REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

OVR-2178/2011-235

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu Jermini Dujmović-Živković, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja pod 1) RAIFFEISENLANDESBANK KÄRNTEN –

RECHENZENTRUM UND REVISIONSVERBAND, reg. Gen.m.b.H., Raiffeisenplatz 1, 9020 Klagenfurt, Austrija, OIB: 46870001221, zastupanog po punomoćnici Iskri Horvat, odvjetnici iz Zagreba, Ulica Janka Polića Kamova 2, protiv ovršenika pod 1) GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) ŽK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) RK, [adresa]. 32, Stuttgart, Njemačka, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4) ZK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 5) BK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Anti Ćurkoviću, odvjetniku u Splitu, Vukovarska 150, radi naplate novčane tražbine prodajom nekretnine, dana 3. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e :

I. Upućuju se ovršenici pod 2) ŽK, pod 3) RK, pod 4) ZK i pod 5) BK da u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja pokrenu parnicu protiv ovrhovoditelja, Raiffeisenlandesbank Karnten – Rechenzentrum und Revisonsverband, reg. Gen.m.b.H., radi proglašenja nedopuštenom ovrhe na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], određene rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Splitu poslovni broj OVR-2178/2011 od 05. svibnja 2011., slijedom iznijetog razloga u žalbi nakon proteka roka izjavljenoj dana 20. 11. 2023., da ovrhovoditelj nije ovlašten na temelju ovršne isprave tražiti ovrhu protiv ovršenika i da je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala nakon sastavljanja javnobilježničke isprave na temelju koje je ova ovrha određena.

II. Prihvaća se prijedlog ovršenika pod 2) ŽK, pod 3) RK, pod 4) ZK i pod 5) BK, zaprimljen kod ovog suda dana 28. rujna 2024. za odgodu ovrhe određene rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Splitu, poslovni broj OVR-2178/11 od 05. svibnja 2011. na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se kod Općinskog suda u Splitu vodi pod poslovnim brojem P-2645/2024 po tužbi ovršenika od 1) do 5) kao tužitelja, protiv ovrhovoditelja kao tuženika, radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave i brisanja upisanog prava zaloga.

III. Drugo dražbeno ročište radi prodaje nekretnine iz toč. I. i II. ovog rješenja određeno za dan 4. ožujka 2025. u 12,00 sati, se odgađa.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi ovog suda poslovni broj OVR-2178/11 od 05. svibnja 2011. određena je ovrha temeljem ovršne isprave Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama, sklopljenog dana 23. svibnja 2006. pred javnim bilježnikom Boškom Jurišićem iz [adresa], pod poslovnim brojem OU-213/06 i Dodatka tom Sporazumu od dana 07. kolovoza 2009. godine, poslovni broj OU-106/09, a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 676.434,32 EUR, plativo u kunama po prodajnom tečaju HNB-a na dan isplate, zajedno sa zateznom kamatom na iznos od 600.000,00 EUR, po stopi od 5% godišnje, tekućom od dana 01. ožujka 2011. pa do ovrhovoditeljeva namirenja te troškova ovog ovršnog postupka, na nekretnini ovršenika pod 1) označenoj kao kč. br. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] i nekretnini pravnog prednika ovršenika od 2) do 5), sada pokojnog CK, označenima kao k. č. br. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina].

2. Nekretnina ovršenika pod 1) GK označena kao k. č. br. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] je u ovom postupku putem javne dražbe prodana kupcu AK, rješenje o dosudi je donijeto 18. 10. 2018., koje rješenje je postalo pravomoćno i nakon što je položila kupovninu, uknjižila se kao vlasnica u zemljišnim knjigama. Ovršenici od 2) do 5), pravni sljednici sada pok. CK, kao suvlasnici nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], su u stadiju prodaje putem javne dražbe, nakon zakazanog prvog dražbenog ročišta, dana 20. 11. 2023. podnijeli žalbu nakon proteka roka pozivom na odredbu čl. 49. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 57/96, 29/99, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08, dalje OZ-a), koji se u ovom slučaju primjenjuje, a u vezi s odredbom čl. 46. st. 1. toč. 7. i 9. OZ-a, iz razloga što ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno nije ovlašten a temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, te iz razloga što je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala nakon sastavljanja javnobilježničke isprave, koje razloge da nisu mogli iz opravdanih razloga istaknuti već u žalbi protiv rješenja o ovrsi. Ovo jer je obaviješću od 10. 5. 2021., dakle nakon deset godina od donošenja rješenja o ovrsi, koje je postalo pravomoćno, ovrhovoditelj kao davatelj kredita obavijestio korisnika kredita „Superator“ d.o.o., u stečaju, radi osiguranja kojeg kredita je na nekretnini založnog dužnika CK, pravnog prednika ovršenika od 2) do 5), označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], zasnovano založno pravo, da je kao vjerovnik prepustio upravljanje i naplatu kreditnih plasmana i vezanih tražbina i drugih prava, kao i instrumenata osiguranja, kojima se osigurava potpuno i pravovremeno ispunjenje tražbina po ugovoru br. 21.066.204. trgovačkom društvu APS Croatia d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 41275180055, kao i da sve nepodmirene iznose koje duguje plati društvu APS Croatia d.o.o. na račune tog društva kod OTP banke Zagreb.

