REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj spisa: Pn-874/2021-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Boški Pavičić, u pravnoj stvari tužitelja ID (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ognjen Krznarić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. (OIB: 26187994862), Zagreb, Vatroslava Jagića 33, koje zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, nakon 17. veljače 2025. održane i zaključene glavne i javne rasprave u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja AD, odvjetničke vježbenice i zamjenika punomoćnice tuženika ŠD, odvjetničkog vježbenika, 3. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja ID koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, da tužitelju ID iz [adresa], na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege isplati iznos od 670,00 eur sa zateznom kamatom od 20.1.2018. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, da tužitelju ID iz [adresa], na ime naknade imovinske štete po osnovi troškova liječenja isplati iznos od 3,32 eur sa zateznom kamatom od 14. siječnja 2018. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tuženiku tuženiku Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, da tužitelju ID iz [adresa], nadoknadi trošak parničnog postupka sa zateznim kamatama po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 250,00 eur sa zateznim kamatama od 3. ožujka 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj navodi u tužbi da je upravljajući osobnim automobiom registarske oznake [registarska oznaka] stradao u prometnoj nezgodi 21. prosinca 2017. koja se dogodila u [adresa], na način da je vozač osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] PD, oduzeo prednost tužiteljevom vozilu uslijed čega je tužitelj prednjim dijelom svog vozila udario u bočni dio vozila kojim je upravljao PD. Navodi da je vozilo registarske oznake [registarska oznaka] u vrijeme nezgode bilo osigurano kod tuženika policom broj: [broj police].

Nadalje tužitelj navodi da je u spomenutoj nezgodi zadobio tjelesne ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji, kao i da su navedene ozljede narušile tužiteljevo tjelesno i duševno zdravlje pobliže opisano u medicinskoj dokumentaciji, te da je uslijed stradavanja u opisanom štetnom događaju došlo do povrede prava osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje.

Tužbenim zahtjevom u tužbi tužitelj traži naložiti tuženiku isplatiti mu s osnove pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu i novčane naknade za pretrpljenu imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći i njege daljnji iznos od 15.500,00 kuna, te s osnove imovinske štete za troškove liječenja iznos od 1.146,00 kuna, sve to nakon umanjenja za nesporno isplaćenu naknadu u mirnom postupku u iznosu od 12.500,00 kuna na ime neimovinske štete.

Tužbenim zahtjevom na ročištu održanom 17. veljače 2025. tužitelj specificira tužbeni zahtjev osnove neimovinske štete iznos od 2.259,04 eur te imovinske za tuđu pomoć i njegu 70,00 eur (7 dana po 2h dnevno, ukupno 14 h - 5,00 eur za 1 h tuđe pomoći i njege), navodeći da iznos naknade neimovinske štete umanjuje za plaćeni dio u iznosu od 1.659,04 eur, tako da konačno tužitelj traži naknaditi mu neimovinsku štetu u daljnjem iznosu od 600,00 eur, te za tuđu pomoć iznos od 70,00 eur sve sa zateznom kamatom tekućom od 20.1.2018. do isplate, te mu platiti i troškove liječenja u iznosu od 3,32 eur sa zateznom kamatom od 14.01.2018. do isplate, uz naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom od donošenja presude do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu čini nespornom pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i suodgovornost svog osiguranika. Osporava osnovu i visinu te ističe prigovor zastare navodeći da iz priložene medicinske dokumentacije proizlazi da je tužitelj saznao za štetnika i štetu na dan 12. siječnja 2018. kada je njegovo zdravstveno stanje stabilizirano na način da je utvrđeno da su bolovi u regresiji, da muskulatura vrata nije napeta te da je tužiteljev vrat uredno gibljiv pa se taj datum treba uzeti kao datum kada je tužitelj morao znati za opseg neimovinske štete koju je pretrpio i to po kriterijima pretrpljene boli, straha, eventualne smanjene životne aktivnosti i naruženja. Pritom tuženik smatra da kasniji medicinski nalazi koji prileže tužbi nisu u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem i da kao takvi nemaju utjecaj na tijek zastare u predmetnom postupku.

