REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-737/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac dr. sc. Srđan Šimac, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja CAKI trans d.o.o., Maruševec, Koškovec 1A, OIB: 17478959244, kojeg zastupa punomoćnica Jasmina Tot Solina, odvjetnica iz Varaždina, protiv protivnika osiguranja HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 46830600751, radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zadru, Stalne službe u Šibeniku poslovni broj P-144/2024 od 16. prosinca 2024., 4. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagatelja osiguranja i preinačuje rješenje Trgovačkog suda u Zadru, Stalne službe u Šibeniku poslovni broj P-144/2024 od 16. prosinca 2024. i rješava:

Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja koja se sastoji u pravu na pristup električnoj energiji u odnosu na nekretninu u vlasništvu i posjedu predlagatelja osiguranja (k. č. br. [katastarska čestica], kuća i dvor površine 1024 m2, odnosno kuća površine 120 m2 i dvor površine 904 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], broj OMM 1508002002 na adresi [adresa]).

određuje se privremena mjera

Nalogom protivniku osiguranja da u roku od osam dana obavi sve radnje usmjerene na opskrbu/isporuku električne energije u odnosu na nekretninu predlagatelja osiguranja i to k. č. br. [katastarska čestica], kuća i dvor površine 1024 m2, odnosno kuća površine 120 m2 i dvor površine 904 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], broj OMM 1508002002 na adresi [adresa].

Ova privremena mjera traje do isteka roka od 15 dana od nastupanja uvjeta za ovrhu na temelju pravomoćne presude koja će biti donesena u parnici koja se vodila pred Trgovačkim sudom u Zadru, Stalnom službom u Šibeniku pod poslovnim brojem

Ako protivnik osiguranja ne ispuni nalog iz ovog rješenja u roku od osam dana, zaprječuje se izricanje novčane kazne u iznosu od 1.500,00 EUR za svaki dan zakašnjenja.

II. Nalaže se protivniku osiguranja nadoknaditi predlagatelju osiguranja troškove postupka osiguranja u iznosu od 253,09 EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbio kao neosnovan prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja i to nalogom protivniku osiguranja da obavi radnje usmjerene na opskrbu/isporuku električne energije na nekretnini predlagatelja osiguranja na adresi [adresa], sagrađenoj na čest. br. 1646. zgrada, kuća i dvor površine 1024 m2 mjerno mjesto broj: 1508002002,

2. Prvostupanjski sud je utvrdio da je predlagatelj osiguranja postao vlasnik sporne nekretnine na temelju rješenja o dosudi koje je donio Trgovački sud u Splitu 7. rujna 2021. nakon provedene javne dražbe u stečajnom postupku koji se vodio pred tim sudom pod poslovnim brojem St-1320/2016. Zatim je utvrdio da je stečajni upravitelj ranijeg vlasnika, stečajnog dužnika PERISTIL d.o.o. – u stečaju, Split, obavijestio protivnika osiguranja o činjenici promjene vlasništva na nekretnini te je zahtijevao raskid ugovora o korištenju električne mreže. Zato je protivnik osiguranja 26. listopada 2021. u svojim evidencijama obavio promjenu korisnika mreže.

3. S obzirom na to da je protivnik osiguranja u postupku kontrole potrošnje provedenom 3. listopada 2023. utvrdio da se na navedenoj adresi neovlašteno trošila električna energija, a da je predlagatelj tek naknadno 5. siječnja 2024. podnio zahtjev za priključenje na elektromrežu, prvostupanjski sud je ocijenio da predlagatelj osiguranja nema pravo zahtijevati isporuku električne energije od protivnika osiguranja prije nego što podmiri dospjelo dugovanje po osnovi neovlaštene potrošnje električne energije. Pri tome je ocijenio da nije odlučno tko je bio neovlašteni potrošač, jer je vlasnik taj koji mora znati tko se nalazi u njegovoj nekretnini. Zato je predlagatelj osiguranja kao vlasnik nekretnine dužan platiti neovlašteno potrošenu električnu energiju te mu pripada ovlaštenje da od nepoštenog posjednika zahtijeva da mu nadoknadi štetu.

4. Osim što je ocijenio da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, prvostupanjski sud je ocijenio da predlagatelj osiguranja također nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti nastanka nenadoknadive štete koja prijeti. Zato nisu ispunjene pretpostavke propisane u odredbi čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24) da bi se odredila predložena privremena mjera.

