Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-428/2025-2
U I M E R E PU B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ani Gradišek, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja NU, OIB: [osobni identifikacijski broj] i TU, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Josipu Klafuriću, odvjetniku u Velikoj Gorici, protiv protustranke Općine Kravarsko, OIB: 47763874566, iz Kravarskog, Trg Stjepana Radića 1, zastupane po općinskom načelniku BU, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić Gradu, Poslovni broj R1-43/2024-11 od 5. prosinca 2024., ispravljenog rješenjem istog suda Poslovni broj R1-43/2024-15 od 27. prosinca 2024. dana 4. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Ukida se rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić Gradu, Poslovni broj R1-43/2024-11 od 5. prosinca 2024., ispravljeno rješenjem istog suda Poslovni broj R1-43/2024-15 od 27. prosinca 2024. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem, odlučeno je:
"I Prema posljednjem mirnom posjedu uređuje se međa između nekretnine predlagatelja kčbr. [katastarska čestica] zgrada za povremeni boravak, Novo Brdo, [adresa], dvorište, Glavna ulica sa ukupno 626 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnine protustranke kčbr. [katastarska čestica] put kroz Prelog sa 542 čhv upisane u popis I k. o. [katastarska općina] na način da linija međe ide po zatečenim međnim oznakama narančaste boje u vidu željeznih šipki zabijenih u zemlju na način da linija međe ide od A preko točaka B, C i D do točke E.
II Utvrđuje se sporna površina od 22 m2 obilježena točkama A-B-C-D-E-A u skici očevida geodetskog vještaka Vladimira Zelenike od 30. listopada 2024. III Svaka od stranaka može u parnici dokazivati vlasništvo sporne površine i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no stranka koja je sudjelovala u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja."
2. Protiv navedenog rješenja žale se predlagatelji iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23-u daljnjem tekstu ZPP) koji se primjenjuje u smislu odredbe članka 381. ZPP. Predlagatelji u žalbi tvrde da je na uviđaju dana 30. listopada 2024. bio nazočan vještak geodeta koji je dobio rok od 30 dana za izradu nalaza i mišljenja, no da su predlagatelji nalaz i mišljenje zaprimili dana 6. prosinca 2024. zajedno sa pobijanim prvostupanjskim rješenjem, bez mogućnosti očitovanja na navedeni nalaz. Nadalje, žalitelji ističu da im je na taj način onemogućeno raspravljanje pred sudom. Navode kako zatečeno stanje na dan održavanja uviđaja ne predstavlja zadnji mirni posjed. Predlažu, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je osnovana.
4. Predmet ovog postupka je zahtjev predlagatelja za uređenje međe između nekretnine predlagatelja i nekretnine protustranke.
5. Na temelju odredbe čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje ZV), kad provodi postupak uređenja međe (obnove ili ispravka međe), sud odlučuje u izvanparničnom postupku.
6. U skladu s odredbom čl. 103. st. 2. i 3. ZV sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Ako ne bi tako bio u stanju postupiti, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi, prema pravičnoj ocjeni.
7. Sud prvoga stupnja, pozivom na odredbu čl. 103. st. 1. ZVDSP, uredio je među između nekretnina u vlasništvu stranaka prema posljednjem mirnom posjedu, na način da linija međe ide po zatečenim međnim oznakama narančaste boje u vidu željeznih šipki zabijenih u zemlju na način da linija međe ide od A preko točaka B, C i D do točke E. U ovom predmetu nije bilo moguće među urediti prema katastarskom nacrtu, a među strankama nije postignut sporazum oko uređenja međe.
8. Na uviđaju, dana 30. listopada 2024. utvrđeno je da se nekretnine u suposjedu i suvlasništvu predlagatelja nalaze u Kravarskom, [adresa], u naravi kuća sa dvorištem i manjom drvenom zgradom za privremeni boravak, dok je nekretnina kojom upravlja protustranka u naravi nerazvrstani neasfaltirani kameniti put koji se prema katastarskim podacima naziva Put u Prelog. Na krajnjem sjevernom dijelu nekretnine predlagatelja odnosno neposredno uz nerazvrstanu cestu kojom upravlja protustranka zatečena je "zelena" ograda odnosno živica, te je između nekretnina stranaka zatečeno i nekoliko oznaka međe obojanih u narančastu boju. Navedene oznake međe poklapaju se sa linijom međe kako je ucrtana u katastarskom nacrtu. Na uviđaju su predlagatelji pokazali liniju međe odgovarajuću živici u naravi, te odgovarajuće zatečene oznake međe narančaste boje, no protustranka je navela kako se linija međe proteže približno 150 cm južno od sadašnje linije međe prema katastarskom nacrtu i prema zatečenim narančastim oznakama međe, te osporava liniju međe kako je označena u katastarskom nacrtu. Sud zaključuje kako se stranke nisu sporazumjele da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, niti su se stranke sporazumjele da bi se međa uredila na neki drugi način.
