REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli – Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola
Poslovni broj Gž-218/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Puli – Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Dolores Peruško kao predsjednica vijeća, Alenka Paus, kao sutkinja izvjestiteljica i članica vijeća i Iva Kancijanić kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ljiljani Maravić-Pirš, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Porsche mobiliti d.o.o. Velimira Škorpika 21, Zagreb, OIB: 36514183925, zastupanog po punomoćniku Tomislavu Buliću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Stefanović i partneri d.o.o. Zagreb, radi ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-7876/2021-52 od 28. studenog 2024., na sjednici vijeća 3. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
I. Prihvaćaju se žalba tužitelja i žalba tuženika te se ukida presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-7876/2021-52 od 28. studenog 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom odlučeno je:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"I./ Utvrđuje se da je Ugovor o kreditu br. 00801, sklopljen u Zagrebu, dana 27.07.2007.g. zajedno sa Sporazumom radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva na pokretnini, koji je solemniziran po javnom bilježniku mr. Jadranki Knego- Rogina iz Zagreba, Argentinska 4, broj OV-18460/07, dana 30.07.2007.g., u iznosu od 19.234,83 CHF, a koji je sklopljen između tuženika PORSCHE MOBILITI d.o.o., Velimira Škorpika 21, Zagreb, OIB: 36514183925, kao davatelja kredita i tužitelja VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao korisnika kredita, ništetan te da nema pravnog učinka.
II./ Nalaže se tuženiku PORSCHE MOBILITI d.o.o., Velimira Škorpika 21, Zagreb, OIB: 36514183925, da isplati tužitelju VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime vraćanja onoga što je temeljem ništetnog ugovora primio, iznos od 182.841,02 kuna / 24.267,17 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 31.03.2023.g. pa do konačne isplate, po kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanoj za tri postotna poena, a koju kamatnu stopu objavljuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a.
III./ Nalaže se tuženiku PORSCHE MOBILITI d.o.o., Velimira Škorpika 21, Zagreb, OIB: 36514183925, da tužitelju VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak ovog parničnog postupka, zajedno sa zakonskimzateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude I. stupnja pa do konačne isplate, po kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanoj za tri postotna poena, a koju kamatnu stopu objavljuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, sve u roku od 15 dana."
II. Usvaja se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi: "I./ Utvrđuju se ništetnima odredbe o jednostranoj promjeni kamatne stope sadržane u članku 3. i članku 9.1. Ugovora o kreditu br. 00801, koji je sklopljen u Zagrebu, dana 27.07.2007.g., zajedno sa Sporazumom radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva na pokretnini, koji je solemniziran po javnom bilježniku mr. Jadranki Knego- Rogina iz Zagreba, Argentinska 4, broj OV-18460/07, dana 30.07.2007.g., u iznosu od 19.234,83 CHF, a koji je sklopljen između tuženika PORSCHE MOBILITI d.o.o., Velimira Škorpika 21, Zagreb, OIB: 36514183925, kao davatelja kredita i tužitelja VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao korisnika kredita, a koje glase: …visina mjesečnih obroka kredita podliježe prilagodbi zbog promjene ili uvođenja novih poreza, davanja… kao i u slučaju promjene godišnje kamatne stope na kredit, kao i efektivne godišnje kamatne stope na kredit. Visina obroka kredita je promjenjiva… pa stoga navedene odredbe ugovora, kao ni sve daljnje odluke tuženika o promjeni kamatne stope donesene tijekom trajanja kredita ne proizvode nikakav pravni učinak između ugovornih strana.
