Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-200/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, po sucu Vesni Gašparuš- Horvat, u pravnoj stvari tužitelja JD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoga po punomoćniku Davoru Pavičiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Pavičić & Partneri d.o.o. Zagreb, Mihanovićeva 20/II, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanoga po punomoćniku Denisu Laucu, odvjetniku u Odvjetničkom uredu Grgić i partneri d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, odlučujući o žabi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-582/2020-39 od 20. prosinca 2023., 4. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-582/2020- 39 od 20. prosinca 2023.
- u točki I. izreke, u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev u iznosu od 663,49 EUR (šest stotina šezdeset tri eura četrdeset devet centi),
- u točki II. izreke, u dijelu kojim je prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška u iznosu od 1.107,97 EUR (tisuću stotinu sedam eura devedeset sedam centi),
- u točki IV. izreke.
II. Odbija se zahtjev tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb za naknadom troškova postupka u povodu pravnog lijeka u iznosu od 262,00 EUR (dvije stotine šezdeset dva eura).
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom naloženo je tuženiku da tužitelju, na ime neimovinske štete i tuđe pomoći i njege, isplati iznos od 1.778,49 EUR / 13.400,00 kn sa zateznom kamatom od 16. siječnja 2020. do isplate, po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana (točka I. izreke), kao i trošak parničnog postupka u iznosu od 2.169,97 EUR / 16.349,64 kn sa zateznom kamatom od 20. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana (točka II. izreke), odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom troška preko dosuđenog iznosa, kao neosnovan (točka III. izreke te je odbijen zahtjev kao i zahtjev tuženika za naknadom troška (točka IV. izreke).
2. Tuženik je izjavio žalbu protiv točke I. izreke, preko nespornog iznosa od 1.115,00 EUR / 8.400,00 kn, točke II. izreke preko nespornog iznosa od 1.062,00 EUR / 8.000,00 kn te protiv točke IV. izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Zahtijeva naknadu troškova postupka u povodu pravnog lijeka u iznosu od 262,00 EUR.
3. Žalba je neosnovana.
4. Budući da se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 1.320,00 EUR, riječ je o sporu male vrijednosti, sukladno s odredbom čl. 458. st. 1. Zakona o parničnom postupku (148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP).
4.1. Prema čl. 467. st. 1. ZPP, presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
5. Donošenjem pobijane presude nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, koju u žalbi ističe tužitelj jer je izreka presude razumljiva i neproturječna sama sebi i razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, koji nisu proturječni stanju spisa i može se ispitati.
5.2. Sud je naveo da je tužitelj zadobio trzajnu ozljedu vrata, natučenje prsnog koša, lijevog ramena i slabinskog dijela leđa. Stoga neosnovano tuženik u žalbi ističe da presuda nema valjanih razloga o vrsti ozljede u predmetnom slučaju – trzajna ozljeda vrata / laka tjelesna ozljeda odnosno o težini povrede pa donošenjem pobijane presude nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, koju u žalbi ističe tuženik jer presuda sadrži potrebne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati.
5.3. Nisu počinjene ni ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 1. i 2. ZPP).
6. Polazeći od utvrđenja:
- da je tužitelj zadobio ozljede u prometnoj nezgodi 14. ožujka 2019., za koju je odgovoran osiguranik tuženika,
- da je tužitelj u toj prometnoj nezgodi zadobio trzajnu povredu vrata, natučenje prsnog koša, lijevog ramena i slabinskog dijela leđa,
- da su po provedenom liječenju kod tužitelja zaostale trajne posljedice u omjeru od 2%, u vidu pogoršanja statusa lijevog koljena, uzevši u obzir degenerativne promjene,
- da je tužitelj pretrpio bol jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 40 dana,
- da je tzv. primarni strah bio jačeg intenziteta i kratkotrajan, da je u daljnjem tijeku liječenja postojao tzv. sekundarni strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda, jačeg intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta 5 dana, dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 35 dana,
- da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega 2 sata dnevno kroz 35 dana te
- da je liječenje tužitelja završeno krajem lipnja 2019.,
- da je odštetni zahtjev podnesen tuženiku 15. siječnja 2020.,
prvostupanjski je sud zaključio da je u predmetnom štetnom događaju tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime da mu je nastala neimovinska šteta i prouzročena imovinska šteta jer mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega te da utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. ZOO) u iznosu od 17.000,00 kn / 2.256,29 EUR te za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 1.400,00 kn / 185,81 EUR, računajući pritom sat tuđe pomoći iznosu od 20,00 kn / 2,65 EUR.
