REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-897/2023-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Marini Braje Meznarić, u pravnoj stvari tužitelja KL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Blaženka Musulin, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupan po punomoćnici Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici iz Zagreba, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 23. siječnja 2025., održane u prisutnosti punomoćnice tužitelja LL, odvjetničke vježbenice te punomoćnice tuženika Ane Pintar, odvjetnice, dana 28. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju OL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 4.542,04 eura, zajedno sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena za razdoblje od dospijeća do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim na iznose od:

-4.242,27 eura, od 17.05.2023. do isplate,

- 299,77 eura, od 28.02.2025. do isplate, sve u roku od 15 dana.

II Odbija se tužitelj u preostalom dijelu tužbenog zahtjeva, a da mu tuženik isplati iznos od 1.611,66 eura i sa zatraženom zateznom kamatom na taj iznos, te da mu tuženik isplati zateznu kamatu na iznos od 299,77 eura, tekuću od 17.05.2023. do 27.02.2025.

III Nalaže se tuženiku platiti tužitelju parnični trošak u visini od 1.831,81 eura, sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ove presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 19.07.2022., oko 9,00 sati, u Zagrebu, na adresi [adresa], kod poslodavca Brodometalurgija d.o.o., na radnom mjestu armirača, za vrijeme redovnog radnog vremena ozlijeđen prilikom obavljanja radnog zadatka. Poslodavac je u vrijeme nezgode imao uredno sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti kod tuženika, a tužitelju je zadobivena ozljeda priznata ozljedom na radu. U predmetnoj nezgodi tužitelj je zadobio tjelesne ozljede radi kojih mu je pružena liječnička pomoć, te je odmah po nastanku štetnog događaja odvezen u KBC Sestre Milosrdnice a gdje je tužitelj hospitaliziran. Zbog zadobivenih ozljeda trpio je intenzivne i dugotrajne fizičke bolove i strah, a zadobivene ozljede smanjile su njegovu opću životnu i radnu sposobnost zbog čega trpi duševne boli, zaostalo mu je naruženje te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tužitelj se u cilju mirnog rješenja spora obratio tuženiku Odštetnim zahtjevom od dana 06.04.2023., no tuženik nije dostavio prihvatljivu ponudu. Obzirom na navedeno, tužitelj potražuje od tuženika iznos naknade štete za povredu prava osobnosti iz čl. 19. ZOO-a, i to za povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje, pravičnu novčanu naknadu sukladno čl. 1100. st. 2. ZOO-a. Nadalje ističe da mu je tuženik u mirnom postupku isplatio nesporan iznos od 1.547,55 eura s naslova naknade štete, a u koji iznos je tuženik uračunao suodgovornost tužitelja u omjeru od 50%, te ugovorenu franšizu od 10%. Tužitelj smatra kako je suodgovornost pogrešno utvrđena u navedenom omjeru, te priznaje suodgovornost u omjeru od 20%. Tijekom postupka tužitelj smatra da ukupna neimovinska i imovinska šteta po osnovi tuđe pomoći i njege koja mu pripada iznosi 10.481,20 eura, a uz suodgovornost u omjeru od 20%, te imajući u vidu isplaćeni mu iznos naknade štete od 1.547,55 eura, ista iznosi 6.837,41 eura, koji iznos umanjen za franšizu od 10% iznosi 6.153,70 eura, koji iznos tužitelj potražuje od tuženika, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 17.05.2023. do isplate. Tužitelj potražuje i parnični trošak sa zateznom kamatom.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da ne osporava pasivnu legitimaciju, štetni događaj, pravnu osnovu tužbe i odgovornost svoga osiguranika za isti. Pasivna legitimacija tuženika zasniva se na polici osiguranja broj: [broj police osiguranja], kojom je osiguran poslodavac tužitelja od rizika odgovornosti prema djelatnicima. Obveza tuženika ograničena je svotom osiguranja i ugovorenom franšizom od 10%. Franšiza iznosi 10%, a najmanje 132,72 eura. Osporava se isključiva odgovornost osiguranika tuženika, potraživana visina naknade štete i zatezna kamata na istu. Točan je navod tužitelja da je ozlijeđen na radu kod svoga poslodavca, a osiguranika tuženika, Brodometalurgija d.o.o., međutim tužitelj ispušta navesti sam tijek štetnog događaja i okolnosti u kojima je do istoga došlo. Do štetnog događaja je došlo tijekom radova osiguranika tuženika u mjestu [adresa], u [adresa] kojom prilikom je tužitelj ostavio stroj kojim je radio i bez poziva i bez potrebe otišao pomoći drugom radniku na njegovom stroju. Tužitelj nije obučen za rad na stroju na kojem se je ozlijedio, niti mu je taj stroj povjeren na upravljanje. Tužitelj je navedenoga svjestan, zbog čega priznaje svoj doprinos štetnom događaju, međutim, tužitelj svoj doprinos želi što je više moguće umanjiti. Naprotiv, njegovo postupanje treba razmotriti objektivno. Doprinos ozlijeđenoga radnika u situacijama kada bez naloga poslodavca koristi sredstva za rad za koja nije obučen jeste znatno veći od 20%, koliko tužitelj priznaje. Tužitelj je u utuženom štetnom događaju zadobio višestruki prijelom distalne falange lijevog kažiprsta i otvorenu ranu lijevog dlana. Provedeno je operativno liječenje radi repozicije i ostenosinteze ulomaka. RTG obradom tijekom liječenja utvrđeno je da nakon operativnog zahvata nije bilo pomaka ulomaka. Liječenje je proteklo uredno. Temeljem tužiteljeve medicinske dokumentacije, tuženik je tužitelju isplatio iznos od 1.547,55 eura u svojstvu namirenja naknade neimovinske i popratne imovinske štete te se osporava ijedan drugi potraživani iznos, kao i zatezne kamate na taj iznos. Navedena isplata u ovome predmetu nije sporna činjenica. Tuženik je prilikom isplate naknade štete tužitelju uzeo u obzir njegov doprinos štetnom događaju do 50% i franšizu od 10%. Slijedom svega naprijed navedenoga, tuženik predlaže odbiti tužbu s tužbenim zahtjevom u cijelosti te obvezati tužitelja da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka sa pripadajućom zateznom kamatom.

