Trgovački sud u Zagrebu

Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11, Zagreb

P-1402/2023-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E P R E S U D A

I

R I J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Sanda Jeromela, u pravnoj stvari tužitelja-predlagatelja osiguranja: ZAŠTITNE FOLIJE d.o.o., Zagreb, Savska cesta 144a, OIB: 21309994444, kojeg zastupa punomoćnik Dominik Musulin, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici d.o.o., Palmotićeva 37/I, protiv 1. tuženika- protivnika osiguranja: ŽE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tuženika-protivnika osiguranja: Folije Fenestra d.o.o., [adresa], OIB: 50142085426, oboje zastupani po punomoćnici Albini Dlačić, odvjetnica u Odvjetničkom uredu Dlačić, Zagreb, Kneza Mislava 10, radi nezakonitog korištenja poslovnih tajni, nakon zaključene javne i glavne rasprave dana 3. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, danom objave 03. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se kako su prvotužena ŽE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotuženik Folije Fenestra d.o.o., [adresa], OIB: 50142085426 povrijedili poslovne tajne tužitelja ZAŠTITNE FOLIJE d.o.o., Zagreb, Savska cesta 144a, OIB:21309994444, nezakonitim korištenjem poslovne tajne koju čine kontakti klijenta, dobavljača i suradnika tužitelja i to Armolan Europe GmbH sa sjedištem u [adresa], Savezna republika Njemačka Porezni broj DE263059096, Folije Zagreb d.o.o., OIB: 14965166861, Mercer d.o.o., OIB:81778402926 i Ranolist d.o.o., OIB: 06939043923, [obrt], obrt za dizanj i proizvodnju vizualnih komunikacija, MBO: [matični broj osiguranika] vl. DE, Dundo interijeri d.o.o. OIB: 58895259138, Zatamni.me j.d.o.o., OIB:06527888804 i druge poslovne i tehnološke informacije vezano za poslovanje tužitelja s tim suradnicima.

II.Nalaže se tuženicima prestanak povrede, odnosno zabrana korištenja poslovnih tajni tužitelja, koju čine kontakti klijenta, dobavljača i suradnika i druge poslovne i tehnološke informacije poslovanja tužitelja vezano za suradnju s Armolan Europe GmbH sa sjedištem u [adresa], Savezna republika Njemačka Porezni broj DE263059096, Folije Zagreb d.o.o.

- OIB: 14965166861, Mercer d.o.o., OIB:81778402926 i Ranolist d.o.o., OIB: 06939043923, [obrt], obrt za dizajn i proizvodnju vizualnih komunikacija, MBO: [matični broj osiguranika] vl. DE, Dundo interijeri d.o.o. OIB: 58895259138, Zatamni.me j.d.o.o. OIB:06527888804 kao i nuđenje ili pružanje usluga pri kojima se koriste poslovne tajne tužitelja, uključujući, ali ne isključivo, kontaktiranje, bilo kojim putem ili kanalom (osobno, online, telefonski, fax, e- mail, LinkedIn, Twitter, Instagram), svih sadašnjih i bivših klijenata, sadašnjih i bivših radnika, dobavljača i suradnika tužitelja i to Armolan Europe GmbH sa sjedištem u [adresa], Savezna republika Njemačka Porezni broj DE263059096, Folije Zagreb d.o.o., OIB: 14965166861, Mercer d.o.o., OIB:81778402926 i Ranolist d.o.o., OIB:06939043923, [obrt], obrt za dizajn i proizvodnju vizualnih komunikacija, MBO: [matični broj osiguranika] vl. DE, Dundo interijeri d.o.o., OIB:58895259138, Zatamni.me j.d.o.o.,OIB: 06527888804, s kojima su tuženici stupili u kontakt tijekom, odnosno u vezi s radom u i za tužitelja.

III.Prvotuženoj sud zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 1.990,84 EUR / 15.000,00 kn ako se ne bude ponašala u skladu s odredbama ove presude dok drugotuženiku sud zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 6.636,15 EUR / 50.000,01 kn ako se ne bude ponašao u skladu s odredbama ove presude.

IV.Ako tuženici ne postupe po nalogu suda, sud će im izreći kaznu i, u slučaju potrebe, zaprijetiti mu novim kaznama te ih izricati sve dok tuženici ne postupe po nalogu suda.

V.Ako prvotužena ne plati novčanu kaznu u roku koji je određen odlukom suda, ta će se kazna zamijeniti kaznom zatvora po pravilima kaznenog prava o zamjeni novčane kazne zatvorskom kaznom.“

II. Nalaže se tužitelju da solidarno plati prvotuženiku i drugotuženiku parnični trošak u iznosu od 2.062,50 EUR, u roku od 15 dana.

III. Odbijaju se prvotuženik i drugotuženik sa preostalim troškovima u iznosu od 137,50 EUR, kao neosnovanim.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:

„ I.Nalaže se protivnicima osiguranja ŽE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i trgovačkom društvu Folije Fenestra d.o.o., [adresa], OIB: 50142085426 da prestanu (i) nezakonito pribavljati, koristiti ili otkrivati poslovne tajne tužitelja ZAŠTITNE FOLIJE d.o.o., Zagreb, Savska cesta 144a, OIB: 21309994444 koju čine kontakti klijenata, dobavljača i suradnika tužitelja i to Armolan Europe GmbH sa sjedištem u [adresa], Savezna republika Njemačka Porezni broj DE263059096, Folije Zagreb d.o.o.

- OIB: 14965166861, Mercer d.o.o. - OIB: 81778402926 i Ranolist d.o.o. - OIB: 06939043923, [obrt], obrt za dizanj i proizvodnju vizualnih kominikacija, MBO: [matični broj osiguranika] vl. DE, Dundo interijeri d.o.o. OIB: 58895259138, Zatamni.me j.d.o.o. OIB: 06527888804, i druge poslovne i tehnološke informacije vezano za poslovanje tužitelja.

II. Zabranjuje se protivnicima osiguranja ŽE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i trgovačkom društvu Folije Fenestra d.o.o., [adresa], OIB: 50142085426 daljnje korištenje i otkrivanje poslovnih tajni tužitelja koju čine kontakti klijenta, dobavljača i suradnika tužitelja i to Armolan Europe GmbH sa sjedištem u [adresa], Savezna republika Njemačka Porezni broj DE263059096, Folije Zagreb d.o.o. - OIB: 14965166861, Mercer d.o.o. - OIB: 81778402926 i Ranolist d.o.o. - OIB: 06939043923, [obrt], obrt za dizanj i proizvodnju vizualnih kominikacija, MBO: [matični broj osiguranika] vl. DE, Dundo interijeri d.o.o. OIB: 58895259138, Zatamni.me j.d.o.o. OIB: 06527888804 i druge po-slovne i tehnološke informacije vezano za poslovanje tužitelja.

III. Zabranjuje se protivnicima osiguranja ŽE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i trgovačkom društvu Folije Fenestra d.o.o., [adresa], OIB: 50142085426 daljnje nuđenje i pružanje usluga pri kojima se koristi poslovne tajne tužitelja koju čine kontakti klijenta, dobavljača i suradnika tužitelja i to Armolan Europe GmbH sa sjedištem u [adresa], Savezna republika Njemačka Porezni broj DE263059096, Folije Za- greb d.o.o. - OIB: 14965166861, Mercer d.o.o. - OIB: 81778402926 i Ranolist d.o.o. - OIB: 06939043923, [obrt], obrt za dizanj i proizvodnju vizualnih kominikacija, MBO: [matični broj osiguranika] vl. DE, Dundo interijeri d.o.o. OIB: 58895259138, Zatamni.me j.d.o.o. OIB: 06527888804i druge poslovne i tehnološke informacije vezano za poslovanje tužitelja.

IV.Privremena mjera stupa na snagu odmah i ostaje na snazi sve do isteka 30 dana od dana pravomoćnog okončanja parničnog postupka u ovom predmetu ili drugačije odluke suda.