3. Ovršenici smatraju da ta obavijest predstavlja obavijest vjerovnika da je kao ustupitelj s trgovačkim društvom APS Croatia d.o.o. kao primateljem zaključio ugovor o cesiji tražbine iz prvotnog ugovora. Zaključivanjem ugovora o ustupanju tražbine i obavještavanjem dužnika o tom ustupu da je prestala tražbina vjerovnika prema dužniku, da je prešla na primatelja na kojega su, zajedno s tražbinom prešla i sporedna prava, pa time i založno pravo, prava iz ugovora sa založnim duižnikom i pravo na kamate. Danom davanja obavijesti da je prestala tražbina vjerovnika prema dužniku, te je založno pravo ovrhovoditelja preneseno na primatelja APS Croatia d.o.o., stoga da je ovrhovoditelj više nije aktivno legitimiran za vođenje ove ovrhe, osigurana tražbina da je s tim danom prestala na temelju činjenice koja je nastala nakon sastavljanja javnobilježničke isprave. Stoga je predloženo da sud ukine provedene ovršne radnje i obustavi ovrhu.

4. Sud je pregledao obavijest koju je dana 10. 5. 2021. ovrhovoditelj uputio trgovačkom društvu „Superator“ d.o.o., u stečaju (list 476-478 spisa), a pregledao je i sadržajno istu obavijest koju je dana 1. 7. 2021. uputio CK, pravnom predniku ovršenika od 2) do 5) (list 681 do 683 spisa). Nazvana je Obavijest o imenovanju agenta za naplatu potraživanja. Iz sadržaja proizlazi da je ovrhovoditelj kao vjerovnik prepustio upravljanje i naplatu kreditnih plasmana i vezanih tražbina i drugih prava, kao i instrumenata osiguranja, kojima se osigurava potpuno i pravovremeno ispunjenje tih prava i tražbina društvu APS Croatia d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 41275180055, kao agentu za naplatu potraživanja. Obavješćuje se, nadalje, da sve nepodmirene iznose koje duguje ovrhovoditelju plati društvu APS Croatia d.o.o. na navedeni bankovni račun otvoren kod OTP banke Zagreb, da će od datuma primitka obavijesti dugovanja valjano podmiriti na način da dugovane iznose plati na označeni bankovni račun. Upućuje se primatelj Obavijesti da se pridržava bilo koje daljnje upute društva APS Croatia d.o.o. u vezi s dužnim iznosima, kao i bilo kojim drugim uputama istoga s osnove i u vezi s tražbinama. Slijedom tog imenovanja obavještavaju se primatelji da će neki od osobnih podataka koje su dostavili ovrhovoditelju u vezi Ugovora biti preneseni društvu APS Croatia d.o.o. a temeljem legitimnog interesa društva ovrhovoditelja s tim u vezi. Za sve informacije vezane za obradu osobnih podataka od strane društva APS Croatia d.o.o., upućeni su primatelji, u ovom slučaju ovršenici, da se obrate spomenutom društvu, a također i za bilo kakva pitanja vezano uz tražbine.