3. Sud je proveo dokaze uvidom u: Prijavu o ozljedi na radu poslodavca Brodometalurgija d.o.o. od 20.07.2022., medicinsku dokumentaciju, Odštetni zahtjev, Dopis tuženika punomoćniku tužitelja od 10.05.2023., Policu osiguranja broj [broj police osiguranja], Privitak Polici odgovornosti, Izjavu osiguranika o štetnom događaju - imovinska odgovornost od 20.04.2023., Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu od 21.09.2022., provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Tomislavu Trajbaru, saslušan je svjedok EL, te tužitelj kao stranka u postupku.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev uglavnom osnovan.

5. Između stranaka je neprijeporna pasivna legitimacija tuženika i nastanak štetnog događaja.

6. Iz Prijave ozljedi na radu od 20.07.2022., slijedi da je tužitelj nastradao tijekom rada kod poslodavca Brodometalurgija d.o.o. kada je radeći u pogonu za obradu željeza, armiračnici, pomagao kolegi pri radu na drugom stroju za obradu željeza tj. pri savijanju željeznih šipki. Također, da je tužitelj nesvjesno u trenutku rada stroja gurnuo ruku na mjesto gdje se šipka savija, te mu je stroj uhvatio dlan i kažiprst lijeve ruke, nakon čega se stroj automatski zaustavio završivši zadanu radnju.

7. Iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu od 21.09.2022., slijedi da je tijekom inspekcijskog nadzora provedenog 31.08.2022., povodom štetnog događaja, osiguraniku tuženika izrečeno usmeno rješenje kojim se zabranjuje obavljanje radnog postupka ručnog prihvaćanja šipki koje stroj za savijanje proizvođača Schnell savija, a da se ruke radnika pri tom nalaze u blizini rotirajućih dijelova stroja.

8. Iz iskaza svjedoka HL, voditelja armiračnice kod poslodavca Brodometalurgija d.o.o., slijedi da je bio poslovođa i nadređen tužitelju, te da je tužitelj toga dana radio na stroju za izradu "jahača" što je trodimenzionalna armatura koja se stavlja između dvije mreže, dok je svjedok radio na stroju proizvođača Robomaster, na kojem je tužitelj znao raditi i prije štetnog događaja. Nadalje, da stroj na kojem je radio ima fiksni i mobilni dio i na njemu se savija armatura, a kada je ubacio par šipki kako bi ih stroj savio, uočio je da jedna šipka nije izbačena iz kučišta stroja, odnosno zapela je u stroju. Svjedok iskazuje da je uobičajeno da kada šipka zapne u stroju, da se tada rukom izbaci iz njega. U to vrijeme stroj miruje i nema opasnosti da se bilo što dogodi radniku. Međutim da je tužitelj došao bez njegovog poziva da mu pomogne, te su izmjerili duljinu šipke koja treba biti izrađena po nacrtu, u točnim dimenzijama i savijena pod određenim i zadanim kutem, što su mjerili u stroju koji je mirovao. Nadalje, da je nakon korekcije šipke on otišao na komandni pult te je pokrenuo ponovno stroj da se šipke do kraja saviju i da se time završi operacija. Tužitelj je misleći da stroj neće sam izbaciti šipke, krenuo rukom prema njima i tada ga je klin, koji je sastavni dio stroja, stisnuo uz šipke.

