, I odjel i br. 6, V odjel, toalet zasebna prostorija unutar sobe, odvojena vratima, dok se u sobi br. 12, III odjel, toalet nalazi unutar sobe i odvojen je tek pregradnim zidom visine 1,40 m; da su sve sobe odgovarale zdravstvenim higijenskim i klimatskim prilikama, imale dnevno i umjetno svjetlo, svaki zatvorenik zaseban krevet, neograničen pristup sanitarnom čvoru u čistim i primjerenim uvjetima. Nadalje, da je tužitelj tijekom boravka na I i III odjelu imao mogućnost boravka 2 sata dnevno na svježem zraku, a tijekom boravka na V odjelu još i mogućnost boraviti na hodniku, igrati stolni tenis, gledati TV u dnevnom boravku.

    7.2. Nadalje, utvrdio je i kako tužitelj veći dio vremena proveo u sobi sa 8 osoba, u istočnom dijelu zatvora koji je zapravo istražni zatvor i nije predviđen za izdržavanje kazne, gdje su bili kreveti na kat, jedan prozor, slabo grijanje, tijekom zime, ljeti bez hlađenja, s toaletom unutar sobe, s malim umivaonikom, ograđen zidom tako da se pri korištenju zatvoreniku vide noge i glava; obroke je jeo u sobi jer nije bilo blagovaone ni dnevnog boravka, za stol nisu mogli sjesti svi zatvorenici, pa su neki jeli na krevetu, neki stojeći, mjesec dana bio je na odjelu za prekršaje gdje su uvjeti još teži, nema kreveta, spavao je na madracu, a tek mjesec prije izlaska premješten je u sobu za dva zatvorenika s toaletom. Nadalje, kako je dnevno imao šetnju 2 sata, s tim da su za ružnog vremena ostajali u sobu, da nije imao nikakvih drugih aktivnosti, radnu obvezu je tražio, nisu mu omogućili, a tjelovježbu nije mogao raditi za vrijeme šetnje jer je malo sprava a puno zatvorenika.

    7.3. Temeljem iskaza upravitelja zatvora, utvrdio je i kako je u vrijeme kada je tužitelj boravio u zatvoru, zatvor bio prekapacitiran, jer je boravilo 200-260 zatvorenika, što je za 150-190 više od predviđenog broja.

    8. Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci U-III-824/2019 od 17. svibnja 2023., povodom ustavne tužbe ovdje tužitelja, navodi:

    ''6. U članke 23. i 25. Ustava te članak 3. Konvencije ugrađena je jedna od temeljnih vrijednosti demokratskog društva. Navedenim člancima potpuno se zabranjuje mučenje ili nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje neovisno o okolnostima i ponašanju žrtve (usporedi s predmetima ESLJP-a Labita protiv Italije [Vv], br. 26772/95, § 119., presuda od 6. travnja 2000.; i Lonić protiv Hrvatske, br. 8067/12, § 67., presuda od 4. prosinca 2014.).

    6.1. Da bi trpljenje i poniženje koji su povezani s nekim oblikom kažnjavanja moglo doći u domašaj navedenih odredaba Ustava odnosno Konvencije, moraju nadilaziti stupanj trpljenja ili poniženja koji je u takvim slučajevima neizbježan. Međutim, država je dužna osigurati provedbu ovih mjera u uvjetima u kojima se poštuje ljudsko dostojanstvo i u kojima način i metoda izvršenja mjere ne izlažu osobu nad kojom se primjenjuju takvoj nelagodi ili trpljenju čiji bi intenzitet prelazio neizbježnu razinu, inherentnu lišenju slobode i boravku u zatvoru (vidi odluke Ustavnog suda brojevi: U- IIIBi-890/2012 od 4. svibnja 2016. /"Narodne novine" broj 54/16./; U-III-5725/2016 od 19. prosinca 2017. /"Narodne novine" broj 8/18./).

    6.2. Mjerodavna načela i standarde za ocjenu prenapučenosti zatvora koje je ESLJP iznio u predmetu Muršić protiv Hrvatske [Vv], navedeno, §§ 136. - 141., presuda od 20. listopada 2016., mogu se sažeti kako slijedi:

    1) potvrđen je standard od 3 m2 površine po zatvoreniku u prostoriji u kojoj boravi više zatvorenika;

    2) površina prostorije koja je manja od 3 m2 po zatvoreniku smatra se nedostatkom osobnog prostora koja ima za posljedicu čvrstu pretpostavku povrede članka 3. Konvencije;

    3) oborivost čvrste pretpostavke povrede članka 3. Konvencije moguća je uz kumulativno ispunjenje sljedećih čimbenika:

    (a) smanjenja potrebnog minimalnog osobnog prostora od 3 m2 su kratka, povremena i minimalna;

    (b) takva smanjenja su popraćena dovoljnom slobodom kretanja izvan sobe i prikladnim aktivnostima izvan sobe;

    (c) podnositelj zahtjeva smješten je u ustanovi koja se, općenito gledano, smatra primjerenom ustanovom za lišenje slobode i ne postoje drugi otegotni aspekti uvjeta njegovog boravka u zatvoru;

    4) u slučajevima u kojima se radi o zatvorskoj sobi 3 - 4 m2 osobnog prostora po zatvoreniku - prostorni čimbenik snažno utječe na ocjenu prikladnosti uvjeta boravka u zatvoru; u takvim će se slučajevima povreda članka 3. Konvencije utvrditi samo ako je prostorni čimbenik povezan s drugim aspektima neodgovarajućih fizičkih uvjeta boravka u zatvoru koji se, posebice, odnose na pristup vježbama na otvorenom, prirodnom svjetlu i zraku, dostupnost ventilacije, prikladnost sobne temperature, mogućnost privatnog korištenja nužnika, te usklađenost s osnovnim zdravstvenim i higijenskim zahtjevima;

    5) za ocjenu prikladnosti uvjeta boravka u zatvoru u slučajevima u kojima se radi o zatvorskoj prostoriji s više od 4 m2 osobnog prostora u kojem boravi više zatvorenika, a pitanje osobnog prostora se ne ističe, ostali se aspekti fizičkih uvjeta u zatvoru ispituju.

    6.3. I drugi aspekti uvjeta u zatvorskim ustanovama, pored pitanja prenapučenosti, mogu biti bitni za procjenu sukladnosti s člancima 23. i 25. Ustava i člankom 3. Konvencije. Čimbenici koji se ocjenjuju mogu biti pristup vježbi na otvorenom, prirodno svjetlo ili zrak, dostupnost ventilacije, prikladnost grijanja, mogućnost privatne uporabe nužnika i sukladnost s osnovnim higijenskim zahtjevima (usporedi s predmetima ESLJP-a Aden Ahmed protiv Malte, br. 55352/18, § 88., presuda od 23. srpnja 2013.; i Lonić protiv Hrvatske, navedeno, § 71.).

    6.4. Kod predmeta o navodnim neprikladnim uvjetima u zatvoru ne može se strogo primjenjivati načelo affirmanti incumbit probatio (onaj koji nešto navodi mora dokazati taj navod), jer u takvim slučajevima samo državna tijela imaju pristup informacijama kojima se mogu potvrditi ili pobiti navodi o neprikladnim zatvorskim uvjetima. Stoga bi se podnositelji zahtjeva mogli suočiti s poteškoćama u dokazivanju prigovora povezanog s uvjetima u zatvoru. Unatoč tome, od podnositelja se ipak očekuje da dostave detaljan opis činjenica na koje prigovaraju i da pruže u najvećoj mogućoj mjeri nekakve dokaze koji potkrepljuju njihove prigovore (usporedi s predmetima Visloguzov protiv Ukrajine, br. 32362/02, § 45., presuda od 20. svibnja 2010., i Lonić protiv Hrvatske, navedeno, § 72.).''

    9. Imajuću u vidu naprijed navedeno, ovaj sud prihvaća zaključke i utvrđenja prvostupanjskog suda, da su tužitelju prilikom izdržavanja kazne zatvora povrijeđena ustavna prava iz čl. 23. i 25. te čl. 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda.

    9.1. Naime, iz utvrđenja prvostupanjskog suda te stanja spisa predmeta proizlazi da je tužitelj na izdržavanju kazne u Zatvoru u Puli proveo 442 dana, od čega je 49 dana imao na raspolaganju 3m2 ili više (samo 7 dana više od 4 m2, tj. 4,2 m2), dok ostalo vrijeme nije imao na raspolaganju dovoljno osobnog prostora (imao manje od 3 m2), a samo 80 dana proveo je na V odjelu gdje je, osim dvosatne šetnje svaki dan, imao mogućnost korištenja dodatnih sadržaja, boravak na hodniku, igranje stolnog tenisa, gledanje TV u dnevnom boravku. Ostalo vrijeme proveo je na III odjelu (i 2 dana na I) gdje je imao samo dva sata obvezne šetnje dnevno, bez dodatnih sadržaja i aktivnosti. Osim toga boraveći 205 dana u sobi br. 12, na III odjelu, u kojoj toalet nije zasebna prostorija, već samo ograđen zidom od 1,40 m, nije imao mogućnost privatnog korištenja toaleta, a kako je već rečeno na tom odjelu nije bilo mogućnosti korištenja dodatnih sadržaja i aktivnosti.

