Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21 000 Split

Poslovni broj: Pn-102/2023-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Ivani Jukić, u pravnoj stvari tužiteljice GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Santica & Đapić iz Splita, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB: 22694857747, kojega zastupa punomoćnik Ilija Krivić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri, Pisarnica Splitu, radi naknade štete, nakon održane glavne rasprave, zaključene dana 30. siječnja 2025., u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice HK i punomoćnika tuženika Ilije Krivića, na ročištu za objavu presude, dana 3. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB:22694857747, isplatiti tužiteljici GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete iznos od 2.000,00 EUR sa zateznom kamatnom koja na navedeni iznos teče od 05.12.2022. do 31.12.2022. god po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 01.01.2023.. god do 31.12.2023. god po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. god. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB:22694857747, isplatiti tužiteljici GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete ( tuđe njege i pomoći) iznos od 180,54 EUR sa zateznom kamatnom koja na navedeni iznos teče od 05.12.2022. do 31.12.2022. god po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01.01.2023. do 31.12.2023. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenjivala na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. god. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB:22694857747, isplatiti tužiteljici GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade imovinske štete (uništene odjeće) iznos od 20,00 EUR sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 05.12.2022. do 31.12.2022. god po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01.01.2023. do 31.12.2023. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenjivala na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. god. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.

IV. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

„Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužiteljici GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade imovinske štete (troškova liječenja) iznos od 50,00 EUR sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 05.12.2022. do 31.12.2022. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračuna za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 01.01.2023. god. do 31.12.2023. god. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenjivala na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. god. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.“

V. Dužan je tuženik Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB:22694857747, naknaditi tužiteljici GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , troškove parničnog postupka u iznosu od 2.589,16 eura, sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja, dakle od 3. ožujka 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj pred ovim sudom dana 13. ožujka 2023. navodi se u bitnome da se 5. srpnja 2022. godine u mjestu Podstrana dogodila prometna nesreća u kojoj je tužiteljica sudjelovala kao suvozačica na vozilu čiji je vlasnik osiguranik tuženika, UK, koji je i upravljao motociklom reg. oznake [registarska oznaka], a za koje je kod tuženika bila sklopljena polica obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti broj 08118123562. Prema članku 1069. ZOO, za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi sa pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik i to prema načelu objektivne odgovornosti, jer se radi o odgovornosti za štetu od opasne stvari, stoga da je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari.

1.2. Tužiteljici da je u predmetnoj prometnoj nezgodi nastala neimovinska i imovinska šteta. Ista da je kritične prigode stradala kao suvozačica na motociklu, a posljedično da je zadobila teške tjelesne ozljede prilikom kojih joj je pružena hitna liječnička pomoć na Hitnom kirurškom prijmu KBC Split gdje su joj konstatirane ozljede u vidu iščašenja i nategnuća cervikalne kralježnice, prijeloma nosne kosti te kontuzije koljena i gležnja. Uz bolnost vrata (bol u desnom trapaziusu) i mučninu, da je tužiteljica osjećala bolne kretnje desnog koljena i potkoljenice, uz eskorijacije (površinske ozljede) na istima. Nastao joj je hematom u području desnog gležnja, a fraktura vrška nosne kosti da je uzrokovala bol i krvarenje. Uz fizičke bolove, da je tužiteljica pretrpjela i strah, prvenstveno strah od životne ugroženosti s obzirom na proživljeno traumatsko iskustvo, kao i strah za ishod liječenja, a pretrpjela je i brojne neugodnosti u vidu RTG snimanja nosa, kostiju lica i kralježnice, MSCT mozga te vađenje krvi. Posljedično, da se predmetna prometna nezgoda loše odrazila i na njezino psihičko zdravlje, pa da je morala posjetiti psihijatra jer ima strah od prometa i često razmišlja o prometnoj nesreći i smrti oborene pješakinje, ima košmarne snove i potrebna joj je ponovna prilagodba na vožnju. Uz te nezgodnosti, da je tužiteljica morala nositi i Schantzov ovratnik, te odlaziti na fizikalnu terapiju, a trauma nosa da je bila toliko intenzivna da se tužiteljica nije mogla normalno obrisati i umiti.

1.3. Zaključno, da je tužiteljica u predmetnoj nezgodi pretrpjela neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje (članak 19. u vezi sa člankom 1100. Zakona o obveznim odnosima), za koje potražuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 2.000,00 eura.

1.4. Nadalje, da je tužiteljica pretrpjela i znatnu imovinsku štetu, prvenstveno na ime tuđe pomoći i njege za vrijeme liječenja. Ozljede koje je tužiteljica zadobila su takve da joj je tijekom cijelog liječenja kao i tijekom fizikalne terapije bila potrebna tuđa pomoć i njega, ponajviše bliskih osoba (dečkovih roditelja) jer da zbog navedene povrede nije mogla sama obavljati osnovne životne aktivnosti i morala je mirovati. Stoga tužiteljica na ime naknade štete tuđe njege i pomoći potražuje iznos od 100,00 eura.

