REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Ovr-3584/2024-76
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Vladimiru Dimanovskom, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja ĐP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Davoru Lazić, odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenika PP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Luki Kipa, odvjetniku iz Zagreba, radi ovrhe, bez održavanja ročišta, 28. veljače 2025.
r i j e š i o j e
I.
Prihvaća se žalba ovršenika RP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], podnijeta 19. studenog 2021. protiv ovosudnog rješenja o ovrsi poslovni broj Ovr-1980/19-40 od 4. studenog 2021. te se navedeno rješenje ukida, a ovršni prijedlog ovrhovoditelja ĐP iz [adresa] se odbija.
II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe u ovom predmetu.
III. Nakon pravomoćnosti točke I. ove izreke, nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda brisanje zabilježbe rješenja o ovrsi pod brojem Z-59227/21 u [broj poduloška] knjige položenih ugovora k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1.Rješenjem o ovrsi naznačenim u izreci ovog rješenja određena je ovrha protiv ovršenika radi namirenja tražbine ovrhovoditelja i to na nekretnini ovršenika.
2.Unutar zakonskog roka ovršenik podnosi žalbu protiv rješenja o ovrsi u kojoj, između ostalih žalbenih navoda u bitnome navodi da se radi o ovršenikovoj jedinoj nekretnini, a ujedno ukazuje na nesrazmjer vrijednosti nekretnine i tražbine ovrhovoditelja.
3.Ovrhovoditelj nije dostavio odgovor na žalbu.
4.Preostali navodi ovršenika nisu od značaja za ovaj postupak.
5.Žalba ovršenika je pravovremena i osnovana, a prijedlog za odgodu ovrhe nije osnovan.
6.Sud je izvršio pregled spisa i popratne dokumentacije te je utvrđeno da je predložena i određena ovrha na nekretnini ovršenika i to stanu u prizemlju koji se sastoji od 3 sobe i ostalih prostorija površine 102.27 čm na adresi u [adresa], upisanoj u zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška], [broj poduloška], k. o. [katastarska općina].
7.Na nekretnini postoji upisano založno pravo u korist založnog vjerovnika DP iz [adresa] pod brojem Z-17924/16 u iznosu od 351.566,00 kuna, založno pravo u korist vjerovnika VP iz [adresa] pod brojem Z-6998/19 za iznos od 800.000,00 kuna, založno pravo u korist ĐPŽ iz [adresa] pod brojem Z-25417/19 u iznosu od 450.000,00 kuna te zabilježba rješenja o osiguranju u korist Medika d.d. pod brojem Z-27948/19 na iznos od 385.602,99 kuna.
8.Navedeni iznosi ne sadrže visinu kamate niti popratne troškove i isti se u ovršnom postupku obračunavaju tek nakon što nekretnina bude prodana na javnoj dražbi i dosuđena kupcu.
9.Vrijednost tražbine određene ovosudnim rješenjem o ovrsi iznosi 110.000,00 kuna bez kamata i troškova postupka.
10.Odredba članka 51. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/12, 25/13, 93/14, 73/17,dalje: OZ) određuje da sud prvog stupnja u povodu žalbe protiv rješenja o ovrsi može žalbu prihvatiti ako ocijeni da je osnovana te, u cijelosti ili djelomice, doneseno rješenje o ovrsi preinačiti i ovršni zahtjev odbiti, ili ukinuti rješenje o ovrsi i ovršni prijedlog odbaciti ili oglasiti se stvarno ili mjesno nenadležnim i predmet ustupiti nadležnom sudu, osim u slučajevima iz članka 52. OZ-a.
11.Iz navedenog je vrlo vjerojatno i izvjesno, budući da je ovršni postupak strogo formalne naravi, da će tražbina ovrhovoditelja ostati u cijelosti nenamirena u slučaju da dođe do prodaje nekretnine na javnoj dražbi, odnosno da će doći do namirenja isključivo sudskih pristojbi i predujmova i to stoga što su svi zalozi, osim onog u korist Medika d.d., upisani prije zabilježbe rješenja o ovrsi pod brojem Z- 32137/19, čak i bez obzira na činjenicu da se vode postupci ovrhovoditelja radi pobijanja pravnih radnji ovršenika i trećih osoba (koje su prema navodima ovrhovoditelja zajedno sa ovršenikom sklopili ugovore o založnom pravu koje je po redu upisa ispred zabilježbe ovrhe).
