P-911/2020-25

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sudcu ovog suda Branku Malenici, u pravnoj stvari tužitelja EM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivo Grga, odvjetnik u Splitu, protiv tužene AM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], V7C 4E9, koju zastupa privremeni zastupnik Vladimir Vujičić, odvjetnik u Visu, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 26. studenog 2024. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, na ročištu radi objave dana 3. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to za 2/160 dijela upisanih na ime tužene, stoga je temeljem ove presude ovlašten zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva za označeni dio na svoje ime uz istodobno brisanje tog prava s imena tužene SM pok. FM.

Obrazloženje

1. Dana 12. ožujka 2020. zaprimljena je tužba kojom je tužitelj ustao protiv tužene i ranije označene tužene pod 2 E DM pok. A radi utvrđenja njegovog prava vlasništva nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u odnosu na suvlasničke dijelove tuženih i upisa tog prava u zemljišnim knjigama. U bitnom navodi kako je isključivi vlasnik i posjednik predmetne nekretnine, a u naravi stojne kuće u [adresa] površine 22 m2, čiji je posjed stekao od ranije upisanog većinskog vlasništva VM pok. S. Slijedom toga, smatra kako je pogrešan upis tuženih, jer je dosjelošću stekao pravo vlasništva za cijelo, a što je sud u odnosu na pravnog prednika utvrdio pravomoćnim presudama u parničnom postupku broj P- 768/00.

2. Presudom zbog ogluhe broj P-911/2020 od 3. travnja 2023. prihvaćen je tužbeni zahtjev u odnosu na ranije označenu tuženu pod 2 EML pok. A i njezinih suvlasničkih 3/200 dijela, tako da je dokazni postupak proveden u odnosu na tuženu ČM.

3. Kako je tužena s označenim prebivalištem u [adresa], a tužba joj se nije mogla dostaviti, sud joj je rješenjem od 20. siječnja 2023. postavio privremenog zastupnika Vladimira Vujičića, odvjetnika u Visu, koji se u svom odgovoru od 5. lipnja 2023. iz opreza usprotivio tužbi i predložio izvođenje potrebnih dokaza.

4. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom vlasničkih listova od 9. ožujka 2020. i 26. rujna 2018., prijepisa posjedovnog lista Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Vis broj 2796 od 9. ožujka 2020., parničnog spisa ovog suda broj IP-768/00, očevidom održanim na licu mjesta od 16. travnja 2024. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića i pregledom njegovog nalaza od 17. lipnja 2024. s prilozima, ugovora o kupoprodaji kuće od 18. listopada 2018. i saslušanjem svjedoka VM.

5. Stranke nisu zatražile naknadu parničnog troška.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Među strankama je kao sporno valjalo utvrditi ima li tužitelj valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva i upis tog prava u zemljišnim knjigama u odnosu na suvlasnički dio nekretnine koja je predmet spora, a za koji je upisana tužena.

8. Kako se u tužbi i u tijeku postupka ističe samostalni i neometani posjed tužitelja koji, računajući i njegovog pravnog prednika, traje duže od 40 godina, a pored toga stjecanje prava vlasništva dosjelošću, prije svega valja navesti kako je odredbom iz članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZVDSP) propisano kako se stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. U ovom slučaju valjalo je utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u skladu s pravnim pravilima iz Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koji je bio na snazi u vrijeme početka dosjedanja, jer je ono po tužiteljevom pravnom predniku VM svakako započelo prije 1980. kada je na snagu stupio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91, 9/92 i 77/92, ZOVO). Dakle, valjalo je utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje dosjelošću u skladu s paragrafima 1452.-1477. OGZ, po kojima je posjed potreban za dosjelost trebao biti zakonit, pošten i istinit uz kontinuirano trajanje barem poštenog posjeda od trideset godina. Međutim, vrijeme za dosjedanje poštenog posjednika skraćeno je na dvadeset godina prema Načelnom mišljenju proširene Opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. temeljem kojeg su rokovi za dosjedanje skraćeni i glede pravnih pravila OGZ i glede sudske prakse. Stjecanje prava vlasništva na nekretnini dosjelošću propisivale su i odredbe iz čl. 28. ZOVO pa je tako u smislu st. 1. savjesni i zakoniti posjednik nekretnine stjecao pravo vlasništva protekom deset godina posjedovanja, a barem savjesni posjednik protekom dvadeset godina, kako je to propisivala odredba iz st. 4. Na praktički istovjetan način stjecanje prava vlasništva na nekretnini regulirano je i odredbama iz čl. 159. ZVDSP, tako da zakoniti, istiniti i pošteni posjednik stječe pravo vlasništva protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 2., dok posjednik čiji je posjed barem pošten, stječe pravo vlasništva protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. Ovome valja dodati kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu, u trenutku kad se ispune za to zakonom određene pretpostavke, bez upisa u zemljišne knjige, ali je stjecatelj ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva. Dosjelošću se činjenično stanje pretvara u pravno, a posjednik stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Dakle, za redovitu dosjelost traži se kvalificirani posjed, što znači zakonit, istinit i pošten, a za izvanrednu dosjelost dovoljno je da je posjed barem pošten i to poštenje se zakonski presumira.