V. Žalba protiv rješenja ne zadržava provedbu ove privremene mjere.“

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je prvotužena ŽE kod tužitelja bila direktorica u razdoblju 29.11.2019. do 15.9.2022., da joj je radni odnos bio reguliran i Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme od 30.5.2020. za radno mjesto Voditelj prodaje i marketinga, koji je prestao 20.3.2023., da je drugotuženik NE kod tužitelja u razdoblju od 31.5.2020. do 12.3.2023. obavljao poslove prodaje i montaže na temelju Ugovora o radu na neodređeno sklopljenog 30.5.2020. koji radni odnos mu je prestao u veljači 2023. Odredbom članka V. stavaka 1., 2. i 3. oba ugovora ugovoreno je da se: 1. radnik obvezuje čuvati poslovnu tajnu društva i primjereno postupati (očuvati povjerljivost, cjelovitost i raspoloživost) s informacijskom i ostalom imovinom društva koja mu postane dostupna u obavljanju povjerenih poslova tijekom rada u društvu, kako za vrijeme rada kod Poslodavca tako i nakon prestanka rada bez vremenskog ograničenja, bez obzira na koji način je rad prestao, 2. Pod poslovnom tajnom se smatraju sve informacije i podaci koji nisu poznati stručnoj javnosti, kao npr. ali ne ograničavajući se samo na: financijski podaci o svakom segmentu poslovnog djelovanja, podaci o komitentima i ugovorima, podaci o računalnim programima i bazama podataka te svi prikupljeni podaci u bilo kojem obliku i zabilježeni na bilo kojem mediju, kao i sve ostale informacije značajne za poslovanje Poslodavca, a čije bi saznavanje od strane trećih osoba moglo nanijeti štetu poslovnom interesu ili ugledu poslodavca, 3. Radnik se obvezuje: da će dostupnu informacijsku i ostalu imovinu koristiti isključivo u svrhu i u skladu s odredbama ugovora, da će se suzdržavati od otkrivanja poslovne tajne, odnosno da će poduzeti sve potrebne i razumne mjere kako poslovna tajna ne bi dospjela u ruke neovlaštenih osoba, da neće zloupotrebljavati privilegije pristupa informacijskoj imovini te da neće pristupati informacijskoj imovini poslodavca koja nije predmet Ugovora. Tužitelj navodi da se bavi specifičnom djelatnosti, a to je prodaja i montaža zaštitnih folija za staklene površine, da nabavlja robu od svojih distributera te ostvaruje suradnju s klijentima u Hrvatskoj. Za vrijeme trajanja radnog odnosa kod tužitelja (kao poslodavca) prvotužena kao zaposlenica i ovlaštena osoba, odnosno direktor društva te drugotuženik kao zaposlenik imali su pristup različitim informacijama koje se imaju smatrati poslovnom tajnom tužitelja (npr. financijski podaci kao što su marže, cijene i uvjeti odnosa tužitelja s dobavljačima i kupcima, podaci o klijentima tužitelja, o poslovnoj administraciji, poslovanju tužitelja, pristup bazama podatka tužitelja kao i ostalim informacijama koje su značajne za poslovanje tužitelja), a čije neovlašteno otkrivanje može nanijeti štetu poslovno- financijskom interesu tužitelja. Suprug prvotužene RE za vrijeme trajanja radnog odnosa, 15.2.2023. osnovao je trećetuženog Folije fenestra d.o.o. s predmetnom poslovanja koje je neposredno konkurentsko tužitelju (isti predmet djelatnosti - izrada i postavljanje zaštitnih i drugih folija, kupnja i prodaja i dr.), a u kojem trgovačkom društvu su se zaposlili prvotužena i drugotuženik. Nakon prestanka radnog odnosa drugotuženika, tužitelj više nije dobivao nove narudžbe određenih klijenata koji su do prestanka radnog odnosa tuženika kontinuirano naručivali robu i usluge od tužitelja. Pojedini klijenti i suradnici (poslovni partneri, dobavljači) tužitelja javili su tužitelju kako ih je kontaktirala prvotužena i drugotuženik radi suradnje zbog čega se tužitelj, nakon saznanja o izvjesnoj povredi vlastitih poslovnih tajni, obratio prvotuženoj i drugotuženiku dopisom od 20.4.2023. kojim ih je upozorio na obvezu strogog pridržavanja obveze čuvanja, kao poslovne tajne, svih podataka koje su saznali tijekom radnog odnosa kod tužitelja, posebice podatke o klijentima i suradnicima bivšeg poslodavca, sadržaju ugovora između klijenata i tužitelja i sl., ali su tuženici, unatoč navedenom, nastavili sa svojim protupravnim ponašanjem. Prvotužena i drugotuženik nakon prestanka radnog odnosa koristili su poslovne tajne za vlastitu korist i korist trećetuženog na način da su klijente i dobavljače tužitelja kontaktirali naručujući robu i nudeći izravno svoje usluge, koje im je do tada pružao tužitelj te su time izravno narušili njegove financijske interese, pojedini klijenti koji su do tada uredno poslovali s tužiteljem više nisu postavljali nove narudžbe, a postojeće narudžbe određeni čak nisu niti platili, te posljedično njegovu sposobnost tržišnog natjecanja. Prvotužena i drugotuženik bili upozoreni na obvezu čuvanja poslovnih tajni i povjerljivih informacije, koja vrijedi trajno, i nakon prestanka radnog odnosa ali su klijentima i suradnicima tužitelja nudili iste usluge i naručivali robu, pod različitim uvjetima, što su mogli ponuditi isključivo zbog nezakonitog korištenja poslovnih tajni tužitelja što uključuje i podatke o maržama, načinu poslovanja i dr., sve kako bi se zamijenio tužitelj kao pružatelj usluge/prodavatelj robe, a što tuženici ne bi mogli da nisu koristili predmetne poslovne tajne tužitelja. Tužitelj smatra kako je navedeno, između ostalog, vidljivo iz e-mail korespondencije koju dostavlja u prilogu tužbe, a iz kojih je vidljivo da su tuženici kontaktirali suradnike tužitelja nudeći/tražeći robu koja je predmet poslovanja tužitelja. Iz e-maila kojeg je prvotužena kao zaposlenik trećetuženika uputila suradniku tužitelja „Italia Solar screen“ vidljivo je kako je ista izričito zamolila zaposlenicu suradnika za diskreciju te da o postavljenom upitu ne obavijesti osnivača tužitelja ĆE. Iz kartice partnera i otpremnica koje prilaže uz tužbu, navodi da je vidljivo kako je tužitelj surađivao sa društvom Folije Zagreb d.o.o., OIB: 14965166861, a da bi krajem siječnja 2023. narudžbe predmetnog kupca iznenadno prestale, što jasno ukazuje kako je navedeno društvo očigledno nakon kontakta tuženika (do kojeg je došlo nakon prestanka njihovih radnih odnosa kod tužitelja) odlučilo prestati poslovati s tužiteljem. Tuženici su za ostvarivanje svojih poslovnih ciljeva prvenstveno koristili poslovnim tajnama tužitelja (koje su saznali za vrijeme radnog odnosa kod tužitelja), te su preuzeli suradnike i klijenate tužitelja. Poziva se na čl. 3. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti (Narodne novine broj: 30/18 dalje u tekstu: Zakon“) kojim je propisano da su poslovne tajne informacije koje su tajne, imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne i u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost. Poziva se i na čl. 7. navedenog Zakona vezano uz pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne te smatra kako su prvotužena i drugotuženik za vlastite potrebe i za potrebe trećetuženog nezakonito koristili i otkrivali poslovne tajne tužitelja (koje čine kontakti klijenta i druge poslovne i tehnološke informacije vezano za poslovanje tužitelja) bez njegova pristanka kao nositelja poslovnih tajni u svrhu ostvarivanja gospodarske i financijske koristi tuženika i to kršeći ugovorne odredbe o obvezi čuvanja poslovnih tajni kojom su se bez vremenskog ograničenja obvezali da će suzdržavati od otkrivanja poslovnih tajni te da neće zloupotrebljavati privilegije pristupa informacijskoj imovini. Suprug prvotužene kao odgovorna osoba trećetuženog u trenutku pribavljanja i/ii korištenja poslovnih tajni tužitelja je znao, odnosno morao znato da su poslovne tajne (odnosno podaci o klijentima tužitelja, podaci o poslovanju tužitelja i dr.) pribavljene izravno ili neizravno od prvotužene i drugotuženika koji su ih nezakonito koristili i otkrili pri čemu je trećetuženik također nudio i stavljao na tržište robu, odnosno nudio i pružao usluge pri kojima su se koristile poslovne tajne tužitelja za koju je odgovorna osoba trećetuženog znala, odnosno morala znati da su korištene nezakonito. Obzirom su tuženici nezakonito pribavili, koristili i otkrili poslovne tajne tužitelja, to tužitelj sukladno odredbi čl. 11., 15. i 16. Zakona predlaže utvrđenje povrede poslovnih tajni tužitelja od strane tuženika nezakonitim korištenjem poslovne tajne koju čine kontakti klijenta i suradnika i druge poslovne i tehnološke informacije vezano za poslovanje tužitelja, nalaganje tuženicima prestanka povrede i zabrane korištenja i otkrivanja poslovnih tajni te objava presude u cijelosti u Narodnim novinama, kao i u najmanje dva druga dnevna lista.