1.5. Tužiteljica da je imala i troškove liječenja koji nisu pokriveni zdravstvenim osiguranjem, kao što su troškovi puta na pregled, troškovi participacije, troškovi pregleda, fizikalne terapije, Schantzovog ovratnika, troškovi analgetika, kapi, masti i sl. Za većinu tih troškova da nema račune, ali da se radi o općepoznatim troškovima koji su skopčani sa ovakvim ozljedama, jer je jasno da tužiteljica za te izdatke mora izdvojiti određeni iznos novca za gorivo ili putnu kartu autoprijevoznika kao i za participaciju, slijedom čega sa ovog osnova potražuje iznos od 50,00 eura. Nadalje, tužiteljici da je u predmetnoj nesreći uništena i odjeća, koja da je zbog pada i zadobivenih ozljeda bila iskidana i krvava, slijedom čega sa ovog osnova potražuje iznos od 20,00 eura.

1.6. Dakle, s osnova pretrpljene neimovinske štete i imovinske štete (tuđe njege i pomoći, troškova liječenja i uništene odjeće) tužiteljica smatra da joj pripada naknada u ukupnom iznosu od 2.170,00 eura i to na ime neimovinske štete iznos od 2.000,00 eura, na ime tuđe njege i pomoći iznos od 100,00 eura, na ime troškova liječenja iznos od 50,00 eura, na ime uništene odjeće iznos od 20,00 eura.

1.7. Tužiteljica da se dana 5.prosinca 2022. u mirnom postupku obratila tuženiku, koji je u svom utemeljenom odgovoru od 3.veljače 2023. odlučio da je odštetni zahtjev pravno neosnovan, jer da nisu u mogućnosti prihvatiti da je tužiteljica ozljede u prometnoj nesreći zadobila u svojstvu suvozača, što da je neutemeljeno jer da se ista u Potvrdi MUP-a navodi kao putnica na motoru, a ista je i ozlijeđena (slomila je nos). Obzirom da se tužiteljica dana 5.prosinca 2022. obratila tuženiku sa odštetnim zahtjevom po predmetnom štetnom događaju, te kako tuženik istome nije udovoljio, potražuje se kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

1.8. Slijedom iznijetog, tužiteljica je predložila sudu donošenje presude kojom će naložiti tuženiku da joj na ime neimovinske štete isplati iznos od 2.000,00 eura sa zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos od 5.prosinca 2022. do isplate, na ime naknade imovinske štete (tuđe pomoći i njege, troškova liječenja i uništene odjeće) iznos od 170,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od 5.prosinca 2022. do isplate, kao i da joj naknadi troškove postupka.

2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom pred ovim sudom dana 12. travnja 2023., tuženik u bitnome navodi kako ne osporava činjenicu da se 5. srpnja 2022. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen, temeljem članka 22.st.1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, ugovor od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog uništenja ili oštećenja stvari. Nadalje, tuženik se u cijelosti protivi tužbenom zahtjevu jer tužitelj nema pravo na naknadu štete koju potražuje od tuženika, jer da je, prema mišljenju tuženika, tužiteljica u predmetnoj prometnoj nezgodi od 5.srpnja 2022. upravljala motociklom reg. ozn. [registarska oznaka] te da u istoj nije sudjelovala kao vozač (kako navodi tužbom), slijedom čega predlaže da tužbeni zahtjev bude odbijen kao neosnovan.

2.1. Nadalje, tuženik opreza radi osporava i visinu tužbenog zahtjeva, i po osnovi naknade neimovinske štete i po osnovi naknade imovinske štete, jer da je isti postavljen značajno iznad uobičajenih kriterija sudske prakse, jer da težina povrede prava osobnosti ne uvjetuje sama činjenica zadobivenih ozljeda već posljedice u vidu funkcionalnih deficita koje su nakon završetka cjelokupnog liječenja i rehabilitacije uslijed zadobivenih ozljeda zaostale. Iz liječničke dokumentacije da je razvidno da je po obavljenom liječenju došlo do izvrsnog oporavka zadobivenih ozljeda, te da nisu zaostale posljedice u obimu koji bi opravdavao dosudu utuženog iznosa. Osporava visinu naknade na ime tuđe pomoći i njege te troškove liječenja, jer nema dokaza da su isti bili objektivno potrebni, a uobičajene troškove liječenja tužitelju kao zdravstveno osiguranoj osobi da plaća HZZO. Nadalje, osporava i potraživanje s osnova imovinske štete zbog uništene odjeće, jer da iz službenih isprava (zapisnik o o očevidu) ne proizlazi da bi tužitelj imao ikakvu imovinsku štetu u vidu oštećene odjeće i obuće. Zaključno, tuženik osporava i tijek zateznih kamata u odnosu na potraživanje neimovinske štete i u odnosu na potraživanje imovinske štete, jer da je tuženik u cijelosti postupio prema svojoj obvezi po primitku odštetnog zahtjeva, a za slučaj da se u ovom postupku istoga i obveže na nekakvu isplatu štete, da bi takva obveza bila utvrđena tek u sudskom postupku i temeljem dokaza izvedenih u sudskom postupku, pa da i kamata na možebitnu naknadu štete može teći od dana presuđenja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz obvezu tužiteljice da mu naknadi troškove postupka.

