REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

Poslovni broj P-1200/2023-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji tog suda Marijani Capurso Kulišić, u pravnoj stvari tužitelja BI pok. B, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Katušić, odvjetnik u [adresa], protiv tuženice OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA, OIB:26643690230, Vukovarska 48, Srebreno-20207 Mlini, nakon održane glavne i javne glavne rasprave, zaključene 11. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 3. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] pa je tuženica dužna trpjeti da se na temelju ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Dubrovniku provede cjeline prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na svoje ime, uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženice, odnosno općenarodne imovine i nositelja prava upravljanja NO Župa.

II. Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu 1852,42 EUR sa zateznim kamatama od 3. ožujka 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelju tužbi tvrdi da je je putem svojih prednika, oca B i djeda BI, samostalni posjednik čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Ističe da nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] (stara izmjera) odgovara kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera), a nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] (stara izmjera) odgovara kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera). Nadalje navodi da se čest. zem. [katastarska čestica] danas vode kao općenarodna imovina s pravom upravljanja NO općine Župa, iako je u posjedu obitelji BI preko 70 godina. Katastarske čestice kč. [katastarska čestica] (površine 316 m2) i kč. [katastarska čestica] (površine 311 m2) u naravi su pašnjak, a posjednikom nekretnina je u posjedovnom listu 49 k. o. [katastarska općina] upisan tužiteljev otac MI pok. M, a prije toga njegova djeda GI pok. B. Tužbenim zahtjevom predlaže da sud presudom utvrdi da je tužitelj vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] pa je tuženik dužan trpjeti da se na temelju ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Dubrovniku provede cjeline prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na svoje ime, uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženika odnosno općenarodne imovine i nositelja prava upravljanja NO Župa, uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu i tijekom postupka ističe prigovor promašene pasivne ističući da je pravni slijednik upisanog društvenog vlasništva Republika Hrvatska a ne Općine Župa dubrovačka. Nadalje, osporava da bi tužitelj i mogao steći pravo vlasništva jer je nekretnina upisana kao društveno vlasništvo pa da nije protekao rok propisan zakonom da bi tužitelj mogao steći pravo vlasništva. Predlaže obiti tužbeni zahtjev.

3. Među strankama je sporna pasivna legitimacija tuženika te pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

4. U postupku su pročitani zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6 spisa), Potvrda Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar u Dubrovniku klasa: 936-02/11-05/000248 od 4. studenog 2011. (list 7-9 spisa), kopija katastarskog plana (list 10, 44 spisa), Potvrda Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar u Dubrovniku klasa: 936-02/15-05/00051 od 23. ožujka 2015. (list 11-12, 38- 39 spisa), posjedovni ist broj 49 (list 13-17 spisa), rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Nikše Viđena kao povjerenika Općinskog suda u Dubrovniku posl.br O..814/2005 od 14. veljače 2007. (list 18-19 spisa), Dopis Dubrovačko-neretvanske županije, Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju, Sjedište [adresa] klasa: 350- 05/24-10/000450 od 22. ožujka 2024. (list 32-34 spisa); Dopis Dubrovačko- neretvanske županije, Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju, Shedište Dubrovnik klasa: 350-05/24-10/000455 od 22. ožujka 2024. (list 35-37 spisa); Obavijest Dubrovačko-neretvanske žuapnije Upravni odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove klasa: 940-01/24-01/88 od 20. svibnja 2024. (list 56 spisa), uvjerenje o statusu čestice Dubrovačko –neretvanska županije, Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju, Sjedište [adresa] klasa: 350-01/24-10/000146 od 20. svibnja 2024. (list 57 spisa), proveden je očevid na licu mjesta dana 13. rujna 2024. (list 63-64 spisa), geodetsko vještačenje po vještaku Stjepanu Grmoljezu (list 67-73 spisa), saslušani su svjedoci TI (list 80-81 spisa; ŠI (list 81 spisa)), LI (list 81 spisa), ŽI (list 81-82 spisa).

