REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] D 5

Poslovni broj: Us I-1314/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužitelja DE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćenicima, odvjetnicima iz Čohilj i partneri d. o. o. odvjetničkog društva u Puli, Dalmatinova 1, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 3. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-05/23- 26/427, URBROJ: 531-03-4-2-24-2 od 3. srpnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Istarske županije, Grada Umaga, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje KLASA: UP/I-361-05/13-02/2325, URBROJ: 2163-9- 06/24-23-20 od 31. kolovoza 2023., odbijen je zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje završene slobodnostojeće jednostavne zgrade, stambene namjene, etažnosti P+1, dvostrešnog krova, izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan granica građevinskog područja na poljoprivrednom zemljištu.

2. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/II-361-05/23-26/427, URBROJ: 531-03-4- 2-24-2 od 3. srpnja 2024., odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu.

3. Tužitelj je ovom Sudu pravodobno podnio tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi da drugostupanjsko tijelo ne obrazlaže zašto prvostupanjsko tijelo nigdje u obrazloženju nije navelo činjenice na temelju kojih je moglo utvrditi da predmeta zgrada nije vidljiva na DOF5/2011, budući da je u prethodnom postupku utvrđen da je zgrada vidljiva, ali da postoje određena odstupanja u tlocrtnim dimenzijama, sukladno čemu da je valjalo primijeniti odredbu članka 20. stavak 4. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, te stoga predlaže da se poništi rješenje tuženika.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

5. U sporu je provedena rasprava na ročištu održanom 24. veljače 2025. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime je strankama, u smislu odredbe članka 6. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, u nastavku teksta: ZUS), omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane, te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora.

6. Zamjenica opunomoćenice tužiteljice ustrajala je kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem su donesena osporavana rješenja tuženika, te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta ovog upravnog spora.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Odredbom članka 2. stavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: Zakon) nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

10. Odredbom članka 6. stavak 3. podstavak 1. Zakona, propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu.

11. Odredbom članka 20. stavak 4. Zakona, propisano je da se rješenje o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade može donijeti ako podnositelj zahtjeva otkloni nedostatak zbog kojeg se ne može ozakoniti zgrada (ukloni etažu ili drugi dio građevine, zatvori otvor na međi i sl.).

12. Odredbom članka 18. Zakona, propisano je da se rješenje o izvedenom stanju donosi za nezakonito izgrađenu zgradu koja se prema ovome Zakonu može ozakoniti, ako:

– su zahtjevu za donošenje rješenja priloženi dokumenti propisani ovim Zakonom,

– je arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem zgrade, ako se ista podnosi uz zahtjev,

– je plaćena naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate iste.

13. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je tužitelj 27. lipnja 2013. podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade opisane u izreci prvostupanjskog rješenja. Tom prilikom je priložio svu potrebnu dokumentaciju propisanu člankom 11. stavak 1. Zakona.

14. Izvršenim uvidom u priloženu dokumentaciju i provedenim očevidom 27. srpnja 2023. na predmetnoj čestici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da je predmetna zgrada prikazana u Geodetskom snimku izvedenog stanja br. 384/2015. od 12. prosinca 2015. Samom očevidu je nazočio i tužitelj osobno, kojom prilikom je izjavio da je na predmetnoj čestici ranije postojao objekt dimenzija cca 8,00 m x 6,00 m, u kojemu da se nalazio WC i jedna prostorija, nakon čega da je zgrada porušena i izgrađena nova, sadašnja zgrada. Provedenim očevidom 21. rujna 2017. je utvrđeno kako je u tijeku gradnja zgrade koja je predmet ovog upravnog spora. Također je utvrđeno da predmetna zgrada nije prikazana u Geodetskom snimku izvedenog stanja br. 384/2015 od 12. prosinca 2015. i u Iskazu površina i obračunske veličine zgrade, br. LEG-6657/2 iz studenoga 2015., te da je predmetna zgrada vidljiva na kartografskom planu tek nakon 21. lipnja 2011.

15. Slijedom navedenog, s obzirom da su upravna tijela po stavu ovoga Suda pravilno utvrdila da prema stanju vidljivom na snimci DOF5/2011 zgrada koja bila sagrađena zaključno do 21. lipnja 2011. na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije identična današnjoj zgradi čije se ozakonjenje traži.

16. Slijedom navedenog, proizlazi da je pobijano rješenje tuženika utemeljeno na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava, pa je stoga na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

17. Prema odredbi članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom.

U Rijeci 3. ožujka 2025.

S u t k i nj a

Danica Vučinić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužitelja, odvjetnicima iz Čohilj i partneri d. o. o. odvjetničkog društva u Puli, Dalmatinova 1

- tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb,

Ulica Republike Austrije 14