3. Podneskom zaprimljenim pred ovim sudom dana 28. studenoga 2024., tužiteljica je konačno specificirala tužbeni zahtjev na isplatu ukupnog iznosa od 2.250,54 eura sa zateznim kamatama, tako da na ime naknade neimovinske štete potražuje iznos od 2.000,00 eura; na ime naknade tuđe pomoći i njege potražuje iznos od 180,54 eura, na ime naknade imovinske štete (troškova liječenja) potražuje iznos od 50,00 eura, a na ime naknade imovinske štete (uništene odjeće), potražuje iznos od 20,00 eura , sve sa zateznim kamatama tekućima od 5. prosinca 2022. do isplate.

4. Radi utvrđenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica te radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je pročitao cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, i to: Potvrdu MUP, PU Splitsko – dalmatinska, PP Split od 23.kolovoza 2022. (list 8-9), kaznenu prijavu podnesenu od strane MUP, PU Splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split, Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu od 16. kolovoza 2022. (list 10-11); liječničku dokumentaciju u spisu (list 15-22); odštetni zahtjev od 5.prosinca 2022. (list 23-26); nalaz i mišljenje liječnika cenzora (list 37); nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Antonia Alujevića, specijalista patološke anatomije i specijalista sudske medicine u predmetu pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu broj Kis-DO-279/2022, osumnjičenik UK (list 53-54), optužnicu protiv UK koju je pred ovim sudom podiglo Općinsko državno odvjetništvo u Splitu pod brojem KO-DO-414/2023, dana 20. travnja 2023. (list 55-60); dopis Doma za starije i nemoćne osobe Lovret, Split od 15. studenoga 2021. (list 61). Nadalje, radi uvida je pribavljen spis ovog suda broj Kov- 304/23, protiv okrivljenika UK, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka UK te ŠK i DK te saslušanjem tužiteljice, te je izveden dokaz vještačenjem po vještacima medicinske struke, dr.med. Arsenu Paviću i dr.med. Sanji Batini.

5. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

6. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupnog provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Predmet spora predstavlja zahtjev tužiteljice spram tuženika za naknadom neimovinske i imovinske štete koju da je ista pretrpjela uslijed prometne nesreće dana 5. srpnja 2022., u kojoj da je sudjelovala kao suvozač na motornom vozilu reg. oznake [registarska oznaka], koje je u trenutku štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti broj 08118123562 te kojim vozilom da je upravljao osiguranik tuženika, UK.

8. Tijekom postupka nije bila sporna pasivna legitimacija tuženika, dok je sporan osnov i visina potraživanja. Tuženik, naime, ističe da tužiteljica u štetnom događaju nije sudjelovala kao suvozač već da je upravljala motociklom reg. oznake [registarska oznaka], slijedom čega da joj ne pripada pravo na naknadu štetu, a ujedno osporava i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva s osnova imovinske i neimovinske štete.

9. Tužbeni zahtjev utemeljen je na odredbi članka 1069. st. 1. i st. 4. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23.; dalje: ZOO), kojima je propisano da za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik, a trećom osobom smatra se oštećenik koji nije ujedno vlasnik, ni neovlašteni korisnik motornog vozila, niti osoba zadužena u vezi s pogonom motornog vozila.

10. U odnosu na navedenu, spornu činjenicu je li tužiteljica u štetnom događaju sudjelovala u svojstvu vozača ili putnika (treće osobe), iz rezultata provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio kao pravno relevantne slijedeće činjenice:

-da iz Potvrde MUP, PU Splitsko – dalmatinska, PP Split od 23.kolovoza 2022., proizlazi da se dana 5. srpnja 2022. godine u Podstrani dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali UK, u svojstvu sudionika – vozač, koji je upravljao vozilom Gilera runner, reg. [registarska oznaka], osigurano kod tuženika policom broj [broj police]; RK – u svojstvu sudionika – pješak; te GK

(tužiteljica), u svojstvu putnika u vozilu;

-da iz navedene Potvrde nadalje proizlazi da je tužiteljica zadobila teške tjelesne ozljede u vidu frakture nosne kosti, udarca u oba koljena, udarca u oba stopala, istegnuće vratnih mišića, koje da su evidentirane u knjizi protokola HKP KBC Split pod brojem 2769/2022;

