REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-753/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu u vijeću sastavljenom od sudaca Irene Dikanović-Terzić, predsjednice vijeća, Lidije Klašnja-Petrović, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Draženke Ilak, članice vijeća, u parničnom predmetu tužiteljice EL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima ČL, Nedjeljku Tutavcu i Luki Šiljegu, odvjetnicima u Pločama protiv tužene protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Metkoviću, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Metkoviću, Stalna služba u Pločama, od 4. svibnja 2023., poslovni broj 6 P-338/2021-15, u sjednici vijeća održanoj 3. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Uvažava se žalba tužene Republike Hrvatske, preinačava se presuda Općinskog suda u Metkoviću, Stalna služba u Pločama, od 4. svibnja 2023., poslovni broj 6 P- 338/2021-15 te se sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice EL iz [adresa] koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužiteljica EL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnine položene u k. o. [katastarska općina], upisane u zu broj: 2135, kao kat. čest. [katastarska čestica], pa je ovlaštena temeljem ove presude zatražiti i postići upis brisanja prava vlasništva tuženice - Republike Hrvatske sa opisane nekretnine, uz istodobni upis prava vlasništva na istoj nekretnini, na svoje ime, za cijelo.

2. Dužna je tuženica nadoknaditi tužiteljici parnične troškove, sa zakonskim zateznim kamatama po stopi propisanoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, NN 78/15), koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 % poena, a koje kamate teku od presuđenja do isplate, to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

II Nalaže se tužiteljici EL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 parnični trošak u iznosu od 1.493,15 eura, u roku od 15 dana.

III Nalaže se tužiteljici EL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 trošak žalbenog postupka u iznosu od 373,28 eura, u roku od 15 dana.

IV Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Odlukom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica EL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnine položene u k. o. [katastarska općina], upisane u zu broj: 2135, kao kat. čest. [katastarska čestica], pa je ovlaštena temeljem ove presude zatražiti i postići upis brisanja prava vlasništva tuženice - Republike Hrvatske sa opisane nekretnine,uz istodobni upis prava vlasništva na istoj nekretnini, na svoje ime, za cijelo.

II. Dužna je tuženica nadoknaditi tužiteljici parnične troškove u iznosu od 4.028,46 eura / 30.352,43 kune1 , sa zakonskim zateznim kamatama po stopi propisanoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,NN 78/15),koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 % poena,a koje kamate teku od presuđenja do isplate,to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se u ostalom dijelu u iznosu od 90,25 eura/679,99 kuna tužiteljičin zahtjev za naknadu parničnih troškova odbija kao neosnovan.“

2. Protiv prvostupanjske presude žali se tuženica zbog svih zakonom dopuštenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje ZPP) i zbog odluke o troškovima postupka, s prijedlogom da drugostupanjski sud prvostupanjsku presudu preinači u na način da odbije tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan ili podredno da prvostupanjsku presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu žalbenih troškova. Ističe da je prvostupanjski sud, protivno izvedenim dokazima i protivno pravilima tereta dokazivanja, paušalno zaključio da je tužiteljica dokazala da je kvalificirani posjednik nekretnine kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] kroz razdoblje od 20 godina, da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a da izreka presude proturječi razlozima presude, zatim da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama i da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika te navoda stranka i samih tih ispava ili zapisnika, odnosno navoda stranaka, što predstavlja bitnu povredu postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a. Tuženica ističe i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 6. ZPP-a, s obzirom da prvostupanjski sud nije proveo dokaze koje je predložila tuženica, a da iz obrazloženja odluke uopće nije vidljivo kako je prvostupanjski sud cijenio ove dokazne prijedloge pa da je time tuženica onemogućena u raspravljanju.