9. Tužitelj u bitnom iskazuje kao i svjedok EL, potvrđujući da mu je radne zadatke isti zadavao, te ga je uvodio u posao. Nadalje iskazuje da je uočio da je HL dok je radio na Robomasteru, zapela šipka, te je odlučio pomoći mu. U jednom trenutku je krenuo uzeti šipke koje su virile iz stroja vrlo kratko, što je uključivalo i šipku koja je bila zaglavljena, a kako to nije mogao učiniti na način da šipke primi za krajeve koje su virile iz stroja, jer bi tada bio preblizu klina koji ih stišće, te ih nije mogao dohvatiti desnom rukom, u pokušaju da ih uhvati ispred klina, mu se tijelo nagnulo i klin je dohvatio njegovu lijevu ruku i stisnuo je uz šipke. Tužitelj potvrđuje da je čuo da se stroj pokrenuo prije nego li je htio dohvatiti šipke, međutim da je odlučio krenuti zbog toga što se šipka zaglavila i zbog toga što su bile kraće, pa dakle, nije čekao da stroj bude ugašen.

10. Rezimirajući navedene iskaze sud je utvrdio da je tužitelj došao pomoći svom kolegi HL koji mu je bio nadređen i koji mu je inače zadavao radne zadatke. Stoga, kako se radi o nadređenoj osobi tužitelju koja je tada radila na stroju proizvođača Robomaster i koji je prihvatio pomoć tužitelja, nema nikakve suodgovornosti tužitelja za nastanak štetnog događaja u samoj okolnosti da je pomagao nadređenoj mu osobi. Pri tome valja ukazati da iz iskaza svjedoka i tužitelja slijedi da je tužitelj i ranije obavljao poslove na ovom stroju. Tako svjedok iskazuje da je tužitelj znao raditi i prije štetnog događaja na tom stroju, kada mu je dao taj zadatak, dok tužitelj navodi da je na istom radio češće nego na stroju marke Schnell koji je manji stroj. Suodgovornost tužitelja u nastanku štetnog događaja u omjeru od 20%, sud nalazi u činjenici da je u trenutcima dok je stroj radio tužitelj posegnuo u njega desnom rukom kako bi primio šipke ispred klina, zajedno s jednom zaglavljenom, pri čemu je zbog položaja tijela i blizine lijeve ruke rotirajućem dijelu stroja, ista tužitelju ozljeđena zbog pritiska klina. Time je tužitelj postupio nesmotreno i nije uložio dužnu pažnju koja se zahtjeva za rad na stroju s pokretnim djelovima koji su opasne stvari, čime je pridonio nastanku štetnog događaja. Međutim, osiguranik tuženika s druge strane nije poduzeo odgovarajuće mjere kako bi radnike upozorio na opasnosti samog stroja, jer osim što tako slijedi iz citiranog Zapisnika o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu od 21.09.2022., kojim je osiguraniku tuženika izrečeno usmeno rješenje kojim se zabranjuje obavljanje radnog postupka ručnog prihvaćanja šipki koje stroj za savijanje proizvođača Schnell savija, a da se ruke radnika pri tom nalaze u blizini rotirajućih dijelova stroja, navedeno slijedi i iz iskaza svjedoka HL. Naime, svjedok iskazuje da je osobno obučavao svakog radnika za rad na stroju, uz prikaz nekoliko primjera kako će se istim koristiti, te radnika pusti da radi na tom stroju kada je siguran da je radnik shvatio kako će se stroj ponašati i kako će istim upravljati, što sud smatra paušalnim i nedovoljnim obučavanjem za rad na konkretnom stroju, sasvim neovisno što su na istom postojale upute za rad, te znakovi opasnosti (iskaz svjedoka HL). Pri tome je sasvim neodlučno da li se radilo o stroju prizvođača Schnell ili proizvođača Robomaster, na kojem je stradao tužitelj, a koji posljednji stroj je veći, kompliciraniji i opasniji, kako to slijedi iz iskaza svjedoka.

