REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

Poslovni broj: Us I-1938/2023-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Željki Zrilić Ježek, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Jasminke Janković, u upravnom sporu tužitelja EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Odbora za državnu službu, Palmotićeva 5, Zagreb, OIB: 58831547726, radi rasporeda na radno mjesto, 3. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Odbora za državnu službu, KLASA: UP/II-112-07/21-01/303, URBROJ: 566-01/17-23-3 od 3. travnja 2023.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-112-07/21-01/03, URBROJ: 566-01/17-23-3 od 3. travnja 2023. poništeno je rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Središnjeg ureda KLASA: UP/I-112-01/15- 01/219, URBROJ: 513-07-21-08-21-12 od 12. veljače 2021. kojim se tužitelj, diplomirani pravnik, s ukupnim radnim stažem od 29 godina, 2 mjeseca i 26 dana, s danom 9. siječnja 2015. godine raspoređuje na radno mjesto višeg upravnog savjetnika za utvrđivanje poreza i doprinosa u Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, Ispostavi za poreze građana, odjelu za građane II (red. br 2.15.2.2 Sistematizacije radnih mjesta u Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb).

2. Tužitelj osporava pobijano rješenje te smatra da je drugostupanjsko tijelo trebalo meritorno riješiti stvar, a što nije učinilo nakon trostrukog poništavanja prvostupanjske odluke. Napominje da se o žalbi na rasporedno rješenje nije riješila upravna stvar od ožujka 2015. godine kada je uložena žalba na prvo rasporedno rješenje, a što predstavlja pored nezakonitog postupanja i grubo i nemoralno ponašanje tijela državne vlasti u ovom slučaju Porezne uprave i Odbora za državnu službu. Napominje da na to upućuju i požurnice drugostupanjskom tijelu, koje postupa krajnje nezakonito i neodgovorno.

2.1. Predlaže poništiti osporeno i prvostupanjsko rješenje te usvojiti zahtjev za isplatu razlike plaće.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje u cijelosti kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, te ih u bitnom ponavlja. Naglašava da se u konkretnom slučaju radi o postupku pokrenutom po službenoj dužnosti, rasporedu tužitelja kao rezultatu donošenja Pravilnika o unutarnjem redu, u odnosu na koje prvostupanjsko tijelo raspolaže svim činjenicama i okolnostima sadržanim u stručnim uvjetima, znanjima službenika kao i potrebama službe, a kojima drugostupanjsko tijelo ne raspolaže, stoga drugostupanjsko tijelo nije moglo raspoređivati službenika unutar Porezne uprave. Slijedom navedenog, kako je u konkretnom predmetu, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, drugostupanjsko tijelo ne može samo riješiti stvar utvrđivanjem potrebe popunjavanja određenih radnih mjesta u prvostupanjskom tijelu i stručnog znanja tužitelja, a što je preduvjet za donošenje rješenja o rasporedu iz kojih razloga je tuženik sukladno članku 117. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku poništio prvostupanjsko rješenje i dostavio ga na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu. Nadalje, vezano uz navod tužitelja o eventualnom ostvarivanju prava na isplatu razlike plaće za razdoblje od 9. siječnja 2015. godine između radnog mjesta voditelja ispostave i radnog mjesta višeg upravnog savjetnika, s obzirom na to da je predmetni postupak rasporeda tužitelja dostavljen na ponovno rješavanje, dakle isti pred prvostupanjskim tijelom još nije završen, tužitelj nema pravo na razliku plaće.

3.1. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. Kako je sporna primjena prava, a tužitelj ne osporava činjenice utvrđene u provedenom postupku, te stranke nisu izričito zahtijevale održavanje rasprave, to je ovaj sud temeljem odredbe članka 98. stavak 1. toč. 5.i 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj: 36/24.) bez održavanja rasprave, riješio ovaj spor.