5. Ocjenom provedenih dokaza kako svakog zasebno tako i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, zaključak je suda da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Pregledom zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6 spisa) utvrđeno je da su kčbr. [katastarska čestica] vrt 322 m2 i kčbr. [katastarska čestica] vinograd 378 upisane kao općenarodna imovina, organ upravljanja mjesni N.O. Župa.

7. Pregledom Potvrde Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar u Dubrovniku klasa: 936-02/15-05/00051 od 23. ožujka 2015. (list 11-12, 38-39 spisa), utvrđeno je da kčbr. [katastarska čestica] u novoj izmjeri odgovara kat. čest. [katastarska čestica] i dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok kčbr. [katastarska čestica] u novoj izmjeri odgovara približno 1145 k. o. [katastarska općina].

8. Pregledom dopisa Dubrovačko-neretvanske županije, Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju, Sjedište [adresa] klasa: 350-05/24-10/000450 od 22. ožujka 2024. (list 32-34 spisa) utvrđeno je kako se kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi unutar granica neuređenog dijela građevinskog područja naselja, dok je pregledom dopisa Dubrovačko-neretvanske županije, Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju, Sjedište [adresa] klasa: 350-05/24-10/000455 od 22. ožujka 2024. (list 35-37 spisa) utvrđeno da kčbr. [katastarska čestica] stare izmjere odnosno kat. čest. [katastarska čestica] nove izmjere k. o [katastarska općina] se nalazi unutar granica neuređenog dijela građevinskog područja naselja.

9. Pregledom Uvjerenja o statusu čestice Dubrovačko –neretvanska županije, Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju, Sjedište [adresa] klasa: 350-01/24- 10/000146 od 20. svibnja 2024. (list 57 spisa) utvrđeno je da se kčbr. [katastarska čestica] k.o.

Brašina nalazi unutar granica građevinskog područja.

10. Pregledom Obavijest Dubrovačko-neretvanske županije Upravni odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove klasa: 940-01/24-01/88 od 20. svibnja 2024. (list 56 spisa) utvrđeno je u odnosu na nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u roku bio podnesen zahtjev za naknadu oduzete imovine od strane Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko –mrkanske biskupije, Biskupskog ordinarijata Mostar iz Mostara pod oznakom klasa: UP/I-943-01/97-01/412 koji zahtjev je odbijen pravomoćnim rješenjem od 24. listopada 2010.

11. U postupku je sporno tko je slijednik upisane općenarodne imovine.

11.1. Sukladno odredbi čl. 365. st.1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZV) upis prava vlasništva nekretnine koje potječe od nekadašnjega prava korištenja neizgrađenoga građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu ili od prvenstvenoga prava korištenja takva zemljišta provest će se po pravilima zemljišnoknjižnoga prava, a uz odgovarajuću primjenu odredaba članka 364. tog Zakona, ako tim člankom nije što drugo propisano. Zemljišnoknjižni će sud na zahtjev osobe koja za to ima pravni interes dopustiti brisanje društvenoga vlasništva i prava korištenja, odnosno prvenstvenoga prava korištenja te će upisati pravo vlasništva u korist osobe koja je kao nositelj prava korištenja, odnosno prvenstvenoga prava korištenja bila upisana u zemljišnoj knjizi. Odredbom čl. 364. ZV- a propisano je da upis prava vlasništva nekretnine koje potječe od nekadašnjega prava upravljanja ili korištenja i raspolaganja stvari u društvenom vlasništvu provest će se po pravilima zemljišnoknjižnoga prava, ako tim člankom Zakona nije što drugo propisano. Zemljišnoknjižni sud dopustit će upis prava vlasništva protiv knjižnoga prednika koji je u zemljišnu knjigu upisan kao vlasnik ili kao nositelj prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja.