2. Tužitelj je uz tužbu preložio određivanje privremene mjere usmjerene na prestanak i sprječavanje nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne u odnosu na protivnika osiguranja – tuženika. Smatra da je iz dostavljene dokumentacije vidljivo kako su protivnici osiguranja već za vrijeme trajanja radnog odnosa započeli s nezakonitim korištenjem i otkrivanjem poslovnih tajni predlagatelja osiguranja te s navedenim povredama nastavili i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno i nakon što ih je tužitelj pisanim putem upozorio na obvezu čuvanja poslovnih tajni te se navedenim kontinuiranim postupanjem protivnika osiguranja narušavaju poslovni i financijski interesi predlagatelja osiguranja koji trpi negativne gospodarske posljedice, uključujući izmaklu korist, dok protivnici osiguranja ostvaruju nepoštenu dobit a i protupravno prisvojili su opremu u njegovom vlasništvu za svoje poslovne aktivnosti. Predlagatelj osiguranja stoga smatra kako je izricanje privremene mjere opravdano obzirom na vrijednost i druga posebna svojstva poslovne tajne, mjere poduzete radi zaštite poslovne tajne, postupanje počinitelja povrede prilikom pribavljanja, korištenja i otkrivanja poslovne tajne, učinak nezakonitog korištenja i otkrivanja poslovne tajne, legitimne interese predlagatelja osiguranja i mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja mjera na stranke te obzirom da je predlagatelj osiguranja dokazao da postoji poslovna tajna, da je predlagatelj osiguranja nositelj te poslovne tajne, da je poslovna tajna nezakonito pribavljena, korištena ili otkrivena te da su prvo i drugo tuženici također pronevjerili sredstva rada tužitelja. Predlaže određivanje privremene mjere bez prethodnog obavještavanja smatrajući da neće biti učinkovita.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu čini nespornim navode tužitelja vezane uz radni odnos i poziciju prvotužene kod tužitelja, s time da pojašnjava da je u periodu od veljače 2016. do 30.05.2020. bila zaposlena kao radnik kod poslodavca Internacionalna baza podataka d.o.o. Zagreb (danas IDB Mobile Technology d.o.o.), koja se primarno bavi mobilnim marketingom i mobilnim aplikacijama, te sličnim računalnim i marketinškim djelatnostima, a u okviru kojeg je djelovao i odjel koji se bavio zaštitnim folijama za staklene površine. Prvotužena je radila na raznim poslovima, uključujući i poslove vezane uz zaštitne folije, a gdje su joj uvijek neposredno nadređeni bili ĆE (jedini član društva), direktori OE i ŠE. Tijekom 2019. godine donesena je poslovna odluka da se odjel zaštitnih folija ''odvoji'' od poslovanja poslodavca prvotužene, te je ĆE preuzeo sve poslovne udjele u trgovačkom društvu Cibus Valens d.o.o. koje je promijenjeno u ''Zaštitne folije'', a prvotuženu je obavijestio da bi trebala biti direktorom tog društva, iako svoj radno-pravni status u cijelosti ostvaruje i dalje kod poslodavca Internacionalna baza podataka d.o.o. Zagreb. Prvotužena je pristala biti direktorom tužitelja i imenovana je 29.11.2019. ali je i dalje nastavila obavljati poslove svog radnog mjesta kod poslodavca Internacionalna baza podataka d.o.o. Zagreb. Međutim, ubrzo nakon imenovanja ĆE izvijestio ju je da joj je neposredno nadređena osoba GE (danas direktor tužitelja), na što je pristala ali se pokazalo da GE vodi poslovanje tužitelja na način da za takve poslove prvotužena, kao odgovorna osoba tužitelja, uopće nije imala saznanja pa je u svibnju 2022. dala ostavku na mjesto direktora tužitelja. U istom mjesecu tužitelj je s prvotuženom sklopio Ugovora o radu od 30.05.2022. za obavljanje poslova radnog mjesta ''Voditelj prodaje i marketinga'', a tek u rujnu GE imenovan je direktorom tužitelja. U siječnju 2023. drugotuženik dobio je otkaz kod tužitelja, te je tada komunicirano prvotuženoj da se poslovalo loše, da se moraju rezati troškovi, da se zatvara maloprodaja, da se uredski prostori u kojima je tužitelj obavljao djelatnost daju u najam, te kako nije dobila nikakve odgovore smatrala je da je ovakvo postupanje poslodavca šikana i omalovažavanje, napuštanje poslovanja, te zbog nesuglasica dana 20.02.2023. zatražila je otkaz ugovora o radu. Vezano uz opseg ''poslovne tajne'', prvotužena ne spori sadržaj odredbi članka V. ''Čuvanje poslovne tajne'', sadržan u Ugovoru o radu, no da iz predmetne tužbe nije jasno što se smatra poslovnom tajnom. Ističe da odredbe o poslovnoj tajni u bilo kojem aktu poslodavca, pa i u ugovoru o radu ne mogu biti ugovorene protivno odredbama Glave 8. i 9. Zakona o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96; u daljnjem tekstu: ZZTP), a koje odredbe nisu prestale važiti stupanjem na snagu Zakona o tajnosti podataka (NN 79/07, 86/12), odnosno da poslovnu tajnu mogu predstavljati samo oni podaci zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese s time da se ne može odrediti da svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe. Stoga je nejasno koje je podatke prvotužena priopćila trećima, a zbog kojih bi tužitelju mogle nastupiti štetne posljedice za njegove gospodarske interese. Što se tiče navoda tužitelja da se bavi specifičnom djelatnošću – prodajom i montažom zaštitnih folija za staklene površine, smatra da je to već obična trgovačka djelatnost, koja uključuje, vrlo jednostavan postupak montaže i kojom se bavi se cijeli niz poduzetnika, posebice onih koji se bave ugradnjom plastične i ine stolarije, opremanjem objekata, grafičkom djelatnošću, prodajom građevinskog materijala i sl. Stoga očito tužitelj želi zabraniti trećetuženiku obavljanje gospodarske djelatnosti a prvotuženu ''kazniti'', što premašuje zakonske okvire dozvoljenih zabrana i nema valjani pravni interes za vođenje ove parnice. Trećetuženik obavlja djelatnost prodaje raznih zaštitnih folija, no ne koristi niti istovjetne dobavljače koje koristi tužitelj, a niti istovjetan prodajni program kao i tužitelj, te je razvio svoj poslovni krug i način poslovanja. Osporava da vi radi radnji prvo i treće tuženika došlo do toga da pojedini klijenti i suradnici tužitelja više ga nisu kontaktirali budući da trećetuženik ne surađuje s istim dobavljačima tužitelja. Navodi tužitelja da je trećetuženik nudio proizvode potencijalnim kupcima a koji nisu dobavljeni od istovjetnih dobavljača koji opskrbljuju tužitelja, nije priopćavanje podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu niti njeno odavanje niti je to kontaktiranje kupaca. Trećetuženik je razvio vlastito poslovanje, ne koristi ikakvu poslovnu tajnu tužitelja, i valjano i zakonito nudi svoje usluge na tržištu. Vezano uz pozivanje tužitelja na Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednošću, tužitelj nije obrazložio o kakvom je to pravu intelektualnog vlasništva, a koje predstavlja neobjavljenu informaciju s tržišnom vrijednošću, ovdje riječ. Smatra da ne može bilo koja informacija, a za koju tužitelj tvrdi da je poslovna tajna, smatrati se informacijom koja uživa zaštitu sukladno odredbama Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednošću. Ostaju kod navoda o neodređenosti povrede pa je i tužbeni zahtjev na utvrđenje povrede nerazumljiv i nejasan dok je zahtjev zabrane obavljanja djelatnosti preširoko postavljen i nema nikakve veze sa zaštitom poslovnih tajni ili bilo kojeg tehnološkog procesa niti može tražiti zabranu kontakta potencijalnog kupca. Prvo i treće tuženi u cijelosti se protive ovako postavljenim tužbenim zahtjevima te predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

4. U odnosu na predloženu privremenu mjeru tuženici smatraju da prijedlog tužitelja za određenje privremene mjere u cijelosti sadrži tužbeni zahtjev te je kao takav nedopušten, da tužitelj ne obrazlaže niti vjerojatnost povrede, kao niti opasnost nenadoknadive štete koja mu prijeti, u smislu odredbi Ovršnog zakona, pa je ovakav prijedlog za određenje privremene mjere neosnovan. Osporava da bi prvotužena nešto otuđila već je GE, prilikom ispražnjenja uredskih prostorija tužitelja zbog davanja istih u zakup, davao nalog što da se baciti u smeće. Ukoliko je tužitelj želio prvotuženoj ugovorno zabraniti obavljanja istovjetnih poslova nakon prestanka ugovora o radu onda je trebao postupiti sukladno odredbi čl. 102. Zakona o radu, a što nije učinio. Osporava da bi postojala hitnost i nenadoknadiva štetu, protive se prijedlogu i predlažu odbiti isti u cijelosti.

5. Kako je tužitelj podneskom od 16. studenog 2023. izvijestio sud da povlači tužbu u odnosu na drugotuženka ME jer isti više ne radi kod trećetuženika, s čime se drugotuženik suglasio dana 21. studenog 2023., to je sud rješenjem od 27. studenog 2023. utvrdio da je tužba povućena u odnosu na drugotuženka ME (list 92 spisa).

6. Podneskom od 16. studenog 2023. tužitelj je ostao kod navoda iz tužbe, smatra da je dokazao da je prvotužena s domene trećetuženika e-mailom kontaktirala dobavljača Solar Screen – Team Italia, zatražila informativnu ponudu i rokove isporuke, zatražila diskreciju i da se njezin upit ne proslijeđuje te je očito bila svjesna svojih postupanja, odnosno kršenja poslovne tajne i korištenja povjerljivih informacija tužitelja za svoju koristi i korist trećetuženika. Nadalje, iz dostavljenog emaila društva Armolan Europe GmbH proizlazi da je isto društvo dobilo informaciju da se narudžbe trebaju slati s drugog trgovačkog društva Folije Fenstra d.o.o. – trećetužitelja, čime je prvotužena iskoristila ne samo poslovne tajne u vidu podataka o dobavljačima tužitelja i uvjeta, nego i okolnost da putem tužitelja i njegovog višegodišnjeg odnosa s predmetnim dobavljačem dobije mogućnost surađivati s dobavljačem Armolan Europe GmbH, a koji dobavljač za početak suradnje traži da prva narudžba bude veća od 15.000,00 EUR, kako bi se s istim uopće moglo surađivati. Trećetuženi koristi asortiman društva Armolan Europe GmbH u svojoj ponudi, a što proizlazi i iz web stranice trećetuženika, pored toga, za izradu web stranice trećetuženika je angažiran bivši djelatnik i kontakt osoba tužitelja AE, što je ponovno dokaz da se koriste informacije koje je prvotužena saznala za vrijeme rada kod tužitelja. Budući tužitelj nema mogućnost provjeriti da li je prvotužena, odnosno trećetuženik surađuje i preuzeo je klijente tužitelja koji su nakon prestanka radnog odnosa provotužiteljice kod tužitelja, to predlaže da sud naloži dostavu podataka o porijeklu i pružanju usluga, narudžbama, suradnji s trećetuženikom u razdoblju od veljače 2023. nadalje, društvima Folije Zagreb d.o.o., Mercer d.o.o., Ranolist d.o.o., SMART GLASS PROFESSIONAL j.d.o.o., , [obrt] obrt za dizajn i proizvodnju vizualnih komunikacija vl. DE. Time tužitelj želi dokazati da su prvotužiteljica i trećetuženik koristili povjerljive informacije kako bi istima pristupili i dali povoljnije, odnosno bolje uvjete od tužitelja, svjesni koje uvjete tužitelj nudi prema kupcima. Tužitelj smatra kako je jasno kako podaci o dobavljačima, klijentima, maržama, popustima, načinu suradnje, narudže, imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne i to iz razloga što bi njihovo nezakonito otkrivanje moglo naštetiti interesima osobe koja ih zakonito kontrolira, odnosno tužitelja, jer se time narušavaju njegovi poslovni ili financijski interesi, kao i sposobnost tržišnog natjecanja. Tuženicima, odnosno prvotuženoj navedeno ne bi bilo poznato da prethodno nije bila u radnom odnosu kod tužitelja. Tužitelj je poduzeo razumne korake kako bi sačuvao tajnost ovdje spornih informacija i to na način da je prilikom sklapanja Ugovora o radu s prvotuženom ugovorio kako se radnik obvezuje čuvati kao poslovnu tajnu povjerljive informacije i povjerljivi materijal. Smatra da se Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednošću primjenjuje na ovaj slučaj odnosno da nije nužno da se radi o isključivo intelektualnom vlasništvu u užem smislu, kako to navodi tuženik.