Navodi da je tužba od 1.4.2021. za potraživanja tužitelja s osnove neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć podnesena nakon proteka zastarnog roka od tri godine od saznanja za štetu i štetnika iz čl. 230. st. 1. ZOO-a, te osporava troškove liječenja kako ih potražuje tužitelj s obzirom da iznos od 1.146,00 kn koji tužitelj potražuje otpada na račun broj 18/0001151 Zdravstvenog centra Novamed d.o.o. gdje su navedene zdravstvene usluge vezane uz kardiološke tegobe koje ima tužitelji a koje tegobe nisu u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem i da je tužitelj sve navedene usluge mogao dobiti bez naknade kao osiguranik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pa nije opravdano potraživati navedeni iznos od tuženika. Osporava i zatraženi tijek zateznih kamata. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti te obvezati tužitelja da tuženiku naknadi parnični trošak sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u odštetni zahtjev od 19.1.2018. godine (list 5-6 i 51-52spisa), potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad od 21.12.2017. (list 7 spisa), račune KBC Zagreb, Kišpatićeva 12 od 5.1.2018. i 30.01.2018. (list 8-9 spisa), račun broj: 18/0001151, zdravstveni centar Novamed d.o.o. od 27.4.2018. (list 10 spisa), zapisnik o očevidu - potvrda Policijske postaje Velika Gorica od 09.01.2018. (list 11-12 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 13-21 spisa), izvode po transakcijskom računu od 20.3.2018. i 12.3.2021. (list 30-31 spisa), fotografije vozila tužitelja (list 32-50 spisa), izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku prof.dr.sc. Borisu Božiću, neurokirurgu 23.11.2022. (list 82-83 spisa), dokaz usmenim očitovanjem vještaka dr. Borisa Božića na ročištu održanom dana 5. veljače 2024. (list 97-98 spisa), te je saslušan tužitelj na ročištu održanom dana 5. veljače 2024. (list 99 spisa), zdravstveni karton tužitelja (list 107-120 spisa), dokaz ponovnim usmenim očitovanjem vještaka dr. Borisa Božića na ročištu održanom dana 22. svibnja 2024. (list 126-127 spisa), izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima dr. Živku Gnjidiću i dr. UD od 26. lipnja 2024. (list 134-136 spisa), dokaz usmenim očitovanjem vještaka dr. Živka Gnjidića i dr. UD na ročištu održanom dana 17. veljače 2025. (list 155-156 spisa).

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je tužbeni zahtjev za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete s osnove tuđe pomoći te troškova liječenja zbog posljedica ozljeđivanja tužitelja u prometnoj nezgodi koju je uzrokovao osiguranik tuženika.

6. Nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost za štetno događaj, kao i da je u mirnom postupku za neimovinsku štetu tuženik isplatio tužitelju nesporni iznos naknade od 12.500,00 kn / 1.659,04 eur.

7. Sporno je je li tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena nakon isteka roka potrebnog za zastaru potraživanja. Sporno je i je li tužitelj doprinio nastanku štete radi nevezivanja sigurnosnim pojasom u vrijeme nezgode, kao i osnova i visina štete preko isplaćenog iznosa naknade neimovinske štete, te zatraženi tijek zatezne kamate.

8. Štetni događaj u kojem je prema navodima tužbe tužitelj zadobio ozljede iz priložene dokumentacije dogodio se 21. prosinca 2017, a ovu tužbu radi naknade neimovinske i imovinske štete kao posljedice ozljeđivanja u tom događaju, tužitelj je podnio 31. ožujka 2021.

9. Prema odredbi čl. 230. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - dalje: ZOO) tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila.

10. Prema sadržaju potvrde Policijske postaje Velika Gorica od 9. siječnja 2018. (list 11-12 spisa), izdana na zahtjev tužitelja, u nezgodi su u svojstvu vozača osobnih vozila sudjelovali tužitelj i osiguranik tuženika PD kojem je u vezi nezgode izdan obvezni prekršajni nalog zbog počinjenja prekršaja iz čl. 57. st. 2. i 7. u vezi čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s njima su na mjestu događaja policijski službenici obavili obavijesni razgovor, fotografirali su i skicirali mjesto predmetne nezgode od 21. prosinca 2017., te su ozlijeđenog tužitelja uputili u KBC „Zagreb“.