5. Tužitelju je uredno u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima dostavljen odgovor na tužbu tuženika. U dostavljenom očitovanju tužitelj ističe da mu postupanjem Odbora, kao i prvostupanjskog tijela, a to je Porezna uprava odnosno njezinog Središnjeg ureda od siječnja 2015. godine do dana pisanja očitovanja nije preostalo ništa drugo nego pokrenuti upravni spor pred nadležnim Upravnim sudom kao bi ostvario svoja ustavna i zakonska prava iz radnog odnosa u RH, zbog nezakonitosti postupanja naprijed navedenih aktera, te nadalje stoji iza svojih navoda navedenih u tužbi te traži da se provede postupak i saslušaju predloženi svjedoci, te da se utvrdi potpuno činjenično stanje te donese na Zakonu pravilna odluka. Nadalje, upozorava sud na osnovanu sumnju na počinjenje kaznenog djela zlouporabe prava i ovlasti iz članka 291. Kaznenog zakona RH, zbog toga što su isti (niže navedeni) nepostupanjem, nepravilnim i nezakonito donesenim rješenjima, njemu nanijeli imovinsku štetu od cca 30000 EUR-a, bez iznosa zateznih kamata. Stoga smatra da je sud po službenoj dužnosti dužan obavijestiti nadležno državno odvjetništvo na saznanja u pokrenutom upravnom sporu. Dodaje da za počinjenje ovog djela osnovna sumnja postoji na osobi Ravnatelja Porezne uprave TF, njegovoj zamjenici EFŽ, kao i DF, pomoćnici ravnatelja za upravljanje ljudskim potencijalima, financije i pravne poslove. Napominje da bi trebalo ispitati u tom kontekstu i odgovornost predsjednika Odbora za državnu službu.

6. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja sud je proveo dokazni postupak na način da je izvršio uvid u sudski spis te uz odgovor na tužbu dostavljeni spis tuženika.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja ovog spora, sukladno odredbi članka 114. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima, utvrđeno je da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Odredbom članka 127. stavak 1. Zakona o državnim službenicima ("Narodne novine", broj: 92/2005, 140/2005, 142/2006, 77/2007, 107/2007, 27/2008, 34/2011, 49/2011, 150/2011, 34/2012, 38/2013, 37/2013, 1/2015, 138/2015, 102/2015, 61/2017, 70/2019, 98/2019., 141/22. - dalje: Zakon) propisano je da kad se donese pravilnik o unutarnjem redu na temelju novog akta o unutarnjem ustrojstvu, službenici se raspoređuju na radna mjesta iz tog pravilnika prema potrebama službe i stručnom znanju. Ako se u skladu s uredbom o unutarnjem ustrojstvu državnog tijela ukidaju pojedine ustrojstvene jedinice tog tijela, pojedina radna mjesta u državnom tijelu ili se smanjuje potreban broj izvršitelja na pojedinim radnim mjestima, službenici koji su do tada bili raspoređeni na ta radna mjesta, odnosno u ustrojstvene jedinice koje se ukidaju, raspoređuju se na druga radna mjesta za koja ispunjavaju uvjete (stavak 3.). Ako nema odgovarajućeg radnog mjesta na koje se državni službenik može rasporediti, donosi se rješenje o stavljanju na raspolaganje (stavak 4.).

9. Uvodno naznačenim prvostupanjskim rješenjem od 12. veljače 2021. tužitelj je raspoređen s danom 9. siječnja 2015. na radno mjesto višeg upravnog savjetnika za utvrđivanje poreza i doprinosa.

10. Na ovo radno mjesto tužitelj je raspoređen sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva financija od 8. siječnja 22015. i odredbi članka 127. stavak 1. Zakona, vodeći računa o stručnom znanju, vještinama, sposobnostima, radnom iskustvu, ocjenama i rezultatima u radu. U razdoblju od 1. lipnja 2012. do 8. siječnja 2015. tužitelj je bio raspoređen na radno mjesto voditelja ispostave u Područnom uredu Zagreb, Ispostavi Trešnjevka.

11. Člankom 98. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09., 110/21.) propisano je da obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donošenja zaključaka u tijeku postupka te propisi na temelju kojih je riješena upravna stvar. Kad žalba ne odgađa izvršenje rješenja, obrazloženje sadržava i pozivanje na zakon koji to propisuje.