7. Podneskom od 16. listopada 2024. tužitelj je nakon provedenog financijskog vještačenja uskladio i konačno specificirao tužbeni zahtjev (jednako kao i prijedlog za donošenje privremene mjere) na način da traži utvrđenje povrede poslovne tajne od strane tuženika nezakonitim korištenjem poslovne tajne koju čine kontakti klijenata dobavljača i suradnika tužitelja i to Armolan Europe GmbH iz Savezne republike Njemačke, Folije Zagreb d.o.o., Mercer d.o.o. i Ranolist d.o.o., [obrt], obrt za dizajn i proizvodnju vizualnih komunikacija, vl. DE, Dundo interijeri d.o.o., Zatamni.me j.d.o.o. i druge poslovne i tehnološke informacije vezano za poslovanje tužitelja, da se naloži tuženicima zabrana korištenja navedenih poslovnih tajni tužitelja kao i druge poslovne i tehnološke informacije vezano za poslovanje tužitelja, kao i nuđenje ili pružanje usluga pri kojima se koriste poslovne tajne tužitelja sve uz zapreku novčanom kaznom.

8. Podneskom od 16. listopada 2024. tuženici su se očitovali obzirom na provedeno financijsko vještačenje, prije svega smatrajući da tužitelj ne može ostvarivati ''monopol'' na dobavu i prodaju svih zaštitnih folija i na opskrbu kupaca, jer bi se radilo o povreda tržišnog natjecanja. Tuženici nisu koristili informacije iz poslovanja tužitelja, te su svoj ''model'' poslovanja temeljili na svom znanju, poslovnom iskustvu i općenito poznavanju tržišta, a što ne može predstavljati povredu prava tužitelja. Što se tiče provedenog financijskog vještačenja smatraju da iz istog proizlazi da je kupac Mecer d.o.o. u poslovnom odnosu sa tuženicima ali da od njih dobavlja tip robe koju nije ranije dobavljao od tužitelja, osim robe tipa DAYTONA 85 051 i DAYTONA 95 076, dok u odnosu na kupca Ranolist, također je razvidno da se radi o plasiranju drugačijeg tipa proizvoda, s kojim je upravo tužitelj ostvario veći prihod nego drugotuženik. Ističu da iz provedenog vještačenja upravo proizlazi da se radi o dva suradnika tužitelja te da ne postoji niti jedan ''model'' ili pak poslovna tajna tužitelja, a koju bi koristili tuženici jer u protivnom da se radi o korištenju poslovne tajne tužitelja, za sigurno ne bi poslovanje temeljili na dva poslovna partnera tužitelja s kojima tužitelj i dalje posluje i ostvaruje veći prihod nego drugotuženik. Osporava da bi se radilo o poslovnim tajnama i nejasno je kojim, kao i nejasno je o kakvim ''modelima'' koji predstavljaju know-how tužitelja se ovdje radi koji su navodno ''otkriveni'' tim kupcima koji i dalje rade sa tužiteljem, dok kontakt podaci poslovnih subjekata koji se bave određenom djelatnošću nisu i ne mogu biti tretirani kao poslovna tajna. Smatraju da tužitelj nije dokazao, a niti učinio razumljivim, koje je to točno poslovne informacije prvotužena i drugotuženi iskoristio u svom poslovanju, a da bi takve poslovne informacije predstavljale poslovnu tajnu tužitelja.

9. Podneskom od 16. listopada 2024. tuženici su se očitovali u odnosu na konačno specificirani tužbeni zahtjev tužitelja i prijedlog za donošenje privremene mjere smatrajući i dalje da tužitelj predmetnom privremenom mjerom ''konzumira'' tužbeni, da se radi o osiguranju nenovčane tražbine tužitelja, da tužitelj nije objasnio vjerojatnost povrede kao niti opasnost nenadoknadive štete koja mu prijeti, da je iz javnih objava razvidno da je tužitelj 2022. poslovao sa gubitkom od -12.356,76 EUR, no 2023. godine je poslovao sa dobiti od 29.691,85 EUR i ostvario prihod od 229.921,19 EUR, a što je za 2.029,91 EUR manje u odnosu na proteklu 2022. dakle tužitelju 2023. prihod nije pao. Stoga je prijedlog tužitelja za određenje privremene mjere u cijelosti neosnovan, ničim valjano obrazložen, niti potkrijepljen valjanim dokazima. U odnosu na specificirani tužbeni zahtjev ostaje kod navoda da kontakt podaci bilo kojeg poduzetnika nisu i ne mogu biti smatrani poslovnom tajnom. Također ostaju kod navoda da se ne radi o poslovnoj tajni u smislu Zakona o zaštiti tajnosti podataka kao i da tužitelj nije obrazložio o kojim je tehnološkim i poslovnim informacijama riječ.

10. Odredbom članka 219. stavka 1. i članka 7. stavka 1. (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13 i 70/19, dalje ZPP), propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode ili dokaze protivnika.

11. Sukladno članku 8. ZPP-a temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da su konačno specificirani tužbeni zahtjev tužitelja i prijedlog za donošenje privremene mjere neosnovani.

12. Tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu, saslušao je bivšeg zakonskog zastupnika tužitelja PE, svjedokinju ŠE i zakonskog zastupnika tužitelja GE, svi na okolnost povrede poslovnih tajni od strane prvotužene. Saslušao je prvotuženu osobno i zakonskog zastupnika drugotuženika RE na okolnost poslovnog odnosa, osnivanja i poslovanja drugotuženika te je proveo financijsko vještačenje na okolnost da li je 2. tuženik i u kojem razdoblju pružao usluge i pod kojim uvjetima trećim osobama.

13. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja radi očitovanja obrta [obrt] da li je drugotuženik od njega naručivao usluge kao nepotreban jer je prvotužena iskazala da od istog tuženici naručuju uslugu montaže pa navedeno nije sporno. Sud je odbio i dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem dopunskog vještačenja na okolnost da li se radi o istim, sličnim ili potpuno različitim proizvodima stranaka budući da vještakinja financijske struke izjasnila se da nema stručna znanja niti je odlučno navedeno radi ocjene povrede poslovne tajne.

14. Predmet spora sukladno konačno specificiranom tužbenom zahtjevu tužitelja je utvrđenje da su prvotužena ŽE i drugotuženik Folije Fenestra d.o.o., Zagreb, povrijedili poslovne tajne tužitelja koju čine kontakti klijenata, dobavljača i suradnika tužitelja i to Armolan Europe GmbH, Mercer d.o.o. , Ranolist d.o.o., [obrt], obrt za dizajn i proizvodnju vizualnih komunikacija, vl. DE, Dundo interijeri d.o.o. Zatamni.me j.d.o.o., kao i druge poslovne i tehnološke informacije vezano za poslovanje tužitelja s tim suradnicima, da se naloži tuženicima prestanak povrede, odnosno zabrana korištenja poslovnih tajni tužitelja, koju čine kontakti klijenta, dobavljača i suradnika i druge poslovne i tehnološke informacije poslovanja tužitelja vezano za suradnju s Armolan Europe GmbH, Folije Zagreb d.o.o., Mercer d.o.o., Ranolist d.o.o., [obrt], obrt za dizanj i proizvodnju vizualnih [obrt], vl. DE, Dundo interijeri d.o.o. i , Zatamni.me j.d.o.o., kao i zabrana nuđenja ili pružanja usluga pri kojima se koriste poslovne tajne tužitelja, kontaktiranjem svih sadašnjih i bivših klijenata, radnika, dobavljača i suradnika tužitelja i to Armolan Europe GmbH sa sjedištem u [adresa], Savezna republika Njemačka Porezni broj DE263059096, Folije Zagreb d.o.o. - OIB: 14965166861, Mercer d.o.o. - OIB: 81778402926 i Ranolist d.o.o. - OIB: 06939043923, [obrt], obrt za dizanj i proizvodnju vizualnih kominikacija, MBO: [matični broj osiguranika] vl. DE, Dundo interijeri d.o.o. i Zatamni.me j.d.o.o. s kojima su tuženici stupili u kontakt tijekom, odnosno u vezi s radom u i za tužitelja.