-da je vozaču UK napisana kaznena prijava ŽDO u Splitu zbog izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227.st. 1. i 2. KZ RH;

-da iz spisa ovog suda broj Kov-304/23 proizlazi kako je protiv UK pred ovim sudom podignuta optužnica broj K-DO-414/2023 od 20. travnja 2023., iz koje proizlazi kako je isti optužen da je dana 5. srpnja 2022. oko 7:35 sati u Podstrani- Grljevac, upravljajući motociklom marke „Gilera“ reg. oznake [registarska oznaka] sjevernom kolničkom trakom Grljevačke ulice od smjera istoka u smjeru zapada, postupio protivno odredbi članka 134. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, time što je, približavajući se obilježenom pješačkom prijelazu na zapadnom dijelu raskrižja s ulicom kneza Domagoja, na dijelu kolnika s dvije prometne trake za promet u istom smjeru na kojemu se ne upravlja uređajima za davanje prometnih svjetala ni znacima ovlaštene osobe, poduzeo radnju obilaženja nepoznatog vozila koje se zaustavilo ispred pješačkog prijelaza kako bi propustilo pješake, pa da je uslijed opisane vožnje prednjim dijelom motocikla zahvatio i na kolnik oborio pješakinju RK koja je zadobila ozljede teške naravi i od kojih je 8.srpnja 2022. u 22:39 sati i preminula, pri čemu je putnica na motociklu GK (tužiteljica) zadobila oguljotine kože desne bočne strane zdjelice, desnog koljena, desne potkoljenice, krvni podljev gležnja desnog stopala i prijelom vrška nosnih kostiju s pomakom, koja ozljeda je teške naravi;

- da je UK saslušan kao svjedok u ovom parničnom postupku te u svojoj obrani pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu, izjavio da je isti na dan štetnog događaja upravljao motorom;

-da su svjedoci DK i KK, koji su vidjeli sam štetni događaj, a koji su u ovom postupku saslušani kao svjedoci, u iskazu bitnome istovjetno iskazivali kao i u iskazu pred Državnim odvjetništvom, navodeći da je na dan štetnog događaja motorom upravljala ženska osoba. Svjedok KK zaključio je da se radi o ženskoj osobi po vanjskim karakteristikama tijela, a svjedokinja DK je navela da je prije nego što je motor naletio na pješakinju vidjela haljinu ili tuniku vozačice koja se u vožnji napuhala i vijorila, a da je djevojka koja je upravljala motorom bila ozlijeđena i da ju je neki muškarac verbalno napao, vičući kako to vozi i zašto ne pazi, na što da je jedan momak odbrusio da je on vozio; svjedok KK ne zna je li na motoru bila samo jedna osoba ili dvije osobe jer je vidio samo prednji dio motora, a svjedokinja DK navodi kako je vidjela samo jednu žensku osobu da pada sa motora, jer da je u tome trenutku, u stanju šoka, bila fokusirana prvenstveno na oštećenu gospođu;

-da je tužiteljica u stranačkom iskazu te u iskazu koji je dala u svojstvu žrtve pred Općinskim državnim odvjetništvom u bitnome navela kako je u predmetnoj prometnoj nesreći sudjelovala kao suvozačica na skuteru kojim je upravljao njezin momak UK,

-da iz sudsko-medicinskog vještačenja koje je provedeno u postupku pred Općinskim državnim odvjetništvom, u odnosu na sporne činjenice, stalni sudski vještak dr. Antonio Alujević u bitnome naveo da je UK u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio oguljotine kože šaka i desnog koljena, što da pojedinačno i u svom zbroju predstavlja laku tjelesnu ozljedu nastalu padom na desnu stranu tijela, kao i prijelom čunaste kosti pešća lijeve šake, što predstavlja tešku tjelesnu ozljedu koja je nastala kontaktom šake i lijeve ručice upravljača motocikla pri udarcu (lijevim osvrtnim zrcalom) o tijelo pješakinje, a da je GK (tužiteljica) u predmetnoj prometnoj nesreći zadobila oguljotine kože desne bočne strane zdjelice , desnog koljena, desne potkoljenice i krvni podljev gležnja desnog stopala što pojedinačno i u svom zbroju predstavlja laku tjelesnu ozljedu nastalu padom na desnu stranu tijela, kao i prijelom vrška nosnih kostiju s pomakom, što predstavlja tešku tjelesnu ozljedu, nastalu udarcem vrška nosa o tupo tvrdi predmet silom srednjeg intenziteta (stražnji dio kacige vozača motocikla, leđa vozača motocikla, kolnik pri padu), sve pod uvjetom da je vizir zaštitne kacige bio podignut. Prema nalazu i mišljenju vještaka, najvjerojatnije je vozač motocikla u trenutku odigravanja predmetne prometne nesreće bio UK, dok je GK bila putnica na motociklu.

