REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-620/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Kamelija Parać, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja/predlagatelja N.V. HYDREX, Belgija, Antwerpen, Noordelaan 9 – Haven 29, kojeg zastupa punomoćnica Anita Krizmanić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Maćešić i partneri d.o.o. u Rijeci, protiv ovršenika/predloženika SPLIT SHIP MANAGEMENT d.o.o. u stečaju, Split, 114. brigade 12, OIB 98656583257, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Petric, odvjetnik u Zagrebu, radi priznanja strane sudske odluke, odlučujući o predloženikovoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj Ovr-64/2024-5 od 26. studenog 2024., 3. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se predloženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj Ovr-64/2024-5 od 26. studenog 2024. u točki I. izreke i u točki II. izreke u dijelu kojim je naloženo predloženiku platiti predlagatelju iznos od 2.531,25 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 26. studenog 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Ukida se rješenje Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj Ovr-64/2024-5 od 26. studenog 2024. u dijelu točke II. izreke kojim je naloženo predloženiku platiti predlagatelju iznos od 6.637,50 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 26. studenog 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, i u tom dijelu odbacuje zahtjev za naknadu troškova postupka.

III. Odbija se kao neosnovan predlagateljev zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 1.825,00 EUR.

Obrazloženje

1. Trgovački sud u Splitu je pobijanim rješenjem priznao presudu suda u Belgiji, Trgovačkog suda sudskog okruga Antwerpen, br. A/10/280 od 2. ožujka 2010., koja je stekla svojstvo pravomoćnosti i ovršnosti (točka I. izreke), djelomično je prihvaćen zahtjev ovrhovoditelja/predlagatelja za naknadu troškova postupka te je naloženo ovršeniku/predloženiku isplatiti ovrhovoditelju/predlagatelju iznos od 9.168,75 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama (točka II. izreke), dok je odbijen zahtjev ovrhovoditelja/predlagatelja za naknadu više zatraženih troškova postupka u iznosu od 4.837,50 EUR kao neosnovan (točka III. izreke). Prvostupanjski sud je donio takvu odluku primjenom odredaba čl. 86. - 101. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91 i 88/01; dalje: ZRSZ). Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP).

2. Protiv tog rješenja u točkama I. i II. izreke predloženik je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Istaknuo je da nikada nije primio tužbu i poziv za ročište pred belgijskim sudom jer je predlagatelj u svim dokumentima pogrešno naznačio adresu predloženika. Naime, sjedište predloženika je u vrijeme pokretanja predmetne parnice pred belgijskim sudom glasilo Boktuljin put b.b., a u svim belgijskim dokumentima navedena je pogrešna adresa Put boktuljin 16. Kako je na predlagatelju teret dokaza relevantnih činjenica, to je on trebao dokazati da je tužba s pozivom na ročište doista uručena predloženiku. Osim toga, na potvrdi o primitku nije jasno navedeno ime i prezime, te svojstvo osobe koja je navodno preuzela pismeno za predloženika. Zbog toga što tužba u postupku pred belgijskim sudom nije dostavljena tuženiku, ispunjen je razlog iz odredbe čl. 91. ZRSZ-a za nepriznavanje predmetne presude. Na taj način je došlo i do povrede prava predloženika na pravično suđenje i pristup sudu. Predmetna presuda je i u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske utvrđenim osnovama državnog uređenja i iz razloga jer joj nedostaje uputa o pravnom lijeku. Što se tiče troškova postupka, predloženik je istaknuo da je pred Trgovačkim sudom u Splitu 23. siječnja 2015. otvoren stečajni postupak nad njime, dok je okončan na način da su na ročištu stečajni vjerovnici prihvatili stečajni plan, kojeg je sud potvrdio rješenjem od 21. ožujka 2023. Zbog otvaranja stečajnog postupka nad predloženikom, predlagatelj je trebao prijaviti tražbinu s naslova troškova postupka za radnje poduzete zaključno s danom 23. siječnja 2015., pa je u tom dijelu odluka prvostupanjskog suda nepravilna. Predložio je uvažiti žalbu i ukinuti pobijanu odluku.

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj se u cijelosti usprotivio predloženikovim žalbenim navodima, predložio je odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu odluku.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Ispitavši pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi s odredbom čl. 381. ZPP-a i odredbom paragrafa 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. (Službene novine Kraljevine Jugoslavije broj 175-XLV od 1. kolovoza 1934.; dalje: ZSVP), koji se primjenjuje kao pravno pravilo na temelju odredbe čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj 73/91), i odredbe čl. 19. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08; dalje: OZ), u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je pobijano rješenje djelomično nepravilno i nezakonito.