15. Nesporno je da je drugotuženik Folije fenestra d.o.o. osnovan 15. veljače 2023. i da je prvotužena ŽE dala otkaz 20. veljače 2023. i zaposlila se kod drugotuženika kojeg je osnovao njezin suprug RE te da se drugotuženik bavi prodajom i montažom zaštitnih folija jednako kao i tužitelj.

16. Sporno je da bi kontakt podaci klijenata, dobavljača i suradnika sami za sebe predstavljali poslovnu tajnu, sporno je koje su poslovne tajne tuženici povrijedili i o kojim je tehnološkim i poslovnim informacijama riječ, kao i da bi tuženici koristili poslovne tajne tužitelja u poslovanju drugotuženika.

17. Sukladno čl. 3. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti (Narodne novine broj 30/18) određeno je što je to poslovna tajna a to su informacije koje ispunjavaju istovremeno zahtjev da su tajne jer nisu općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija, imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne i u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost. Navedene informacije uključuju, među ostalim, znanje i iskustvo, poslovne informacije i tehnološke informacije. Stavkom 4. istog članka propisano je da razumni koraci za očuvanje tajnosti informacija mogu uključivati izradu internog akta o rukovanju poslovnom tajnom i krugu osoba te njihovim pravima i obvezama kod rukovanja poslovnom tajnom ili mjere fizičke ili virtualne zaštite pristupa i rukovanja poslovnom tajnom.

18. Čl. 7. istog Zakona propisano je da nositelji poslovne tajne imaju pravo zahtijevati mjere, postupke i pravna sredstva predviđena ovim Zakonom radi sprječavanja nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja svoje poslovne tajne odnosno ostvarivanja pravne zaštite u tom pogledu (st.1.). Pribavljanje poslovne tajne bez pristanka nositelja poslovne tajne smatra se nezakonitim kada je poslovna tajna pribavljena na jedan od sljedećih načina: 1. neovlaštenim pristupom, prisvajanjem ili umnožavanjem bilo kojih dokumenata, predmeta, materijala, tvari ili elektroničkih spisa koje zakonito kontrolira nositelj poslovne tajne i koji sadržavaju poslovnu tajnu ili se poslovna tajna iz njih može izvesti ili 2. bilo kojim drugim postupanjem koje se u tim okolnostima smatra protivnim dobrim poslovnim običajima (st.2.). Korištenje ili otkrivanje poslovne tajne smatra se nezakonitim kada ga bez pristanka nositelja poslovne tajne učini osoba za koju se utvrdi da ispunjava jedan od sljedećih uvjeta: 1. pribavila je poslovnu tajnu nezakonito, 2. krši sporazum o povjerljivosti ili bilo koju drugu obvezu neotkrivanja poslovne tajne ili 3. krši ugovornu ili bilo koju drugu obvezu kojom se ograničava korištenje poslovne tajne (st 3.). Pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne smatra se nezakonitim i kada je osoba u trenutku pribavljanja, korištenja ili otkrivanja znala, ili je u tim okolnostima trebala znati, da je poslovna tajna pribavljena izravno ili neizravno od druge osobe koja je nezakonito koristila ili otkrila poslovnu tajnu u smislu stavka 3. ovoga članka (st. 4.). Nezakonitim korištenjem poslovne tajne smatraju se i proizvodnja, nuđenje ili stavljanje na tržište robe kojom je počinjena povreda odnosno u te svrhe uvoz, izvoz ili skladištenje robe kojom je počinjena povreda, kao i nuđenje ili pružanje usluga pri kojima se koristi poslovna tajna, ako je osoba koja je provodila takve aktivnosti znala ili je u tim okolnostima trebala znati da je poslovna tajna korištena nezakonito u smislu stavka 3. ovoga članka (st.5.).

19. Osim toga, sukladno važećoj odredbi čl. 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka (Narodne novine br. NN 108/96) propisao je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese, da općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

20. Što se tiče poslovne tajne tužitelj u tužbi tvrdi da je prvotužena ŽE bila zaposlena kod tužitelja od 29. studenog 2019. pa sve do 20. ožujka 2020. kada joj je prestao radni odnos kod tužitelja i zaposlila se kod drugotuženika Folije Fenestra d.o.o. koje je društvo osnovao suprug prvotužene RE sa istom djelatnosti kao i tužitelj-izrada i postavljenje zaštitnih i drugih folija. Tvrdi da je prvotužena nakon prestanka radnog odnosa koristila poslovne tajne za vlastitu korist i korist drugotuženika i to na način da je klijente i dobavljače tužitelja kontaktirala, naručivala robu i nudila izravno svoje usluge, koje im je do tada pružao tužitelj, čime je narušila njegove financijske interese, tako da pojedini klijenti više nisu naručivali robu a postojeće narudžbe nisu platili. Tužitelj tvrdi da su tuženici klijentima i suradnicima tužitelja nudili iste usluge i naručivali robu pod različitim uvjetima obzirom da su znali podatke o maržama i načinu poslovanja tužitelja a sve kako bi zamijenili tužitelja.

21. Što se tiče drugotuženika navodi da je njegova odgovorna osoba (suprug prvotužene) u trenutku pribavljanja i/ii korištenja poslovnih tajni tužitelja znao, odnosno morao znati da su poslovne tajne, odnosno podaci o klijentima tužitelja i podaci o poslovanju tužitelja, pribavljene izravno ili neizravno od prvotužene koja ih nezakonito koristi, pri čemu je drugotuženik nudio i stavljao na tržište robu, odnosno nudio i pružao usluge pri kojima su se koristile poslovne tajne tužitelja za koju je odgovorna osoba drugotuženog znala, odnosno morala znati da su korištene nezakonito.

22. Poslovnom tajnom tužitelj u tužbi smatra različite informacije koje navodi primjerice i to financijski podaci kao što su marže, cijene i uvjeti odnosa tužitelja s dobavljačima i kupcima, podaci o klijentima tužitelja, o poslovnoj administraciji, poslovanju tužitelja, pristup bazama podatka tužitelja, kao i ostalim informacijama koje su značajne za poslovanje tužitelja, a čije neovlašteno otkrivanje može nanijeti štetu poslovno-financijskom interesu tužitelja.

23. Međutim, tužbenim zahtjevom traži utvrđenje da je povrijeđena poslovna tajna koju čine kontakti klijenta, dobavljača i suradnika tužitelja i to Armolan Europe GmbH, Mercer d.o.o., Ranolist d.o.o., [obrt], obrt [obrt] komunikacija, vl. DE, Dundo interijeri d.o.o. Zatamni.me j.d.o.o. i druge poslovne i tehnološke informacije vezano za poslovanje tužitelja s tim suradnicima.

24. Dakle, tužitelj podrazumijeva pod poslovnom tajnom kontakte klijenata, dobavljača i suradnika poimence navedenih ali i poslovne i tehnološke informacije vezano za poslovanje tužitelja.

25. Tužitelj u tijeku postupka nije određenoj naveo koje su to poslovne i tehnološke informacije vezano za poslovanje tužitelja koje bi predstavljale poslovnu tajnu.

26. Da bi se radilo o poslovnoj tajni nužno je zadovoljiti kriterij da su to informacije koje su prije svega tajne jer nisu općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija, imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne i u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost.

27. U konkretnom slučaju prvotužena IE radila je za tužitelja i potpisala Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 30. svibnja 2020. (list 12-14 spisa), kojim je ugovoreno u čl. V. čuvanje poslovne tajne na način da će radnik čuvati poslovnu tajnu društva i primjereno postupati s informacijskom i ostalom imovinom društva koja mu postane dostupna u obavljanju povjerenih poslova tijekom rada u društvu, kako za vrijeme rada kod poslodavca tako i nakon prestanka rada bez vremenskog ograničenja, bez obzira na koji je način rad prestao; da se pod poslovnom tajnom smatraju sve informacije i podaci koji nisu poznati stručnoj javnosti kao npr. financijski podaci o svakom segmentu poslovnoj djelovanja, podaci o komitentima i ugovorima, podaci o računalnim programima i bazama podataka te svi prikupljeni podaci u bilo kojem obliku i zabilježeni na bilo kojem mediju, kao i sve ostale informacije značajne za poslovanje čije bi saznanje od trećih osoba moglo nanijeti štetu poslovnom interesu ili ugledu poslodavca.

28. Prije svega valja reći da se sve informacije ne mogu smatrati poslovnom tajnom već su to određene informacije koje zadovoljavaju zakonske uvjete kako je to naprijed navedeno a Ugovoru se navodi da su poslovna tajne sve informacije i podaci koje nisu poznate stručnoj javnosti.

29. Tužitelj niti ne tvrdi niti dostavlja dokaz da je poduzeo u smislu Zakona razumne korake za očuvanje tajnosti informacija izradom internog akta o rukovanju poslovnom tajnom i krugu osoba te njihovim pravima i obvezama kod rukovanja poslovnom tajnom ili mjere fizičke ili virtualne zaštite pristupa i rukovanja poslovnom tajnom. Dakle, tužitelj nije internim aktom regulirao koje točno informacije i podaci predstavljaju poslovnu tajnu, rukovanje i zaštita istih, već je u Ugovoru o radu naveo općenito da su to sve informacije i podaci uz primjerice navođenje a što se ne može sve smatrati poslovnom tajnom niti razumnim koracima zaštite.

30. Također iz dostavljenog Ugovora o radu razvidno je da tužitelj nije sukladno čl. 102. Zakona o radu ugovorio ugovornu zabranu natjecanja na način da se prvotužena određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem niti u sukladno čl. 106. Zakona o radu ugovornu kaznu za slučaj nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja.

