REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2

52000 Pazin

Poslovni broj: 1 P-844/2023-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A Z B O G O G L U H E

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu, po sucu Luki Zeniću, u pravnoj stvari tužitelja ĆP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Nevenu Šviću, odvjetniku u Poreču, Partizanska 13, protiv 1. tuženice HP, nepoznatog boravišta i 2. tuženika AP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, 3. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik nekretnine opisane kao k. č. br. [katastarska čestica], označene kao oranica, dupla k.č. u z. k. ul. [broj ZK uloška], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a upisane na ime II. tuženika ČP, OIB: [osobni identifikacijski broj], Ć, [adresa].

II Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Pazinu, po pravomoćnosti ove presude, a na nekretnini opisanoj kao k. č. br. [katastarska čestica], označenoj kao oranica, dupla k.č. u z. k. ul. [broj ZK uloška], upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a upisane na ime II. tuženika ČP, OIB: [osobni identifikacijski broj], Ć, [adresa], izbrisati pravo vlasništva navedenog tuženika, uz istovremeni upis prava vlasništva na ime tužitelja

i

r i j e š i o  j e

Odbacuje se tužba u odnosu na 1. tuženicu HP.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovom sudu 6. srpnja 2023. podnio tužbu protiv tuženika, koja je dopunjena podneskom od 29. prosinca 2023., radi utvrđenja prava vlasništva kč. br. [katastarska čestica], u naravi vinograd, dupla k.č. u zk. ul. [broj ZK uloška], površine 220 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužitelja i 1. tuženice za 1/2 dijela te kč. br. [katastarska čestica], u naravi oranica, dupla k.č. u zk. ul. [broj ZK uloška], bez naznake površine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime 2. tuženika.

2. Tuženiku pod 2 tužba je dostavljena s pozivom za podnošenje odgovora na tužbu uz upozorenje da će sud donijeti presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev (presudu zbog ogluhe) ako ne podnese odgovor na tužbu u roku od 30 dana.

3. Iako uredno pozvan, odgovor na tužbu nije podnio, a nije utvrđeno postojanje općepoznatih okolnosti iz kojih bi bilo vidljivo da je spriječen u tome iz opravdanih razlozi.

4. Dostavljanjem tužbe i pozivanjem na davanje odgovora na tužbu uz upozorenje na mogućnost donošenja presude zbog ogluhe, tom tuženiku je bila pružena mogućnost da aktivno sudjeluje u parnici, a njegovu pasivnost ovaj sud tumači kao specifičan način disponiranja, odnosno nedostatak njegovog protivljenja tužbenom zahtjevu. Stoga se smatra da je u odnosu na 2. tuženika činjenično stanje utvrđeno na način kako je navedeno u tužbi.

5. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja pravni institut dosjelosti na kojem tužiteljica zasniva svoje tužbene zahtjeve. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog. U konkretnom slučaju se na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj: 73/91.) i na temelju članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14.; dalje u tekstu: ZV) kao mjerodavna primjenjuju pravna pravila iz § 1452. - 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (dalje u tekstu: OGZ) koji se je primjenjivao do 31. kolovoza 1980. Prema tim pravnim pravilima pretpostavke koje se moraju ispuniti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću sastoje se u određenim kvalitetama posjeda i u proteku zakonom određenog vremena. Rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. godine skraćen na 20 godina. Dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten. Samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik. Posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ). U razdoblju od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996. primjenjivao se je Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj: 53/91.; dalje u tekstu: ZOVO). U tom periodu su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile propisane člancima 28. i 30. ZOVO. Prema tim odredbama dosjedatelj treba biti u samostalnom posjedu te mora biti savjestan, što znači da nije znao i da nije ni mogao znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Za stjecanje prava vlasništva na nekretninama savjesnog posjednika potreban je protek vremena od 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

6. Kako je tužitelj osobno i putem svojih pravnih prednika više od 100 godina neprekidno u samostalnom, poštenom i istinitom posjedu predmetne nekretnine, ispunjene su sve pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u odnosu na kč.br.

1752/7 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7. Po ocjeni ovog suda, u konkretnom predmetu radi se o zahtjevu s kojim stranke mogu slobodno raspolagati, zbog čega su ispunjeni uvjeti iz članka 331.b Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. – ispravljene, 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.) za donošenje presude zbog ogluhe zbog čega je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženika pod 2.