5. Predlagatelj osiguranja je protiv pobijanog rješenja podnio žalbu. Predlagatelj osiguranja je naveo da prvostupanjski sud nije primijenio mjerodavno materijalno pravo – Zakon o tržištu električne energije i Pravilnik o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom. Njima je propisano u kojim situacijama je pravno dopustiva obustava isporuke električne energije od strane protivnika osiguranja kao operator sustava. Posljedično su u obrazloženju izostali razlozi o odlučnim činjenicama.

6. Predlagatelj osiguranja je naveo kako protivnik osiguranja nije postupio u skladu s proceduralnim pravilima propisanim citiranim pravnim normama prilikom evidentiranja predlagatelja osiguranja kao korisnika mreže isključivo na temelju činjenice da je postao vlasnik nekretnine. Predlagatelj osiguranja ističe da činjenica da je predlagatelj osiguranja stekao vlasništvo nekretnine te da se u nekretnini neovlašteno trošila električna energija nisu, same za sebe, dovoljne da bi se obustavila isporuka električne energije.

7. Predlagatelj osiguranja naglašava da Pravilnikom nije određeno da bi sklapanje ugovora o korištenju mreže s novim vlasnikom moglo biti uvjetovano podmirenjem dugova od strane bivšeg vlasnika, kao i da ga protivnik osiguranja nikada nije obavijestio da će koristiti krajnju mjeru obustave električne energije.

8. Također, drži da obrazloženje prvostupanjskog suda o tome zbog čega on nije učinio vjerojatnim nastanak nenadoknadive štete koja prijeti nije potkrijepljeno bilo kakvim razlozima.

9. Žalba predlagatelja osiguranje je osnovana.

10. Ovaj sud je ispitao pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 57/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22; dalje: OZ), pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odnosu na troškove postupka (čl. 356. ZPP-a).

11. Protivnik osiguranja u odgovoru na prijedlog za osiguranje tvrdi da je postupajući u skladu s procedurom za slučaj promjene vlasništva nekretnine, propisanoj u čl. 24. i čl. 25. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom („Narodne novine“ broj 100/22 i 134/24; dalje: Pravilnik), povodom zahtjeva za raskid ugovora koji je podnio stečajni upravitelj za račun prethodnog vlasnika društva Peristil d.o.o. – u stečaju, te uzevši u obzir činjenicu da se predlagatelj osiguranja kao novi vlasnik nije obratio sa zahtjevom za sklapanje ugovora o korištenju mreže, on obustavio isporuku električne energije na spornom obračunskom mjernom mjestu - nekretnini na adresi [adresa]. u [adresa].

12. Protivnik osiguranja tvrdi da je, naknadno, u postupku kontrole provedenom 3. listopada 2023. utvrdio je došlo do samopriključenja na spornom obračunskom mjernom mjestu na način da je pokidana plomba na mjernom uređaju. Zbog toga je protivnik osiguranja isključio sporno obračunsko mjerno mjesto iz električne mreže. Zatim je naveo da je obračunao naknadu za neovlaštenu potrošnju električne energije u razdoblju kada je obračunsko mjesto bilo bez opskrbljivača i da prema predlagatelju osiguranja koristi krajnju mjeru privremene obustave opskrbe električnom energijom, jer je on kao korisnik mreže nakon privremene obustave isporuke električne energije preko brojila ili ostale mjerne opreme preuzimao električnu energiju i to sve bez važećeg ugovora (čl. 106. st. 1. podstavak 6. Pravilnika).

13. Dakle, već iz navoda protivnika osiguranja iz odgovora na prijedlog za osiguranje, ovaj sud utvrđuje da nije sporno da predlagatelj osiguranja, kao kupac nekretnine na javnoj dražbi u stečajnom postupku, nije odmah nakon kupnje nekretnine u rujnu 2021. godine od protivnika osiguranja zahtijevao sklapanje ugovora o korištenju mreže.

14. Također, iz isprave koju je priložio predlagatelj osiguranja - rješenja o ovrsi od 5. svibnja 2022. proizlazi da je stečajni sud, postupajući po prijedlogu predlagatelja osiguranja kao kupca nekretnine, nakon dosude nekretnine nastavio provoditi ovrhu ispražnjenjem nekretnine od trećih osoba – SA iz [adresa] i predajom kupcu.

15. Iz tako utvrđenih činjenica ovaj sud ocjenjuje da iako je predlagatelj osiguranja formalno postao vlasnikom sporne nekretnine na temelju sudske odluke, donošenjem rješenja o dosudi nekretnine, da istovremeno nije stekao posjed nekretnine. Iz tog razloga predlagatelj osiguranja nije podnio zahtjev protivniku osiguranja za sklapanje ugovora o korištenju mreže te nije postao korisnikom mreže.