6. U konkretnom slučaju predlagatelj je 26. listopada 2010. podnio prvostupanjskom sudu zahtjev za priznanje strane sudske odluke – presude suda u Belgiji, Trgovačkog suda sudskog okruga Antwerpen, br. A/10/280 od 2. ožujka 2010. Predloženik se podneskom od 20. ožujka 2012. usprotivio zahtjevu u bitnome navodeći da nikada nije sudjelovao u bilo kakvom postupku glede predmetnog spora niti je ikada zaprimio ovršnu ispravu – presudu, te da mu je nezakonitim postupanjem

– propuštanjem dostave onemogućena rasprava pred sudom. Nadalje, rješenjem poslovni broj Ovr-141/2014 od 30. siječnja 2015. utvrđen je prekid postupka iz razloga što je nad predloženikom otvoren stečajni postupak; postupak je nastavljen rješenjem poslovni broj Ovr-141/2014 od 7. travnja 2023. Nakon nastavka postupka, prvostupanjski sud je donio pobijanu odluku.

7. Prema odredbi čl. 101. st. 1. ZRSZ-a za priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka mjesno je nadležan sud na čijem području treba provesti postupak priznanja odnosno izvršenja. Odredbom čl. 101. st. 2. ZRSZ-a propisano je da će se u postupku priznanja strane sudske odluke, sud ograničiti na ispitivanje postoje li uvjeti iz čl. 86. - 100. ZRSZ-a, kojim odredbama je regulirano priznanje (i ovrha) stranih sudskih odluka, a ako smatra potrebnim, objašnjenje može tražiti i od suda koji je donio odluku i od stranaka.

8. Prema odredbi čl. 86. st. 1. ZRSZ-a strana sudska odluka izjednačuje se s odlukom suda Republike Hrvatske i ima pravni učinak u Republici Hrvatskoj samo ako je prizna sud Republike Hrvatske. Pretpostavke za priznanje stranih sudskih odluka propisane su odredbama čl. 87. do čl. 95. ZRSZ-a.

9. Slijedom navedenog, postupak priznanja strane sudske odluke predstavlja izvanparnični postupak u kojem sud ispituje da li su ispunjeni uvjeti za priznanje strane sudske odluke u Republici Hrvatskoj sukladno (s obzirom na vrijeme pokretanja postupka priznanja) Zakonu o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima.

10. Sud Republike Hrvatske odbit će priznanje strane sudske odluke ako u povodu prigovora osobe protiv koje je ta odluka donesena utvrdi da ta osoba nije mogla sudjelovati u postupku zbog nepravilnosti u postupku (čl. 88. st. 1. ZRSZ-a). Osobito će se smatrati da osoba protiv koje je donesena strana sudska odluka nije mogla sudjelovati u postupku zbog toga što joj poziv, tužba ili rješenje kojim je započet postupak nije bilo osobno dostavljeno odnosno što uopće nije ni pokušana osobna dostava, osim ako se bilo na koji način upustila u raspravu o glavnoj stvari u prvostupanjskom postupku (čl. 88. st. 2. ZRSZ-a).

11. Na temelju dokumentacije u spisu prvostupanjski sud je utvrdio da je dostava tužbe s pozivom na ročište izvršena sukladno odredbi čl. 40. Belgijskog Zakona o postupku, te da je predmetnu dokumentaciju Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske zaprimilo 5. listopada 2009., a predloženik 6. listopada 2009., pa stoga prigovor predloženika da nije mogao sudjelovati u postupku pred stranim sudom i da nije bio valjano obaviješten o tom postupku nije osnovan, pa stoga nije ispunjen razlog iz članka 88. ZRSZ-a. Nadalje, prvostupanjski sud je ocijenio da u konkretnom slučaju ne postoji isključiva nadležnost suda ili drugog organa Republike Hrvatske, zatim da odluka čije se priznanje traži nije u suprotnosti s Ustavom RH utvrđenim osnovama državnog uređenja, slijedom čega je prijedlog za priznanje strane sudske odluke ocijenjen osnovanim.

