Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-8344/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Jasne Momirović, kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Mladena Genca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Hrvatske šume d.o.o. i okrivljenih odgovornih osoba KJ i UJ, zbog prekršaja iz članka 81. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Zakona o šumama („Narodne novine“ broj: 68/18., 115/18., 98/19., 32/20. i 145/20.), odlučujući o žalbi tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor u šumarstvu i lovstvu, Službe šumarske inspekcije, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: Pp-9190/2024 od 26. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor u šumarstvu i lovstvu, Službe šumarske inspekcije i potvrđuje pobijana presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljena pravna osoba Hrvatske šume d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe KJ i UJ, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobođeni su od optužbe, zbog prekršaja iz članka 81. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Zakona o šumama, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret kako je opisano, nije prekršaj.
2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
4. Žalitelj u žalbi ističe da je u obrazloženju optužnog prijedloga detaljno opisano djelo koje za koje se okrivljenici optužuju, a ako je prvostupanjski sud imao dvojbe i nejasnoće u vezi istog, bio je dužan tražiti dopunu ili ispravak optužnog prijedloga u određenom roku, što nije učinio.
5. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
6. Žalba je neosnovana.
7. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da u konkretnom slučaju ima osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, i iz razloga navedenih u pobijanoj presudi, ali i iz drugih razloga.
8. Naime, prvostupanjski sud je okrivljenike oslobodio od optužbe zbog prekršaja iz članka 81. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Zakona o šumama, počinjenog na način da kao javni šumoposjednik, odnosno pravna osoba koja u smislu čl. 17. st. 1. Zakona o šumama, gospodari šumom i / ili šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, prilikom izvođenja radova na reviziji šumsko gospodarskog plana "Osnove gospodarenje gospodarskom jedinicom Zvjerinjak – Broćanska kosa" i to tijekom 2020. i prve polovice 2021. u gospodarskoj jedinici Zvjerinjak – Broćanska kosa u odjelu / odsjeku 10 h, odjelu / odsjeku 9 a i odjelu / odsjeku 10 a ne bi proveli i uspostavili sustav obilježavanja šumsko gospodarske podjele Republike Hrvatske, čime bi počinili prekršaj iz članka 23. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o šumama, kažnjiv po članku 81. stavku 1. točki 2. i stavku 2. istog Zakona. Međutim, u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden Pravilnik o uređivanju šuma i relevantne odredbe istog u kojima su propisani sadržaj, rokovi donošenja i načini izrade šumogospodarskih planova te uvjeti za izradu izvanrednih revizija te nije utvrđeno u čemu je točno u konkretnom slučaju bio propust okrivljenika kod načina izrade šumogospodarskog plana, odnosno koji stručni podaci nisu bili točno utvrđeni, a zbog čega je šumogospodarski plan bio neusklađen s Pravilnikom te je, na taj način, činjenični opis djela manjkav i djelo, kako je opisano, nije prekršaj.
9. Zakonskom odredbom članka 81. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Zakona o šumama važećeg u vrijeme počinjenja prekršaja, a koje odredbe imaju kontinuitet i u sada važećem Zakonu o šumama, bilo je propisano da će se kazniti za prekršaj javni šumoposjednik, Ustanova ili Pravna osoba te odgovorna osoba u pravnoj osobi ako ne gospodari šumom i šumskim zemljištem na način propisan ovim Zakonom (članak 23. stavak 1.). Člankom 23. stavkom 1. istog Zakona propisano je da su šumoposjednici dužni gospodariti šumom i šumskim zemljištem na način propisan ovim Zakonom, a u stavku 2. istog članka navedeni su radovi gospodarenja šumom i šumskim zemljištem, između ostalog radovi izrade, obnove i revizije šumogospodarskih planova, dok je stavkom 3. navedenog članka propisano da radove gospodarenja šumom i šumskim zemljištem iz stavka 2. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom.
9.1. Nadalje, člankom 28. stavkom 14. Zakona o šumama bilo je propisano da sadržaj, rok donošenja i način izrade šumogospodarskih planova te uvjete za izradu izvanrednih revizija šumogospodarskih planova ministar propisuje pravilnikom.
9.2. Prilogom 2. Pravilnika o uređivanju šuma važećeg u vrijeme počinjenja prekršaja propisana su pravila za uspostavljanje sustava obilježavanja šumogospodarske podjele Republike Hrvatske.
9.3. Člankom 5. stavkom 1., 3. i 4. navedenog Pravilnika propisano je da geodetska izmjera i obilježavanje obuhvaća gospodarsku podjelu i druge elemente od interesa za gospodarenje, da se granice gospodarskih jedinica, odjela i odsjeka ucrtavaju se na gospodarske karte, a na terenu moraju biti trajno i vidljivo obilježene i jedinstvene na cijelom šumskogospodarskom području prema sustavu obilježavanja koji je tiskan u Prilogu 2 ovoga Pravilnika te da se oznake vanjskih granica i gospodarske podjele moraju kontinuirano obnavljati, a usporedba posjedovnog i vlasničkog stanja obavlja se kod obnove i revizije osnove i programa.
9.4. Člankom 91. stavkom 2. istog Pravilnika propisano je da se za reviziju osnova i programa, između ostalog, provode radovi obilježavanja gospodarske podjele, osim u šumama malih privatnih šumoposjednika i srednjih šumoposjednika za koje nije formirana zasebna gospodarska jedinica.
10. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, pa stoga, nije dostatan opis iz izreke optužnog akta u kojem nije naveden provedbeni propis, Pravilnik o uređivanju šuma, na temelju kojeg su, u navedenim odredbama propisana pravila uspostavljanja sustava obilježavanja šumogospodarske podjele Republike Hrvatske, kojih se kod izrade šumogospodarskog plana okrivljenici nisu pridržavali, a bez kojih odlučnih činjenica se u konkretnom slučaju ne može raditi o inkriminiranom prekršaju.
11. Dakle, jesu li se okrivljenici pridržavali propisanih pravila, odnosno, u konkretnom slučaju, jesu li proveli i uspostavili sustav obilježavanja šumogospodarske podjele Republike Hrvatske, može se u konkretnom slučaju utvrđivati samo na temelju posebnog propisa, dakle, radi se o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela, što je izostalo u činjeničnom opisu djela.
12. Kako u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu prekršaja u optužnom aktu nije naveden propis kojim se dopunjuje blanketna norma – Pravilnik, kojim se određuje biće prekršajnog djela, na taj način djelo po optuženju nije prekršaj.
13. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo po propisu nije prekršaj.
14. Imajući u vidu da tužitelj, a ni sud, više ne može mijenjati činjenični opis prekršaja, navođenjem odgovarajućih odredbi citiranog Pravilnika u činjeničnom opisu prekršaja i potpunog činjeničnog opisa radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, jer bi to bilo na štetu okrivljenika, prvostupanjski sud je, pravilno primjenjujući zakon, okrivljenike zbog prekršaja za koji se optužuju, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe.
15. Naime, odredbom članka 161. stavkom 4. Prekršajnog zakona propisano je postupanje suda ako u optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona bez kojih nije moguće voditi postupak ili su pogrešni. Međutim, kako je odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona propisano da ako sud, ispitujući optužni prijedlog, nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, iz iste proizlazi da citirana odredba članka 160. stavak 2. Prekršajnog zakona isključuje mogućnost pozivanja tužitelja na dopunu ili ispravak optužnog prijedloga u odnosu na činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja u optužnom prijedlogu.
16. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je već u fazi ispitivanja optužnog prijedloga, čim je našao da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, pravilno odmah donio presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, a ovaj sud je dodao razloge za takvu odluku, koje nije naveo prvostupanjski sud.
17. Zbog izloženih razloga, presuđeno je kao u izreci.
-
U Zagrebu 4. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Jasna Momirović, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 7 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