9. Na skici uviđaja, vještak je zelenom iscrtkanom linijom prikazao liniju međe prema pokazivanju predlagatelja, koja se proteže otprilike 150 cm sjevernije od linije međe po katastarskom planu. Sporna površine između linije međe po katastarskom planu i linije međe prema pokazivanju predlagatelja iznosi 21 m2.
10. Plavom iskcrtkanom linijom, na skici uviđaja prikazana je linija međe prema pokazivanju protustranke, koja se proteže cca 150 m južnije od linije međe po katastarskom planu i zatečenih željeznih klinova, obojanih u narančastu boju. Sporna površina prikazan je plavom šrafurom između linije međe po katastarskom planu i linije međe prema pokazivanju protustranke iznosi 22 m2.
11. Prvostupanjski sud, je prilikom uređenja međe utvrdio da u konkretnom slučaju nije bilo moguće među urediti prema katastarskom planu i sporazumu susjeda, već je među uredio prema posljednjem mirnom posjedu. Međutim, osnovano navodi žalitelj, kako prvostupanjski sud nije utvrđivao, a niti utvrdio posljednji mirni posjed, kao da ni zatečeno stanje na dan uviđaja ne predstavlja zadnji mirni posjed.
12. U slučaju kada se međa utvrđuje po posljednjem mirnom posjedu sud je dužan utvrditi koja od stranaka ima faktičnu vlast na spornoj međašnoj površini. Kako se u tom slučaju radi o činjeničnom pitanju, ono se mora utvrđivati svim raspoloživim dokaznim sredstvima (npr. saslušanjem stranaka, svjedoka, neposrednim zapažanjem činjeničnog stanja na licu mjesta-postojeći izgrađeni objekti, ograde, nasadi i sl.) koji se dokazi moraju ocjenjivati u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23-u daljnjem tekstu ZPP). Sud je dakle sve provedene dokaze dužan savjesno i brižljivo ocijeniti, kako svaki zasebno, tako sve dokaze zajedno u njihovoj ukupnosti te utvrditi navedenu odlučnu činjenicu na temelju rezultata cjelokupnog postupka. U odluci kojom uređuje među po posljednjem mirnom posjedu sud je dužan iznijeti jasne i logične razloge iz kojih je vidljivo zašto je sud među uredio upravo određenom linijom odnosno zašto ta linija predstavlja upravo granice posljednjeg mirnog posjeda.
13. Međutim, u ovom konkretnom slučaju, sud nije valjano proveo dokazni postupak, a provedene dokaze nije pravilno ocijenio, tako da nije moguće prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da je međa uređena prema posljednjem mirnom posjedu.
14. Činjenično stanje je pogrešno i nepotpuno utvrđeno, te zbog svih izloženih nedostataka koje sadrži pobijano rješenje, isto je nejasno i nerazumljivo te nije moguće ispitati njegovu pravilnost i zakonitost.
15. Jednako tako, osnovano navode žalitelji kako im nije omogućeno raspravljanje pred sudom, jer sud nije strankama dostavio nalaz vještaka, kako bi se na isti mogli očitovati, već im je isti dostavljen zajedno sa pobijanim rješenjem. Na taj način sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, koji se Zakon u ovom postupku supsidijarno primjenjuje.
16. Zbog svega navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP, žalbu predlagatelja uvažiti i rješenje suda prvog stupnja ukinuto te predmet vratiti na ponovni postupaka.
17. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja, otklonit će bitnu povredu postupka i nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, te će ponovno urediti među, u skladu s odredbom čl. 103. st. 2. i 3. ZV, te potom donijeti valjanu i zakonitu odluku.
U Zagrebu, 4. ožujka 2025.
Sudac
Ana Gradišek