II./ Utvrđuju se ništetnima odredbe čl. II. i III., članka 5. i čl. 9. st. 3. Ugovora o kreditu br. 00801, koji je sklopljen u Zagrebu, dana 27.07.2007.g., zajedno sa Sporazumom radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva na pokretnini, koji je solemniziran po javnom bilježniku mr. Jadranki Knego-Rogina iz Zagreba, Argentinska 4, broj OV-18460/07, dana 30.07.2007.g., u iznosu od 19.234,83 CHF, a koji je sklopljen između tuženika PORSCHE MOBILITI d.o.o., Velimira Škorpika 21, Zagreb, OIB: 36514183925, kao davatelja kredita i tužitelja VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao korisnika kredita, a kojima se glavnica kredita veže za promjenu ugovorene valute švicarskog franka te se nalaže tuženiku PORSCHE MOBILITI d.o.o., Velimira Škorpika 21, Zagreb, OIB: 36514183925, na ime stjecanja bez osnove, tužitelju VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana, isplatiti iznos od 3.410,27 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku:
- na iznos od 0,51 EUR od
29.09.2007.g do isplate
- na iznos od 0,98 EUR od
26.01.2008.g do isplate
- na iznos od 1,00 EUR od
01.03.2008.g do isplate
- na iznos od 6,23 EUR od
02.04.2008.g do isplate
- na iznos od 6,03 EUR od
18.04.2008.g do isplate
- na iznos od 0,71 EUR od
31.05.2008.g do isplate
- na iznos od 1,36 EUR od
02.07.2008.g do isplate
- na iznos od 1,78 EUR od
01.08.2008.g do isplate
- na iznos od 3,93 EUR od
31.10.2008.g do isplate
- na iznos od 12,03 EUR od
30.11.2008.g do isplate
- na iznos od 9,67 EUR od
25.12.2008.g do isplate
- na iznos od 18,71 EUR od
30.01.2009.g do isplate
- na iznos od 21,06 EUR od
24.02.2009.g do isplate
- na iznos od 22,12 EUR od
18.03.2009.g do isplate
- na iznos od 19,45 EUR od
25.04.2009.g do isplate
- na iznos od 18,08 EUR od
22.05.2009.g do isplate
- na iznos od 15,69 EUR od
02.07.2009.g do isplate
- na iznos od 13,81 EUR od
24.07.2009.g do isplate
- na iznos od 13,80 EUR od
27.08.2009.g do isplate
- na iznos od 15,82 EUR od
27.10.2009.g do isplate
- na iznos od 14,63 EUR od
20.11.2009.g do isplate
- na iznos od 14,56 EUR od
22.12.2009.g do isplate
- na iznos od 15,26 EUR od
22.12.2009.g do isplate
- na iznos od 18,02 EUR od
19.01.2010.g do isplate
- na iznos od 19,85 EUR od
23.02.2010.g do isplate
- na iznos od 20,01 EUR od
20.03.2010.g do isplate
- na iznos od 25,77 EUR od
22.04.2010.g do isplate
- na iznos od 23,25 EUR od
21.05.2010.g do isplate
- na iznos od 25,69 EUR od
19.06.2010.g do isplate
- na iznos od 34,96 EUR od
20.07.2010.g do isplate
- na iznos od 31,73 EUR od
19.08.2010.g do isplate
- na iznos od 42,19 EUR od
21.09.2010.g do isplate
- na iznos od 37,58 EUR od
20.10.2010.g do isplate
- na iznos od 33,82 EUR od
24.11.2010.g do isplate
- na iznos od 44,89 EUR od
21.12.2010.g do isplate
- na iznos od 55,35 EUR od
26.01.2011.g do isplate
- na iznos od 48,03 EUR od
23.02.2011.g do isplate
- na iznos od 50,84 EUR od
22.03.2011.g do isplate
- na iznos od 43,93 EUR od
27.04.2011.g do isplate
- na iznos od 47,95 EUR od
24.05.2011.g do isplate
- na iznos od 62,76 EUR od
28.06.2011.g do isplate
- na iznos od 58,04 EUR od
20.07.2011.g do isplate
- na iznos od 85,49 EUR od
27.08.2011.g do isplate
- na iznos od 90,72 EUR od
22.11.2011.g do isplate
- na iznos od 62,47 EUR od
24.11.2011.g do isplate
- na iznos od 64,81 EUR od
21.12.2011.g do isplate
- na iznos od 63,68 EUR od
20.01.2012.g do isplate
- na iznos od 66,55 EUR od
18.02.2012.g do isplate
- na iznos od 69,86 EUR od
22.03.2012.g do isplate
- na iznos od 68,97 EUR od
21.04.2012.g do isplate
- na iznos od 67,43 EUR od
22.05.2012.g do isplate
- na iznos od 68,04 EUR od
21.06.2012.g do isplate
- na iznos od 69,65 EUR od
24.07.2012.g do isplate
- na iznos od 68,41 EUR od
24.08.2012.g do isplate
- na iznos od 68,72 EUR od
25.09.2012.g do isplate
- na iznos od 66,79 EUR od
21.10.2012.g do isplate
- na iznos od 65,44 EUR od
21.11.2012.g do isplate
- na iznos od 67,83 EUR od