12. Sukladno citiranim propisima, nesporno čelnik javnopravnog tijela može, prema slobodnoj ocjeni a uvažavajući potrebe službe i organizaciju rada, rasporediti državne službenike sukladno propisanim uvjetima, imajući u vidu radno iskustvo i stručno znanje pojedinog službenika. Međutim, takovo rješenje mora biti obrazloženo i to ne samo načelnim pozivanjem na odredbe Pravilnika o unutarnjem redu i ovlasti čelnika tijela, već se mora pozvati na konkretne razloge i okolnosti koje su odlučne za donošenje predmetnog rješenja. Obveza navođenja točno određenih razloga koji su utjecali na donošenje odluke o rasporedu na određeno radno mjesto proizlazi ne samo iz odredbe članka 98. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku već i iz samih načela upravnog postupka, tim više što se radi slobodnoj ocjeni čelnika tijela o potrebi da se državni službenik rasporedi na određeno radno mjesto, pa stoga svaka takva odluka mora biti činjenično utemeljena, jasno argumentirana, kako bi se otklonila svaka sumnja na arbitrarno i samovoljno odlučivanje.

13. Prvostupanjskim rješenjem navedeno je samo da je tužitelj radi objektivnih i stvarnih potreba službe raspoređen na radno mjesto višeg upravnog savjetnika, međutim, uopće se ne navodi koje su to stvarne okolnosti da se tužitelja rasporedi na niže zvanje od njegovog. Dakle, prvostupanjskim rješenjem uopće nije dano valjano obrazloženje koji su konkretni razlozi, koje su potrebe službe pored općenitog pozivanja da bi tužitelj obzirom na stečeno radno iskustvo i stručno znanje, efikasno obavljao poslove navedenog radnog mjesta.

14. Nastavno, napominje se da je izostankom valjanog obrazloženja povrijeđeno temeljno ustavno pravo na žalbu, u smislu ulaganja dopuštenog pravnog lijeka, te je povrijeđeno i pravo na dobru upravu, koje pravo je zajamčeno Lisabonskim ugovorom i Poveljom temeljnih prava Europske unije.

15. Prema ocjeni suda, sukladno iznesenom, pravilno je tuženo tijelo u osporenom rješenju utvrdilo kako prvostupanjsko tijelo nije izložilo utvrđeno činjenično stanje i navelo konkretne razloge kojima se rukovodilo pri donošenju odluke.

16. Obzirom na prirodu ovog predmeta, budući se čelniku tijela daje određena sloboda kako bi prema slobodnoj ocjeni u skladu s potrebama službe izvršio raspored službenika prema propisanim uvjetima, odgovarajućim sposobnostima i iskustvom svakog pojedinog službenika, u obrazloženju rješenja o rasporedu na određeno radno mjesto potrebno je izložiti utvrđeno činjenično stanje i navesti konkretne razloge koji su bili odlučujući pri donošenju odluke. Upravo zbog prirode stvari, drugostupanjsko tijelo, a niti sud, nisu ovlašteni meritorno riješiti predmet i donijeti odluku o rasporedu na radno mjesto.

17. Tužitelj u tužbi predlaže da se zatraži pismeno očitovanje službenika Područnog ureda Zagreb, no ne navodi na koje bi se okolnosti oni trebali očitovati. Taj prijedlog sud smatra i nesvrsishodnim imajući u vidu prirodu ove upravne stvari i razloge zbog kojih je predmet osporenim rješenjem vraćen na ponovno odlučivanje prvostupanjskom tijelu.

18. U svezi zahtjeva za razliku plaće, tužitelj se upućuje da se radi o imovinsko- pravnom zahtjevu kojeg eventualno može ostvarivati pred sudom opće nadležnosti.

19. Sukladno navedenom, osporeno rješenje se ocjenjuje zakonitim, stoga je temeljem odredbe članka 116. Zakona o upravnim sporovima odlučeno kao izreci ove presude.

U Zagrebu 3. ožujka 2025.

Sutkinja:

Željka Zrilić Ježek, univ. spec.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

Dna:

1. EF, [adresa]

2. Odbor za državnu službu, Palmotićeva 5, [adresa] Zagreb

3. U spis