16. U takvoj situaciji, predlagatelj osiguranja kao vlasnik koji nikada nije stupio u posjed nekretnine i nije postao korisnik mreže nije niti stekao mogućnost kontrolirati tko koristi njegovu nekretninu niti se koristiti mjerama za zaštitu posjeda.

17. Ovaj sud utvrđuje da se treća fizička osoba, koja nije stekla status korisnika mreže neovlašteno priključila na mrežu, koja situacija je propisana u čl. 93. st. 1. podstavak 6. Pravilnika. Zbog toga su protivniku osiguranja pripadala ovlaštenja propisana u čl. 100. Pravilnika - isključiti s mreže postrojenje i instalacije pravne i fizičke osobe. Zbog toga je protivnik osiguranja imao na raspolaganju sredstvo da trajno spriječi neovlaštenu potrošnju na spornom obračunskom mjernom mjestu.

18. S obzirom na to da nije sporno da je protivnik osiguranja tek 5. ožujka 2024. sklopio s predlagateljem osiguranja Ugovor o korištenju mreže broj 4015-24-1002964938, prema shvaćanju ovog suda, protivnik osiguranja nije imao osnovu za primjenu krajnje mjere prema predlagatelju osiguranja - privremenom obustavom isporuke električne energije i to zbog navodnog neispunjenja obaveza propisanih Općim uvjetima sklopljenog ugovora u čl. 106. Pravilnika. Drugim riječima, predlagatelj osiguranja nije postupao protivno svojim ugovornim obvezama prije nego što je uopće stekao posjed nekretnine i sklopio ugovor o korištenje mreže s protivnikom osiguranja.

19. Zbog toga je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja kao svom suugovaratelju - pravo na opskrbu i isporuku električne energije na nekretnini na adresi [adresa] u [adresa] na obračunskom mjernom mjestu broj 1508002002.

20. Time je ispunjena prva pretpostavka propisana u odredbi čl. 346. st. 1. OZ-a da bi se odredila privremena mjera.

21. Također, ovaj sud ocjenjuje da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da bi protivnik osiguranja isporukom električne energije pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. u vezi s čl. 46. st. 2. OZ-a). Naime, distribucija električne energije je glavna djelatnost protivnika osiguranja kao operatora sustava, koji za pružene usluge naplaćuje naknadu. S obzirom na to da prije sklapanja ugovora o korištenju mreže od 5. ožujka 2024. stranke nesporno nisu bile u ugovornom odnosu i da predlagatelj osiguranja nije osoba koja ne poštuje obvezu plaćanja, ovaj sud smatra da privremenom isporukom električne energije dok se u parničnom postupku ne donesene meritorna sudska odluka i ne steknu uvjeti za ovrhu, protivnik osiguranja ne bi pretrpio znatniju štetu, jer bi mu predlagatelj osiguranja morao platiti novčanu naknadu.

22. Ovaj sud je ocijenio da razuman rok za izvršenje sudske naredbe iznosi osam dana, a ne jedan dan, kako je to zahtijevao predlagatelj osiguranja. Time nije zadirao u dispoziciju predlagatelja osiguranja, jer rok za izvršenje sudske odluke ne predstavlja nužni sadržaj prijedloga za osiguranje (čl. 341. st. 2. OZ-a). Također, ako se protivnik osiguranja ne pokori nalogu suda, zaprijetio mu je izricanjem novčane kazne, kao predloženim sredstvom osiguranja (čl. 16. st. 1. Ovršnog zakona).

23. Kako je prijedlog za osiguranje ocijenjen osnovanim, ovaj sud je predlagatelju osiguranja priznao pravo na naknadu troškova zastupanja po odvjetniku. Predlagatelju je priznato pravo na trošak sastava prijedloga za osiguranje u iznosu od 200,00 EUR primjenom Tbr. 11. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23; dalje: Tarifa) u vezi s Tbr. 7. t. 1. Tarife (v.p.s. 1.500,00 EUR) i Tbr. 54. Tarife.

24. Također mu je priznato pravo na naknadu troškova sudske pristojbe na prijedlog za osiguranje primjenom Tbr. 1. st. 2. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj 37/23) kao i rješenje o osiguranju primjenom Tbr. 2. st. 5. u vezi s Tbr. 1. st. 2., svako u iznosu od 26,54 EUR.

Zagreb, 4. ožujka 2025.

Sudac

dr. sc. Srđan Šimac