6.1. Budući da je tužitelju već isplaćen iznos od 5.000,00 kn / 663,61 EUR na ime neimovinske štete prihvatio je tužbeni zahtjev u iznosu od 13.400,00 kn / 1.778,49 EUR (1.592,68 EUR po osnovi neimovinske i 185,81 EUR po osnovi imovinske štete).
7. Pobijanu presudu prvostupanjski je sud donio pozivom na čl. 1100. i čl. 1095. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 – dalje: ZOO).
8. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo iz čl. 19. st. 2., u vezi s čl. 1100. st. 1. ZOO, kada je odlučivao o primjerenom iznosu naknade neimovinske štete koju trpi tužitelj zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te kada je zaključio da sve utvrđene kvalifikatorne okolnosti opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u dosuđenom iznosu od 17.000,00 kn / 2.256,29 EUR, odnosno 1.778,49 EUR nakon umanjenja za iznos od 663,61 EUR / 5.000,00 kn, plaćen prije podnošenja tužbe.
9.1. Naime, imajući u vidu utvrđeni opseg, vrstu i težinu ozljede koju je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju, trajanje i jačinu pretrpljenih fizičkih boli i straha, duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti te sve nelagode tijekom liječenja kojima je bio izložen (višekratno RTG snimanje, imobilizacija ovratnikom, mirovanje, fizikalna terapija, analgetici), da je po zanimanju ekonomist, kao i njegovu relativno mladu životnu dob (rođen 1979.) i prema ocjeni ovoga suda sve navedene okolnosti opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade u iznosu od 1.592,68 EUR.
9.2. Prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo i kada je tužitelju dosudio naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 185,81 EUR, koja je tužitelju bila potrebna u trajanju od 70 sati, računajući sat tuđe pomoći i njege u iznosu od 20,00 kn, kojega su stranke učinile nespornim (čl. 1095. st. 1. ZOO). Određenim žalbenim navodima tuženik presudu u tom dijelu i ne osporava.
9.3. Na dosuđeni iznos tužitelju je pravilno dosuđena zatezna kamata od podnošenja odštetnog zahtjeva, u skladu s čl. 1103. ZOO, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO.
9.4. Žalbeni navodi tuženika nemaju uporišta u mjerodavnim zakonskim odredbama koje je sud prvoga stupnja pravilno primijenio pa ih ovaj sud drugoga stupnja nije posebno cijenio (čl. 375. st. 1. ZPP).
10. I odluka o parničnom trošku pravilna je i zakonita (čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. i 2. ZPP). Prema čl. 52. st. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23 – dalje: Tarifa), kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane ili na teret proračunskih sredstava primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Stoga je pravilno prvostupanjski sud obračunao vrijednost boda po Tarifi koja je vrijedila na dan donošenja pobijane presude i za radnje poduzete do 1. studenoga 2022.
11. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 368. st. 1. ZPP, trebalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu.
12. U nepobijanom dijelu (točka III. izreke) prvostupanjska presuda nije ispitivana (čl. 365. st. 1. ZPP).
13. Kako tuženik nije uspio sa žalbom, ne pripada mu pravo na naknadu troškova postupka u povodu pravnog lijeka pa je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.
U Velikoj Gorici 4. ožujka 2025.
Sudac
Vesna Gašparuš Horvat