2.1. U žalbi navodi da prvostupanjski sud nije utvrdio kada bi počelo teći vrijeme potrebno za dosjelost, da u postupku nije utvrđeno na temelju kojeg pravnog posla je tužiteljica stekla savjestan ili zakonit posjed nekretnine i na temelju čega bi pravni prednici mogli raspolagati nekretninom kao svojim vlasništvom, zatim nije dokazano da bi predmetna nekretnina ušla u temeljni kapital bilo koje od pravnih osoba koje su označeni kao pravni prednici i da tužiteljica ne predlaže niti prilaže dokaze da su pravni prednici egzistirali kao pravne osobe u trenutku potpisivanja akata priloženih u predmetni spis, niti da bi potpisnici tih akata bili ovlašteni za zastupanje u tim pravnim osobama, zatim da prvostupanjski sud nije cijenio iskaze saslušanih svjedoka i same tužiteljice te sve navode, dokazne prijedloge i prigovore tuženice u odgovoru na tužbu te tijekom glavne rasprave, da osim toga nije odredio koje dokaze i u kojem dijelu smatra istinitim i zašto je tim iskazima i ispravama poklonio vjeru te na kojim činjenicama i dokazima temelji utvrđenja u pogledu stjecanja prava vlasništva dosjelošću i da se pobijana presuda uopće ne može ispitati te da je navedena bitna povreda dovela do pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a samim time i do pogrešne primjene materijalnog prava, a da su navedenim povrijeđene i kogentne odredbe članka 338. ZPP-a

2.2. U odnosu na činjenično stanje i materijalno pravo tužena navodi da je posjed tužiteljice nezakonit i nesavjestan, da nisu ostvareni uvjeti trajanja posjeda niti za izvanrednu, niti redovnu dosjelost, da prvostupanjski sud ne obrazlaže kako je tužiteljica mogla steći samostalan i zakonit posjed na temelju odluke Radničkog vijeća te sklopljenih ugovora sa izvjesnim pravnim osobama, sve da su te osobe bile i ovlaštene za raspolaganje vlasništvom nekretnine 1990. i 1994., što je osporeno i protivno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, na temelju kojeg je tuženica ex lege postala vlasnicom nekretnine, kao i Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća, da je evidentno da je tužiteljica nekretninu dobila samo na korištenje na neodređeno vrijeme, a taj pravni posao sam po sebi isključuje samostalnost i zakonitost posjeda, da je iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka vidljiv kontinuitet vlasništva tuženice, da je utvrđeno da nekretnina ne ulazi u temeljni kapital Neretva s.p.o. [adresa], a da u Rješenju Hrvatskog fonda za privatizaciju nije evidentiran bilo kakav pravni odnos s PIK Neretva OOUR Poljopromet Opuzen. Isto tako tuženica ističe da je tužiteljica sudjelovala u postupku povodom preoblikovanja zemljišne knjige za predmetnu nekretninu 2008. i nije koristila pravna sredstva koja je imala na raspolaganju u zakonom predviđenim rokovima, pri tome se poziva na Zaključak Vrhovnog suda poslovni broj: Su-IV-246/2015 od 17. rujna 2015. te da je osim toga jasno da tužiteljici nije moglo ostati nepoznato da je vlasnica predmetne nekretnine Republika Hrvatska, a radi samog nepoštenja nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva, da je tuženica najkasnije na ročištu u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], dana 9. listopada 2008. morala znati za upis prava vlasništva Republike Hrvatske i da joj ne pripada pravo na posjed te se nadalje javila na natječaj Grada Ploče za zakup poljoprivrednog zemljišta, i da je tužiteljica brisana iz Arkoda i nije stavljala prigovore kad su Hrvatske vode oduzele dio zemljišta u vršenju svojih ovlasti.

2.3. Zaključno se tuženica poziva na sudsku praksu Županijskih sudova i Vrhovnog suda te osporava odluku o parničnom trošku jer su dosuđeni iznosi nesukladni odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika, s obzirom da se na nekim ročištima nije raspravljalo i nisu se izvodili dokazi.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljica predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu. Traži trošak sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5 Ispitujući pobijanu odluku utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, u svezi članka 365. stavka 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 6. ZPP-a, s obzirom da pravo na raspravljanje obuhvaća obaviještenost stranke o zahtjevima i dokazima protivne stranke te mogućnost iznošenja činjenica i predlaganja dokaza pa odbijanjem dokaznih prijedloga tuženice nije počinjena navedena procesna povreda, a osim toga, prvostupanjski sud samostalno odlučuje koje će dokaze provesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica te je na temelju članka 8. ZPP-a ovlašten samostalno dokaze ocjenjivati. Stoga sud nije dužan izvoditi sve dokaze koje su stranke predložile, već samo one kojima se utvrđuju relevantne činjenice. Međutim, ovaj sud ovaj sud nalazi da je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, na koju ukazuje tuženica jer prvostupanjska presuda nema razloga o odlučnim činjenicama te postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika danim u postupku. To međutim u konkretnom slučaju nije razlog za ukidanje presude suda prvog stupnja jer navedena bitna povreda prvostupanjsku odluku ne čini nerazumljivom u toj mjeri da ju ne bi bilo moguće ispitati i jer je navedeni nedostatak moguće otkloniti u ovom žalbenom postupku, primjenom odredbe članka 373.a stavak 1. točka 2. i stavak 3. ZPP-a, s obzirom da je prvostupanjski sud proveo sve dokaze na temelju kojih je moguće utvrditi činjenice bitne za pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje vlasništva tužiteljice dosjelošću na kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