11.2. S obzirom da je u postupku utvrđeno da nekretnine koje su predmetom postupka se nalaze unutar građevinskog područja te da po naravi nisu ni šume ni poljoprivredno zemljište, to Republika Hrvatska nije stekla pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva u postupku pretvorbe po navedenim zakonskim odredbama. Iako je u postupku je utvrđeno da je u odnosu na nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio podnesen zahtjev za naknadu oduzete imovine od strane Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko –mrkanske biskupije, Biskupskog ordinarijata Mostar iz Mostara pod oznakom klasa: UP/I-943-01/97-01/412 koji zahtjev je odbijen pravomoćnim rješenjem još 24. listopada 2010. prema obavijest Republike Hrvatska po nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu proizlazi da se po prijedlogu Republike Hrvatske pred nadležnim tijelom vodio postupak radi donošenja rješenja kojim se utvrđuje da je Republika Hrvatska stekla vlasništvo po čl. 77 Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine" br. 92/96., 92/99., 39/99., 42/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02., 81/02., 98/19.) za kčbr. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], obzirom da je zahtjev Mostarsko-duvanjske u Trebinjsko-mrkanske biskupije za naknadu oduzete imovine pravomoćno odbijen, a nekretnine kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu bile predmetom tog postupka. Dakle, utvrđeno je da Republika Hrvatska nije podnijela zahtjev u odnosu na predmetne nekretnine niti su one nakon što je odbijen zahtjev za naknadom, pa je temeljem citiranih odredbi ZV-a pasivno legitimirana tuženica s obzirom da je ona pravna slijednica upisanog društvenog vlasništva kao nositelj prava korištenja.

12. U postupku je proveden očevid na licu mjesta uz sudskog vještaka geodetske struke Stijepana Grmoljeza na kojem je utvrđeno da je riječ o očišćenom zemljištu na kojem se nalaze masline.

13. Sudski vještak Stijepan Grmoljez dostavio je sudu nalaz i mišljenje u kojem je identificirao i fotografijama opisano predmetne nekretnine.

14. Na nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi pa ga je sud u cijelosti prihvatio kao vjerodostojan i stručan.

15. Pregledom Potvrde Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar u Dubrovniku klasa: 936-02/11-05/000248 od 4. studenog 2011. (list 7-9 spisa), kopija katastarskog plana (list 10, 44 spisa), Potvrde Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar u Dubrovniku klasa: 936-02/15-05/00051 od 23. ožujka 2015. (list 11- 12, 38-39 spisa), posjedovni list broj 49 (list 13-17 spisa), rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Nikše Viđena kao povjerenika Općinskog suda u Dubrovniku posl.br O-814/2005 od 14. veljače 2007. (list 18-19 spisa) te geodetskim vještačenjem po vještaku Stjepanu Grmoljezu utvrđeno je:

- kako je kako kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj izmjeni, kčbr. [katastarska čestica] odgovara kčbr. [katastarska čestica] i dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj izmjeri,

- kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 1941. bile su upisane u posjedovni list broj 54, kao posjed Biskupska Trpeza, a od 1951. kao posjed BI pok. B u posjedovni list broj 24, od 1967. u posjedovnom listu broj 34 i dalje kao posjed BI pok. B

- kako su k.br. 1144 i 1145 k. o. [katastarska općina] po podacima nove izmjere koja se počela voditi u katastarskom operatu od 1976. upisane u posjedovni list broj 49 kao posjed Handabaka M, a od 1980. kao posjed Handabaka B.

16. Na okolnost posjeda predmetnih nekretnina saslušani su svjedoci TI, ŠI, LI, SI.

17. Saslušanim svjedocima sud vjeruje jer su iskazivali o neposrednim saznanjima u pogledu posjeda predmetnih nekretnina, a koji posjed i poštenje načelno tuženica niti ne spori.