11. Iz nalaza i mišljenja provedenog medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku neurokirurgu, dr. Borisu Božiću proizlazi da je tužitelj u prometnoj nezgodi od 21. prosinca 2017. stradao kao vozač u osobnom automobilu uslijed čega je zadobio trzajnu ozljedu vratne kralježnice klasificiranu po Quebec ljestvici kao st. II i zbog koje kod tužitelja nisu zaostale trajne tjelesne posljedice niti je zaostalo naruženje. Na temelju priložene medicinske dokumentacije vještak je mišljenja da se liječenje tužitelja vezano za opisanu trzajnu ozljedu vratne kralježnice stabiliziralo, odnosno završilo, 12. siječnja 2018.

Povišeni krvni tlak i pretilost kod tužitelja prema mišljenju vještaka nije u vezi sa predmetnim štetnim događajem, niti su opravdani troškovi liječenja za koje je tužitelj dostavio račune u spis, a isti su izvršeni u privatnim poliklinikama i privatnim ordinacijama.

Vještak smatra da su se isti mogli obavljati u okviru ustanova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao što je zbog povišenog krvnog tlaka u K.B. Dubrava 30.1.2018. tužitelj obavio pregled po kardiologu (list 17 spisa), koji nije vezan za štetni događaj, osim pregleda neurologa koji se također mogao obavljati u okviru ustanova HZZO.

Vještak je mišljenja da je tužitelj fizičke boli trpio po ozljeđivanju jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta 5 dana, a slabijeg intenziteta još 2 tjedana.

Tužitelj je trpio primarni strah koji nastaje u vrijeme ozljeđivanja bio je intenzivan i kratkotrajan, sekundarni strah vezan za posljedice ozljeđivanja tužitelj je trpio jačeg intenziteta u trajanju od jednog dana, srednjeg intenziteta u trajanju od četiri dana te se potom nastavlja kasni strah u trajanju od deset dana.

Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega kroz tjedan dana po dva sata dnevno, te deset dana dok su bili prisutni bolovi jačeg, srednjeg i manjeg intenziteta. Potrebna tuđa pomoć i skrb je bila radi pripreme jela, održavanje osobne higijene, odvoženja i vraćanja tužitelja na liječničke preglede.

12. Na prigovore tužitelja pisanom nalazu i mišljenju vještaka dr. Božića u cijelosti, a posebno u dijelu da kod tužitelja zbog ozljeđivanja u štetnom događaju nisu zaostale trajne tjelesne posljedice, te da je liječenje tužitelja završilo 12. siječnja 2018., vještak je na ročištu održanom 5. veljače 2024. pojasnio da se tužitelju u štetnom događaju zbog akceleracijsko-deceleracijskih sila sraza, gdje glava kao 9x teža od vrata ide prema naprijed a potom prema natrag i desi se tzv. fenomen biča, dogodilo istegnuće postranične muskulature vrata, koja se očituje bolom u zatiljnom dijelu i bolom u vratu. Vezano za danu ozljedu ista je klasificirana po QBC ljestvici kao stupanj II, što znači klinički bol i istegnuće mišića vrata kako je opisao. Učinjena hitna radiološka obrada - RTG vrata ukazala je i na početnu degenerativnu bolest tužitelja - kalcifikati u predjelu segmetna C5-C6.

Učinjene funkcijske snimke vrata, gdje se vratna kralježnica promatra u dinamičnim kretnjama prema naprijed i prema natrag su bile uredne, što znači da nije bilo oštećenja neuralnih struktura, jer je stražnja interkorporalna linija bila održana. Vještak je naveo i da je prije štetnog događaja tužitelj imao povišen krvni tlak, da je isti dijelom bio povišen i kod štetnog događaja što je i za očekivati s obzirom na prisutni stres. Pri pregledu tužitelja zamijetio je tek terminalno limitirane kretnje vrata prema natrag što se može povezati i za degenerativnu bolest kralježnice, pa je shodno tome ocijenio da kod tužitelja ne zaostaje trajno umanjenje životne i radne aktivnosti, a da su intenzitet i trajanje bolova, pretrpljeni strah, potrebna tuđa pomoć, sukladni gore opisanom nalazu trzajne ozljede vrata. Mišljenja je da je povišenje krvnog tlaka kod tužitelja bilo prisutno i prije predmetnog štetnog događaja. Ostao je kod mišljenja da za ocjenu posljedica ozljeđivanja tužitelja nije uzeo u obzir medicinsku dokumentaciju nakon 12. siječnja 2018. jer smatra da ista nije u vezi sa štetnim događajem od 21. prosinca 2017.