8. Što se tiče odbačaja tužbe u odnosu na tuženicu pod 1 valja navesti sljedeće.

8.1. Iz podataka ručno vođene zemljišne knjige za kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] slijedi da je 1. tuženica upisana kao suvlasnica na temelju rješenja ovog suda, poslovni broj: R1-144/2009-35 od 21. veljače 2012. u kojem postupku joj je postavljen posebni skrbnik u osobi KP, odvjetnik u [adresa]. Nadalje, u tom postupku je razvrgnuta suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

8.2. Dopisom od 12. rujna 2024. pozvan je tužitelj u roku od 15 dana dostaviti dokaz na okolnost da je 1. tuženica u vrijeme podnošenja tužbe bila živa.

8.3. Podneskom od 9. listopada 2024. tužitelj je dostavio dopis Matičnog ureda Poreč od 2. listopada 2024. iz kojeg je vidljivo da u evidenciji državnih matica i knjige državljana nije pronađen upis DP.

8.4. Po ocjeni ovog suda, tužitelj nije dostavio odgovarajući dokaz o tome da je 1. tuženica doista u vrijeme podnošenja tužbe bila živa. Naime, 1. tuženici je u postupku diobe suvlasničke zajednice koji se vodio pod brojem R1-144/2009-35, a na temelju kojeg rješenja je upisana kao suvlasnica kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], postavljen posebni skrbnik budući da joj je još tada adresa bila nepoznata.

8.5. Što se tiče dostavljenog dopisa Matičnog ureda, valja navesti da se iz njegovog sadržaja može zaključiti kako 1. tuženica nije državljanka Republike Hrvatske, jer da je, Matični ured bi tada dostavio rodni odnosno smrti list za EP.

8.6. Stoga, neosnovano po ocjeni ovog suda tužitelj predlaže da se 1. tuženici postavi privremeni zastupnik, jer se isti ne može postaviti mrtvoj osobi, a što u konkretnom slučaju tužitelj nije nesporno dokazao.

8.7. Naime, parnični postupak pokreće se tužbom sukladno članku 185. Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. – ispravljene, 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje u tekstu: ZPP) što znači da je sud dužan ispitati da li tužba sadrži sve što je potrebno da bi se s njom moglo postupati, a koje pretpostavke su trebale biti ispunjene već kod samog podnošenja tužbe.

8.8. Člankom 82. ZPP propisano je da će sud po službenoj dužnosti u tijeku cijelog postupka paziti može li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku, je li parnično sposobna, zastupa li parnično nesposobnu stranku njezin zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebno ovlaštenje kad je ono potrebno.

8.9. U slučaju kada se radi o neotklonjivom nedostatku, kao što je ovaj, sud treba postupiti po članku 83. stavak 5. ZPP.

8.10. Člankom 77. stavak 1. ZPP propisano je da stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba.

8.11. Stranačka sposobnost fizičke osobe prestaje njezinom smrću. Stoga tužba nije mogla biti podnijeta protiv mrtve osobe, odnosno tih tuženika.

8.12. Kod toga treba ukazati na usvojen zaključak sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 27. studenog 2019. prema kojem gubitak stranačke sposobnosti zbog smrti tužitelja ili tuženika, fizičkih osoba, prije podnošenja tužbe je neotklonjiv nedostatak u smislu članka 83. ZPP.

8.13. Time je izmijenjeno pravno stajalište izraženo u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev x-940/2011 od 7. prosinca 2011. prema kojem kada je tužba podnesena protiv tuženika koji je umro prije pokretanja tužbe pa tužitelj naknadno ispravi tužbu i kao tuženike naznači njegove nasljednike, sud nije ovlašten takvu tužbu odbaciti jer je riječ o otklonjivom procesnom nedostatku stranačke sposobnosti.

8.14. U konkretnom slučaju, ocjena je ovog suda da je tužbu valjalo odbaciti budući da tužitelj nije dokazao da je 1. tuženika u vrijeme podnošenja tužbe bila živa, zbog čega je na temelju članka 83. stavak 5. ZPP tužba u odnosu na nju odbačena.

9. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude na temelju presude zbog ogluhe i rješenja.

U Pazinu, 3. ožujka 2025.

Sudac:

Luka Zenić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude zbog ogluhe i rješenja dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana od dostave rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka (osim ako se podnosi elektroničkom komunikacijom), a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku pod 2.

3. Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Pazin – po pravomoćnosti