REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Ppž-8200/2024
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Jasne Momirović kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Mladena Genca kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe ART POZITIVA j.d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe TM, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14., 127/17. i 98/19.), članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 62/18., 115/18. i 102/19.), odlučujući o žalbi tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, podnesenoj protiv presude i rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, broj: Pp -1689/2021-15 od 2. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2025.
r i j e š i o j e :
Prihvaća se kao osnovana žalba tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, te se ukida prvostupanjska presuda u odnosu na okrivljenu odgovornu osobu TM i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom protiv okrivljene pravne osobe ART POZITIVA j.d.o.o. je obustavljen postupak jer je prestala postojati, dok je okrivljena odgovorna osoba TM oslobođen od optužbe, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o radu i članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisanih u izreci, uz obrazloženje da se u konkretnom slučaju radi o beznačajnom prekršaju te da je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da okrivljena odgovorna osoba bude kažnjena.
2. Protiv prvostupanjske odluke, u odnosu na okrivljenu odgovornu osobu, tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava i odluke o prekršajno pravnoj sankciji. U žalbi u bitnom ističe kako je prvostupanjski sud previše cijenio olakotne okolnosti na strani okrivljene odgovorne osobe te da iste okolnosti nisu dovoljne za oslobađanje od optužbe, a posebno uzimajući u obzir da je ista već pravomoćno kažnjavana zbog istovrsnog prekršaja. Nadalje, ističe kako je prvostupanjski sud, neizricanjem prekršajno pravne sankcije postupio suprotno odredbi članka 6. Prekršajnog zakona, koja propisuje da je opća svrha propisivanja i primjene svih prekršajno pravnih sankcija da građani poštuju pravni sustav te da se počinitelji prekršaja ubuduće tako ponašaju.
3. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
4. Žalba je osnovana.
5. Odlučujući o žalbi tužitelja i ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je ocijenio da u konkretnom slučaju nije bilo osnove za oslobađanje od optužbe okrivljene odgovorne osobe, uz obrazloženje iz pobijane presude, na što osnovano u žalbi ukazuje tužitelj.
6. Naime, iz obrazloženja pobijane presude razvidno je da prvostupanjski sud odluku o oslobođenju okrivljene odgovorne osobe od optužbe, uz ocjenu da se radi o beznačajnom djelu, temelji na utvrđenju da se radilo o izuzetnim okolnostima izazvanim pandemijom Covid-19 te neznatnom trajanju protupravnog stanja pa je primijenjen članak 24.a Prekršajnog zakona. Međutim, zaključak prvostupanjskog suda nije osnovan s obzirom da iz stanja spisa proizlazi da navedene okolnosti, kojima prvostupanjski sud argumentira svoju odluku, nisu, u konkretnom predmetu, opravdani i dostatni razlozi za primjenu citiranih zakonskih odredbi i oslobađanje okrivljene odgovorne osobe od optužbe, kako to osnovano u žalbi sugerira žalitelj. Naime, predmetni prekršaji predstavljaju prekršaje u formalnom smislu, kao ponašanje kojim se povređuje ili ugrožava javni poredak, društvena disciplina i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim pravom i zakonima, čija zaštita nije moguća bez prekršajno pravnog sankcioniranja, a njihova se zaštita ne ostvaruje kaznenopravnom prisilom.
7. Nadalje, iz sadržaja navedenih normi, koje se odnose na predmetne prekršaje, proizlazi da se njima osigurava pravilno funkcioniranje javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti u Republici Hrvatskoj kao elementarnih i temeljnih vrednota države, čije bi kršenje moglo ugroziti, odnosno povrijediti, pravilno i zakonito funkcioniranje društva i vladavinu prava, kao i odgovarajuće postojeće ekonomske i pravne odnose između pravnih subjekata pa, u tom smislu, predmetna djela nisu beznačajna, jer nepoštivanje navedenih odredbi može znatno utjecati na ugrožavanje postojećeg reda u društvu. Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka povećan, tim više što se radi o ponašanju počinitelja prekršaja kojim se očito krši i ne poštuje Zakon, na štetu javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti, a posebno treba imati u vidu i da navedeni prekršaji predstavljaju povrede za koje je predviđeno novčano kažnjavanje visokim novčanim kaznama te su, po ocjeni ovog suda, utvrđene okolnosti, navedene u prvostupanjskoj presudi, mogle eventualno predstavljati osnovu za ublažavanje novčane kazne okrivljenoj odgovornoj osobi, ispod donje granice propisane kazne, ali ne i za primjenu instituta beznačajnog djela iz članka 24.a Prekršajnog zakona, pri čemu posebno treba uzeti u obzir i da je okrivljena odgovorna osoba već pravomoćno kažnjavanja zbog istovrsnih prekršaja.
8. Stoga je trebalo prihvatiti žalbu tužitelja kao osnovanu te prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje na kojem će prvostupanjski sud pravilno primijeniti materijalno prekršajno pravo, vodeći računa o gore navedenim razlozima, te donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
9. Iz izloženih razloga, riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu 4. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ivana Vorel Mikša, v.r.
Jasna Momirović, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Puli-Pola, u 4 otpravka: za spis, okrivljenu odgovornu osobu i tužitelja.
