REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž-449/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S KE

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Branke Ribičić, kao izvjestiteljice i članice vijeća, te Berislava Devčića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Sandra Matijević, odvjetnica u Samoboru, protiv tuženika ČM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Martina Strukić Šarić, odvjetnica u Zagrebu, radi utvrđenja, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu broj P-448/2021-48 od 5. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 3. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužitelja, te se ukida presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu broj P-448/2021-48 od 5. travnja 2024. u cijelosti i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u stadij prethodnog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da u ostavinsku imovinu iza pok. CM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ne ulazi 1/4 dijela ZK tijelo I, kčbr. [katastarska čestica] kuća u [adresa].Z, zgrada, dvorište i voćnjak od ukupno 1428 m2 i to dvorište od 500 m2, voćnjak od 513 m2, kuća ul. RM od 208 m2 i dvorišna zgrada od 207 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Utvrđuje se da je vlastoručnom oporukom ostavitelja CM od 29. lipnja 2000.g. povrijeđeno pravo na nužni dio tužitelja CM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iz ostavine iza pok. CM OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ostavinskoj imovini:

1/ nekretninama i to:

- kčbr. [katastarska čestica] voćnjak ulica Mirka Bogovića od 1187 m2, kčbr. [katastarska čestica] livada pod vinogradom u [adresa] od 571 čhv, kčbr. [katastarska čestica] šuma velika draga u vel.dragi od 1543 m2, kčbr. [katastarska čestica] šuma velika draga u vel.dragi od 1j20čhv upisanim zk.ul.broj

1481 k. o. [katastarska općina] i to

[katastarska općina]

- ¾ dijela ZK tijela I, kčbr. [katastarska čestica] kuća u [adresa].M.[adresa], zgrada, dvorište i voćnjak od ukupno 1428 m2 i to dvorište od 500 m2, voćnjak od 513 m2, kuća [adresa]. RM [adresa] od 208 m2 i dvorišna zgrada od 207 m2, cijelo ZK tijelo II poslovna prostorija nalazeda se u prizemlju stambene zgrade, a koja se sastoji od trgovine magazina i skladišta upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

-pravo na nekretnine po posjedovnom listu 1328 k. o. [katastarska općina] i posjedovnom listu 1329 k.o. [adresa]

-pravo korištenja grobnog mjesta na groblju Sveti Martin pod Okićem

2/ pokretninama-imovinskom pravu

-osobni automobil marke Nisan, tip Almera,

- traktor IMT, tip 533

-pravna tražbina prema HZMO

-pravna tražbina prema Hrvatskoj poštanskoj banci temeljem tekućeg računa broj 3200185703 u iznosu od 2.163,00 kn (stanje na dan 15.06.2018)

-prava tražbina prema Samoborskoj banci d.d. Samobor, temeljem računa i to:

-oročeni depozit broj [broj depozita] sa stanjem depozita u iznosu od 14.802,82 EUR-a, a što po srednjem tečaju HNB-e na dan 19.06.2018. iznosi 109.250,94 kn

-kunski oročeni depozit broj [broj depozita] sa stanjem depozita u iznosu od 57.627,59 kn

-kunski štedni račun broj 24030091551023696 sa stanjem računa u iznosu od 4,63 kn

-žiro račun honorar broj [broj bankovnog računa] sa stanjem računa u iznosu od 21.543,57 kn

-devizni račun broj [broj bankovnog računa] sa stanjem računa u iznosu od 1.561,45 EUR-a, a što po srednjem tečaju HNB-e dana 19.06.2018.g. iznosi 11.524,15 kn, te 509,24 AUD a što po srednjem tečaju HNB-e iznosi 2.418,38 kn

-pravna tražbina prema Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb sa stanjem na računima:

-devizni račun broj 3244399664 stanje CHF 3.200,37

-oročena štednja račun broj 2506085970 stanje EUR 10.927,17

-2 anuiteta obveznica, svaki u iznosu od 378,14 EUR od kojih se svaki anuitet sastoji od 74 obveznička udjela, te neisplaćena novčana sredstva u iznosu od 2.81,52 kn na temelju dospjelih anuiteta

-vrijednosni papiri na računu oznake 5189039, pri Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. Zagreb, oznaka vrijednosnih papira RHMF-D-191A, registracije pozicije RHMF-I MINISTARSTVO FINANCIJA, količina 378,14 i

- vrijednosni papiri na računu oznake 5189039, pri Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. Zagreb, oznaka vrijednosnih papira RHMF-D-197A, registracije pozicije RHMF-I MINISTARSTVO FINANCIJA, količina 378,14.

