REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: R1 Ob-25/2024-9

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu po sucu Tihomiru Lazarić u izvanparničnom predmetu predlagateljice FE, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 3. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice FE, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pok. SE, rođenog **.**.1959., koja je trajala od listopada 1995. pa do smrti pok. SE **.**.2003.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sa sada pok. SE. U prijedlogu navodi da su živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1995. pa sve do njegove smrti 16. studenog 2003. Za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nisu imali vlastitu djecu. Zajednički su izgradili kuću u [adresa], a po smrti pok. SE udio od 25% dijela zajednički izgrađene kuće, koliko joj je pripadalo, isplatio joj je zakonski nasljednik, brat pok. SE, HE.

1.1. Predlagateljica ima pravni interes radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, stoga predlaže sudu donošenje odluke kao u izreci.

2. U dokaznom postupku izvršen je uvid u smrtni list za pok. SE, rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 28. siječnja 2002., rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Mije Vukovića br. O-1006/02, UPP/OS-10/04 od 19. siječnja 2004., rješenje zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Slav. Brodu br. Z- 5440/2020 uvjerenje o prebivalištu i izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu, izvadak iz matice rođenih za pok. SE, te uvjerenje o prebivalištu za pok. SE. Saslušani su svjedoci ČE i ĐE, te predlagateljica.

3. Uvidom u smrtni list za pok. SE utvrđeno je da je isti umro **.**.2003.

4. Iz rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 28. siječnja 2002. utvrđeno je da je pok. SE utvrđena invalidska mirovina počevši od 1. siječnja 2002.

5. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Mije Vukovića br. O-1006/2003, UP/OS-10/04 utvrđeno je da je kao nasljednica iza pok. CE proglašena ŠE, majka.

6. Iz rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Ovog suda br. Z-5440/2020 proizlazi da je na temelju rješenja o nasljeđivanju br. O-349/2020; UPP/OS-58/2020 od 7. svibnja 2020 izvršen upis prava vlasništva na nekretninama HE, između ostalog i nekretnine u [adresa], u korist ČE, supruge.

7. Iz uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu proizlazi da je predlagateljica imala prijavljeno prebivalište od 1993. do 2018. u [adresa], a od 2018. u [adresa].

8. Iz izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu FE i pok. SE proizlazi da niti jedno nema upisa činjenice sklapanja braka.

9. Iz uvjerenja o prebivalištu za pok. SE proizlazi da je isti imao prijavljeno prebivalište u [adresa] od 1996. do smrti 16. studenog 2003.

10. Iz iskaza svjedoka ČE proizlazi da su predlagateljica i pok. SE započeli zajedno živjeti 1995., u Njemačkoj. U Republiku Hrvatsku vratili su se 1998. i nastavili zajedno živjeti kao podstanari u Cankarevoj ulici. Ona je supruga pok. HE, brata pok. SE i međusobno su išli u posjete jedni drugima, zajedno su išli na obiteljske proslave i u njihovoj zajednici nije dolazilo do prekida, te su cijelo vrijeme skupa živjeli, sve do smrti pok. SE. Predlagateljica nije radila, a pok. SE je primao mirovinu. Nije joj nije poznato kako su se dogovarali oko financija. Nakon smrti pok. SE njegovom nasljednicom proglašena je majka ŠE, koja je također umrla. Zajedno sa svojim suprugom isplatili su predlagateljicu za vrijednost kuće koju su oni sagradili u [adresa].

11. Svjedok ĐE navodi da su predlagateljica i pok. SE zajedno živjeli, ali se ne može točno sjetiti od kada, 1993. ili 1994. Jedno vrijeme su živjeli u [adresa], a potom su došli u [adresa]. Zajedno su se družili i nalazili na proslavama i društvenim događanjima. U njihovoj zajednici nije bilo djece, a koliko mu je poznato niti jedno od njih nije bilo u braku za vrijeme izvanbračne zajednice.

12. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da je s pok. SE živjela od 1995. do njegove smrti 16. studenog 2002. U početku su stanovali kao podstanari u Cankarevoj ulici 47, a potom su u kolovozu 2003. preselili u zajedničku kuću u [adresa] u [adresa]. U njihovoj zajednici nije bilo zajedničke djece. Ni pok. SE ni ona nisu nikada bili u braku, ali ona ima sina iz ranije izvanbračne zajednice. Za vrijeme izvanbračne zajednice nije radila, a pok. SE je bio u mirovini. Zajedno su odlazili u posjete rodbini, prijateljima, išli zajedno na kirvaje, u svatove i sl. Zajedno su kupovali namirnice od njegove mirovine. U zajedničkoj kući su živjeli kratko, od kolovoza 2003. do njegove smrti u studenom 2003. Iza SE je vođena ostavina, a nasljednicom je proglašena Josipova majka ŠE, koja je u međuvremenu umrla. Prije smrti ŠE je darovala kuću u [adresa] sinu FE, koji je također umro i kojeg je naslijedila supruga ČE. Pok. HE ju je isplatio u pogledu protuvrijednosti kuće.

13. Predlagateljica želi ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu, stoga je pokrenula predmetni postupak radi utvrđenja njezinog statusa u izvanbračnoj zajednici sa pok. SE.

14. Prema članku 11. stavak 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15 i 156/23, dalje u tekstu: ObZ) odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

15. Prema članku 22. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22) pod članom obitelji osiguranika smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

16. Iz provedenog postupka proizlazi da predlagateljica i pok. SE nikada ranije nisu bili u braku prije zasnivanja izvanbračne zajednice, te nema upisa činjenice o eventualno sklopljenom braku između predlagateljice i pok. SE s trećim osobama.

17. Predlagateljica i pok. SE uspostavili su svoju izvanbračnu zajednicu tijekom 1995. te su prvotno živjeli u [adresa], a potom su zajedno doselili u [adresa], gdje su živjeli kao podstanari, sve do kolovoza 2003. kada sele u kuću u [adresa], koju su zajedno izgradili. Navedeno proizlazi iz iskaza svjedoka ČE i ZE, te predlagateljice.

18. Nadalje, iz provedenog postupka proizlazi da su predlagateljica i pok. SE duži niz godina zajedno stanovali na istim adresama u [adresa] prvotno u Cankarevoj ulici, zatim u [adresa], počevši od 1998. pa do njegove smrti 2003. Zajedno su odlazili u posjete rodbini, susjedima, odlazili su u svatove, a mirovinu pok. SE zajedno su trošili su na plaćanje režija i kupovinu namirnica.

19. Sud smatra da na temelju provedenih dokaza jasno proizlazi da je između predlagateljice i pok. SE postojala zajednica života sadržajno ista bračnoj zajednici, budući je očito da je između njih postojalo zajedničko stanovanje, zajedničko plaćanje troškova kućanstva, što upućuje da je postojala ekonomska zajednica koja se očituje u dogovornom raspolaganju sa prihodima, zajedničkom održavanju kućanstva i drugim okolnostima koje označavaju odnose u braku, što znači da je izvanbračna zajednica osim u emocionalnom smislu ispunjavala preduvjete i u voljnom i u ekonomskom smislu za izjednačavanje s bračnom zajednicom.

20. Imajući u vidu provedeni postupak sud je utvrdio da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. SE duže od 3 godine, odnosno od 1995. do trenutka njegove smrti 16. studenog 2003., dakle, više od tri godine, zbog čega su ispunjeni uvjeti iz članka 11. ObZ i članka 22. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju za priznanje statusa izvanbračnog druga.

21. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Slavonskom Brodu 3. ožujka 2025.

Sudac

Tihomir Lazarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu u tri istovjetna pisana primjerka.