    9.2. Stoga je već naprijed navedeno dovoljno za utvrđenje da su tužitelju prilikom izdržavanja kazne zatvora povrijeđena ustavna prava iz čl. 23. i 25. te čl. 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, jer nedostatak osobnog prostora (tijekom 411 dana) nije odgovarajuće kompenziran, osim 80 dana tijekom boravka na V odjelu, time da još za boravka u sobi 12 na III odjelu (205 dana) nije imao mogućnost privatnog korištenja nužnika, slijedom čega svega je bio izložen trpljenju i poniženju koje nadilazi stupanj trpljenja ili poniženja koji je u takvim slučajevima neizbježan.

    10. Nisu osnovani žalbeni navodi tuženice kako su od ukupno 14 mjeseci koliko je tužitelj bio u Zatvoru Pula na izdržavanju kazne zatvora, više od 6 mjeseci uvjeti boravka bili zadovoljeni jer je to suprotno naprijed navedenim utvrđenjima, niti su od odlučnog značaja navodi o mogućnosti korištenja dodatnih aktivnosti tijekom boravka na V odjelu, jer je, od ukupno 442 dana provedenih u zatvoru, na tom odjelu boravio tek 84. Stoga, smanjenja potrebnog minimalnog osobnog prostora nisu bila kratka i povremena, već su trajala gotovo cijelo vrijeme izdržavanja kazne, što samo za sebe predstavlja povredu ustavnog/konvencijskog prava zbog nedostatka osobnog prostora, koje nije bilo popraćeno dovoljnom slobodom kretanja izvan sobe i prikladnim aktivnostima izvan sobe, osim tijekom 80 dana, koje stajalište je izraženo u odluci Europskog suda za ljudska prava u predmetu Muršić protiv Hrvatske, kako je ranije navedeno.

    10.1. Neosnovano tuženica navodi da je sud zanemario iskaz upravitelja zatvora, jer je ovaj svjedok iskazivao uopćeno, rekavši da zbog proteka vremena iskazuje većinom temeljem pretpostavki, te da je izričito kazao kako nije siguran je li u vrijeme tužiteljeva boravka bila uvedena dodatna pogodnost korištenja slobodnog vremena u hodniku, odnosno zajedničkoj prostoriji, moguće jedan sat ujutro ili dva popodne, ili obrnuto. Osim toga, za navesti je kako je ovaj svjedok iskazao da je 2012. zatvor bio prenapučen, rekavši da je boravilo 200 do 260 zatvorenika što je značilo ogromnu prekapacitiranost jer je zatvor predviđen za boravak do 150 zatvorenika.

    10.2. Nadalje, neosnovano tuženica ističe kako tužitelju nije bila narušena privatnost zbog toaleta koji je odvojen samo pregradom jer je tad boravio u sobi samo s još jednim zatvorenikom, budući je privatnost u takvoj situaciji narušena prisutnošću već samo jedne osobe.

    10.3. Nisu osnovani navodi da je sud propustio sagledati ukupnu kvalitetu boravka u zatvoru i nije utvrdio sve elemente na temelju kojih bi se mogli ispitati jer je iz navedenog pod točkama 8. do 8.3. vidljiva povreda tužiteljevih prava, koju ne mogu nadomjestiti drugi uvjeti, poput odgovarajuće prehrambene, zdravstvene skrbi i sl., a ponavlja se suprotno navodima tuženice, tužitelju nije bilo omogućeno kvalitetno provođenje vremena tijekom dana u šetnji, sportskim i drugim aktivnostima, osim kako je već rečeno tijekom 84 dana, dok je ostalo vrijeme na raspolaganju imao samo dva sata dnevno za šetnju.

    10.4. Na koncu neosnovan je i navod da prvostupanjski sud nije obrazložio zbog čega je dosudio cijeli traženi iznos, budući obrazlaže kako je o visini iznosa odlučio vodeći računa o jačini i trajanju povredom izazvanih duševnih boli.

    11. Slijedom svega navedenog, a kako ovaj sud ne nalazi da je prvostupanjski sud pri donošenju presude počinio bitne povrede odredaba postupka na koje upire tuženica jer je dao jasne razloge o odlučnim činjenicama, niti je počinio druge bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbama čl. 365. st. 2. ZPP, da je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, te na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, to je temeljem odredaba čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno kao pod točkom I izreke.

    12. Odluka pod točkom II temelji se na odredbama čl. 166. st. 1. ZPP.

    U Šibeniku, 4. ožujka 2025.

    PREDSJEDNIK VIJEĆA

    Goran Stošić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.