20.12.2012.g do isplate
- na iznos od 66,51 EUR od
22.01.2013.g do isplate
- na iznos od 68,26 EUR od
21.02.2013.g do isplate
- na iznos od 64,26 EUR od
23.03.2013.g do isplate
- na iznos od 65,99 EUR od
26.04.2013.g do isplate
- na iznos od 67,19 EUR od
26.04.2013.g do isplate
- na iznos od 66,03 EUR od
25.05.2013.g do isplate
- na iznos od 62,26 EUR od
21.06.2013.g do isplate
- na iznos od 60,34 EUR od
21.07.2013.g do isplate
- na iznos od 62,93 EUR od
21.08.2013.g do isplate
- na iznos od 64,43 EUR od
20.09.2013.g do isplate
- na iznos od 66,80 EUR od
23.10.2013.g do isplate
- na iznos od 65,40 EUR od
24.11.2013.g do isplate
- na iznos od 66,64 EUR od
21.12.2013.g do isplate
- na iznos od 66,81 EUR od
25.01.2014.g do isplate
- na iznos od 69,13 EUR od
22.02.2014.g do isplate
- na iznos od 69,68 EUR od
25.03.2014.g do isplate
- na iznos od 69,45 EUR od
27.04.2014.g do isplate
- na iznos od 67,73 EUR od
22.05.2014.g do isplate
- na iznos od 133,69 EUR od
13.06.2014.g do isplate
i to do 31.prosinca 2007. po stopi iz čl.1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, od 01. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećano za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana.
IV./ Nalaže se tuženiku PORSCHE MOBILITI d.o.o., Velimira Škorpika 21, Zagreb, OIB: 36514183925, da tužitelju VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak ovog parničnog postupka od 4.398,17 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 25. studenog 2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana."
III. Odbija se tužitelj sa eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom u dijelu koji glasi: "II. Nalaže se tuženiku PORSCHE MOBILITI d.o.o., Velimira Škorpika 21, Zagreb, OIB: 36514183925, na ime stjecanja bez osnove, tužitelju VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana, isplatiti iznos od 0,01 kuna / 0,01 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 22.05.2014.g. pa do konačne isplate, i to od dana 22.05.2014.g. pa do 31.07.2015.g. po stopi određenoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.08.2015.g. pa do 31.12.2022.g., po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO, a od 01.01.2023.g. pa do konačne isplate po kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanoj za tri postotna poena, a koju kamatnu stopu objavljuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a.
IV. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.
1.1. Rješenjem je dozvoljena preinaka tužbe povišenjem zahtjeva tužitelja iz točke II. eventualno kumuliranog zahtjeva u podnesku od 13. travnja 2023. na iznos od 0,01 eura sa zateznom kamatom od 22. svibnja 2014. do isplate.
2. Protiv navedene presude pravovremenu žalbu podnose tužitelj i tuženik.
2.1. Tužitelj podnosi žalbu protiv toč. I. i III. presude zbog povrede odredaba čl. 6. st. 1., čl. 13. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju, sve u svezi s odredbom čl. 14. Konvencije i čl. 1. Protokola broj 12. uz Konvenciju, zbog toga jer je arbitrarna, samovoljna, protivna temeljnim načelima Europske konvencije i europske pravne stečevine, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o trošku. Ukazuje, u bitnom, da ugovor ne može opstati bez bitnog sastojka, da ako je cijena ništetna ništetan je i ugovor u cijelosti, da je neosnovan prigovor zastare glede tražbine u iznosu 0,01 eura sa zateznim kamatama, da stranke nisu pregovarale, da su odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli nepoštene time i ništetne, da se ništetna odredba ne može zamijeniti održavanjem dijela iste na snazi, da nije obrazloženo zašto cijeli ugovor ne bi bio ništetan, da je pogrešno primijenjena odredba čl. 8. ZPP, da odluka nije obrazložena. Osporava i odluku o trošku. Predlaže preinaku presude, podredno ukinuti istu i vratiti predmet na ponovno suđenje kod drugo uređujućeg suca. Potražuje trošak za sastav žalbe i pristojbe na žalbu.