31. Iz iskaza prvotužene LE proizlazi da je prije zaposlenja kod tužitelja imala iskustva u prodaji da joj nije nitko prenio znanja i vještine, da je nakon 7 godina rada dala otkaz kod tužitelja 20. veljače 2023. budući da je postala upitna budućnost poslovanja tužitelja, da je radila na radnom mjestu voditeljice prodaje i marketinga a zatim 2020. kao direktorica tužitelja, da je odlučila radi upitne budućnosti poslovanja tužitelja i iseljenja iz postojećeg poslovnog prostora, zajedno sa suprugom otvoriti tvrtku drugotuženika u kojoj radi poslove prodaje i naručivanja i raditi sa folijama za prozore i interijere, da je i osim poslovnih odnosa razvila i prijateljske odnose sa klijentima te klijenti koji više nisu mogli dobiti robu u maloprodaji od tužitelja s obzirom da je tužitelj promijenio poslovanje, njoj su se javili. Što se tiče klijenata s kojima je surađivala kod tužitelja a koji su postali klijenti drugotuženika navela je da su to tvrtke: Ranolist d.o.o., Mercer d.o.o. i Zatamni me d.o.o., dok sa Folija Zagreb d.o.o. i Smart Glass Professional j.d.o.o. ne radi drugotuženik a sa [obrt] surađuju na način da za drugotuženika vrši uslugu montaže folije. Što se tiče dobavljača, prvotužena nije osporila da je Armolan zajednički dobavljač drugotuženika i tužitelja ali i da drugotuženik ima i druge dobavljače kao što su Europapier, Blackline i TPD. Što se tiče poslovanja 2. tuženika ista je iskazala da dobivaju druge uvjete i cijene a da ona nudi pod svojim uvjetima koji zadovoljavaju poslovanje 2. tuženika i ne naslanja se na poslovanje tužitelja, da 2. tuženik ima i maloprodaju i veleprodaju, od čega 20% redovnih klijenata a preostalo povremeni klijenti, s orijentacijom na arhitekte jer nude u svom asortimanu i folije za interijer a što tužitelj nema u svom asortimanu. Ista je iskazala da nakon prestanka radnog odnosa kod tužitelja nije kontaktirala klijente tužitelja, odnosno da klijenti tužitelja koji su bili i njeni prijatelji sami su se javili jer nisu mogli dobiti pod istim okolnostima folije a neki joj se i dalje javljaju ali kupuju i dalje kod tužitelja.

32. Iz iskaza zakonskog zastupnika GE proizlazi da je 2020. došao u tvrtku povezanu sa tužiteljem IDB Mobile technology d.o.o. i nakon što je ŽE prestala biti direktor kod tužitelja, on je postao direktor u ljeto 2022. te je od strane vlasnika tužitelja i tvrtke IDB Mobile technology d.o.o. HE bio zadužen za skupljanje podataka i analize poslovanja četiri uključujući i tužitelja, te u 2 mj. 2023. kada je ŽE dala otkaz primijetili su da je netom prije toga, tjedan dana prije toga osnovana tvrtka drugotuženika i temeljem podataka UE, zaključili da je VE povrijedila Ugovor o radu koji je imala kod tužitelja a koji je sadržavao zaštitu poslovnih podataka. Što se tiče klijenata tužitelja koji su redovito kupovali robu to je bio Mercer d.o.o., Folije Zagreb d.o.o., Zatamni me, [obrt] a navedene tvrtke kupovale su folije i same ih montirale te neko vrijeme nisu naručivale od tužitelja u cijeloj prošloj godini 2023. a nakon kontaktiranja sada naručuju robu, primjerice Folije Zagreb d.o.o., Dundo interijeri d.o.o. Također AKD d.o.o. više ne naručuje od nas a naručivali su redovito a uzimali su od nas kompletnu uslugu, foliju i montažu. Što se tiče klijenata Dundo interijeri d.o.o. i obrta [obrt], iskazao je da zna da ih je ŽE kontaktirala dok ostali klijenti koji više ne naručuju, pretpostavlja da je to radi toga što ih je ŽE kontaktirala. Isti je iskazao da su liste klijenata i dobavljači povjerljivi podaci, da je tužena imala pristup tim podacima te je znala pod kojim uvjetima su surađivali sa tim klijentima, a podaci o klijentima nisu dostupni trećim osobama. Što se tiče preseljenja ureda tužitelja, iskazao je da je poslovna odluka bila da ukinu dio maloprodaje iz razloga neprofitabilnosti i da rade putem web shopa, radi čega su dio prostora gdje su obavljali maloprodaju dali u najam a ostali dio prostora je bio skladišni prostor a ured prodaje je tih nekoliko mjeseci bio na 4 katu i da je to bilo prije kaznene prijave protiv nepoznatog počinitelja od 26. srpnja 2023. (list 47 spisa). Vezano uz pitanje povrede know-how i informacija sa tržišnom vrijednošću, odnosno da li je tužitelja imao posebne prodajne tehnike, isti je iskazao da se nije radilo o prodajnim tehnikama, već podacima o klijentima, maržama.

33. Iz iskaza bivšeg zakonskog zastupnika tužitelja UE koji je bio direktor tužitelja tijekom 2019. ali je nakon toga radio u sestrinskoj tvrtci koja ima istog vlasnika HE i cijelo je vrijeme bio u kontaktu sa zakonskim zastupnikom tužitelja GE, proizlazi da je izvršena početkom travnja 2023. analiza naručivanja obzirom da su primijetili pad prometa u ožujku 2023., osobito što su dugogodišnji klijenti prestali naručivati, kao što je Mercer d.o.o., Zatamni me j.d.o.o. a pretpostavlja da su najvjerojatnije njih 5 do 10 klijenata nastavili raditi sa ŽE, koja je prije nego je dala otkaz počela iste privatno kontaktirati jer je ista raspolagala informacijama o cijelom poslovanju tužitelja pa tako i o klijentima, dobavljačima, maržama, cijenama, suradnicima što nije javno dostupna informacija i tužitelj ju je zaštitio. Što se tiče dobavljača tužitelja iskazao je da je tužitelj imao 3 glavna dobavljača Armolan, Solar screen i 3M, a kupci koji su redovito naručivali, njih je bilo između 15-20. Što se tiče poslovanja krajem 2022. poslovna odluka tužitelja bila da ima samo veleprodaju, pa jedno vrijeme odustalo se od maloprodaje radi slabe profitabilnosti ali sada rade maloprodaju preko weba.

34. Zakonski zastupnik 2. tuženika RE, iskazao je da je početkom 2023. postalo je neizvjesno da li će njegova supruga a prvotužena ostati kod tužitelja s obzirom na ukidanje radnih mjesta i ukidanje maloprodaje te je stoga odlučio otvoriti firmu, njegova supruga i prvotužena dala je otkaz i u 4 mj. 2023. počela raditi kod drugotuženika, koja je imala saznanja što se tiče kupaca i dobavljača, da je njegov kontakt bio dobavljač Armolan i Europapier te da imaju manje od 20% stalnih kupaca. Što se tiče klijenta navodi da je moguće da kontaktiraju koga od klijenta tužitelja ali da se radi o tome da klijenti njih kontaktiraju 35. Dakle, iz iskaza zakonskog zastupnika tužitelja GE i svjedoka UE ne proizlazi da bi poslovna tajna tužitelja bile tehnološke informacije, prodajne tehnike, know-how već da su to isključivo podaci o klijentima, dobavljačima i maržama, da je tužitelj imao između 15 i 20 klijenata i 3 dobavljača, da je tužitelju pao promet u travnju odnosno ožujku 2023. i to su povezali s odlaskom prvotužene u ožujku 2023. iako su već krajem 2022. donijeli poslovnu odluku da tužitelj ne radi maloprodaju već samo veleprodaju radi pada prihoda, posljedično čega su dio prostora maloprodaje dali u najam, ured prodaje preselili a ostali dio prostora je bio skladišni prostor.

36. Iz iskaza prvotužene ŽE ne proizlazi da bi joj tužitelj kao poslodavac jasno rekao koji točno podaci odnosno informacije se smatraju poslovnom tajnom, dok su u Ugovoru o radu navedene kao poslovna tajna sve informacije između ostalog primjerice podaci o klijentima tužitelja, no sve informacije ne mogu predstavljati poslovnu tajnu. Slijedom navedenog prvotuženoj kao zaposlenici nije nedvojbeno rečeno što tužitelj smatra poslovnom tajnom a niti je to regulirao putem svog internog akta i na to uputio zaposlenike.

37. Iz iskaza prvotužene, zakonskog zastupnika tužitelja i bivšeg zakonskog zastupnika tužitelja proizlazi da je krajem 2022. poslovna odluka tužitelja bila da ima samo veleprodaju, da je odustao od maloprodaje radi slabe profitabilnosti koju sada rade preko weba shopa, te je prvotužena kada je uvidjela da je odjel prodaje kod tužitelja postao upitan, odlučila je dati otkaz i nedvojbeno sa suprugom osnovala tvrtku drugotuženika. Kako ista nije bila upozorena od strane svog poslodavca da bi kontakti klijenata, dobavljača i suradnika kao takvi predstavljali poslovnu tajnu, to logično nije niti smatrala da klijenti tužitelja s kojima navodi je tijekom godina rada kod tužitelja razvila i prijateljske odnose obzirom da više nisu mogli dobiti robu u maloprodaji od tužitelja, njoj su se javili, što je sud ocijenio istinitim i logičnim. Spisu predmeta nema dokaza da bi se tužiteljica javljala klijentima tužitelja kako bi poslovali s drugotuženikom, iako zakonski zastupnik tužitelja tvrdi da je ista dok je još bila zaposlena kod tužitelja koristila privatni broj radi kontaktiranja klijenata a što nije nedopušteno niti išta dokazuje. Također nema niti dokaza za navode istog isto da je prvotužena kontaktirala Dundo interijeri d.o.o. niti je provedenim vještačenjem dokazano da bi drugotuženik poslovao sa navedenom trvtkom.