12. Zaključci i utvrđenja prvostupanjskog suda su pravilni i u skladu s dokumentacijom u spisu. Iz Izjave pod zakletvom od 29. travnja 2016. danom prema belgijskom pravu koju je pred javnim bilježnikom dao odvjetnik Ludovicus Leniere (listovi 336.-337. spisa), proizlazi da prema čl. 700. Belgijskog Zakona o postupku, sudski postupak je pokrenut dostavom tužbe s pozivom. Prema čl. 40. Belgijskog Zakona o postupku, za one koji nemaju adresu ili prebivalište u [adresa], sudski službenik šalje kopiju sudskog pismena na njihovu adresu prebivališta u inozemstvu preporučenom pošiljkom, ili avionski kada prebivalište nije u susjednoj zemlji, te bilo kojim drugim načinom komunikacije koji je dogovoren između Belgije i zemlje u kojoj se nalazi prebivalište, te će dostava biti izvršena dostavom sudskog pismena poštanskom uredu uz potvrdu. Takva dostava sudskog pismena, prema čl. 40. Belgijskog Zakona o postupku, valjano je dostavljena na dan kada sudski službenik dostavi kopiju sudskog pismena poštanskom uredu i za to dobije potvrdu. Prema čl. 3. Konvencije o dostavi u inozemstvo sudskih i izvansudskih pismena od 15. studenog 1965., vlasti ili sudski službenik koji je nadležan prema pravu države iz koje potječe pismeno će dostaviti zahtjev prema modelu iz Dodatka, centralnoj vlasti države na koju je adresirano bez potrebe bilo kakve legalizacije ili bez sličnih formalnosti. Pismeno ili kopija treba biti priložena zahtjevu. Nadalje, prema članku 10. Konvencije, pod uvjetom da država u koju treba izvršiti dostavu ne prigovori, Konvencija neće utjecati na slobodu da se sudska pismena dostavljaju poštom izravno osobi u inozemstvo. U odnosu na predmetni postupak, iz kopije tužbe s pozivom od 30. rujna 2009. za ročište 23. veljače 2010. i kopije dokaza o predaji pošti jasno proizlazi da je sudski službenik izvršio dostavu tužbe s pozivom prema članku 3. Haške konvencije o dostavi u inozemstvo sudskih i izvansudskih akata u civilnim i trgovačkim stvarima dostavom zahtjeva u dva primjerka 30. rujna 2009. Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske sukladno modelu iz dodatka Konvencije s priloženom tužbom s pozivom (listovi 350. -351. spisa), te da je sudski službenik izvršio dostavu tužbe s pozivom prema članku 40. Belgijskog Zakona o postupku dostavom kopije poziva preporučenom pošiljkom poštanskom uredu uz potvrdu o preporučenoj pošiljci za dostavu SPLIT SHIP MANAGEMENTU LTD, a što je potvrđeno od strane sudskog službenika u pozivu, i za što su dobivene potvrde o primitku (listovi 354.-357. spisa).

13. Nadalje, iz ovjerenog prijevoda opomene - poziva na sud dostavljene uz podnesak od 11. listopada 2016. (listovi 359. – 373. spisa) proizlazi da je „opomena

– poziv na sud“ za ročište 23. veljače 2010. poslano predloženiku preporučenom poštom s potvrdom primitka, predano u poštanskom uredu u Antwerpenu, te zamolnica i dvije preslike isprave svaka popraćena obrascem u kojem je navedena priroda i predmet sudskog pismena, sastavljena na engleskom jeziku, središnjem nadležnom tijelu Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske sa zamolbom da dostavi jednu presliku isprave popraćenu obrascem koji navodi prirodu i predmet sudskog pismena društvu SPLIT SHIP MANAGEMENTU LTD, Put Boktuljin 16, PP 305, HR-21000 Split, Hrvatska. Također, na temelju odredbe čl. 40. belgijskog Sudskog zakonika dvije preslike isprava, svaka preslika kao zasebna preporučena pošiljka, poslana je na adresu primatelja, jedna zračnom poštom, a druga običnom poštom.