11. Temeljem navedenih utvrđenja, sud je stava kako je tijekom postupka nespornim utvrđeno da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju u svojstvu putnika (treće osobe), a ne u svojstvu vozača, kako to neosnovano ističe tuženik.

Navedeno jasno proizlazi kako iz Potvrde MUP-a, tako i iz samog iskaza svjedoka UK i stranačkog iskaza tužiteljice, tako i iz same činjenice da je upravo povodom predmetnog štetnog događaja protiv UK pred ovim sudom podignuta optužnica broj Kov-304/2023, radi kaznenog djela iz protiv sigurnosti prometa izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, u kojoj optužnici je jasno navedeno kako se istome stavlja na teret da bi u predmetnom štetnom događaju sudjelovao kao vozač motornog vozila.

Dovodeći ta utvrđenja sa sadržajem nalaza i mišljenja sudsko-medicinskog vještačenja dr. Antonia Alujevića, koje je provedeno pred Općinskim državnim odvjetništvom, iz kojega jasno proizlazi da je, obzirom na ozljede koje su uslijed štetnog događaja zadobili UK i tužiteljica, vozač motocikla u trenutku prometne nesreće najvjerojatnije bio UK, a da je tužiteljica bila putnica na motociklu, kao i sa iskazima UK i tužiteljice u postupku pred Državnim odvjetništvom (koji su istovjetni kao i iskazi dani u ovom parničnom postupku), sud je stava kako je tijekom postupka nedvojbenim utvrđeno da je tužiteljica sudjelovala u štetnom događaju kao putnik na motornom vozilu kojim je upravljao UK.

Obzirom da su iskazi svjedoka ŠK i DK, koji su iskazivali o tome da je motorom u trenutku štetnog događaja upravljala tužiteljica, odnosno ženska osoba, u cijelosti kontradiktorni navedenim dokazima, sud smatra da isti nisu vjerodostojni.

Konkludira, u trenutku štetnog događaja tužiteljica je bila putnik na motoru (treća osoba) kojim je upravljao UK, a koje je u trenutku štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika, slijedom čega ista ima pravo i na naknadu štete primjenom članka 1069. st. 1. i st. 4. ZOO. Motorno vozilo u pokretu je uvijek opasna stvar pa za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi sa pogonom odgovara vlasnik motornog vozila prema pravilima objektivne odgovornosti.

12. Nakon što je utvrđen osnov odgovornosti tuženika, valjalo je raspraviti visinu tužbenog traženja.

13. Odredbom članka 19. stavak 2. ZOO propisano je da se pod pravima osobnosti, kad je u pitanju fizička osoba, podrazumijevaju pravo na život, tjelesno, duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo. Prema odredbi članka 1046. ZOO-a, šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

13.1. Prema odredbi članka 1100. stavak 1. ZOO, sud će u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, dok je stavkom 2. istog članka propisano da će sud prije odlučivanja o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom

14. Obzirom da je tijekom postupka među strankama bila sporna visina neimovinske i imovinske štete, sud je izveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. med. Sanji Batini, spec, psihijatru i dr. med. Arsenu Paviću, spec. traumatologu.

15. Stalni sudski vještak medicinske struke, dr.med. Arsen Pavić, spec. traumatolog, je u svome usmenom mišljenju danom na raspravi održanoj 21. listopada 2024., naveo kako su tužiteljici nakon prometne nezgode na Hitnom kirurškom prijmu KBC Split, nakon obrade postavljene dijagnoze iščešenja i nategnuća cervikalne kralježnice, prijelom nosne kosti, udarac u oba koljena, udarac u desni gležanj i desni kuk. Iz nalaza se iščitava kako postoje kontuzijski biljezi u navedenim regijama jer tužiteljica ima oguljotine na desnoj strani trnastog nastavka crijevne kosti desno, kao i hematom u području desnog gležnja, a potom oguljotine u području desnog koljena i desne potkoljenice. Slijedom navedenog, jasan je bio mehanizam pada zbog kojih je tužiteljici ordinirana i mobilizacija vratnog segmenta kralježnice, potom je preporučeno mirovanje i lijekovi za bolove. Zbog prijeloma nosne kosti tužiteljica da je istoga dana pregledana od otorinolaringologa, koji je utvrdio nakon radiološke obrade da je vidljiva palpacijski fraktura vrška nosne kosti koja se manuelno reponirala. U spisu je priložen nalaz fizijatra od 18.10. koji je registrirao bol u vratu i nošenje okovratnika zadnjih 7 do 10 dana, ali je zbog bolova u vratnom segmentu kralježnice ordinirao fizikalnu terapiju koja je provedena od 7. do 15. studenoga 2022. prvenstveno zbog bolova koji se javljaju u desnoj strani vrata, u području muskulus-trapezijusa.