2.2. Tuženik podnosi žalbu protiv toč. II. i IV. presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka; pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjena materijalnog prava. Ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku; da tužitelj nije dokazao svojstvo potrošača, da ugovor nije potrošački ugovor, da je sud pogrešno utvrdio da se o odredbama predmetnog kredita nije moglo pregovarati, da je nepravilno primijenjena odredba čl. 302. st. 2. ZPP, da je sud pogrešno odlučio o pitanju zastare, da je sporna primjena kolektivne presude u predmetu „Franak“, da je najamnina bila određena, da sud pogrešno navodi da je tuženik Zagrebačka banka, da tuženik nije pripadnik bankarskog sektora. Osporava i odluku o trošku. Predlaže preinačiti presudu, podredno ukinuti i vratiti na ponovno suđenje. Potražuje trošak za sastav žalbe i pristojbe na žalbu.
3. Tužitelj je dostavio odgovor na žalbu tuženika osporavajući sve žalbene navode tuženika kao neosnovane, paušalne i arbitrarne, da je predmetna žalba podnesena s isključivim ciljem odugovlačenja postupka i izbjegavanja odgovornosti tuženika. Ističe da se tuženik suglasio s prijedlogom tužitelja da isti dostavi izjavu u spis obzirom se radi o teško bolesnoj osobi, ukazuje na iskaz svjedoka ĆT, da je ugovor protivan načelu savjesnosti i poštenja, moralu društva, da je neosnovan prigovor zastare, da je meritum presude iz kolektivnog postupka primjenjiv u konkretnom slučaju; da je tuženik financijska organizacija koja se bavi kreditiranjem, dakle trgovac, a tužitelj potrošač. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu te potražuje trošak za sastav odgovora na žalbu.
4. Žalba tužitelja je osnovana. Žalba tuženika je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem ništetnosti Ugovora o kreditu broj 00801 sklopljen 27. srpnja 2007. sa Sporazumom radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva na pokretnini, solemniziran po javnom bilježniku Jadranki Knego
– Rogina iz [adresa] OV-18460/07 30. srpnja 2007. između tuženika kao davatelja kredita i tuženika kao korisnika kredita te isplatu iznosa od 182.841,02 kn/24.267,17 eura sa zateznom kamatom od 31. ožujka 2023. do isplate.
5.1. Ujedno je predmet zahtjeva i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev radi:
- utvrđenja ništetnim odredbe o jednostranoj promjeni kamate stope iz čl. 3. i čl. 9.1. Ugovora o kreditu, a koje glase: „visina mjesečnih obroka kredita podliježe prilagodbi zbog promjene ili uvođenja novih poreza, davanja… kao i u slučaju promjene godišnje kamatne stope na kredit, kao i efektivne godišnje kamatne stope na kredit. Visina obroka kredita je promjenjiva…“
- utvrđenja ništetnim odredbe čl. II. i III., čl. 5. i čl. 9. st. 3. Ugovora, a kojima se glavnica kredita veže za promjenu ugovorene valute švicarskog franka
- zahtjev za isplatu osnovom ništetne odredbe o valutnoj klauzuli iznosa od 3.410,27 eura sa zateznim kamatama koje teku na naznačene mjesečne iznose
- zahtjev za isplatu iznosa od 0,01 eura sa zateznim kamatama od 22. svibnja 2014., sve uz zahtjev za naknadu parničnog troška.
6. Pobijanom odlukom sud prvog stupnja odbio je zahtjev za utvrđenje ništetnim cijelog Ugovora, kao i zahtjev za isplatu iznosa od 24.267,17 eura sa zateznim kamatama, a usvojio je eventualno kumulirani zahtjev za utvrđenje ništetnim odredbe čl. 3. i čl. 9.1. Ugovora u dijelu kako je naznačeno, kao i čl. II., III., 5. i 9. st. 3. Ugovora u dijelu u kojem se glavnica kredite veže za promjenu ugovorene valute švicarskog franka te je naložio tuženiku isplatu iznosa od 3.410,27 eura sa zateznim kamatama, dok je odbijen zahtjev za isplatu iznosa od 0,01 eura sa zateznim kamatama.