14. Iz potvrda o primitku (listovi 350. -351. spisa), proizlazi da je Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske navedenu dokumentaciju zaprimilo 5. listopada 2009., a predloženik 6. listopada 2009. (listovi 354. -355. spisa). Slijedom navedenog, potvrda o primitku sadrži datum primitka i potpis predloženika, čime je predloženik potvrdio primitak predmetnih pismena, iz čega proizlazi da je bio valjano obaviješten o postupku i mogao je sudjelovati u njemu, odnosno poduzimati pravne radnje, slijedom čega nije ispunjena pretpostavka iz odredbe čl. 88. ZRSZ-a. Stoga je neosnovan predloženikov žalbeni navod da nije bio obaviješten o postupku te da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje i pristup sudu. Neosnovani su žalbeni navodi kojima predloženik ističe da na potvrdi o primitku nije jasno navedeno ime i prezime, te svojstvo osobe koja je navodno preuzela pismeno za predloženika. Pravilnost dostave stranih sudskih pismena prosuđuje se prema propisima države čiji je sud tu odluku donio, a ne prema propisima države koja stranu sudsku odluku priznaje. Predloženik, koji u smislu odredbe čl. 88. st. 1. ZRSZ-a, ističe da nije mogao sudjelovati u postupku, dužan je to i dokazati, odnosno u konkretnom slučaju predloženik je bio dužan dokazati da potvrda o primitku ne sadrži njegov potpis, što nesumnjivo nije učinio.

15. Pravilno prvostupanjski sud zaključuje da u konkretnom slučaju ne postoji isključiva nadležnost suda ili drugog organa Republike Hrvatske (čl. 89. ZRSZ-a), te da odluka čije se priznanje traži nije u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske utvrđenim osnovama državnog uređenja (čl. 91. ZRSZ-a).

16. Slijedom svega navedenog, proizlazi da u konkretnom slučaju ne postoje zapreke za priznanje, uslijed čega ovaj sud pobijanu odluku u točki I. izreke nalazi pravilnom i zakonitom.

17. Što se tiče troškova ovog postupka, pravilno žalitelj ukazuje na to da je zbog otvaranja stečajnog postupka nad predloženikom, predlagatelj trebao prijaviti tražbinu s naslova troškova postupka za radnje poduzete zaključno s danom 23. siječnja 2015. budući da taj dio može biti samo priznat kao utvrđeno potraživanje stečajnog vjerovnika. Prema odredbi čl. 95. st. 3. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 44/96, 161/1998, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12, 45/13 i 71/15) protivna stranka, koja je uspjela u parnici iz stavaka 1. i 2. toga članka, troškove parničnog postupka nastale do prekida postupka, kao i troškove nastale nakon prekida postupka ako stečajni upravitelj odmah nakon nastavljanja prekinute parnice prizna tužbeni zahtjev ili se odrekne tužbenog zahtjeva, može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik. U protivnom troškovi parnice nastali nakon prekida namirit će se kao dugovi stečajne mase. Slijedom navedenog, u pogledu troškova postupka (konkretno sastav prijedloga za priznanje inozemne presude od 26. listopada 2010., sastav žalbe od od 28. kolovoza 2012., sastav podnesaka od 23. travnja 2012., 11. srpnja 2012., 6. kolovoza 2012., 23. travnja 2013., ukupno 6.637,50 EUR), a koji su nastali do dana otvaranja stečajnog postupka nad predloženikom, predlagatelj je stečajni vjerovnik. To znači da je predlagatelj sve troškove nastale do dana otvaranja stečajnog postupka nad predloženikom morao kao stečajni vjerovnik prijaviti u stečajnom postupku nad predloženikom. Iz podataka u spisu (rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama poslovni broj St-397/2013 od 22. ožujka 2021.), te pregledom podataka u aplikaciji e-Spis, proizlazi da predlagatelj nije izvršio prijavu tražbine predmetnih troškova u stečajnom postupku nad predloženikom, slijedom čega u odnosu na te troškove nije proveden zakonom predviđeni postupak ostvarivanja prava (odredba čl. 354. st. 2. t. 14. ZPP-a) pa je u tom dijelu pobijana odluka ukinuta i odbačen je predlagateljev zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od 6.637,50 EUR na temelju odredbe čl. 369. st. 2. ZPP-a u vezi s odredbom paragrafa 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku.

18. Na temelju odredaba paragrafa 21. pravnih pravila Zakona o vanparničnom postupku i čl. 380. t. 2. ZPP-a, žalba predloženika je odbijena kao neosnovana i prvostupanjsko rješenje je potvrđeno u dijelu naznačenom u točki I. izreke ove odluke.

19. Odluka iz točke III. izreke donesena je u skladu s odredbom čl. 166. st. 1. ZPP-a i čl. 155. ZPP-a u vezi s odredbama paragrafa 21. pravnih pravila Zakona o vanparničnom postupku.

Zagreb, 3. ožujka 2025.

Sutkinja

Kamelija Parać