5. Ovrhovoditelj se usprotivio navodima ovršenika, ističući da svoju tražbinu nije prenio društvu APS Croatia d.o.o., da nje ustupio potraživanje, nego je angažirao to društvo za pružanje usluga upravljanja i naplate potraživanja za koja je vjerovnik ovrhovoditelj. Budući je ovrhovoditelj strano društvo, to je radi efikasnijih postupanja povezanih sa naplatom potraživanja, imao potrebu angažirati navedeno društvo u Republici Hrvatskoj, s tim da se ne radi o cesiji, nego pružanju usluga prema nalogu i punomoći ovrhovoditelja. Predlaže neka sud odbaci žalbu nakon proteka roka, jer je Obavijest na koju se ovršenici pozivaju datirana s datumom od 10. 5. 2021., a ovršenici žalbu nakon proteka roka, u smislu odredbe čl. 49. st. 7. i 9. OZ-a, podnose nakon dvije i po godine od te Obavijesti.

6. Prema odredbi čl. 49. st. 1. OZ-a ovršenik može zbog razloga iz čl. 46. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv tog rješenja. Odredbom čl. 51. st. 1. OZ-a propisano je, ako rješenje o žalbi iz čl. 49. st. 1. OZ-a ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice, da će sud uputiti ovršenika neka u roku od petnaest dana od dana pravomoćnosti toga rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz st. 2. čl. 49. OZ-a, to jest osim ako rješenje o žalbi iz st. 1. čl. 51. OZ-a ovisi o utvrđenju spornih činjenica čije postojanje ovršenik dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su te činjenice općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, u kojem će slučaju sud o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku.

7. Dakle, za izjavljivanje žalbe nakon proteka roka moraju biti kumulativno ispunjene tri pretpostavke i to pravomoćnost rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave, postojanje jednog od zakonom navedenih razloga iz odredbe čl. 46. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a i opravdanost nemogućnosti isticanja tog razloga u redovnom žalbenom roku. Iz sadržaja žalbenih razloga, proizlazi da je tražbina ovrhovoditelja prestala kada je ovrhovoditelj ustupio svoje potraživanje drugoj pravnoj osobi, APS Croatia d.o.o. i time izgubio aktivnu legitimaciju za vođenje ove ovrhe, o čemu je obavijestio ovršenika pod 1) i pravnog prednika ovršenika od 2) do 5), CK, dana 1. 7. 2021., dakle godinama po proteku žalbenog roka protiv rješenja o ovrsi donijetog 5. 5. 2011.. Nije ih ovrhovoditelj o takvoj naplati ni mogao obavijestiti tijekom trajanja žalbenog roka protiv rješenja o ovrsi, kad je do nje puno kasnije došlo, a niti su to ovršenici mogli znati ranije. Utvrditi je stoga opravdanost nemogućnosti isticanja žalbenog razloga u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi, da je tražbina ovrhovoditelja prestala, kako ovršenici tvrde, uslijed gubitka njegove aktivne legitimacije za vođenje ove ovrhe.

8. Ovdje su se ovršenici u žalbi nakon proteka roka prema odredbi čl. 49. st. 1. OZ-a eksplicitno pozvali na žalbene razloge iz odredbe čl. 46. st. 1. toč. 7. i 9. OZ-a, nastale nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi kojeg nisu mogli iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja, ali njihovu osnovanost nisu dokazali javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, jer niti su činjenice na kojima se njihova žalba temelji općepoznate, a niti se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, kako propisuje odredba čl. 51. st. 2. OZ-a.

9. Naime, Obavijest o imenovanju agenta za naplatu potraživanja, opisana u toč. 4. obrazloženja, nema kvalitetu javne ili javno ovjerovljene isprave kojom bi ovršenici dokazali prijenos potraživanja sa ovrhovoditelja na drugu pravnu osobu, APS Croatia d.o.o.. U situaciji kad je ovrhovoditelj osporio postojanje žalbenog razloga ovršenika, uslijed kojega oni dovode u pitanje dopuštenost ove ovrhe, tvrdeći da se ne radi o prijenosu tražbine, nego pružanju usluga prema nalogu i punomoći ovrhovoditelja, dakle u ime i za račun ovrhovoditelja, valjalo je ovršenike, primjenom odredbe čl. 51. st. 1. OZ-a, uputiti na pokretanje parnice radi proglašenja ove ovrhe nedopuštenom i riješiti kao u izreci pod toč. I..

10. Podneskom od 28. rujna 2024. ovršenici su podnijeli prijedlog za odgodu ovrhe, jer su dana 9. 7. 2024. pokrenuli parnični postupak protiv ovrhovoditelja pod poslovnim brojem P-2645/2024, radi utvrđenja ništetnosti odredbi Ugovora o jednokratnom kreditu, te neisplate iznosa iz Ugovora o jednokratnom kreditu broj 21.066.204., koji nije stavljen na raspolaganje korisniku kredita, trgovačkom društvu „Superator“ d.o.o., radi brisanja upisa u zemljišnim knjigama i dr.. U tom parničnom postupku se pobijaju ništetne i nepoštene odredbe Ugovora o jednokratnom kreditu br. računa 21.066.204., Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama, kao i Dodatak Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama koji su solemnizirani od strane javnog bilježnika i na temelju kojih je određena ovrha. Ovršenici smatraju da se radi o potrošačkom ugovoru, te da ovršni sud ima ovlaštenje i dužnost paziti po služenoj dužnosti na ništetnost ugovornih odredbi potrošačkih ugovora, neovisno o inicijativi stranke potrošačkog ugovora. U ovom slučaju da ovršenici od 2) do 5) imaju status potrošača, jer je njihov pravni prednik, sada pok. CK zaključio ugovor u svojstvu založnog dužnika, a nije bio osnivač, niti zakonski zastupnik korisnika kredita „Superator“ d.o.o., niti je bio funkcionalno povezan s navedenim društvom, te je samim tim predmetni Ugovor potrošački.

11. Pozivaju se ovršenici na pravni stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske izražen u odluci pod poslovnim brojem Rev-547/2021-3 od 27. lipnja 2023., prema kojemu se na jamce i založne dužnike koji su fizičke osobe mogu primijeniti odredbe čl. 5. st. 15. Zakona o zaštiti potrošača, te čl. 1. st. 1. i čl. 2. točka (b) Direktive Vijeća 93/13 EEZ od 5. travnja 1993., pri čemu navedene odredbe treba tumačiti tako da u definiciju „potrošač“ ulaze i fizičke osobe koje su u svojstvu jamca potpisale ugovore o jamstvu, ugovore o osiguranju nekretnina koje je sklopio obrtnik ili trgovačko društvo za obavljanje svoje djelatnosti, kada je ta fizička osoba nastupala za potrebe izvan okvira svojeg obrta, poduzeća i profesije i kad ona nije funkcionalno povezana s navedenim društvom. Ovršenici smatraju kada je fizička osoba sklopila ugovor o založnom pravu kao akcesorni ugovor, pa imajući u vidu da je u tijeku parnični postupak radi utvrđenja ništetnosti predmetne ovršne isprave, da je dužnost ovršnog suda po službenoj dužnosti odgoditi ovrhu do odluke parničnog suda. Nadalje ističu da korisniku kredita, trgovačkom društvu „Superator“ d.o.o. nije stavljen na raspolaganje kompletan iznos kredita, što je razvidno prema Konto kartici tog trgovačkog društva, ali je unatoč tome ovrhovoditelj kamate obračunavao i na neisplaćeni dio, odnosno na puni iznos kredita, pa je tražbina koja se zahtijeva u ovom postupku upitna i netočna, jer nije jasno koliko su ovršenici dužni platiti i na koji iznos kamate, obzirom da im nije isplaćen iznos naveden u Ugovoru. Slijedom navedenog predložili su ovršenici neka sud odgodi ovu ovrhu do okončanja parničnog postupka pod poslovnim brojem P-2645/2024 u kojem će se raspravljati o ništetnosti i nepoštenosti odredbu ugovora o kreditu, konkretno Ugovora o jednokratnom kreditu broj 21.066.204., na temelju kojega je ova ovrha određena. Proizlazilo bi iz njihovih navoda kako smatraju da nisu niti dužni dokazivati da bi im provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva, odnosno teško nadoknadiva šteta.

12. Ovrhovoditelj se usprotivio prijedlogu ovršenika za odgodu ovrhe jer se ne radi o potrošačkom kreditu, pa nisu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe, ugovor nije ništetan, te je predloženo nastaviti s ovrhom.

13. Pregledao je sud tužbu koju su ovršenici kao tužitelji podnijeli protiv ovrhovoditelja kao tuženika, dana 9. 7. 2024. pod poslovnim brojem P-2645/2024, radi utvrđenja ništetnosti ovršnih isprava, Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama, sklopljenog dana 23. svibnja 2006. pred javnim bilježnikom Boškom Jurišićem iz [adresa], pod poslovnim brojem OU-213/06 i Dodatka tom Sporazumu od dana 07. kolovoza 2009. godine, poslovni broj OU-106/09, Ugovora o jednokratnom kreditu i dodatka istom od 23. 5. 2006., na kojima su ovjereni potpisi kod javnog bilježnika Boška Jurišića pod poslovnim brojem OV-6209/08 i OV-6903/08, kao i radi brisanja založnog prava upisanog na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], na temelju tih isprava, koji parnični postupak je u tijeku.

14. Prijedlog ovršenika od 2) do 5) za odgodu ovrhe je osnovan.

15. Dakle, ovrha na nekretnini ovršenika od 2) do 5) označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] je određena pod poslovnim brojem OVR- 2178/2011 dana 5. svibnja 2011. na temelju Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama, sklopljenog dana 23. svibnja 2006. pred javnim bilježnikom Boškom Jurišićem iz [adresa], pod poslovnim brojem OU-213/06 i Dodatka tom Sporazumu od dana 07. kolovoza 2009. godine, poslovni broj OU-106/09 i Ugovora o jednokratnom kreditu i dodatka istom od 23. 5. 2006., na kojima su ovjereni potpisi kod javnog bilježnika Boška Jurišića pod poslovnim brojem OV-6209/08 i OV-6903/08, koji Ugovor je sklopljen između ovrhovoditelja kao davatelja kredita i trgovačkog društva „Superator“ d.o.o. kao korisnika kredita, koje trgovačko društvo je zastupala članica uprave i direktorica OK, ovršenika pod 1) u svojstvu založnog dužnika i jamca, CK, pravnog prednika ovršenika od 2) do 5), kao založnog dužnika, te AK i trgovačkog društva „Immineo“ d.o.o. zastupanog po članu uprave i direktoru GK, ovršeniku pod 1), ujedno i jamcu.

16. U situaciji kada se kod Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P- 2645/2024 vodi parnični postupak radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave, Ugovora o jednokratnom kreditu i dodatka istom od 23. 5. 2006., na kojima su ovjereni potpisi kod javnog bilježnika Boška Jurišića pod poslovnim brojem OV-6209/08 i OV- 6903/08, koji Ugovor je sklopljen između ovrhovoditelja kao davatelja kredita i trgovačkog društva „Superator“ d.o.o. kao korisnika kredita, koje trgovačko društvo je zastupala članica uprave i direktorica OK, ovršenika pod 1) u svojstvu založnog dužnika i jamca, pravnog prednika ovršenika od 2) do 5) CK kao založnog dužnika i Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama, sklopljenog dana 23. svibnja 2006. pred javnim bilježnikom Boškom Jurišićem iz [adresa], pod poslovnim brojem OU-213/06 i Dodatka tom Sporazumu od dana 07. kolovoza 2009. godine, poslovni broj OU- 106/09, na temelju kojih javnobilježničkih isprava je ova ovrha određena, znači da će kontrolu eventualne nepoštenosti odredbi sadržanih u ugovoru o kreditu koji je sklopljen u obliku javnobilježničkog akta između trgovca i potrošača i koji predstavlja ovršnu ispravu temeljem koje se ovrha provodi, učiniti parnični sud kojemu su se ovršenici već obratili tužbom, jer takvu kontrolu sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu ne može ni provoditi.

17. Dakle, slijedeći pravni stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske izražen u odluci pod poslovnim brojem Rev-547/2021-3 od 27. lipnja 2023., ovaj sud smatra da se na ovršenike od 2) do 5) založne dužnike, koji su fizičke osobe, nasljednici njihovog pravnog prednika koji je predmetne isprave potpisao u svojstvu založnog dužnika, mogu primijeniti odredbe čl. 5. st. 15. Zakona o zaštiti potrošača, te čl. 1. st. 1. i čl. 2. točka (b) Direktive Vijeća 93/13 EEZ od 5. travnja 1993.. Pravni prednik ovršenika od 2) do 5), sada pok. CK, kao fizička osoba je u svojstvu založnog dužnika potpisao predmetnu ovršnu ispravu, koju je sklopilo trgovačko društvo „Superator“ d.o.o. za obavljanje svoje djelatnosti, premda CK nije bio funkcionalno povezan s tim trgovačkim društvom, nije nastupao u okvirima te pravne osobe u bilo kojem obliku, niti je bio osnivač, član uprave, direktor, niti zakonski zastupnik, kao ni njegovi nasljednici. Ovo bi značilo da ovršenicima od 2) do 5) pripada zaštita kao da se radi o potrošačkom ugovoru na temelju ovršne isprave koja nije prošla sudsku kontrolu, pa time ovršni sud ne bi trebao po službenoj dužnosti u ovršnom postupku ispitati nepoštenost pojedinih ugovornih odredbi i cijelog potrošačkog ugovora.