6.1. U predmetnoj pravnoj stvari nije sporno da su stranke dana 27. srpnja 2007. sklopile Ugovora o kreditu broj 00801 sa Sporazumom radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva na pokretnini, solemniziran po javnom bilježniku Jadranki Knego – Rogina iz [adresa] OV-18460/07 30. srpnja 2007. između tuženika kao davatelja kredita i tuženika kao korisnika kredita; da je temeljem istog tuženik isplatio tužitelju iznos od 19.234,83 CHF u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju za devize RBA banke d.d. važećem na dan plaćanja za kupnju vozila; da je godišnja kamatna stopa iznosila 6,20%; da je čl. 5.1. Ugovora ugovoreno da se sve novčane obveza ako su izražene u CHF ispunjavaju plaćanjem u kunama prema prodajnom tečaju za devize RBA d.d. Zagreb za chf važećem na dan plaćanja, da je u točki 9.1. Ugovoreno da visina mjesečnih obroka kredita podliježe prilagodbi zbog promjene ili uvođenja novih poreza, davanja i pristojbi, kao i promjene uvjeta refinanciranja koji su temelj kalkulaciji, kao i u slučaju promjene propisa, nadalje u slučaju donošenja odluka ili mjera nadležnih tijeka, koja neposredno ili posredno imaju sličan učinak; da pod navedenim uvjetima može biti primijenjena godišnja kamatna stopa na kredit kao i realna godišnja kamatna stopa na kredi; da visina obroka kredita je promjenjiva i ako se cijena vozila promijeni prije isplate kredita Trgovcu; da korisnik kredita koji je potrošač ovlašten je zahtijevati raskid Ugovora zbog primijenjenih uvjeta ako se zbog gore navedenih razloga ukupni troškovi Ugovora povise sa više od 20%.
6.2. Sporno je
- je li ništetan cijeli Ugovor i slijedom toga je li tuženik dužan tužitelju isplatiti iznos od 24.264,17 eura ili su ništetne samo odredbe o primjeni valutne klauzule i promjenjive kamatne stope i tuženik dužan isplatiti tužitelju iznos od 3.410,27 eura sa zateznim kamatama i iznos od 0,01 eura sa zateznom kamatom ž
- je li se na predmetni pravni odnos primjenjuju utvrđenja iz tzv. kolektivnog spora (spor u kojem su donesene odluke Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013., a koja je potvrđena odlukom Visokog trgovačkog suda poslovni broj Pž-7129/13-4 od 13. lipnja 2014. (glede odredbe o promjenjivoj kamatno stopi, revizija odbijena odlukom VSRH Revt 249/14-2 od 9. travnja 2015.; odnosno Pž-6632/2017 od 14. lipnja 2018. (glede odredbe o valutnoj klauzuli) revizija odbijena odlukom VSRH Rev -2221/2018-11 od 3. rujna 2019.)
- je li Ugovor potrošački ugovor
- prigovor zastare.
6.3. Pobijanom odlukom sud prvog stupnja odbio je zahtjev radi utvrđenja ništetnoti cijelog Ugovora i isplate iznosa od 24. 264,17 eura i prihvatio eventualno kumulirani zahtjev, osim u dijelu toga zahtjeva za isplatu iznosa od 0,01 eura sa zateznim kamatama s obrazloženjem u bitnom, da je tužitelj potrošač, a tuženik trgovac, da se na njihov odnos primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima i Zakona o zaštiti potrošača, da je predmetni Ugovor tipizirani potrošački ugovor o financiranju kakav su sklapale banke koje su sudjelovale u svojstvu tuženika u postupku pred Trgovačkim sudom u Zagrebu; da sve ugovorene kamate i novčane obveze koje proizlaze iz Ugovora izražene su u valuti chf ispunjavaju se plaćanjem u kunama koristeći prodajni tečaj za chf RBA d.d. na dan uplate, dakle prema tečaju Zagrebačke banke koja je osnivač tuženika i jedna od tuženih banaka u kolektivnoj tužbi potrošač; da tuženik nije sudjelovao u tom postupku, ali da je meritum iz tih presuda primjenjiv u konkretnom slučaju.