11. U pogledu odgovornosti za nastanak štetnog događaja i nastalu štetu tužitelju, kao i odgovornosti za naknadu te štete valja uputiti na odredbu čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14,118/14,154/14, 94/18, 96/18 - dalje ZZR) kojom je propisano da se za ozljedu na radu i profesionalnu bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječu od rada, i poslodavac za njih odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Odredbom st. 2. istog članka određeno je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku određena je i odredbama čl. 111. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 89/19 - dalje ZR). Tako je odredbom stavka 1. ovog članka propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Stavkom 2. istog članka određeno je kako se pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog članka odnosi i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa. Poslodavac koji odgovara prema kriteriju uzročnosti (objektivna ili kauzalna odgovornost) može se te odgovornosti osloboditi pod pretpostavkom iz odredbe članka 25. st. 2. ZZR-a i podredno pod pretpostavkama iz odredbe čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08,125/11, 78/15 - dalje ZOO). Ovim je propisima iznimno, u točno određenim slučajevima, dopušteno oslobađanje poslodavca od objektivne odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti u tri slučaja i to: a) ako je šteta nastala zbog više sile, b) ako je riječ o namjeri ili krajnjoj nepažnji radnika i c) ako je šteta nastala namjerom ili nepažnjom treće osobe, na što poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Poslodavac se ne može pozivati na ekskulpacijske razloge ako je šteta posljedica obične nepažnje radnika ili treće osobe. Dakle kako je u konkretnom slučaju tužitelj postupio s krajnjom nepažnjom, doprinjeo je nastanku štetnog događaja i svom ozljeđivanju u omjeru od 20%.

12. Povrijeđeno je pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl.19.st.2. u vezi s čl. 1046 ZOO-a). Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl.1100.st.1. ZOO-a). U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete, koju štetu je tužitelju dužan naknaditi tuženik. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, fizičke bolove, strah i duševne boli zbog naruženja. One su u smislu čl. 1100.st.2. ZOO-a kriteriji koji utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

13. Navedenom vještačkom nalazu dr. Tomislava Trajbara, sud je poklonio vjeru jer je po ocjeni ovog suda učinjen u skladu s pravilima medicinske struke, na logičan i uvjerljiv način, temeljem uvida u spis i medicinsku dokumentaciju i pregleda tužitelja.

14. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da je tužitelj u štetnom događaju 19.07.2022., zadobio teške tjelesne ozljede i to: višeiverni prijelom gornjeg članka lijevog kažiprsta i udarno reznu ranu lijevog dlana. Tužitelj je zaprimljen na bolničko liječenje u Kliniku za traumatologiju u Zagrebu, kada je obrađena i zašivena rana na dlanu, a nakon toga se pristupilo operativnom zahvatu kada je učinjena repozicija ulomaka i osteosinteza s dvije Kiršnerove žice. Nakon toga je tužitelj otpušten iz bolnice 24.07.2022. uz imobilizaciju, te su uslijedile mnogobrojne kontrole kirurga. Dana 23.08.2022. izvađene su žice iz lijevog kažiprsta, te je tužitelj nakon vađenja šavova upućen na fizikalnu terapiju. Vještak navodi da se tužitelj pri pregledu 08.05.2024. žali na povremene bolove i trnce u lijevom kažiprstu koji mu je smanjenog osjeta i smanjeno pokretljiv. Žali se i na smanjenje grube motorne snage lijeve šake. Pri radu se dominantno služi desnom rukom. Na dlanu lijeve šake nalazi se nepravilni blijedi do 10 cm dugi ožiljak od razderotine koji ide od tenara do korijena drugog i trećeg prsta. Lijevi kažiprst nalazi se u semifleksiji od 10 st u gornjem IF zglobu. Pasivno se da dovesti u položaj potpune extenzije. Pokretljivost je smanjena. U MCPH II zglobu flexia je moguća do 50 st, extenzija je potpuna. Flexia gornjeg IF zgloba moguća je do 80 st, extenzija je potpuna-pasivno. Donji IF zglob može se aktivno flektirati do 20 st, extenzija je potpuna. Donji članak je u usporedbi sa desnim donjim člankom kažiprsta lagano atrofičan. Pokretljivost III prsta je uredna. Gruba motorna snaga lijeve šake je za ½ snage smanjena. Na desnoj šaci su pokretljivost i funkcija uredne. Vještak nalazi da između mehanizma nastanka ozljeda i trajnih posljedica postoji direktna uzročno posljedična veza.