38. Iz provedenog financijskog vještačenja proizlazi da je drugotuženik prodavao kupcima Folije Zagreb d.o.o., Mercer d.o.o. i Ranolist d.o.o. u razdoblju od 2023. do 2024. i ostvario promet u iznosu od 4.611,96 EUR, dok je tužitelj u istome razdoblju s istim kupcima ostvario promet u iznosu od 14.300,50 EUR s time da je drugotuženik jedino u 2023. godini kupcu Ranolist d.o.o. prodavao folije istog opisa kao i tužitelj dok ostali proizvodi – folije koje je drugotuženik prodavao istog su naziva, ali različite oznake, pa se na temelju faktura ne može utvrditi radi li se o sličnim ili bitno različitim proizvodima. Vještakinja je utvrdila da drugotuženik nije poslovao s kupcima SMART GLASS PROFESSIONAL j.d.o.o. i [obrt] pa je sud je dopisima od 4. studenoga 2024. zatražio od trećih osoba tvrtke SMART GLASS PROFESIONAL j.d.o.o. i [obrt] obrt za dizajn i proizvodnju vizualnih komunikacija, vl. DE, očitovanje da li su naručivali proizvode i koje od 2. tuženika Folije Fenestra d.o.o. u razdoblju od veljače 2023. pa nadalje te su odgovorili da nisu naručivali od drugotuženika Folije Fenestra d.o.o. Iz iskaza prvotužene proizlazi da je drugotuženik s navedenim obrtom poslovao na način da je isti vršio za drugotuženika uslugu montaže.

39. Slijedom provedenog vještačenja a koje je sud prihvatio jer se temelji na knjigovodstvenoj dokumentaciji stranaka (s time da nije odlučno prema ocjeni suda da li je drugotuženik prodavao identične modele robe), sud nije prihvatio iskaze zakonskog zastupnika tužitelja KE i bivšeg zakonskog zastupnika tužitelja UE koji su iskazivali da Mercer d.o.o., Folije Zagreb d.o.o., Zatamni me j.d.o.o. te obrt [obrt] nisu naručivale od tužitelja u cijeloj prošloj godini 2023. jer upravo iz provedenog vještačenja proizlazi suprotno da su Mercer d.o.o. i Folije Zagreb d.o.o. naručivali i u 2023. i 2024. od tužitelja i drugotuženika, dok drugotuženik nije poslovao sa Zatamni me j.d.o.o. a od obrta [obrt] proizlazi iz iskaza prvotužene da je za drugotuženika vršio uslugu a da nije bio kupac. Također sud nije prihvatio iskaze zakonskog zastupnika tužitelja KE i bivšeg zakonskog zastupnika tužitelja UE u dijelu u kojem navode da ostali klijenti (njih 5 do 10 klijenata) više ne naručuju s pretpostavkom da je to radi toga što ih je prvotužena ŽE kontaktirala jer za navedeno nema nikakvih konkretnih dokaza u spisu.

40. Dakle, kada se uzme da je tužitelj imao 3 glavna dobavljača Armolan, Solar screen i 3M, od čega je samo Armolan zajednički dobavljač tužitelja i drugotuženika, da je tužitelj prema navodima zakonskog zastupnika imao redovitih kupaca između 15-20 a da je vještačenjem utvrđeno da je drugotuženik prodavao samo Folije Zagreb d.o.o., Mercer d.o.o. i Ranolist d.o.o. u razdoblju od 2023. do 2024. ali i tužitelj (od čega je drugotuženik kupcu Mercer d.o.o. prodavao folije istog opisa kao i tužitelj dok ostali proizvodi – folije koje je drugotuženik prodavao istog su naziva, ali različite oznake), to iz sveukupnosti navedenih činjenica ne proizlazi da bi otkaz prvotužene i prelazak kod drugotuženika imao veze sa padom prodaje kod tužitelja. Proizlazi da je drugotuženik samo poslovao sa tri ista kupca jednako kao i tužitelj i jednim zajedničkim dobavljačem a da nema dokaza da bi upravo prvotužena kontaktirala iste kako bi postali kupci drugotužitelja, kao niti da bi time nastale štetne posljedice za gospodarske interese tužitelja obzirom da je drugotuženik sa tri kupca ostvario promet od svega 4.611,96 EUR, dok je tužitelj u istome razdoblju s istim kupcima ostvario promet u iznosu od 14.300,50 EUR.

41. Sukladno naprijed citiranim odredbama Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti i Zakona o zaštiti tajnosti podataka, poslovnom tajnom ne mogu se smatrati svi podaci odnosno informacije već one koje su tajne jer nisu općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija, koje imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost odnosno zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese i u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost kao što je izrada internog akta o rukovanju poslovnom tajnom.

42. Sukladno Direktivi 2016/943 od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja, temeljem koje je i donesen Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti, utvrđuju se pravila o zaštiti od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja poslovnih tajni, pod poslovnom tajnom podrazumijevaju se informacije koje su tajne u smislu da nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave dotičnom vrstom informacija; imaju komercijalnu vrijednost zbog toga što su tajne (čl. 2. toč.1); u odnosu na njih je osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost; te se ništa u Direktivi ne smije smatrati kao bilo kakva osnova za ograničavanje mobilnosti zaposlenika, osobito ograničavanje zaposlenika u korištenju informacija koje ne čine poslovnu tajnu, kako je definirana u članku 2. točki 1.; ograničavanje zaposlenika u korištenju iskustva i vještina koje su pošteno stekli za uobičajenog tijeka zaposlenja; nametanje bilo kakvih dodatnih ograničenja zaposlenicima u njihovim ugovorima o radu osim ograničenja nametnutih u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom.

43. Dakle, u konkretnom slučaju tužitelj nije prvotuženoj na nedvojben način rekao kako upravo kontakti klijenata, dobavljača i suradnika predstavljaju poslovnu tajnu tužitelja pa se ne radi o poslovnoj tajni tužitelja, dok u Ugovoru o radu ne navode se jasni kriteriji već se navodi da su poslovna tajna sve informacije i podaci a što ne može biti. Tužitelj nije niti poduzeo mjere kako bi zaštitio informacije koje predstavljaju poslovnu tajnu. Stoga bi, iako nije dokazano da je prvotužena kontaktirala, naručivala robu i nudila izravno svoje usluge klijentima tužitelja, to bi određivanje zabrane korištenja kontakta klijenata, dobavljača i suradnika jedno predstavljala u odnosu na prvotuženu i ograničavanje mobilnosti zaposlenika, osobito ograničavanju zaposlenika u korištenju informacija koje ne čine poslovnu tajnu što nije smisao i svrha navedene Direktive. Tužitelj nije dokazao niti pojasnio koje bi to druge poslovne i tehnološke informacije poslovanja tužitelja predstavljale poslovnu tajnu, niti tvrdi da su to podaci o maržama niti proizlazi to iz provedenog vještačenja niti da je takve podatke prvotužena a posljedično drugotuženi preko nje iskoristio za svoje poslovanje.

44. Slijedom navedenog sud ocjenjuje da se ne radi o nezakonitom korištenju poslovne tajne tužitelja od strane prvotužene koju bi ista pribavila za drugotuženika pa posljedično se ne radi niti o tome da je drugotuženik znao odnosno morao znati da se radi o poslovnom tajnama koje prvotužena nezakonito koristi te da se radi o nuđenju ili pružanju usluga pri kojima se koriste poslovne tajne tužitelja. Kako što je već navedeno sud je ocijenio da poslovnu tajnu ne čine kontakti i to dobavljač Armolan Europe GmbH, kupci Folije Zagreb d.o.o., Mercer d.o.o. i Ranolist d.o.o., suradnik obrt [obrt], obrt za dizajn i proizvodnju vizualnih kominikacija, s kojima je drugotuženik nesporno poslovao jednako kao i tužitelj, dok sa Dundo interijeri d.o.o. i Zatamni.me j.d.o.o. ne proizlazi da bi drugotuženik poslovao pa niti nema ikakve povrede poslovne tajne. Obzirom na navedeno nema niti osnove da se tuženicima zabrani korištenje poslovnih tajni tužitelja koju čine navedeni kontakti, niti nuđenje ili pružanje usluga pri kojima se koriste poslovne tajne tužitelja niti novčano kažnjavanje jer nema povrede poslovne tajne tužitelja.

45. Slijedom navedenog sud je odbio u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan i odlučio kao u točki I. izreke presude.

46. U odnosu na predloženu privremenu mjeru specificiranu podneskom od 16. listopada 2024. usmjerenu na prestanak i sprječavanje nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne u odnosu na protivnika osiguranja, dakle radi osiguranja nenovčane tražbine, predlagatelj osiguranja smatra da je iz priležeće dokumentacije uz tužbu vidljivo kako su protivnici osiguranja već za vrijeme trajanja radnog odnosa započeli s nezakonitim korištenjem i otkrivanjem poslovnih tajni predlagatelja osiguranja a nastavili i nakon prestanka radnog odnosa, čime se narušavaju poslovni i financijski interesi predlagatelja osiguranja koji trpi negativne gospodarske posljedice, uključujući izmaklu korist, dok protivnici osiguranja ostvaruju nepoštenu dobit. Smatra kako je izricanje privremene mjere opravdano obzirom na vrijednost i druga posebna svojstva poslovne tajne, mjere poduzete radi zaštite poslovne tajne, postupanje počinitelja povrede prilikom pribavljanja, korištenja i otkrivanja poslovne tajne, učinak nezakonitog korištenja i otkrivanja poslovne tajne, legitimne interese predlagatelja osiguranja i mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja mjera na stranke te obzirom da je predlagatelj osiguranja dostavio dokaze iz kojih je razvidno da postoji poslovna tajna, da je predlagatelj osiguranja nositelj te poslovne tajne, da je poslovna tajna nezakonito pribavljena, korištena ili otkrivena te da je prvotužena pronevjerila sredstva rada tužitelja pa je privremena mjera opravdana. Obzirom da u slučaju prethodnog obavještavanja neće biti učinkovita, to predlagatelj osiguranja predlaže izreći privremenu mjeru u maksimalnom dopuštenom vremenskom trajanju i to bez prethodnog obavješćivanja protivnika osiguranja.