9. Pregledom vlasničkog lista od 9. ožujka 2020. razvidno je kako je nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] upisana kao suvlasništvo tužitelja EM za 389/400 dijela, ranije označene tužene EML za 3/200 dijela i SM za 2/160 dijela, uz napomenu kako pasivna legitimacija tužene nije bila sporna, a nedvojbeno proizlazi i iz ovjerovljene izjave od 4. srpnja 2008. kojom ČM rođena F. FM iz [adresa] za potrebe parnice broj IP- 768/00 priznaje tužbeni zahtjev tužitelja u toj pravnoj stvari VM postavljen radi utvrđenja prava vlasništva ovdje sporne čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

10. Pregledom prijepisa posjedovnog lista Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Vis broj 2796 od 9. ožujka 2020. razvidno je kako je čest. zgr. [katastarska čestica] upisana kao suposjed parničnih stranaka i ranije označene tužene EML.

11. Pregledom parničnog spisa broj IP-768/00 i dokaza izvedenih u tom postupku za navesti je kako slijedi:

VM pok. ĐM ustao je protiv niza tuženika, kao upisanih suvlasnika, tužbom radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica] upisanih u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Iz priloženog povijesnog posjedovnog lista razvidno je kako je od 1953. na ovim nekretninama bio upisan kao posjednik UM pok. S, a nakon njega upisana MM, dok je za čest. zgr. [katastarska čestica], prije gore spomenutih suposjednika bio upisan FM. Iz smrtnog lista za FM od 29. travnja 2008. razvidno je kako je ime njegovog oca ĆM, što upućuje na zaključak kako je u pitanju prvi upisani posjednik čest. zgr. [katastarska čestica] od 1953., a u ovom listu kao njegova supruga upisana je NM rođ. CM. Pregledom izvatka iz matice rođenih za ĐM, razvidno je kako su njegovi roditelji FM i CM. Prema rješenju o nasljeđivanju broj O- 1029/99 iza smrti ĐM, razvidno je kako su njegovi nasljednici tužitelj VM, JM i NM, stoga je utvrđeno kako je tužitelj VM sin ĐM i unuk FM. Prilikom očevida na licu mjesta tužitelj je sudcu i vještaku kao spornu pokazao staru kamenu ruševnu kuću u nizu koja se nalazi u [adresa], čiji se lijevi dio sastoji od prizemlja, dva kata i niskog potkrovlja. Drugi nivo zatečen je u cijelosti ruševan s vidljivim vanjskim fasadnim zidovima, urušenim podovima nekadašnjih stanova i potkrovlja te bez krovišta. U prizemlju lijevog dijela kuće zatečene su razne stvari tužitelja i to izvanbrodski motor, oprema za proizvodnju vina, ambalaža i prazne boce pića. Sudski vještak za geodeziju Rajko Radišić u svom je nalazu od 5. lipnja 2008. identificirao pokazane nekretnine identificirao i utvrdio kako njihove katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica]. Tužiteljeve navode o samostalnom, neometanom, neosporavanom i kontinuiranom posjedu koji, računajući i njegovog oca ĐM i djeda FM, traje od prije II svjetskog rata, potvrđuju svjedoci PM i AML. Na temelju raspoloživih isprava i iskaza svjedoka utvrđeno je kako je tužitelj VM, posjednik označenih nekretnina preko 50 godina i kako taj posjed ima sva zakonom propisana obilježja. Kod takvog stanja stvari, a uzimajući u obzir i priznanja dijela tuženika kao upisanih suvlasnika, sud je zaključio kako su se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, u skladu s odredbom iz članka 28. stavka 4. ZOVO, stoga je presudom broj IP-768/00 od 28. listopada 2008. utvrdio VM vlasnikom čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za cijelo. Ova odluka potvrđena je presudom Županijskog suda u Splitu Gž-153/12 od 14. siječnja 2013.