12.U svrhu provjere ravnoteže između stranaka, sud je tražio podatke o tržišnoj vrijednosti nekretnine ovršenika od porezne uprave koja je stan procjenila na oko 2.000,00 Eur po m2, dakle stan bi vrijedio oko 200.000 Eur na dražbi, s time da se navedeni stan na prvoj dražbi može prodati za nižu cijenu, ali ne nižu od 4/5 odnosno ne nižu od 3/5 na drugoj dražbi.
13.Dakle, očito je da je u konkretnom slučaju došlo do narušavanja pravične neravnoteže između interesa ovrhovoditelja i ovršenika i to stoga što tražbina ovrhovoditelja neće biti namirena niti djelomično, a ovršenik će ostati bez nekretnine za koju tvrdi da joj je jedina kojom raspolaže, čime će u stvari i dalje ovršenik ostati dužan ovrhovoditelju cjelokupan iznos tražbine, no ostat će bez vlasništva nad nekretninom.
14.Također, vrlo je izvjesno da niti ostali vjerovnici osim prvog u redu naplate neće biti namireni niti djelomično jer se, u pravilu, nekretnine prodaju tek na drugoj dražbi, dakle – upitno je bi li ova nekretnine postigla i svoju tržišnu vrijednost, a kamoli vrijednost svih tražbina koje iznose oko 200.000,00 Eur bez kamata, a kamate se prve namiruju nakon troškova postupka.
15. Sud ne može prejudicirati ishod postupaka koji se vode radi pobijanja pravnih radnji, a na strani ovrhovoditelja je učinjen svojevrsni propust oko zaštite svojih prava u zemljišnoj knjizi odnosno postojali su načini za zaštitu tražbine ovrhovoditelja koji bi doveli do uspješne ovrhe, no ta prava ovrhovoditelj nije koristio. I sada postoji mogućnost čuvanja prednosnog reda na način da ovrhovoditelj, koji bi trebao biti svjestan da ovršni postupak teče brže od parničnog postupka jer je hitan, zatraži zasnivanje prisilnog založnog prava temeljem ovršne isprave, čime bi sačuvao svoj prednosni red u naplati, a s druge strane ne bi ustrajao na vođenju ovršnog postupka koji će, gotovo izvjesno – temeljem sadašnjeg stanja zemljišne knjige koje su jedino uvažava pri namirenju – završiti tako da se ovrhovoditelj neće namiriti, ali će zato sud namiriti prve u redu naplate.
16. Iz gore navedenog, stav je suda da nije u interesu ovrhovoditelja u ovom trenutku tražiti ovrhu, a donošenje rješenja o ovrsi u ovom trenutku, dok još nisu okončane parnice koje ovrhovoditelj vodi protiv ovršenice i trećih osoba radi pobijanja pravnih radnji, povrijedilo bi načelo pravične ravnoteže između stranaka, kako je to sud obrazložio prethodno jer bi ovršenica ostala bez nekretnine (sud nije pronašao drugu vrijednu imovinu svojim dopisima nadležnim tijelima i FINA-i te poreznoj upravi), a ostala bi dužna ovrhovoditelju gotovo cijeli iznos (jer iznosi iz zemljišne knjige i dalje vrijede i vrijedit će sve do okončanja parničnih postupaka koji mogu trajati i po nekoliko godina, dok ovršni postupak teče brže).
17.Slijedom navedenog, sud je temeljem čl. 51. st. 2. OZ-a odlučio kao pod točkom I. izreke imajući u vidu odredbu čl. 80.b. OZ-a, dok je u vezi točke II. izreke temeljem čl 65. OZ-a odlučio kao u izreci jer je ovrha obustavljena pa do odgode i ne može doći.
U Zagrebu, 28. veljače 2025.
S u d a c :
Vladimir Dimanovski
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe. Žalba se podnosi putem ovog suda, nadležnom Županijskom sudu, u tri primjerka, u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja.
DNA:
1. Ovrhovoditelju po pun.
2. Ovršeniku po pun.
3. ZK odjelu, nakon pravomoćnosti
4. spis