18. U zaključku sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog dana 11. ožujka 2022. stoji da je ovršni sud dužan po službenoj dužnosti u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu, a koje proizlaze iz potrošačkih ugovora, preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene ugovorne odredbe, koji zaključak je u skladu s praksom Europskog suda. Činjenični supstrat u ovom postupku istovjetan je postupku koji je rezultirao donošenjem presude Suda Europske unije pod C-407/18 od 26. lipnja 2019., gdje se u bitnom radi o potrošačkom ugovoru, pa ovaj sud treba imati u vidu presude Suda Europske unije koje se odnose na njih.

19. Sukladno pravnom stavu Suda Europske unije broj C-407/18 o tumačenju Direktive Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, koja je implementirana, kako u ranije važećem Zakonu o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 41/14., 110/15. i 14/19.), tako i u sada važećem Zakonu o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 19/22. i 59/23.) proizlazi da nacionalni sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu u takvom slučaju, mora ispitati jesu li odredbe u tom aktu nepoštene u smislu Direktive, te na prijedlog potrošača, ali i po službenoj dužnosti odgoditi ovrhu. Budući ovaj ovršni sud u okviru nacionalnog zakonodavstva ne može provoditi kontrolu eventualne nepoštenosti odredbi sadržanih u ugovoru o hipotekarnom kreditu sklopljenom između trgovca i potrošača, a koji u obliku javnobilježničkog akta predstavlja ovršnu ispravu, već to, tek naknadno i eventualno može učiniti parnični sud kojemu se potrošač obratio tužbom za utvrđenje ništetnosti takvih nepoštenih odredbi, da bi se ostvario cilj koji se želi Direktivom postići, ovaj sud nalazi da treba odgoditi ovrhu do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se kod Općinskog suda u Splitu vodi pod poslovnim brojem P-2645/2024. Ovo osobito obzirom da je vjerojatno kako bi predmetna nekretnina bila prodana i ovrha dovršena prije nego parnični sud donese odluku kojom se eventualno utvrđuje ništetnost ugovornih odredbi na temelju kojih je određena ovrha u ovom postupku, a da naknada štete koju bi ovršenici eventualno mogli ishoditi ne predstavlja odgovarajuće sredstvo protiv korištenja nepoštenih odredbi.

20. Iz navedenog se zaključuje, a slijedeći pravni stav iz presude EU C-407/18 da ovršenici nisu bili dužni u konkretnoj situaciji u smislu odredbe čl. 61. st. 1. OZ-a učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, budući da takva vjerojatnost proizlazi iz pravnog stava presude EU C-407/18, slučaj Kuhar protiv Slovenije, od 26. lipnja 2019. o tumačenju Direktive Vijeća 93/13 EEZ od 5. travnja 1993., čiju praksu slijedi i zaključak sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog dana 11. ožujka 2022..

21. Obzirom da presude Suda Europske unije predstavljaju izvor prava Europske unije i obvezujuće su za sve države članice, njihova državna tijela i nacionalne sudove u okvirima njihove nadležnosti, pri čemu presuda koja se odnosi na jednu državu članicu obvezuje i sve druge države članice, u konkretnoj situaciji pokrenutog parničnog postupka radi utvrđenja ništetnosti ovršnih isprava, ovu ovrhu valja odgoditi.

22. Potrebno je još navesti da odgoda ovrhe predstavlja odluku suda kojom se određuje privremeno nepoduzimanje ovršnih radnji s ciljem sprječavanja štetnih posljedica za ovršenike, čime im se pruža samo privremena zaštita, koja im je potrebna od nepoštenih ugovornih odredbi u svim fazama postupka, pa je u tom smislu odlučeno kao u izreci pod toč. II. i III..

U Splitu 3. ožujka 2025.

S U D A C

Jermina Dujmović-Živković

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana prijama pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud u Splitu u 3 istovjetna primjerka.

DNA:

- pun. ovrhovoditelja

- pun. ovršenika pod 1), 2), 3), 4) i 5)