Zaključak da je liječenje završeno 12. siječnja 2018. vještak obrazlaže navodeći da je osnovna ozljeda tužitelja ozljeda vratne kralježnice, a da 12. siječnja 2018. kirurg prilikom pregleda tužitelja opisuje kretnje vrata urednim, paravertebralna muskulatura vrata više nije napeta, funkcijske snimke vrata uredne, indicira se skidanje okovratnika za vratnu kralježnicu i da je to praktički uredan neurološki nalaz vezano za opisani štetni događaj i da zbog toga drugu medicinsku dokumentaciju nije niti uzimao u obzir, ali da je prilikom svoje ocjene uzeo u obzir navode tužitelja iz nalaza od 5.1.2018. u kojem se tužitelj žalio na bolove u vratu.

Naveo je i da tužitelj ima degenerativnu bolest vratne kralježnice te zaostale bolove u vratu vežem za to, a za potrebe izrade nalaza tužitelja je pregledao i kutomjerom izmjerio postoji li smanjena pokretljivost vrata.

13. Očitujući se na ponovne prigovore tužitelja na pisani nalaz i mišljenje i nakon što je od Doma zdravlja u Velikoj Gorici službenim putem pribavljen zdravstveni karton tužitelja, vještak dr. Boris Božić je na ročištu održanom 22. svibnja 2024., naveo da je uvidom u cjelokupni zdravstveni karton utvrdio da isti počinje 9. listopada 2002., te da prije štetnog događaja nema podataka o povišenom krvnom tlaku, ali da nema niti podataka da je krvni tlak tužitelja uopće mjeren tako da se ne može očitovati vezano za isto.

Vještak je u cijelosti ostao kod svoje ranije ocjene osim za tuđu pomoć koja je bila potrebna kroz tjedan dana 2 sata dnevno kako je napisao dok su bili izraženi bolovi jačeg i srednjeg intenziteta, a potom je bila potrebna 14 dana 3 x po dva sata tjedno, dok su bili prisutni bolovi manjeg intenziteta.

S obzirom da kod tužitelja prije štetnog događaja nigdje u zdravstvenom kartonu nije našao podatak da mu je mjeren krvni tlak o istome se ne može očitovati, a ako tužitelj ustraje i dalje na istom prigovoru da dolazi u obzir učiniti dopunsko vještačenje po vještaku internisti - kardiologu, no da i dalje smatra da se posljedice vežu isključivo za doživljenu ozljedu vratne kralježnice.

Vještak je mišljenja da je učinjeni RTG vratne kralježnice ukazao na ventralne izraštaje - osteofite, što su znači degenerativne bolesti vratne kralježnice u segmentu C 5 - C 6, te da je degenerativnu bolest kralježnice potvrdio po opisu RTG.

14. Budući da je tužitelj i dalje ustrajao na prigovoru na nalaz i mišljenje vještaka dr. Borisa Božića provedeno je novo vještačenje po vještaku dr. sc. Živku Gnjidiću, spec. neurokirurgije i dr. sc. UD, internisti kardiologu od dana 26. lipnja 2024. koji su u svom nalazu naveli, a nakon što su detaljno pregledali priloženu medicinsku dokumentaciju tužitelja i pregledali tužitelja 13. lipnja 2024. , da je tužitelju uslijed predmetnog štetnog događaja kratkotrajno narušeno tjelesno i duševno zdravlje. Trzajna ozljeda mišića i tetiva i kralježnice u području vrata zahtijevala je liječenje koje je uredno obavljeno, te da je prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji liječenje tjelesne ozljede tužitelja završeno 12.1.20218.

Kod tužitelja su bolovi jačeg intenziteta trajali dva dana, srednje jaki bolovi trajali su pet dana, dok su manji bolovi trajali dva tjedna nakon predmetnog štetnog događaja.

Primarni strah koji je nastao za vrijeme ozljeđivanja bio je intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah jačeg intenziteta vezan za posljedice ozljeđivanja je trajao jedan dan, strah srednjeg intenziteta trajao je četiri dana i trajanje kasnog straha je bilo deset dana.

Za vrijeme nakon štetnog događaja postojalo je značajno smanjenje životnih aktivnosti u trajanju sedam dana, a umjereno smanjenje životnih aktivnosti bilo je daljnjih petnaest dana.