17.1. Tako je svjedokinja TI, sestra tužitelja, iskazivala da je njoj poznato da je još njen pradjed B kupio predmetne nekretnine na kojem su i tada, a i danas su masline. Jedno vrijeme je moj otac B na njoj i sadio cvijeće, a kosilo se i sijeno. Od kada ja zna za sebe nekretnina je u njihovom posjedu i vlasništvu. Nitko je nije koristio niti polagao kakva prava na njoj osim danas. Iskazivala je da se njen djed zvao M, a njen pradjed umro 1945., njoj nije poznato da bi predmetne nekretnine bile ranije u vlasništvu Mostarsko- duvanjske i Trebinjsko-mrkarske biskupije samo se sjeća da se za dvorište njene kuće pričalo da je od ovih biskupija. Pojasnila je na upit tuženice da u Župi nije uobičajeno da se zemlja ograđuje ogradama, a da se do predmetne parcele pristupalo preko potoka. Svjedok ŠI, daljnji rođak tužitelja, koji u blizini ima svoju nekretninu pa mu je iz neposrednih opažanja poznato od 1980.-ih da su na predmetnim nekretninama roditelji tužitelja G i MI imali masline, sadili zimsko cvijeće, a iza domovinskog rata je tužitelj kosio sijeno jer je držao koze, a cijelo ovo vrijeme se na nekretninama nalaze masline. Svjedokinja LI, sestri tužitelja, poznato je su predmetne nekretnine oduvijek bile u posjedu njene obitelji te da je na njoj prvotno njen otac održavao masline, sadio cvijećem ponekad se sadilo i povrće, a nakon njega njen brat te nitko osim njih nije koristio ovu nekretninu niti polagao bilo kakva prava. Njoj je poznato da je riječ o nekretninama koje su nasljedstvo još od pradjeda, ali ne zna kako je izvorno prešla u vlasništvo njihove obitelji. Njen pradjed se zvao B, djed M, a otac B. I ova svjedokinja potvrdila je da u Župi nije običaj da se nekretnine ograđuju te se uvijek znao do koje je međe čije i ljudi su uvijek dopuštali da se prelazi preko njihovog. Pojasnila je da se do predmetne nekretnine dolazilo preko tuđe čestice uz suglasnost vlasnika ili preko potoka koji se nalazi uz predmetnu nekretninu. Svjedok SI, sin tužitelja, sjeća još kao dijete sa 6 godina da ga je otac noseći na leđima prebacio preko potoka na predmetnu četicu. O kada zna za sebe zna je na predmetnoj nekretnini njegov otac sadio djetelinu, održavao masline. Na drugoj četici koju imaju u blizini je držao koze te je predmetnu česticu kosio radi ishrane koza. Do ove čestice dolaze s tih njihovih drugih nekretnina preko nekretnina T i Š. Koliko zna njegovom ocu nitko nikada nije branio da koristi predmetne nekretnine. Koliko je njemu poznato da je još njegov šukundjed kupio cijeli posjed na kojem je i istovjetna kuća pa je tako pretpostavljeno i kupio predmetne nekretnine kao i još jednu česticu koju su oni uspjeli dobili u vlasništvo presudom, a riječ je o čestici na samom ulazu u kuću. Njegov šukundjed zvao se B, pradjed M, djed B.

18. Dakle u postupku je utvrđeno temeljem pregledanih isprava i iskaza svjedoka da je tužiteljev djed BI stupio u posjed zasigurno već 1951. godine, da je njegov posjed nastavio otac tužitelja UI, da je njega tužitelj naslijedio temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Nikše Viđena kao povjerenika Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj O-814/05 od 4. veljače 2007. zajedno sa sestrama, s tim da je izvršena dioba nekretnina te su sve ostale nekretnine, pa i predmetne (kako to i proizlazi iz iskaza sestara tužitelja u ovom postupku), pripale tužitelju koji ih je nastavio posjedovati.

19. Valja navesti da je prema pravnim pravilima iz paragrafa 1460. i 1472. Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ-a), koja su se primjenjivala u vrijeme kada je djed tužitelja BI stupio u posjed predmetne nekretnine, rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su u državnom, općinskom ili crkvenom vlasništvu iznosio 40 godina (paragraf 1472. OGZ), time da je dosjedatelj morao biti u samostalnom, istinitom i poštenom posjedu. Samostalnost posjeda označava okolnost da dosjedatelj ne priznaje višu vlast druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik. Posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja prema paragrafu 345. OGZ, a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (paragraf 326. OGZ), time da se smatra da je posjed istinit i pošten, sve dok se ne dokaže drugačije (paragrafi 328. i 345. OGZ).