7. Iz prvostupanjskog spisa proizlazi:

- da je tuženica vlasnica kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- da je nagodbom pred Okružnim privrednim sudom u Splitu od 18. travnja 1984. između PIK Neretva i Općine Ploče utvrđeno da PIK Neretva pripada pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja nekretninama u društvenom vlasništvu, a između ostalog i na kč.br. 3113 k.o. Komin

- da je Odlukom o dodjeli zemljišta na korištenje Radničkog savjeta Neretva – Poljoprivreda, [adresa] tužiteljici dodijeljeno na korištenje zemljište na lokaciji Modrić, katastarske oznake 3113, oznake C-22, u cilju osiguranja bolje egzistencije tužiteljice kao radnice navedene tvrtke i njezine obitelji,

- da je nakon odluke Radničkog savjeta, Neretva – Poljoprivreda s.p.o. [adresa] s tužiteljicom sklopila Ugovor o dodjeli zemljišta na korištenje 16. prosinca 1990. te da je 7. prosinca 1994. sklopljen Dodatak navedenog ugovora s obzirom na reorganizaciju i spajanje poduzeća i da je tužiteljici zemljište dodijeljeno na neodređeno vrijeme uz mogućnost reguliranja vlasništva ili trajnog korištenja predmetnog zemljišta,

- da je Općinski sud u Pločama, Zemljišnoknjižni odjel, proveo postupak preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i da je prije postupka preoblikovanja predmetna katastarska čestica imala oznaku 3113, a bila je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo Republike Hrvatske,

- da je za predmetnu česticu u postupku preoblikovanja zemljišne knjige održano ročište 9. listopada 2008. i da je u postupku kao posjednica (upisana u posjedovni list) sudjelovala tužiteljica te da je tužiteljica na ročištu prezentirala Ugovor o dodjeli zemljišta na korištenje od 1990., nakon čega je izvršen upis predmetne čestice u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod oznakom čestice broj 3692, kao vlasništvo Republike Hrvatske i da je tužiteljica svojim potpisom potvrdila prihvaćanje zapisnika i nije iznijela primjedbe na zapisnik,

- da su svjedoci HL i GL potvrdili da je tužiteljica u posjed nekretnine ušla nakon što je istu dobila na korištenje od PIK Neretva i da je od tada u nesmetanom posjedu nekretnine, da je tužiteljica najprije posadila mandarine, a nakon što su mandarine zbog loših klimatskih uvjeta propale, posadila je na jedan dio nekretnine šipak, a preostali dio koristila je za sadnju i uzgoj povrtlarskih kultura.

8. Prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev uz obrazloženje da je tužiteljica u tridesetogodišnjem nesmetanom posjedu prijepora na temelju Ugovora o dodjeli zemljišta i Dodatka navedenom ugovoru, da je PIK Neretva na temelju sudske nagodbe s Općinom Ploče stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini i da je posjed tužiteljice zakonit, istinit i pošten, da tuženica nije dokazala da je posjed tužiteljice nepošten i da na stjecanje prava vlasništva dosjelošću nije od utjecaja činjenica da je tužiteljica sudjelovala u postupku povodom preoblikovanja zemljišne knjige i da nije u roku podnijela prigovor.

9. Ovakav zaključak suda prvog stupnja je neosnovan i proturječan stanju spisa te nije utemeljen na izvedenim dokazima i odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17; dalje ZV).

10. Tuženica je u zemljišne knjige upisana kao vlasnica kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na temelju članka 20. Zakona o osnovnim vlasničko-pravnim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91) i članka 3. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj: 34/91) prema kojem na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike postaje nositelj vlasničkih prava Republika Hrvatska.