12. Pregledom ugovora o kupoprodaji kuće od 18. listopada 2018. razvidno je kako je VM prodao ovdje tužitelju EM nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a sudionici tog pravnog posla utvrdili su kako je prodavatelj upisani vlasnik ovdje sporne čest. zgr. [katastarska čestica] za 379/400 dijela.

13. Prilikom očevida održanog na licu mjesta 16. travnja 2024. tužitelj je sudcu i sudskom vještaku za geodeziju Draženu Bušiću kao spornu pokazao staru kamenu ruševnu kuću u nizu koja se nalazi u [adresa], a tom prilikom je utvrđeno kako se radi o istom objektu koji je bio predmet parnice broj IP-768/00.

14. Sudski vještak Dražen Bušić u svom je nalazu od 17. lipnja 2024. potvrdio kako je pokazana nekretnina položena na čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i kako se radi o stambenoj građevini katnosti prizemlja, 2 kata i stambenog potkrovlja, tlocrtne površine 22 m2. Na njegovo vještvo stranke nisu iskazale primjedbe i sud ga prihvaća u cijelosti kao stručnog i objektivnog.

15. Uzimajući u obzir ovako proveden dokazni postupak, a posebno nabrojanu dokaznu građu iz spisa broj IP-768/00, nedvojbeno je utvrđeno kako je pravni prednik tužitelja VM pok. S i kako se radi o isključivom vlasniku ovdje sporne nekretnine. Unatoč tome, nije upisan u zemljišnim knjigama za cijelo, a razlog je očito u ovjerovljenoj izjavi ovdje tužene AM od 4. srpnja 2008., kao tabularnoj ispravi, kojom je upisana suvlasnica priznala VM vlasništvo nekretnine i ovlastila ga za upis tog prava u zemljišnim knjigama uz istodobno brisanje njezinog imena. Međutim, u izjavi je označenog imena ČM rođ. VM pok. FM, a u zemljišnoj knjizi upisana rođenog prezimena kao SM, kako proizlazi iz vlasničkog lista od 9. ožujka 2020., stoga je jasno kako njezina izjava zbog formalnog nesklada nije mogla biti provedena po zemljišnoknjižnom odjelu za otok Vis. O tome u svom iskazu u ovoj parnici govori kao svjedok VM i tome dodaje kako su predmetnu nekretninu desetljećima samostalno koristili njegovi pravni prednici kao pomoćni objekt. U svakom slučaju, tabularna isprava tužene potvrđuje sve prethodno izneseno i radi se o evidentnom propustu prilikom njezinog pisanja, ali je od odlučnog značaja u ovoj pravnoj stvari da je VM u vrijeme sklapanja ugovora o kupoprodaji kuće s tužiteljem bio vlasnik te nekretnine za cijelo, a ne njezin suvlasnik.

16. Slijedom iznijetog, tužitelj je dokazao kako je pravo vlasništva predmetne nekretnine stekao na temelju gore označenog pravnog posla, a svakako i dosjelošću, jer je u posjedu koji ima sva propisana obilježja. Dakle, posjed je zakonit, jer ga je stekao temeljem ugovora o kupoprodaji kuće, nadalje je istinit, jer nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja, a u svakom slučaju pošten, jer u trenutku stjecanja ili nakon toga, a s obzirom na sve okolnosti, ni tužitelj, a ni njegov pravni prednik VM, nisu imali razloga sumnjati da im ne pripada pravo na posjed za cijelo, pri čemu je za dodati kako do zaključenja raspravljanja nije priložen dokaz koji bi zakonsku presumpciju poštenja osporio ili je kako doveo u sumnju. Suprotno tome, kod donošenja odluke valjalo je cijeniti kako se ranije označena tužena EML oglušila na predmetnu tužbu, radi čega je u odnosu na nju i njezin suvlasnički dio tužbeni zahtjev prihvaćen. U svakom slučaju, tužitelj je dokazao kako su se ostvarile pretpostavke propisane citiranim odredbama iz čl. 159. ZVDSP, stoga tužba ima valjano zakonsko uporište.

17. U skladu s iznesenim okolnostima, tužbeni zahtjev postavljen radi tužitelja vlasnikom 2/160 dijela čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i upisa tog prava u zemljišnoj knjizi uz prethodno brisanje imena tužene, valjalo je prihvatiti u cijelosti, kako je odlučeno u izreci ove presude.

18. Odluka o parničnom trošku je izostala jer stranke nisu postavile zahtjev za njegovom naknadom.

Split, 3. ožujka 2025.

S u d a c

Branko Malenica

PRAVNA POUKA Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

- pun. tužitelja

- priv. zast. tužene