15.1. Prema mišljenju vještaka, tužiteljica je doživjela povredu prava osobnosti sa trajnim umanjenjem općih životnih aktivnosti, od 1 do 2%, a vezano za terminalno ograničene pokrete vratnog segmenta kralježnice kao i moguće deficite koje doduše nisu predmet mog vještačenja, ali ne uklopivši ovaj postotak gore naveden, nisu zanemarive, jer se radi o prijelomu vrška nosne kosti.

15.2. Uz navedeno tužiteljica je trpjela i bolove i to jakog intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta deset dana, a blagog intenziteta trideset dana. Ovo se odnosi na bolove koji se moraju promatrati sa aspekta ozlijede vratnog segmenta metakralježnice, ali i oguljotina i podlijeva desne strane tijela, koji nisu zanemarivi. Upravo zbog navedenog, da je tužiteljici bila potrebna i tuđa njega i pomoć i to u periodu od u prosjeku 2 sata dnevno, 2 do 3 tjedna.

15.3. Nadalje, vještak navodi da je tužiteljica uslijed štetnog događaja trpjela nelagodu zbog toga što je bila izložena zračenjima, previjanjima, pregledima, ograničenjima koja su vezana za oguljotine, podljeve i disanje poradi prijeloma nosne kosti, a svega toga da ne bi bilo da nije doživjela predmetnu nesreću. Išla je na fizikalnu terapiju.

15.4. Po ozljeđivanju, tužiteljica da je imala privremeni funkcijski deficit od 15 do 20 % u trajanju od otprilike 3 mjeseca koji se jasno kako je prolazilo vrijeme smanjivao, tako da je u konačnici o provedenom liječenju, a kasnije i kućnoj njezi ovaj postotak nakon 6 mjeseci upravo onaj je vještak naveo - od 1 do 2 %. Naruženja nema.

15.5. Na ovako izneseni nalaz i mišljenje imenovanog stalnog sudskog vještaka dr. med. Arsena Pavića stranke nisu imale prigovora.

16. Stalni sudski vještak medicinske struke, dr. med. Sanja Batina, spec, psihijatar, u svome je usmenom mišljenju danom na raspravi 21. listopada 2024. navela kako uvidom u medicinsku dokumentaciju iz sudskog spisa utvrđuje da je tužiteljica GK, nastradala u saobraćajnoj nezgodi kao suvozačica na motoru koji je vozio njen mladić, te da je odvijanjem iste zadobila tjelesne ozljede o kojima se upravo detaljno izjasnio vještak ortoped- traumatolog. Pored ostale med. dokumentacija priležeće spisu, vještakinja je pregledala i elektronički spis osobnog zdravstvenog kartona tužiteljice, u kojemu ne nalazi da je ista imala problema sa naslova njezine specijalizacije, a niti su joj propisivani lijekovi s njezine specijalnosti. U spisu nalazi jedan nalaz psihijatra od 13. listopada 2022., u kojem se navode dijagnoze: stanje poslije poremećaja prilagodbe i anksiozni poremećaj. Terapija je bilo savjetodavna, a kontrola psihijatra za mjesec dana prema potrebi.

16.1. Vještakinja navodi da je mišljenja da je tužiteljica u trenutku ozljeđivanja doživjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 5 minuta. Nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od tjedan dana, a taj strah je bio potenciran i strahom za njenog mladića koji je također nastradao u navedenoj saobraćajnoj nesreći, a poznato je da se strah pojačava ako je ugrožena grupa, a osobito bliske osobe. Za spomenuti je da je u toj saobraćajnoj nesreći teške tjelesne ozljede zadobila pješakinja, koju je vozač motociklista zakačio na pješačkom prijelazu te je ista dva dana nakon te traume i preminula, što da dodatno pojačava strah i bojazan tužiteljice. Potom da se javio trah srednjeg intenziteta u trajanju od dva tjedna, te strah blažeg intenziteta sa iste osnove u različitim vremenskim intervalima u trajanju od tri do četiri mjeseca, a koji je uvjetovao da se tužiteljica javila psihijatru na pregled. Trajnih posljedica straha nema. Navedeni psihički simptomi da su izazvali su kod tužiteljice povredu duševnog integriteta lakog stupnja, a privremenog karaktera.

16.2. Na poseban upit punomoćnika tužiteljice, može li se očitovati o stresu koji je kod tužiteljice nastao, a uslijed toga što su je neosnovano optužili da je upravo ona ta osoba koja je u trenutku štetnog događaja upravljala motociklom, vještakinja navodi kako je te okolnosti vidjela iz sudskog spisa, a nastali stres da je radi toga uključila u svoj usmeni nalaz i mišljenje.