6.3.1. Nadalje, da je tuženik na potpuno jednak netransparentan način ugovorio valutnu klauzulu i promjenjivu kamatnu stopu, da su odredbe ništetne iz istih razloga kako je to utvrđeno u kolektivnom sporu, da je sud u konkretnom slučaju vezan utvrđenjima iz presuda tzv. kolektivnog spora, da stoga primjenom utvrđenja iz tih presuda slijedi da su ništetne odredbe predmetnog Ugovora o kreditu u dijelu u kojem je ugovorena valutna klauzula, da tuženik nije dokazao da je informirao tužitelja o specifičnim rizicima koje nosi valuta chf, a to je rizik valute utočišta, da u svezi utvrđenja ništetnosti ugovorne odrede o podešavanju kamatne stope odlučno je je li odreda o podešavanju kamatne stope jednokratnom odlukom banke bila poštena, da predmeti Ugovor ne sadrži referentnu stopu koja se primjenjuje na početnu kamatnu stopu niti precizan način utvrđivanja promjene kamatne stope, da nisu egzaktni i jasno definirani parametri za promjenu kamatne stope, da strane nisu pojedinačno pregovarale; da odredba čl. 4. Ugovora o kreditu kojom se promjena kamatne stope čini ovisnom o odluci tuženika nije razumljiva, da Ugovor ne sadrži precizan način utvrđivanja promjene kamatne stope, već je samo navedeno da se ista mijenja u skladu s odlukom o kamatnim stopama; da je takva odredba uzrokovala neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, da je odredba jasna, lako uočljiva, ali nije razumljiva; da je stoga odredba Ugovora čl. 9.1. kojim se promjena čini ovisnom samo odluci banke nepoštena, ništetna, da visina slijedi iz nalaz vještaka, da prigovor zastare nije osnovan u svezi zahtjeva za isplatu osnovom ništetne odredbe o valutnoj klauzuli vezano za primjenu stava Građanskog odjela VSRH od 30. siječnja 2020. u svezi sa shvaćanjem od 27. svibnja 2024. glede preinačenog zahtjeva; da stoga kako je predmetna tužba podnesena 5. listopada 2021., a presuda TS Zagreb P-1401/2012 od 4. srpnja 2013. postala je pravomoćna u dijelu glede ništetnosti odredbe o promjenjivoj kamatno stopi 13. lipnja 2014., a tužitelj je taj zahtjev za isplatu postavio tek u tužbi to je u tom dijelu tražbina zastarjela, ne i za valutnu klauzulu jer je presuda iz kolektivnog spora u tom dijelu pravomoćna 14. lipnja 2018.
6.3.2. Svoju odluku sud prvog stupnja temelji na odredbi čl. 225., čl. 323. st. 1., čl. 324., čl. 327. st. 1., čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21; ZOO), čl. 59., čl. 84., čl. 87. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača „Narodne novine“ 96/03 i čl. 3. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača „Narodne novine“ 79/07, čl. 219. i čl. 221.a ZPP.
7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama određenih žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome i po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredbi parničnog postupka (čl. 365. st. 2. ZPP), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da bitne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP nisu počinjene. Međutim, pobijana presuda, zbog počinjene bitne povrede iz čl. 354. st. 2. t 11. ZPP, ne može se prihvatiti kao pravilna i zakonita. Presuda ima nedostataka uslijed kojih je nije moguće ispitati, ne može se nedvojbeno zaključiti niti na kojem pravnom propisu sud prvog stupnja temelji svoju odluku, pa se ne može ispitati niti u smislu pravilne primjene materijalnog prava u odnosu na utvrđeno činjenično stanje, koje se također ne može jasno razabrati, razumjeti što je utvrđeno.
8. Naime, iz odluke koja je opterećena nepotrebnim navođenjem svih navoda tužbe, podnesaka tuženika, nalaza i mišljenja vještaka, pa nastavno i sadržaja presuda iz tzv. kolektivnog spora, sud prvog stupnja propustio je valjano i sadržajno obrazložiti zašto smatra da cijeli Ugovor nije ništetan. Iz činjenice da očito smatra da su samo naznačene odredbe ništetne ne može se izvesti zaključak da zato smatra da nije ništetan cijeli Ugovor. Osim toga, na način kako je odluka napisana (nerazumljivo u smislu u kojem se dijelu radi o utvrđenjima suda prvog stupnja, u kojem o eventualnim pravnim shvaćanjima iz tzv. kolektivnog spora), ne može se nedvojbeno zaključiti da utvrđenja iz kolektivnog spora sud prvog stupnja prihvaća i navodi samo kao pravna shvaćanja ili smatra da kada je u tom sporu tako utvrđeno, onda je i u ovome isto tako. Ne može se nedvojbeno zaključiti niti je li presuda sadrži razloge o svim bitnim činjenicama, osobito o poštenju odnosno nepoštenju tuženika, je su li odredbe uzrokovala znatnu neravnotežu i u čemu se ista očituje, a koje činjenice nije nedvojbeno jasno je li ih sud utvrdio ili ih smatra već utvrđenim jer je tako bilo u tzv. kolektivnom sporu. Tu nejasnoću dodatno povećava odluka u dijelu obrazloženja o prigovoru zastare.
9. Nedvojbeno je da tužitelj već u tužbi navodi, smatra se potrošačem jer navodi da se na njega, odnosno na predmetni Ugovor u svezi ništetnosti Ugovora i odredbi primjenjuju (neka) utvrđenja iz kolektivnog spora, odnosno Zakon o zaštiti potrošača. Tuženik u odgovoru na tužbu status potrošača nije izričito osporavao, to čini izričito tek u podnesku od 9. siječnja 2024.; dakle kako to ističe nakon zaključenja prethodnog postupka, to je o svojstvu ili ne potrošača tužitelja, pravilno sud prvog stupnja izvodio zaključak osnovnom predloženih i izvedenih dokaza.
10. Glede primjene odredbe čl. 302. ZPP valja navesti da se tuženik suglasio na glavnoj raspravi 6. listopada 2023. da se uslijed zdravstvenog stanja tužitelja ne izvodi dokaz saslušanjem istog, već da tužitelj dostavi izjavu u spis, što je isti i učinio, dakle dokaz saslušanjem tužitelja nije izveden, pa nema niti nepravilne primjene te odredbe. Tužitelj je predložio da dostavi svoju izjavu, što je i učinio s obzirom da se tuženik s time suglasio. Stoga, u tom segmentu žalbeni navodi tuženika nisu prihvatljivi. U svakom slučaju predmetna izjava tužitelja dana u ovakvim procesnim okolnostima, ima svoju dokaznu snagu; neovisno o tome, nema zapreke da se dokaz saslušanja tužitelja izvede (pa i kod njegove kuće kako je tužitelj predlagao zbog zdravstvenog stanja), ukoliko ga sud prvog stupnja ocijeni potrebnim radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja.
11. Nadalje, kako tuženik u „kolektivnom sporu“ nesporno nije sudjelovao, to se na njega ne mogu primijeniti utvrđenja iz tzv. kolektivnog spora. Dakle, u ovom sporu sud nije vezan utvrđenjima iz tog kolektivnog spora jer stranka u postupku tzv. kolektivne zaštite potrošača, na koje se poziva sud prvog stupnja, nije bio tuženik, kao davatelj kredita, pa se u konkretnom slučaju, sud prvog stupnja ne može izravno pozvati na pravno utvrđenje iz presuda koje su donesene u tom postupku pokrenutom po tužbi za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača, neovisno što je tuženik u Ugovoru valutnu klauzulu „vezao“ za tečaj deviza Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb za CHF, koja je kao tuženica sudjelovala u navedenom postupku. Međutim, može ih koristiti kao određene putokaze, parametre.