15. Iz nalaza i mišljenja vještaka slijedi da kod tužitelja duševne boli zbog smanjenja općih životnih i radnih sposobnosti iznose 8%, te će on opsegu morati ulagati pojačane napore u svom budućem životu i radu. Sud je imajući u vidu opseg i manifestiranja oblika smanjenja životnih aktivnosti, dob tužitelja koji je rođen 1978. i preostali očekivani životni i radni vijek, uzimajući u obzir i da je tužitelj po zanimanju magistar kineziologije, ocijenio da je primjerena novčana naknada u skladu s odredbom čl.1100. st.1. i 2. ZOO-a, za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 2.700,00 eura.

16. Vještak nalazi da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda trpio bol jakog intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, a slabijeg intenziteta još 5 tjedana. Kasniji i sadašnji bolovi ulaze u ocjenu pojačanih napora. Prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka o trajanju i intenzitetu fizičkih bolova, u skladu s odredbom čl.1100. st.1. i 2. ZOO-a, sud tužitelju po toj osnovi odmjerava pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 1.200,00 eura. Pri ovoj ocjeni sud je uzeo u obzir težinu pretrpljene ozljede, provedeni medicinski tretman, lokalitet i vrstu zadobivene ozljede.

17. Vještak nalazi da je tužitelj trpio primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan. Nakon adaptacije na novonastalo stanje, trpio je sekundarni strah zbog brige za zdravlje i ishod liječenja, jakog intenziteta kroz 4 dana, srednjeg intenziteta kroz 10 dana, te slabijeg intenziteta kroz 4 tjedna. S obzirom na jačinu i trajanje pretrpljenog straha kojeg vještak nalazi da je postojao kod tužitelja, u skladu s odredbom čl.1100. st.1. i 2. ZOO-a, sud tužitelju po toj osnovi odmjerava pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 1.000,00 eura.

18. Nadalje vještak navodi da kod tužitelja postoji naruženje zbog većeg ožiljka na lijevom dlanu, stalno vidljivog, pa ga ocijenjuje u srednjem stupnju. Na ročištu održanom 23.01.2025. sudac je izvršio uvid u odnosu na naruženje koje tužitelj ima, te je uvidom u lijevu ruku tužitelja utvrđeno da se na dlanu iste nalaze mnogobrojni ožiljci, zadebljanja, te je ruka izrazito crvene boje u području dlana i kažiprsta. Iz iskaza tužitelja slijedi da ga naruženje smeta i često skriva ruku, osobito kada ga djeca pitaju što mu se dogodilo. Stoga sud ocjenjuje da primjerena novčana naknada u skladu s odredbom čl.1100. st.1. i 2. ZOO-a, za duševne bolove zbog naruženja, iznosi 3.000,00 eura.

19. Vodeći računa o svim tim okolnostima sud je na temelju čl. 1100. st.1. i 2. ZOO-a, utvrdio tužitelju pravičnu novčanu naknadu za povredu prava osobnosti kao neimovinsku štetu u iznosu od 7.900,00 eura.

20. Nakon ozljeđivanja, vještak navodi da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć u smanjenom opsegu od 3 sata dnevno, kroz 8 tjedana. Na temelju prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka u pogledu potrebne satnice za pružanje tuđe pomoći i njege, koja je tužitelju bila potrebna u ukupnom trajanju od 168 sati, tužitelju bi pripao iznos od 557,76 eura, dok bi tužitelja valjalo odbiti za iznos od 223,44 eura, budući da po ovoj osnovi potražuje iznos od 781,20 eura. Naime, iz iskaza tužitelja slijedi da mu je pomoć i njegu pružala supruga koja mu je pomagala pri obavljanju higijene, pri oblačenju i svlačenju, te mu je bila potrebna pomoć pri obavljanju kućanskih poslova, budući je sve mogao obavljati samo s jednom rukom. Kako nema tvrdnje o osobi koja je tu pomoć pružala naplatno, treba uzeti u obzir neto zaradu osobe koja je u mjestu ispunjenja sposobna pružiti takvu pomoć. Imajući u vidu te vrijednosti, za jedan sat pomoći utvrđena je osnovanom naknada u iznosu od 3,32 eura.