Nalaže se tuženiku TM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da nadoknadi tužitelju CM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekudim od dana donošenja presude do isplate, za svako polugodište, uvedanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekudem polugodištu za tri postotnih poena, u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju ZM da tuženiku ČM naknadi trošak parničnog postupka u iznosu 1.875,00 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 05.04.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, u roku 15 dana.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o troškovima postupka. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

2.1. U sadržaju žalbe tužitelj ukazuje na bitne povrede parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. i 354. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, ističe da je u predmetnoj stvari sud odredio građevinsko vještačenje po vještaku ing. Dariu Šerer te naložio tužitelju u roku od 30 dana uplatu predujma u iznosu od 12.250,00 EUR-a kako je to vještak zatražio, da je zbog tako visoko određenog predujma u iznosu od 12.250,00 EUR-a, tužitelj dostavio u spis troškovnik drugog vještaka koji je bio znatno niži, nakon čega je sud odredio novo vještačenje i novu osobu vještaka te rješenjem od 29.11.2023. tužitelju naložio plaćanja predujma u iznosu od 8.500,00 EUR- u roku od 15 dana, da tužitelj kao umirovljenik u dobi od 77 godina bez ušteđevine nije bio u mogućnosti u tom roku uplatiti predujam za vještačenje u iznosu od 8.500,00 EUR, te je tražio produljenje roka za 30 dana, a sud mu je rok za uplatu predujma produžio za samo za 15 dana, da je sud odbio provođenje građevinskog vještačenja tumačeći neuplatu predujma odustankom tužitelja od provođenja tog dokaza, te primjenom pravila o teretu dokaza odbio tužbeni zahtjev. Tužitelj smatra da mu je na taj način onemogućeno raspravljanje pred sudom i da se ne može prihvatiti stav suda kako time tužitelj nije dokazao odlučne činjenice za odluku o tužbenom zahtjevu, da je takvim postupanjem sud počinio bitnu povredu parničnog postupka, te nepotpuno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio materijalno pravo. Osporava i odluku o troškovima postupka.

3. U odgovoru na žalbu tuženik osporava žalbene navode tužitelja i predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba je osnovana.

5. U ovom predmetu nije sporno da je tužitelj pravomoćnim rješenjem ostavinskog suda posl. br. O-1430/2018 od 31.03.2021. upućen na pokretanje parničnog postupka radi izdvajanja iz ostavinske imovine i radi utvrđenja povrede prava na nužni dio.

6. Predmetnom tužbom tužitelj zahtjeva utvrđenje da u ostavinu ostavitelja ne ulazi ¼ dijela kčbr. [katastarska čestica] kuća u [adresa], zgrada, dvorište i voćnjak od ukupno 1428 m2 iz zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], činjenično navodeći da je od 1971. sa ostaviteljem živio u zajednici, da je vlastitim sredstvima vršio razna ulaganja u kuću (uvođenje kompletnih elektro i vodovodnih instalacija, uvođenje telefona, uvođenje grijanja na prvi kat, uređenje kuhinje i kupaonice, zamjena drvenih prozora PVC stolarijom), dok je 1993. godine dio gospodarske zgrade rekonstruirao u ugostiteljski objekt sa terasom (adaptacijom i uređenjem prazne neuređene prostorije sa golim zidovima) – na koji način da je ostavitelju pomagao u privređivanju i povećanju vrijednosti njegove imovine, pa da ima pravo na izdvajanje alikvotnog dijela iz ostavine koji odgovara njegovom doprinosu u povećanju vrijednosti ostaviteljeve imovine.

6.1. Nastavno tužitelj zahtjeva i utvrđenje da mu je Oporukom ostavitelja od 29.6.2000. povrijeđeno pravo na nužni dio, činjenično navodeći da nije namiren u nužnom dijelu time što je darovnim ugovorom već dobio ¼ dijela gospodarske zgrade i ¼ dijela obiteljske kuće (obje na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).

7. Osnovano prvostupanjski sud obrazlaže da prema odredbi članka 75. stavak 1. i 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19; dalje: ZN), ostaviteljev potomak koji je s ostaviteljem živio u zajednici te je svojim radom ili davanjima pridonio da se njegova imovina poveća, neovisno o svome nasljednom pravu časom njegove smrti stječe pravo na onoliki dio ostavine koji odgovara vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovina povećala dok su živjeli u zajednici, a tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu te se ne uzima u račun pri izračunavanju nužnog dijela, niti se uračunava nasljedniku u njegov nasljedni dio.