20. Prema odredbi čl. 159. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tek samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, a prema st. 3. istog članka samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Prema daljnjoj odredbi st. 4. istog članka samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz čl. 159. st. 2. i 3. ZV.

21. Prema odredbi čl. 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ 6/80., 36/90.; Narodne novine, broj: 53/91. i 91/96. dalje: ZOVO) na stvari u društvenom vlasništvu pravo vlasništva nije se moglo steći dosjelošću, dok je odredbom čl. 388. st. 4. ZV, koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997., bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Ta zakonska odredba naknadno je ukinuta Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I- 58/1997, U-I-235/1997, U-I-237/1997, U-I-1053/1997 i U-I-1054/1997 od 17. studenoga 1999. koja je objavljena 14. prosinca 1999. u Narodnim novinama, broj:

137/99., te je odredbom čl. 2. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 114/01.) u čl. 388. ZV dodan novi st. 4. kojim je propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnine koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.

22. Međutim, prema sada već ustaljenoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske temeljenoj na presudi Europskog suda za ljudska prava u predmetu Trgo protiv Hrvatske (zahtjev br. 35298/04) od 11. lipnja 2009. (npr. odluke Rev-2469/2016, Rev.2177/17 i dr.) koje prihvaća i ovaj sud u nizu svojih odluka, kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, a rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud Republike Hrvatske naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.

23. Obzirom da u konkretnom slučaju ne postoji nikakav drugi suprotstavljeni interes treće osobe, a iz provedenih dokaza proizlazi da su prednici tužitelja predmetnu nekretninu posjedovali samostalno i da su sa istom postupali kao da je u njihovom vlasništvu, to se njihov posjed ima smatrati istinitim (nije pribavljen silom, potajno, prijevarom niti zlouporabom povjerenja - čl. 18. st. 2. ZV), da su istu obrađivali i koristili kao pošteni posjednici (posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga sumnjati da mu ne pripada pravo na posjed - čl. 18. st. 3. ZV), da se prema odredbi čl. 18. st. 5. ZV posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, da tuženica nije dokazala (niti je to pokušala) da je posjed tužitelja i njegovih prednika bio nepošten, da tužitelj i njegovi prednici nisu imali razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed jer im to pravo faktično nikada nije osporeno niti dovedeno u pitanje, to je posjed tužitelja i njegovih prednika bio pošten.

24. Dakle, kako su tužitelj i njegovi prednici bili u poštenom posjedu predmetne nekretnine i više od četrdeset godina (počevši od 1951.), a koje vrijeme je potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću do 17. studenog 1999. kojeg dana je Ustavni sud Republike odlukom broj: U-I-58/1997 ukinuo čl. 388. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96) kojim je bilo određeno da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana, to valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u izreci ove presude.

25. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. u svezi s čl. 155. Zakon o parničnom postupku (""Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP).

25.1. Tako su tužitelju koji je u cijelosti uspio sporu priznati troškovi prema vrijednosti predmeta spora (1400 EUR) primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23.) i to za sastav tužbe (100 b, Tbr. 7/1), za zastupanje na ročištima 7. svibnja 2024, 5. studenog 2024., 11. veljače 2025. (svako po 100 B, Tbr 9/1), za sastav podneska od 26. ožujka 2025. ( 100 B, Tbr. 8/1), što imajući na umu vrijednost tjednog boda i PDV čini iznos 1.250 EUR, čemu treba dodati trošak očevida i vještačenja u iznosu 549,32 EUR, sudske pristojbe za tužbu i presudu (svako po 26,55 EUR) odnosno ukupno je valjalo tužitelju priznati trošak u iznosu 1852,42 EUR pa je odlučeno kao u točki II. izreke presude.

25.2. odluka o zateznim kamatama na dosuđeni parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151 st.3. ZPP-a.

U Dubrovniku 3. ožujka 2025..

Sutkinja

Marijana Capurso Kulišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. pun. tužitelja

2. tuženici