16.3. Na ovako izneseni nalaz i mišljenje imenovane stalne sudske vještakinje dr.med. Sanje Batine stranke nisu imale prigovora, slijedom čega sud smatra nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka dr. med. Arsena Pavića i dr. med. Sanje Batine u cijelosti stručnima, argumentiranim, danima u skladu sa pravilima struke te temeljem cjelovite liječničke dokumentacije tužiteljice koja je priložena u spis.

17. Neimovinska šteta tužiteljice sastoji se u povredi prava osobnosti. Temelj prava na naknadu štete je povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

18. Kada se imaju u vidu sve ozljede i posljedice štetnog događaja koje je tužiteljica, prema nalazima i mišljenjima stalnih sudskih vještaka dr. med. Sanje Batine i dr. med.Arsena Pavića, pretrpjela u štetnom događaju, i to u vidu iščašenja i nategnuća cervikalne kralježnice, prijeloma nosne kosti, udarca u oba koljena, udarca u desni gležanj i desni kuk, oguljotine na desnoj strani trnastoga nastavka crijevne kosti desno, hematom u području desnog gležnja, oguljotine u području desnog koljena i desne potkoljenice; zatim neugodnosti koje je tužiteljica pretrpjela jer je bila izložena zračenjima, previjanjima, pregledima, ograničenjima vezano za oguljotine, podljeve i disanje radi prijeloma nosne kosti, kao i umanjenje općih životnih aktivnosti od 1 do 2%, koje je tužiteljici nastalo uslijed štetnog događaja, zatim strah koji je tužiteljica pretrpjela, kako primarni tako i sekundarni, koji se pojačava obzirom na strah za njezinoga mladića koji je upravljao motorom te za pješakinju koja je također zadobila ozljede u štetnom događaju, tužiteljici je sa navedenog osnova kao primjerenu valjalo utvrditi naknadu u ukupnom iznosu od 2.000,00 eura.

19. Na navedeni iznos tužiteljici je dosuđena i zatezna kamata tekuća od dana podnošenja zahtjeva (iz stanja spisa proizlazi da je zahtjev podnesen 5. prosinca 2022.), sukladno članku 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj: 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., 155/23.; dalje: ZOOP), koji je ovdje za primijeniti obzirom da je ZOOP lex specialis u odnosu na ZOO u svim pitanjima kojima se uređuje odgovornost osiguratelja u sporovima u kojima ovaj odgovara temeljem police obveznog osiguranja od odgovornosti za štete nastale uporabom motornog vozila, pa tako i u konkretnom slučaju.

19.1. Ovdje je za navesti kako je na prvoj sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (1/16) održanoj dana 30. svibnja 2016. zauzeto pravno shvaćanje da obveza plaćanja neimovinske štete sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) dospijeva danom podnošenja tužbe te slijedom toga i obveza plaćanja zatezne kamate na naknadu neimovinske štete dospijeva istog dana, ako prije toga dana nije podnesen zahtjev za naknadu štete odgovornoj osobi, osim ako je šteta nastala nakon toga

20. Nadalje, iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr.med. Arsena Pavića proizlazi kako je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega od 2 sata dnevno, dva do tri tjedna nakon štetnog događaja. Tužiteljica sa navedenog osnova potražuje iznos od 180,54 eura, sa zateznom kamatom tekućom od 5. prosinca 2022., do isplate, kao dana podnošenja zahtjeva.

21. Prema već prihvaćenom pravnom shvaćanju, naknada imovinske štete s osnova troškova tuđe pomoći i njege utvrđuje se u nominalnom iznosu tih troškova u vrijeme njihova nastanka, odnosno u vrijeme pružanja usluge, s time da u situaciji o kakvoj je ovdje riječ, kada tužiteljica nije imala novčanih izdataka za tu pomoć i njegu (u tužbi navodi da su joj pomoć pružali dečkovi roditelji, a u spisu nema podataka da je za tu pomoć plaćala trećoj osobi), tužiteljici pripada pravo na naknadu u visini koju bi u vrijeme pružanja usluge bila platila da je osoba koja je pružala usluge tuđe pomoći tu naknadu zahtijevala, i to prema neto zaradi osobe koja bi bila pružala takvu uslugu u mjestu u kojem je tuđa pomoć i njega pružana.

21.1. Na okolnost visine neto zarade osobe koja pruža uslugu tuđe pomoći i njege u Splitu (kao mjestu gdje je tužiteljici pomoć pružena), tužiteljica je u spis predmeta dostavila cjenik Doma za starije i nemoćne osobe Lovret, Split, iz kojega proizlazi da je visina sata tuđe njege i pomoći po kući 40,00 kuna (5,31 eura). Dakle, tužiteljici bi sa navedenog pripadala naknada imovinske štete u traženom, ukupnom iznosu od 180,54 eura (5,31 eura * 2 sata dnevno * 17 dana).

21.2. Na dosuđeni iznos od 180,54 eura s osnova naknade imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege tužiteljici pripada i tražena zatezna kamata tekuća od 5. prosinca 2022., kao dana podnošenja zahtjeva.