21. Stoga je cjelokupna šteta tužitelju odmjerena u ukupnoj visini od 8.457,76 eura. Imajući u vidu da je između tuženika i njegovog osiguranika (poslodavca tužitelja), ugovorena franšiza od 10%, a najmanje 132,72 eura, kako je to neprijeporno između stranka, ukupni iznos odmjerene štete je valjalo umanjiti za 10%, pa isti iznosi 7.611,99 eura (8.457,76-845,77). Kada se na isti iznos uračuna doprinos oštećenika vlastitoj šteti u omjeru od 20%, šteta iznosi 6.089,59 eura (7.611,99-1.522,40). Budući da je tužitelju u mirnom postupku nesporno podmiren iznos od 1.547,55 eura, tužitelju je preostalo dosuditi po osnovi ovog štetnog događaja iznos naknade štete od 4.542,04 eura.

22. Imovinska šteta po osnovi tuđe pomoći i njege participira u sveukupnoj šteti sa 6,6% pa kako se tuženik tijekom postupka nije izjasnio po kojoj osnovi je isplaćen iznos od 1.547,55 eura, po navedenom postotku tužitelju pripada pravo na razliku imovinske štete u visini od 299,77 eura, a neimovinske štete u visini od 4.242,27 eura.

23. Zatezne kamate na dosuđenu naknadu neimovinske štete teku od dana kada je tužitelj podnošenjem pisanog izvansudskog zahtjeva, odnosno podnošenjem tužbe pozvao tuženika da mu naknadi štetu (čl.1103. ZOO-a). Međutim, kako je liječenje tužitelja završeno 17.05.2023., od tada je tužitelju priznat tijek kamate na neimovinsku štetu. Naime, opseg štete kojeg je pretrpio tužitelj mogao se utvrditi tek po dovršetku liječenja, jer su se tek dovršetkom liječenja mogle sagledati trajne posljedice ove ozljede, a o čemu ovisi visina štete.

24. Kada je sud iznos imovinske novčane štete za naknadu troškova tuđe pomoći i njege utvrdio prema cijenama na dan presuđenja, time je točno odredio i broj novčanih jedinica na koje glasi obveza dužnika, ovdje tuženika (čl.21. ZOO-a). Tim trenutkom nastupa i dospjelost utvrđenog iznosa naknade troškova tuđe pomoći i njege i tek se tada stvaraju pretpostavke za zakašnjenje tuženika. Stoga je u odnosu na imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći i njege, tužitelju tijek zatezne kamate dosuđen od dana donošenja ove presude do isplate, dok je tužitelja valjalo odbiti sa zahtjevom da mu tuženik na iznos po ovoj osnovi, plati zateznu kamatu tekuću od dana završetka liječenja 17.05.2023. do 27.02.2025.

25. Odluka o zateznoj kamati temelji se na čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41./08., 125/11. 78/15, 114/22 - dalje ZOO), te Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima "Narodne novine" broj: 156/22).

26. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 5. ZPP-a, imajući u vidu da je tuženik tijekom postupka osporavao i osnovu i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva, a trošak je odmjeren tužitelju koji je bio zastupan po odvjetniku temeljem VPS od 6.153,70 eura, temeljem važeće Odvjetničke Tarife i to za: sastav odštetnog zahtjeva u visini 100 bodova (Tbr. 32.), sastav tužbe u visini 100 bodova (Tbr. 7.t.1.), za zastupanje na ročištu od: 16.04.2024., 23.01.2025., za svako u visini od 100 bodova (Tbr. 7.t.1.,9.t.1.), za sastav podneska od: 05.09.2023., 06.06.2024., za svako u visini od 100 bodova (Tbr. 7.t.1.,8.t.1.), što ukupno iznosi 600 bodova, a imajući u vidu da jedan bod iznosi 2,00 eura, trošak iznosi 1.200,00 eura. U navedeni iznos je valjalo pridodati PDV u visini od 300,00 eura, te troškove medicinskog vještačenja u visini od 331,81 eura, pa je ukupni parnični trošak tužitelju priznat i dosuđen u visini od 1.831,81 eura. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podnesaka od: 18.04.2024, kojim tužitelj dostavlja dokaz o uplati predujma koji dokaz nije bilo potrebno dostavljati, te za sastav požurnica od: 09.10.2023., 05.12.2023., 09.09.2024., što sud smatra nepotrebnim za vođenje postupka.

27. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 28. veljače 2025.

Sudac:

Marina Braje Meznarić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku 15 dana, od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku tuženika