7.1 Nastavno pravilno prvostupanjski sud navodi da su za odluku o povredi nužnog djela mjerodavne odredbe članka 69., članka 70. i članka 71. ZN-a, po kojima ostaviteljevi potomci, imaju status nužnih nasljednika čiji nužni dio predstavlja jednu polovicu onog dijela koji bi im pripao po zakonskom nasljeđivanju, s time da nužni nasljednik ima pravo na ime svoga nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijeli s veličinom njegova nužnoga nasljednog prava i da se vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela utvrđuje prema vrijednosti ostavinske imovine u trenutku smrti ostavitelja, čemu se pribraja vrijednost svih darova koje je ostavitelj za života izvršio zakonskim nasljednicima.

8. Odredbom članka 288.a st.2. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22 dalje u tekstu: ZPP) propisano je da će sud postavljanjem pitanja i na drugi svrsishodan nastojati da se tijekom pripremnog ročišta iznesu sve odlučne činjenice, da se dopune nepotpuni navodi stranaka o važnim činjenicama , da se označe ili dopune dokazna sredstava koja se odnose na navode stranaka i uopće da se daju sva razjašnjenja potrebna za utvrđenje činjeničnog stanja važnog za odluku ili postizanje mirnog rješenja spora . U mjeri u kojoj je to potrebno radi ostvarenja tog cilja sud će sa strankama razmotriti i pravna pitanja spora.

9. U smislu odredbe članka 290. ZPP-a ako je koja od stranaka predložila da se sporne činjenice utvrde vještačenjem, sud će imenovati vještake i pozvati jednu ili obje stranke da polože svotu potrebnu za troškove vještaka (predujam).

9.1. Prema odredbi članka 258. i 259. ZPP-a sud rukovodi vještačenjem i označava predmet vještačenja.

9.2. Visinu predujma za vještačenje sud određuje na temelju slobodne ocjene a tu slobodnu ocjenu utemeljuje na složenosti i opsežnosti predmeta spora i u skladu s time razmjerno predviđenim troškovima vještačenja pri čemu se troškovi vještaka nagrada za obavljeno vještačenje odmjeravaju u skladu sa odredbama ZPP-a i Pravilnika o stalnim sudskim vještacima (Narodne novine br.38/14,123/15, 29/16 i 61/19).

10. Iz predmetnog spisa je razvidno da prvostupanjski sud određujući izvođenje dokaza vještačenjem nije preuzeo ulogu koju sud ima i treba imati kako je to definirano ranije navedenim zakonskim odredbama, već je nalog za vještačenje odredio nedovoljno jasno i određeno, pozivajući se na podneske stranaka, a što je posljedično utjecalo na po vještacima tražene iznose predujma od12.000,00 Eura i 8.500,00 Eura.

11. Rok u kojemu sud poziva i nalaže tužitelju da uplati predujam za vještačenje je sudski rok, pa kada je sud već prihvatio da vještačenje provede stalni sudski vještak Mladen Ožić dipl. ing. arhitekture prema ponudi od 27.11.2023. u iznosu od 8.500,00 Eura, koja je vrijedila 90 dana, nejasno je zašto je tužitelja rješenjem od 29. studenog 2023. pozvao na uplatu tog predujma u roku od 15 dana, a na prijedlog tužitelja od 27.12.2023. da mu se rok produži za dodatnih 30 dana, rješenjem od 28.12. 2023. produžio za samo 15 dana, obzirom da je prema ponudi vještaka rok za plaćanje bio 90 dana, dakle do 27. veljače 2024.

12. Ovaj sud smatra da kada je sud već prihvatio tako neuobičajeno visok iznos predujma, s tim što prethodno u smislu članka 288. a ZPP-a nije glede vještačenja raspravio potrebna činjenična utvrđenja, tužitelju koji je fizička osoba je morao omogućiti razuman rok za uplatu tako visokog predujma, pa stoga osnovano u žalbi tužitelj ukazuje na povredu postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a, koja je bila od utjecaja na pravilnu primjenu materijalnog, obzirom da tužitelj nije odustao od vještačenja, već je taj dokazni prijedlog zbog neuplate predujma sud odbio i o tužbenom zahtjevu odlučio temeljem članka 219. stavak 1. ZPP-a.

13. Radi iznesenog je žalbu tužitelja valjalo uvažiti, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje u stadij prethodnog postupka, u kojemu će prvostupanjski sud vodeći računa o složenost ovakve vrste sporova, postupiti u smislu članka 288.a st.2.ZPP-a i usmjeriti raspravljanje radi utvrđenja odlučnih činjenica te donijeti novu zakonitu odluku o glavnoj stvari i troškovima postupka.

U Požegi 3. ožujka 2025.

Predsjednik vijeća

Branimir Miljević