21.3. Naime, pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu, sud je dužan cijeniti odredbu članka 12. st. 6. ZOOP-a kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 5. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-1361/13 od 28. studenoga 2017. i Rev-3197/2015 od 8. svibnja 2019.).

22. Nadalje, tužiteljica potražuje i naknadu imovinske štete s osnova troškova liječenja u iznosu od 50,00 eura, sa kamatom tekućom od 5. prosinca 2022., kao dana podnošenja zahtjeva, do isplate.

23. Članak 1095. st. 1. ZOO propisuje da, tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan mu je naknaditi troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

24. Člankom 7. ZPP propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, dok je člankom 219. st. 1. ZPP, propisano da je svaka stranka dužna jiznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

25. Tužiteljica je tijekom postupka bila dužna priložiti dokaze na okolnost toga je su joj nastali troškovi liječenja u vidu puta na pregled, troškova participacija, troškova pregleda, fizikalne terapije, Schantzovog ovratnika te troškova lijekova. Kako tužiteljica, na kojoj je teret dokaza, nije tijekom postupka predložila izvođenje adekvatnih dokaza za utvrđenje takvih činjenica, to je sud stava da je tužbeni zahtjev sa navedenog osnova, u cijelosti neosnovan.

26. Nadalje, tužiteljica potražuje i naknadu imovinske štete na ime uništene odjeće. Prema stavu ovog suda, općepoznata je stvar da se prilikom pada sa motocikla uništi odjeća, a tužiteljica u tužbi i u stranačkom iskazu navodi da je prilikom pada sa motocikla odjeća bila uništena, zamrljana sa krvi.

27. Člankom 223. ZPP propisano je da, ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete, na novčanu svotu ili na zamjenjive stvari, ali se visina svote odnosno količina stvari ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, sud će o tome odlučiti prema slobodnoj ocjeni.

27.1. Obzirom na izneseno, sud je tužiteljici, temeljem slobodne ocjene u smislu članka 223.st.1. ZPP, na ime naknade imovinske štete s osnova uništene odjeće, dosudio traženi iznos od 20,00 eura, sa zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja zahtjeva (članak 12.st.6. ZOOP).

28. Slijedom iznijetog i obrazloženog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

29. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. st. 5. ZPP i članka 164. ZPP. Obzirom da tužiteljica nije uspjela u razmjerno neznatnom dijelu svoga zahtjeva, radi kojega nisu nastali posebni troškovi, sud je stava da joj je tuženik dužan u cijelosti naknaditi troškove postupka.

30. Prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir vrijednost predmeta spora u iznosu od 2.250,54 eura (kao konačno postavljenog tužbenog zahtjeva) te Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje: Tarifa), prema kojoj vrijednost 1 boda iznosi 2,00 EUR (Tbr. 54 Tarife).

31. S obzirom na odredbe Tarife kao i postavljeni zahtjev za naknadu troškova, tužiteljici su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:

-sastav odštetnog zahtjeva od 5. prosinca 2022. iznos od 200,00 eura (Tbr. 32/1 Tarife);

-sastav tužbe od 13. ožujka 2023. iznos od 200,00 eura (Tbr. 7/1 Tarife);

-sastav obrazloženog podneska od 14. lipnja 2023. iznos od 200,00 eura (Tbr. 8/3 Tarife);

-zastupanje na ročištu od 7. ožujka 2024. iznos od 200,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife);

-zastupanje na ročištu od 13.svibnja 2024., iznos od 200,00 eura (Tbr 9/1 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 21. listopada 2024. iznos od 200,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife);

-sastav obrazloženog podneska od 28. studenoga 2024. iznos od 200,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife);

-zastupanje na ročištu od 30.siječnja 2025., iznos od 200,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),

-pristup na ročište radi objave presude iznos od 100,00 eura (Tbr. 9/3 Tarife), dakle ukupno 1.700,00 eura.

32. Ovako dosuđeni ukupan iznos od 1.700,00 eura uvećano za PDV po stopi od 25 % (425,00 eura), dakle iznos od 2.125,00 eura, valjalo je uvećati za predujam medicinskog vještačenja u iznosu od 361,13 eura, čime se došlo do iznosa od 2.486,13 eura.

33. Nadalje, tužiteljici je, sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18., 51/23.) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.) priznat trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 34,08 eura kao i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 68,95 eura.

34. Dakle, tužiteljici je trebalo priznati troškove parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.589,16 eura, sa traženom zateznom kamatom tekućom od 3. ožujka 2025. kao dana presuđenja do isplate (članak 151. st. 3. ZPP).

35. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u točki V. izreke.

U Splitu 3. ožujka 2025.

Sutkinja:

Ivana Jukić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljici po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku

- u spis