47. Člankom 18. st. 1. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti propisano je da na zahtjev nositelja poslovne tajne sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne, među ostalim:

- naložiti protivniku osiguranja da prestane nezakonito pribavljati, koristiti ili otkrivati poslovnu tajnu odnosno zabraniti korištenje ili otkrivanje poslovne tajne; ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi nezakonito pribavile, koristile ili otkrile poslovnu tajnu

- zabraniti proizvodnju, nuđenje ili stavljanje na tržište ili uporabu robe kojom je počinjena povreda odnosno u te svrhe uvoz, izvoz ili skladištenje robe kojom je počinjena povreda

- odrediti oduzimanje ili predaju robe za koju se sumnja da je njome počinjena povreda, uključujući uvezenu robu, kako bi se spriječilo njezino stavljanje u promet ili njezin promet na tržištu i/ili

- zabraniti nuđenje ili pružanje usluga pri kojima se koristi poslovna tajna.

47. Člankom 18. st. 2. istog Zakona propisano je da na zahtjev nositelja poslovne tajne koji učini vjerojatnim da je poslovna tajna nezakonito pribavljena, korištena ili otkrivena u obavljanju djelatnosti radi pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta, osim privremenih mjera iz stavka 1. ovoga članka, sud može odrediti i zapljenu pokretnina ili nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspolaganja sredstvima na računu kod financijskih institucija i raspolaganja drugom imovinom.

48. Člankom 18. st. 4. istog Zakona propisano je da privremena mjera iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive štete a stavkom 5. da privremena mjera iz stavka 2. ovoga članka može se izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da je s obzirom na osobito teške okolnosti povrede to potrebno.

49. Člankom 19. istog Zakona propisano je da prilikom razmatranja zahtjeva za donošenje privremenih mjera iz članka 18. ovoga Zakona sud će paziti da one budu razmjerne naravi i intenzitetu povrede. Pritom će uzeti u obzir posebne okolnosti slučaja, uključujući: vrijednost i druga posebna svojstva poslovne tajne, mjere poduzete radi zaštite poslovne tajne, postupanje počinitelja povrede prilikom pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne, učinak nezakonitog korištenja ili otkrivanja poslovne tajne, legitimne interese stranaka i mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja mjera na stranke, legitimne interese trećih osoba, javni interes i/ili zaštitu temeljnih prava (st. 1.). Kako bi učinio vjerojatnim da je poslovna tajna nezakonito pribavljena, korištena ili otkrivena ili da prijeti opasnost da se poslovna tajna nezakonito pribavi, sud će od predlagatelja osiguranja zatražiti da dostavi dokaze koji se mogu opravdano smatrati dostupnima da postoji poslovna tajna, da je predlagatelj osiguranja nositelj te poslovne tajne i da je poslovna tajna nezakonito pribavljena, korištena ili otkrivena ili da prijeti opasnost da se poslovna tajna nezakonito pribavi, koristi ili otkrije (st.2.).

50. Dakle, tužitelj-predlagatelj osiguranja prema ocjeni suda prvenstveno u činjeničnom obrazloženju tužbe i tužbenog zahtjeva pa tako niti prijedloga za donošenje mjere nije određeno naveo što podrazumijeva pod poslovnom tajnom niti je to u Ugovoru o radu određeno navedeno već da se sve informacije i podaci smatraju poslovnom tajnom a koji nisu poznati stručnoj javnosti. Također nije dostavio dokaze da bi se radilo o nezakonito pribavljenoj poslovnoj tajni. Nakon provedenog vještačenja specificirao je tužbeni zahtjev i prijedlog za donošenje privremene mjere na način da pod poslovnom tajnom smatra kontakte određenih klijenata i druge tehnološke i poslovne informacije za koji ne navodi o kakvim se informacijama radi. Dakle, ovaj sud nije našao da je tužitelj u trenutku podnošenja tužbe odredio o kakvoj se poslovnoj tajni radi, da bi tuženici povrijedili istu i da im prijeti nenadoknadiva šteta, dok nakon provedenog vještačenja poslovnih knjiga stranaka i specifikacije tužbenog zahtjeva i prijedloga za donošenje privremene mjere, kao i saslušanja stranka, sud je ocijenio da tužitelj nije dokazao pretpostavke za određivanje mjere a to je da u stupnju vjerojatnosti nije dokazao da je poslovna tajna nezakonito pribavljena, korištena ili otkrivena u obavljanju djelatnosti radi pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta.

51. Zašto se ne radi o povredi poslovne tajne a posljedično niti o tome da bi poslovna tajna tužitelja bila nezakonito pribavljena, korištena ili otkrivena u obavljanju djelatnosti radi pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi, navodi se pod točkom 42. ove presude odnosno u Ugovoru o radu ne navode se jasni kriteriji već se navodi da su poslovna tajna sve informacije i podaci a što ne može biti, tužitelj nije prvotuženoj na nedvojben način rekao da kontakti klijenata, dobavljača i suradnika predstavljaju poslovnu tajnu tužitelja, tužitelj nije niti poduzeo mjere kako bi zaštitio informacije koje predstavljaju poslovnu tajnu, pa kontakti klijenata, dobavljača i suradnika koje navodi tužitelj ne predstavljaju poslovnu tajnu, nije jasno niti dokazano koje bi to druge poslovne i tehnološke informacije poslovanja tužitelja predstavljale poslovnu tajnu, niti se posljedično radi o nezakonitom korištenju poslovne tajne tužitelja od strane prvotužene koju bi ista pribavila za drugotuženika. Što se tiče nenadoknadive štete koja mu zbog takve povrede poslovne tajne prijeti nenadoknadiva šteta, tužitelj ne obrazlaže niti dokazuje a iz provedenog vještačenja proizlazi da je tužitelj i dalje radio sa istim klijentima iako je tvrdio da nije, od čega samo tri klijenta zajednički kao i drugotuženik i jednim dobavljačem i jednim suradnikom. Vještačenjem je utvrđeno da je drugotuženik prodavao kupcima Folije Zagreb d.o.o., Mercer d.o.o. i Ranolist d.o.o. u razdoblju od 2023. do 2024. i ostvario promet u iznosu od 4.611,96 EUR, dok je tužitelj u istome razdoblju s istim kupcima ostvario promet u iznosu od 14.300,50 EUR. Stoga je sud ocijenio da nema nenadoknadive štete.

52. Što se tiče navoda tužitelja-predlagatelja osiguranja vezano uz prisvajanje opreme tužitelja od strane prvotužene i podnošenja kaznene prijave prije svega valja reći da se radi o prijavi protiv nepoznatog počinitelja (list 47 spisa) niti je navedeno relevantno za određivanje privremene mjere jer se ne odnosi na ispunjenje pretpostavki za određivanje iste. Također tužitelj-predlagatelj osiguranja nije niti dokazao ispunjenje pretpostavke za određivanje mjere bez obavještavanja tuženika-protivnika osiguranja.

53. Slijedom navedenog sud je odbio prijedlog za određivanje privremene mjere kao neosnovan i odlučio kao u izreci rješenja.

54. Odluka o troškovima ovog postupka temelji se na čl. 154. st. 1., 155. i čl. 164. ZPP-a. Tuženicima koji su uspjeli u sporu kao potreban za vođenje spora priznat je trošak zastupanja po odvjetniku koji je odmjeren u skladu sa važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23 – dalje: Tarifa) a odnosi se na trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7/1 Tarife), sastava odgovora na prijedlog za određivanje privremene mjere u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 11/1 Tarife), zastupanja na ročištima dana 18. siječnja 2024., 14. ožujka 2024., 30. listopada 2024. i 3. veljače 2025. u iznosu od po 200,00 EUR (Tbr. 7/1 Tarife), zastupanje na ročištu 28. studenog 2023. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9/2 Tarife) a ne 200,00 EUR koliko su zatražili, sastava podneska od 16. listopada 2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8/1 Tarife), što iznosi ukupno 1.500,00 EUR a obzirom da se radi o zastupanju dva tuženika sukladno Tbr. 40 Tarife pripada im pravo na povišenje tarifnih stavki za 10% odnosno ukupno 1.650,00 EUR, što uvećano za PDV od 25% (Tbr. 42 Tarife), iznosi ukupno 2.062,50 EUR, kako je odlučeno u točki II. i III. izreke presude.

U Zagrebu, 03. ožujka 2025.

Sudac:

Sanda Jeromela

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dostave pisanog otpravka odluke odnosno od dana objave odluke ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu. Žalba se podnosi ovom sudu a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

1. Tužitelju po odvj. uz nalog o sudskoj pristojbi na presudu u iznosu od 112,81 EUR

2. Tuženiku po odvj.

3. Pisarnica – kalendar 60 dana