11. Odredbom članka 159. stavka 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Stavkom 4. istog članka propisano je da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županije i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten trajao dvostruko vrijeme od onog iz stavka 2. i 3. istog članka.

11.1. Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja, posjed je isitnit ako nije pribavljen silom, prijetnjom ili potajice ili pak zloupotrebom povjerenja, a posjed je pošten ako posjednik koji ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, s time da poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Dakle, sukladno pravnom pravilu iz članka 159. stavka 4. ZV-a, bitna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću uvijek je pošten (savjestan) posjed i bez postojanja ove pretpostavke nije moguće stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Poštenje posjeda se pretpostavlja (presumira), ali čim posjednik sazna da mu ne pripada pravo na posjed njegov posjed gubi kvalitetu poštenog posjeda i postaje od tog trenutka nepošten posjednik.

12. U postupku je nesporno da je tužiteljica kao posjednica sudjelovala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i da je bila nazočna na ročištu za predmetnu česticu, koje je održano 9. listopada 2008., da je na ročištu prezentirala Ugovor o dodjeli zemljišta na korištenje, nakon čega je izvršen upis predmetne čestice u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod oznakom čestice broj 3692, kao vlasništvo Republike Hrvatske i da je tužiteljica svojim potpisom potvrdila prihvaćanje zapisnika i nije iznijela primjedbe na zapisnik.

12.1. Prema ocjeni ovog suda, na temelju činjenice da je tužiteljica sudjelovanjem u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], najkasnije 9. listopada 2008. saznala da se sporna nekretnina koju posjeduje nije u zemljišnim knjigama upisana kao njezino vlasništvo niti vlasništvo pravne osobe s kojom je sklopila Ugovor o korištenju nekretnine, već da je vlasništvo tuženice, njezin pošten posjed time je prekinut jer se ne može smatrati da od tog trenutka i dalje nije znala ili mogla znati da joj ne pripada pravo na posjed.

12.2. Kako u razdoblju od 16. prosinca 1990., kada je tužiteljica s pravnom osobom Neretva – Poljoprivreda s.p.o. [adresa] sklopila Ugovor o dodjeli zemljišta na korištenje do 9. listopada 2008., kada je tužiteljica sudjelovala na ročištu u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i najkasnije saznala da je nekretnina u vlasništvu tuženice te da joj ne pripada pravo na posjed, nije prošao rok dosjelosti iz članka 159. stavka 4. ZV-a i nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

13. Stoga je prihvaćena žalba tuženice kao osnovana te je preinačena presuda suda prvog stupnja na temelju članka 373.a stavak 1. točka 2. i stavak 3. ZPP-a, na način da je tužiteljica odbijena s tužbenim zahtjevom.

14. Na temelju članka 166. stavka 2. ZPP-a, članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a, tuženici pripadaju troškovi postupka u iznosu od 1.493,15 eura.

14.1. Prema Tarifi o nagradama i naknadama za rad odvjetnika, koja je bila na snazi u vrijeme zaključenja glavne rasprave ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 i 37/22; dalje Tarifa), tuženici pripada za odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora iznos od 298,63 eura po Tbr. 28. Tarife, za sastav odgovora na tužbu iznos od 298,63 eura po Tbr. 8/1 Tarife, za zastupanje na ročištima na kojima su se izvodili dokazi od 21. listopada 2022. i od 22. ožujka 2023. iznos od 298,63 eura po ročištu prema Tbr. 9/1 Tarife te za zastupanje na ročištima na kojima se nisu izvodili dokazi od 30. lipnja 2022. i od 27. rujna 2022. iznos od 149,31 eura po ročištu, umjesto zatraženog iznosa od 298,63 po ročištu, sukladno Tbr. 9/2 Tarife, što ukupno iznosi 1.493,15 eura. Zakonska zatezna kamata nije postavljena.

15. Budući je tuženica uspjela sa žalbom priznati su joj i troškovi za sastav žalbe u iznosu od 373,28 eura (Tbr. 10/1 Tarife), umjesto zatraženog iznosa od 622,14 eura.

16. Tužiteljica je odbijena sa zahtjevom za naknadu troškova odgovora na žalbu jer ta odvjetnička radnja nije potrebna za žalbeni postupak.

17. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci presude.

Slavonski Brod, 3. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Irena Dikanović-Terzić