12. Presude donesene u navedenom tzv. kolektivnom sporu radi zaštite kolektivnih prava i interesa potrošača same po sebi na pojedinačne ugovore o kreditima kao što je to Ugovor u konkretnom slučaju, u kojem vjerovnik nije bio stranka toga spora, ne proizvode one pravne učinke u smislu ništetnosti i prestanka važenja spornih odredbi ugovora ili cijelog ugovora, već je za navedeni pravni učinak potrebno prema pravilima Zakona o zaštiti potrošača (ako je tužitelj potrošač) i pravilima ZOO utvrđivati i ocjenjivati je li konkretni Ugovor ili pojedine njegove odredbe ništetne.
13. Pritom se primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti potrošača (ako je potrošački ugovor) koji je vrijedio na dan sklapanja Ugovora 27. srpnja 2007. „Narodne novine“ 96/03, podredno ZOO, a što sve valja tumačiti u smislu prava Europske unije u duhu kojega treba tumačiti sporna pitanja i iz ugovora sklopljenih prije službenog ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, na što se Republika Hrvatska obvezala sklapanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji se primjenjuje od 2005., pa su sudovi Republike Hrvatske obvezni tumačiti nacionalno pravo u duhu prava Europske unije i njene sveopće pravne stečevine (što uključuje i praksu suda Europske unije). Niti glede prigovora zastare, dakle, nije od značaja pravomoćno okončanje tzv. kolektivnog spora.
14. U ponovnom postupku valja, stoga, otkloniti počinjenu bitnu povredu, izvesti predložene dokaze koji nisu izvedeni, ukoliko se ocijene potrebnim (saslušanje tužitelja), ponovno pravilno ocijeniti sve provedene dokaze (čl. 8. ZPP). Pritom u postupku valja utvrditi i ocijeniti činjenice oko eventualnog pregovaranja stranaka pri sklapanju Ugovora i sadržaja ugovornih odredbi, odnosno je li se ili nije pregovaralo, jesu li odredbe nepoštene, u smislu članka 81. u vezi sa člankom 87. Zakona o zaštiti potrošača - „Narodne novine“ 96/03 (koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja ugovora) i je su li uzrokovale znatnu neravnotežu u pravima i obvezama korisnika kredita (i potrošača) s jedne strane u odnosu na tuženika s druge strane i u čemu bi se ta neravnoteža sastojala.
14.1. Pritom, valja cijeniti i je su li odredbe bile jasne, lako razumljive, je li se radilo o unaprijed sastavljenom ugovoru tuženika kao trgovca, ali i vodeći računa je li tuženik kao novčarska institucija (davatelj kredita), a time i jača ugovorna strana postupao u skladu s načelom savjesnosti i poštenja te jasno odredio i predočio tužitelju sve elemente za koje se veže promjena kamatne stope i primjena valutne klauzule; način njihove promjene i primjene, o čemu valja voditi računa.
14.2. Dakle valja analizirati konkretno ponašanje stranaka, sadržaj Ugovora, načina sklapanja Ugovora, utvrditi jesu li sporne ugovorne odredbe suprotne načelu savjesnosti i poštenja, jesu li prouzročile značajnu neravnotežu u pravima i obvezama stranaka na štetu tužitelja (kao potrošača). Sve to pod pretpostavkom da je tužitelj potrošač. Pritom sud prvog stupnja valja jasno obrazložiti sve bitne činjenice, vodeći računa o postavljenom zahtjevu tužitelja, odnosno redoslijedu; dakle, ako je prvotno postavljeni zahtjev neosnovan, to valja obrazložiti.
14.3. Pritom će valjati ocijeniti i prigovor zastare, cijeneći izneseno glede učinaka tzv. kolektivne tužbe, ali i da zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora, odnosno u slučaju zahtjeva iz članka 323. stavka 1. ZOO kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovora, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora, a koje pravno shvaćanje je zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 30. siječnja 2020.
15. Nakon toga valja donijeti novu zakonitu odluku, zajedno s odlukom o troškovima postupka.
16. Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 369. st. 1. ZPP odlučeno je kao u izreci. Zahtjev za postupanjem sukladno odredbi čl. 371. ZPP nije osnovan.
17. O troškovima žalbenog postupka, odlučit će se u konačnoj odluci, čl. 166. st. 3. ZPP.
U Puli 3. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća
Dolores Peruško