Potrebna tuđa pomoć i skrb bila je sedam dana po dva sata dnevno dok su bili bolovi jačeg i srednjeg intenziteta. Tuđa pomoć se sastojala od nabave i pripreme jela, održavanje osobne higijene te odvoženje i vraćanje na medicinske preglede. Sve medicinske pretrage koje su bile vezane za štetni događaj mogle su se obaviti u ustanova s kojima HZZO ima potpisani ugovor.

Vještaci su mišljenja da postavljena dijagnoza povišenog krvnog tlaka nije u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem. Povišeni krvni tlak Hypertensio arterialis essentialis-primaria, kako govori samo ime dijagnoze postavljene od liječnika primarne zaštite, bolest je nepoznatog porijekla, a za koju pojavnost su povezani prisutni čimbenici kardiovaskularnog rizika, kao i da je te čimenike kardiovaskularnog rizika (debljina, hiperkolesterolemija, pušenje i genetske disopzicije) imao tužitelj i prije štetnog događaja.

15. Nakon prigovora tužitelja na pisani nalaz i mišljenje vještaka dr. Živka Gnjidića i dr. UD, isti su na ročištu održanom 17. veljače 2025. u svom usmenom očitovanju u cijelosti ostali kod svog pisanog nalaza i mišljenja, posebno da kod tužitelja nije zaostalo trajno oštećenje životnih aktivnosti i da iz priložene dokumentacije nema dokaza da je arterijska hipertenzija posljedica opisanog štetnog događaja. Iako se pojavnost povišenog krvnog tlaka prema priloženoj dokumentaciji registrirala nakon štetnog događaja, ipak iz dokumentacije da nisu vidljive vrijednosti krvnog tlaka prije štetnog događaja. Budući da je tužitelj imao veći broj čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti pa i u koje spada i hipertenzija prema medicinskoj znanosti zaključuju da je nastanak hipertenzije posljedica tih čimbenika prije štetnog događaja.

Vještak dr Gnjidić naveo je da istegnuće mišića vrata predstavlja najlakši oblik trzajne ozljede vrata i u pravilu takve ozljede nakon kratkotrajnog konzervativnog liječenja prolaze bez trajnih posljedica. Budući da je iz med. dokumentacije razvidno da je tužitelj i prije štetnog događaja imao degenerativne promjene vratne kralježnice ovakva jedna lagana trzajna ozljeda na takvoj kralježnici ostavlja veću štetu nego da se radi o kralježnici posve mladog i zdravog čovjeka. Mjerenjem pokretljivosti vratne kralježnice našao je smanjene amplitude pokreta pa ih je pripisao ili objasnio kao posljedicu navedene ozljede mada s obzirom na njegovu konstituciju, a radi se o čovjeku nižeg rasta, izrazito pretilom s debelim vratom i nije moguće posve pouzdano i egzaktno izmjeriti pokretljivost vratne kralježnice. Ipak, s obzirom na poznate okolnosti traume i smanjenje pokretljivosti doveo je to u uzročno posljedičnu vezu te navedeno smanjenje pokretljivosti ocijenio s 2% smanjenja opće životne i radne sposobnosti uz obrazloženje da je postotak posljedice ozljeđivanja u štetnom događaju zapravo privremen za razdoblje koje je naveo u pisanom nalazu i mišljenju, odnosno kratkotrajnu narušenost tjelesnog i duševnog zdravlja, značajno 7 dana, a potom umjereno smanjenje životnih aktivnosti tužitelja trajalo je daljnjih 15 dana. Za ocjene bolova i straha naveo je da su u pravilu vrlo subjektivne kategorije i za oštećenika, a i za liječnika vještaka jer nemaju pouzdane mjerne instrumente s kojima bi te fenomene ocijenili.

Vještaci zaključuju da s obzirom da su utvrdili da tužiteljeva hipertenzija nije posljedica štetnog događaja, učinjene pretrage da su privatna stvar tužitelja.

16. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. Borisa Božića, dr Živka Gnjidića i dr UD, kao detaljne, stručne i obrazložene sačinjene na temelju medicinske dokumentacije, zdravstvenog kartona kao i kliničkog pregleda tužitelja i u skladu s pravilima medicinske znanosti te u bitnom međusobno podudarne, posebno u dijelu da su posljedice ozljeđivanja vratne kralješnice kod tužitelja bile prisutne najdulje 3 tjedna po svim kriterijima koji bi eventualno opravdali tužitelju dosuditi naknadu neimovinske i imovinske štete iz štetnog događaja. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da je liječenje ozljede vratne kralješnice tužitelja u štetnom događaju završeno 12. siječnja 2018., kao i da tužiteljeva dijagnoza povišenog krvnog tlaka i troškovi liječenja vezano uz tu dijagnozu, nisu u uzročnoj vezi sa štetnim događajem, već da je riječ o bolesti nepoznatog porijekla koju mogu uzrokovati razni čimbenici kardiovaskularnog rizika koji su kod tužitelja bili prisutni i prije štetnog događaja. Pri tom je sud uzeo u obzir da je tužitelj i nakon usmenog očitovanja vještaka ustrajao kod prigovora na njihov nalaz i mišljenje, ali da nije predlagao novo vještačenje, dok tuženik nalazima nije prigovarao.

17. S obzirom na detaljno obrazloženi zaključak vještaka da ne postoji uzročno posljedična veza između tužiteljevog povišenog krvnog tlaka i predmetnog šetnog događaja, sud je radi nepodudarnosti s mišljenjem vještaka ocijenio neodlučnim za ishod ovog postupka iskaz tužitelja na ročištu održanom 5. veljače 2024. u dijelu da je povišeni krvni tlak kod njega izmjeren nakon prometne nezgode, a da on prije nezgode nije niti mjerio krvni tlak niti je imao ikakvog saznanja da bi mu isti mogao biti povišen, kao i da nije nikada osjećao niti tegobe vezano za vratnu kralježnicu i da se ponovno obratio liječniku, ali u KB Dubrava, i to 30. siječnja 2018. jer je i dalje osjećao jake bolove u vratu i bio je nezadovoljan pregledom u KBC Rebro 12. siječnja 2018.

18. Prema zaključku suda a na temelju izloženih činjeničnih utvrđenja, tužitelj je u štetnom događaju od 21. prosinca 2017. zadobio ozljedu vratne kralješnice i liječenje te ozljede završeno je 12. siječnja 2018., a račun u iznosu od 3,32 eur koji je izdan u vezi s tim liječenjem dospio je 14. siječnja 2018. Nadalje, za osobu koja je uzrokovala prometnu nezgodu tužitelj je mogao znati i znao je neposredno nakon štetnog događaja kada su u vezi istog uredovali policijski službenici, kako to proizlazi iz potvrde od PP Velika Gorica od 9. siječnja 2018. koja je tužitelju tada izdana na njegov zahtjev.

19. Budući da sukladno odredbi čl. 230. st. 1. ZOO tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, a to je u konkretnom slučaju 12. siječnja 2018., to je početak trogodišnjeg zastarnog roka počeo teći 13. siječnja 2021., pa je osnovan tuženikov prigovor da je tužba u ovoj pravnoj stvari od 31. ožujka 2021. podnesena nakon isteka trogodišnjeg roka zastare.

20. Slijedom izloženog, na temelju odredbe čl. 230. st. 1. ZOO u vezi čl. 219. i čl. 221.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) tužbeni zahtjev u cijelosti je odbijen kao neosnovan, pa za ocjenu neosnovanosti tužbenog zahtjeva ostale sporne okolnosti sud nije našao potrebnim posebno obrazlagati.

21. Odluka o troškovima postupka tuženika temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u vezi čl. 155. ZPP, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 126/22 i 138/23- dalje: Tarifa)

22. Tuženiku je priznat trošak zastupanja po ovlaštenom punomoćniku – odvjetniku i to za pristup na ročište 17.2.2025. prema Tbr. 9/1- 100 bodova, a što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 eur (s paušalom) iznosi 200,00 eur, uvećan za 25% PDV-a u iznosu od 50,00 eur ili ukupno 250,00 eur.

23. Budući da tuženik nije pristupio na ročište za objavu presude taj zatraženi trošak nije mu priznat, kao ni trošak pristojbe na odgovor na tužbu, jer isti dospijeva pravomoćnošću odluke sukladno omjeru uspjeha u sporu.

24. Odluka o zateznim kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP.

U Zagrebu, 3. ožujka 2025.

Sutkinja

Boška Pavičić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika