Republika Hrvatska

Poslovni broj Gž-1217/2024-2

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ankica Jakovina predsjednice vijeća, Vitomira Boića suca izvjestitelja i Dragice Sirovica Hranilović člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Davor Radaković, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Sisku, radi ispravka i predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Kutini poslovni broj P- 466/2024-22 od 18. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja SĐ kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Kutini poslovni broj P-466/2024-22 od 18. listopada 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tuženice za naknadom troškova odgovora na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

''I. Odbija se kao neosnovan tuženi zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj SĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to:

-kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] površine 615 m2

- kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] površine 719 m2

- kč. br. [katastarska čestica] livada [adresa] u [adresa] površine 7132 m2

Utvrđuje se da je pogrešan i nedopušten upis uknjižbe prava vlasništva tužene na k. č. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] površine 6158 m2, kč. [katastarska čestica] oranica [adresa] površine 719 m2 i kč. [katastarska čestica] livada [adresa] u [adresa] površine 7132 m2 izi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist tuženika temeljem rješenja Općinskog sud u u Kutini, Stalna služba u Novskoj, Izdvojeni zemljišno knjižni odjel u Novskoj br. Z-2390/2021 od 26. travnja 2021., te se određuje ispravak takvog pogrešnog upisa na način da se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj, Izdvojeni zemljišno knjižni odjel u Novskoj uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, kakvo je bilo prije provedbe rješenja Općinskog sud u u Kutini, Stalna služba u Novskoj, Izdvojeni zemljišno knjižni odjel u Novskoj br. Z-2390/2021 od 26. travnja 2021.

Nalaže se tuženoj da tužitelju preda u posjed nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to:

-kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] površine 615 m2

- kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] površine 719 m2

- kč. br. [katastarska čestica] livada [adresa] u [adresa] površine 7132 m2

Tužena je dužna tužitelju nadoknaditi trošak ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja od isplate, a sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

II. Nalaže se tužitelju SĐ naknaditi tuženici Republici Hrvatskoj trošak parničnog postupka u iznosu od 1.450,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 18. listopada 2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.''

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj zbog svih zakonom predviđenih razloga, a osobito zbog pogrešne primjene Zakona o zemljišnoknjižnom postupku. U obrazloženju presude sud ne iznosi razloge zbog kojih bi utvrdio da bi upis tužene kao vlasnika bio zakonit. Iz razloga na kojima sud temelji presudu proizlazi u bitnome da bi sud vlasništvo tužene utemeljio na činjenici da je u vrijeme kada je tužitelj predmetnu nekretninu stekao temeljem kupoprodajnog ugovora od zemljišnoknjižnog vlasnika bio pokrenut pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak, što ne utječe na nezakonitost upisa prava vlasništva tužene. Iz provedenih dokaza proizlazi da je bio vođen postupak arondacije, ali je očito da u odnosu na predmetnu česticu isti nije okončan, jer vlasnicima nekretnine nije isplaćena naknada, bilo isplatom bilo zamjenom nekretnina.

Potpuno je neuvjerljivo da bi dokumentacija o arondaciji bila zagubljena. Činjenica da na predmetnim nekretninama nije bila upisana tužena, niti da je tužena ikada donijela rješenje i zaključak o arondaciji. Posjed tužene nikada nije bio pošten, jer je tužena znala i morala znati da nije stekla vlasništvo nekretnine. Tužitelj ne može dokazivati negativnu činjenicu, odnosno da tužena nije donijela rješenje i zaključak. To što je kao posjednik u katastarskom operatu bio upisan ..., ne dokazuje vlasništvo tužene, niti bi tužena na bilo koji način dokazivala da bi bila sljednik .... Nedvojbeno je da ... nikada nije niti zatražio upis u zemljišne knjige, a tužena je vlasništvo upisala u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku. Predmetnim rješenjem sud je udovoljio prijedlogu tuženika uz obrazloženje da je temeljem provedenih dokaza utvrdio da tuženik drži posjed nekretnine. O bilo kakvom osnovu stjecanja vlasništva, sud niti ne navodi razloge, niti čime bi tužena stekla vlasništvo. Sud u pojedinačnom ispravnom postupku nije mogao utvrditi pravo dosjelosti tužene, tim više što je tužitelj u pojedinačnom ispravnom postupku izjavio prigovor. Upis tužene temeljem samog faktičnog vršenja posjeda, rješenjem donesenim u pojedinačnom ispravnom postupku pogrešan i nezakonit. Predmetna nekretnina nikada nije bila u društvenom vlasništvu, a svakako to nije bila na dan 24. srpnja. 1991. Činjenica da je tužena 2013. Ugovorom dala na privremeno korištenje predmetno zemljište JĐ nije akt stjecanja vlasništva, već je tužena dala predmetno zemljište nezakonito. Neovisno o pitanju osnovanosti tužbenog zahtjeva u odnosu na utvrđenje vlasništva i predaje u posjed, dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe rješenja br. Z-2390/2021 od 26. travnja 2021. svakako je osnovan. Protiv rješenja u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku nije dopuštena žalba, pa je radi zaštite od pogrešnog upisa proizašlog u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku, upravo uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, kakvo je bilo prije upisa tužene. U odnosu na deklaratorni dio tužbenog zahtjeva, tužitelj ima pravni interes za utvrđenje svog vlasništva obzirom da je vlasništvo tužitelja brisano. Predlaže se preinačiti pobijanu presudu i usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti, odnosno istu ukinuti, sve uz zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu tužitelja, tuženica predlaže odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu te potvrditi presudu uz naknadu parničnog troška tuženici uvećanog za sastav ovog odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj sud pregledao je sve provedene parnične radnje, te ispitao pobijanu presudu i na temelju toga ustanovio da sud prvoga stupnja nije počinio ni jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud, u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) pazi po službenoj dužnosti, a suprotno žalbenim navodima, u pobijanoj presudi navedeni su jasni razlozi o odlučnim činjenicama.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te zahtjev za utvrđenje da je pogrešan i nedopušten upis uknjižbe prava vlasništva na predmetnim nekretninama u korist tuženice temeljem rješenja donesenog u pojedinačnom ispravnom postupku uz nalaganje ispravka takvog pogrešnog upisa i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja te zahtjev za predaju predmetnih nekretnina u posjed tužitelja.

7. Prvostupanjski sud nakon provedenog postupka utvrdio je slijedeće činjenice:

[katastarska općina]

- da je upis izvršen temeljem rješenja suda poslovni broj Z-2390/2021 od 26. travnja 2021. donesenog u pojedinačnom ispravnom postupku

- da je prije navedenog upisa u korist tuženice, kao vlasnik u zemljišnoj knjizi bio upisan tužitelj

- da je tužitelj sudjelovao u pojedinačnom ispravnom postupku, te da je njegov prigovor u tom postupku odbijen

- da je sporno da li je tužitelj stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina, te je li ovlašten tražiti uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i predaju u posjed

- da je iz povijesti promjena na katastarskim česticama i Uvjerenja Odjela za katastar nekretnina Novska utvrđeno da je kao posjednik na predmetnim nekretninama u katastarskom operatu u razdoblju od 1963. do 1980. bio upisan SĐU, da je u razdoblju od 1980. do 28. travnja 2021. kao posjednik bio upisan ... te njegovi pravni prednici

- da nije moguće utvrditi temeljem kojeg akta su PIK Pakrac i njegovi pravni prednici upisani kao posjednici zbog uništenosti arhive tijekom Domovinskog rata

- da je od 28. travnja 2021. kao vlasnica upisana tuženica i to temeljem rješenja suda poslovni broj Z-2390/2021.

- da je iz prijepisa posjedovnog lista utvrđeno da su predmetne nekretnine upisane u posjedovni list 374 k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo tuženice

- da je iz potvrde Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sisačko-moslavačke županije, Ispostave u Novskoj utvrđeno da su se predmetne nekretnine na dan 24. srpnja 1991. nalazile izvan granica građevinskog područja naselja Lovska

- da je iz Ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od 26. travnja 2013. i 6. svibnja 2018. utvrđeno da su predmetne nekretnine u sastavu poljoprivrednih blokova

- da su navedenim ugovorima dane na privremeno korištenje JĐ

- da je iz uvjerenja i potvrda Grada Novske utvrđeno da je JĐ i prije 2013. obrađivao predmetne nekretnine i plaćao naknadu za njihovo korištenje

- da je iz iskaza tužitelja utvrđeno da je predmetne nekretnine kupio prije nekih 6 ili 7 godina od RĐ, s time da je kontaktirao s njegovom suprugom koja je imala punomoć

- da je isplatio kupovninu u cijelosti i ona mu je rekla da se nekretnine nalaze u poljoprivrednom bloku

- da je GĐ tražio zamjenu, kada je bila komasacija, no međutim samo im je obećano da će dobiti zamjenske nekretnine, ali da do zamjene nikada nije došlo

- da mu nitko nije spominjao nikakav ... te da on o tome nema saznanja, da bi predmetne nekretnine uživa JĐ

- da nije niti pitao suprugu od RĐ da li tko uživa te nekretnine i da mu je ona samo rekla da je bila komasacija i da nisu dobili zamjenske nekretnine

- da kada je kupovao nekretnine su bile u naravi livada kao što su i sada

- da je kupovao više nekretnina i da je na nekima vidio da postoji zabilježba za z. k. ispravni postupak, a na nekima to i nije vidio

- da je iz iskaza svjedoka ŽĐ utvrđeno da se sjeća da se radilo o nekretninama u poljoprivrednom bloku i da su sve te nekretnine vlasnicima ili isplaćivane ili su dobivali u zamjenu druge nekretnine

- da je u pravilu rješavano sve sporazumno

- da se sve rješavalo sporazumno i sastavljao se zapisnik o tom sporazumu i kada se više toga skupili donosilo se rješenje o arondaciji s time da je došao rat, te nije se sve stiglo napraviti

- da je iz iskaza svjedoka JĐ utvrđeno da on utužene nekretnine posjeduje neprekidno od 1992.

- da je trenutno tamo pašnjak koji je ograđen

- da je još 1992. povjerenik vlade ŠĐ na jednom sastanku rekao da se te nekretnine slobodno obrađuju tko može jer su bile neobrađene, tako da je on od tog perioda, pa nadalje neprekidno obrađivao zajedno sa svojim ocem

- da posljednjih godina ima ugovor o zakupu za te nekretnine

- da su negdje 1980. do 1981. te nekretnine uživali ..., a kasnije su oni nazvani poljoprivreda Lipik

- da su za vrijeme Domovinskog rata oni bili devastirani i zbog toga više nisu obrađivali te nekretnine

- da ga nikada nitko nije smetao u njegovom posjedu i nisu se javljali nikakvi vlasnici sve dok se nije javio tužitelj i rekao da je kupio te čestice.

8. Suprotno žalbenim navodima nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, na koje je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo na koje se pozvao u obrazloženju presude.

9. Prvostupanjski sud utvrđuje da je analizirajući činjenice utvrđene uvidom u isprave u spisu, te i iz iskaza svjedoka ŽĐ, zaključio da se na području katastarske općine [katastarska općina] provodio postupak arondacije, odnosno stvaranja poljoprivrednog bloka za potrebe ..., odnosno njegovih pravnih prednika. U postupku su za zemljišta donesena rješenja o arondaciji, a naknada je isplaćivana zamjenom ili isplatom na temelju sporazuma s vlasnicima, nakon čega je izvršena promjena posjednika u katastru 1980. u korist pravnih prednika ..., ali nije izvršena promjena vlasništva u zemljišnim knjigama. Predmetnim postupkom bile su obuhvaćene i predmetne nekretnine, što je utvrđeno i iz iskaza tužitelja, koji je naveo da mu je supruga RĐ rekla da se nekretnine nalaze u poljoprivrednom bloku i da je GĐ tražio zamjenske nekretnine, kada je bila komasacija. U konkretnom slučaju da nije od značaja da li je predniku tužitelja RĐ isplaćena naknada, odnosno da li su mu dane zamjenske nekretnine, jer se toj činjenici može prigovoriti samo u postupku arondacije. Naime, arondacija (zaokruživanje) je bio takav postupak u kojem se odlukom nadležnog organa oduzimalo zemljište u privatnom vlasništvu i pripajalo zemljištu u društvenom vlasništvu uz davanje naknade u drugom zemljištu ili novcu. U takvom slučaju riječ je o originarnom stjecanju prava vlasništva temeljem odluke upravnog organa i bez upisa u zemljišne knjige. Zbog navedenog nije osnovan žalbeni navod da u spis nije priloženo rješenje o arondaciji, jer je utvrđeno da je postupak arondacije proveden, pa je upis tuženice izvršen temeljem rješenja suda poslovni broj Z-2390/2021 od 26. travnja 2021. donesenog u pojedinačnom ispravnom postupku. Činjenica da nije dostavljen dokaz da je bivši vlasnik primio novac, nije odlučna za ishod ovog spora, odnosno ne utječe na stjecanje prava vlasništva arondacijom, a kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud.

10. Iz iskaza svjedoka JĐ utvrđeno je da je u nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina od 1992., a iz uvjerenja i potvrda Grada Novska i Ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta utvrđeno je da je za korištenje predmetnih nekretnina JĐ tuženici plaćao naknadu, te da mu je tuženica davala te nekretnine u zakup, a da se tomu nitko nije protivio, pa niti GĐ koji je bio upisan kao vlasnik nekretnina u zemljišnoj knjizi.

11. Prvostupanjski sud je utvrdio da s obzirom da su predmetne nekretnine obuhvaćene postupkom arondacije, postale su društveno vlasništvo. Radi se o originarnom načinu stjecanja vlasništva. Nakon stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", broj 34/91, 54/94, 48/95, 9/98, 105/99 - dalje: ZPZ) tuženica je stekla vlasništvo na spornoj nekretnini na temelju odredbe čl. 3. st. 1. ZPZ-a na temelju zakona, pa je temeljem odredbe čl. 130. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZVDSP) mogla u pojedinačnom ispravnom postupku ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

12. Tužitelj tvrdi da je stekao pravo vlasništva temeljem ugovora o kupoprodaji sklopljenim s zemljišnoknjižnim vlasnikom RĐ, neovisno o pokretanju pojedinačnog zemljišnoknjižnog postupka. Tužitelj nije osporio tvrdnju tuženice da je zabilježba pojedinačnog ispravnog postupka na predmetnim nekretninama upisana 2017., odnosno prije nego što je tužitelj kupio predmetne nekretnine. Tužitelj je iskazao da je kupovao više nekretnina, te da je na nekima vidio da postoji zabilježba za z.k. ispravni postupak, a na nekima to nije vidio. Tužitelj je iskazao da prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji nije pitao da li tko uživa te nekretnine, odnosno da nije znao da prodavatelj GĐ nije u posjedu predmetnih nekretnina.

13. Odredbom čl. 119. st. 1. ZVDSP-a propisano je da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije. Odredbom čl. 120. st. 1. ZVDSP-a propisano je da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu. Vlasništvo na nekretninama na temelju pravnog posla stječe se upisom u zemljišnu knjigu (ugovor o kupoprodaji), a u toj situaciji je pravni posao samo pravna osnova (titulus) za stjecanje prava vlasništva, dok je način stjecanja prava vlasništva (modus) upis u zemljišne knjige.

14. Prvostupanjski sud navodi da tužitelj pravni temelj stjecanja prava vlasništva temelji na pravnom poslu, deklaratorni dio tužbenog zahtjeva koji je usmjeren na utvrđenje prava vlasništva nije osnovan, a posljedično ni zahtjev za uspostavu ranijeg posjedovnog stanja i predaja u posjed. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim se zahtjeva ispravak pogrešnog upisa i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, navodi da je odredbom čl. 197. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 – dalje: ZZK) propisano da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice (tužba za ispravak) imaju pravo osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku. Stavkom 2. istog članka ZZK-a je propisano da pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova određenih ovim Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornog upisa odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora.

15. Tužitelj je podnio predmetnu tužbu u dijelu kojim traži ispravak sukladno odredbi čl. 197. st. 1. ZZK-a u trogodišnjem roku propisanom stavkom 2. toga članka s obzirom da je rješenje suda poslovni broj Z-2390/2021 doneseno 26. travnja 2021., a predmetnu tužbu je podnio 21. srpnja 2021. Odredbom čl. 130. st. 2. ZVDSP-a je propisano da se vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.

16. Prvostupanjski sud je utvrdio da je tužitelj znao da se u odnosu na nekretnine koje namjerava kupiti vode zemljišnoknjižni ispravni postupci, da su predmetne čestice u poljoprivrednom bloku i da nisu u posjedu prodavatelja, pa je sud zaključio da tužitelj nije bio kupac u dobroj vjeri, u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora jer je imao dovoljno razloga posumnjati da te nekretnine pripadaju prodavatelju. Zbog navedenog, prvostupanjski sud utvrđuje da tužitelj nije stekao vlasništvo predmetnih nekretnina temeljem valjanog pravnog temelja, pa je i u tom dijelu odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

17. Vlasništvo se stječe na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a vlasništvo nekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije drukčije određeno. U slučaju stjecanja prava vlasništva na temelju pravnog posla, vlasništvo na nekretninama stječe se uknjižbom u zemljišne knjige.

18. Temeljem čl. 119. st. 1. ZVDSP-a vlasništvo nekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije. Temeljem čl. 120. st. 1. ZVDSP-a vlasništvo na nekretninama stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu. Temeljem čl. 130. ZVDSP-a tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano. Zbog svega navedenog pravilno je prvostupanjski sud obio tužbeni zahtjev kao neosnovan u kojem tužitelj traži utvrđenje prava vlasništva tužbom označenih nekretnina, te utvrđenje da je pogrešan i nedopušten upis uknjižbe prava vlasništva istih nekretnina, te predaju u posjed.

19. Prema tome, kod donošenja prvostupanjske presude pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo, pa se nije ostvario žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a), a i odluka o troškovima parničnog postupka je zakonita jer je donesena na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a u svezi s čl. 155. ZPP-a uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23) te sukladno postavljenim zahtjevima. Prvostupanjski sud je prilikom odlučivanja o troškovima postupka tuženici odredio naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni, te o visini troškova pravilno je odlučio sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti.

20. Zbog navedenog, žalbu tužitelja valjalo je odbiti kao neosnovanu temeljem čl. 368. st. 1. ZPP-a i potvrditi prvostupanjsku presudu.

21. Tužitelju nije dosuđen trošak žalbenog postupka iz razloga jer je njegova žalba odbijena kao neosnovana (čl. 166. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a).

22. Tuženoj nije dosuđen trošak odgovora na žalbu, jer to nije bila potrebna parnična radnja (čl. 166. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a).

U Velikoj Gorici 4. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Ankica Jakovina