REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ĐAKOVU
STALNA SLUŽBA U NAŠICAMA
Trg dr. F. Tuđmana 14
31500 NAŠICE
Broj: Pn-25/2023-35
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama po sutkinji Anici Wolf kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice CRO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], protiv 1. tuženika UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE, OIB: 41141753016, Vijenac Ivana Meštrovića 14 E, Osijek, zastupana po ravnateljici CR, dipl. iur. i 2. tuženika CESTING d.o.o. OIB: 62759668985, Vinkovačka cesta 63a, Osijek, zastupan po punomoćniku Mariu Klariću, odvjetniku iz Osijeka, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave dana 28. veljače 2025. godine objavio je i
p r e s u d i o j e
I Nalaže se I. tuženiku UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE, OIB: 41141753016, Vijenac Ivana Meštrovića 14 E, 31000 Osijek i II. tuženiku CESTING d.o.o., OIB: 62759668985, Vinkovačka cesta 63a, 31000 Osijek da na nekretnini upisanoj kod Zemljišnoknjižnog odjela Našice u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] u naravi LUKA (VOĆNJAK) površine 694 m2, uspostave stanje koje je bilo prije štetne radnje i to na način da zakopaju kanal širine 1,5 m te dubine 1,5 m u duljini oko 25 m te uklone ukopane betonske cijevi.
II Nalaže se I. tuženiku UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE, OIB: 41141753016, Vijenac Ivana Meštrovića 14 E, 31000 Osijek i II. tuženiku CESTING d.o.o. , OIB: 62759668985, Vinkovačka cesta 63a, 31000 Osijek da solidarno isplate tužiteljici CRO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade imovinske štete novčani iznos od 11.400,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koje teku na navedeni iznos od 15. svibnja 2023. godine, od dana podnošenja tužbe, do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
III Nalaže se I. tuženiku UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE, OIB: 41141753016, Vijenac Ivana Meštrovića 14 E, 31000 Osijek i II. tuženiku CESTING d.o.o. , OIB: 62759668985, Vinkovačka cesta 63a, 31000 Osijek da tužiteljici CRO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], solidarno naknade prouzročeni parnični trošak u iznosu od 780,00 EUR zajedno s pripadajućom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine do dana presuđenja 28. veljače 2025. godine do isplate, sve u roku 15 dana.
IV Sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva iznad dosuđenog iznosa tužiteljica se odbija.
Obrazloženje
1. Tužiteljica CRO je dana 15. svibnja 2023. g. podnijela tužbu protiv I i II tuženika radi naknade štete.
2. Iz tužbe proizlazi da je tužiteljica vlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] u naravi Luka, voćnjak u površini od 694 m2. Tužiteljica je dana 18. svibnja 2020.g. došla na predmetne nekretnine i utvrdila da je bez njezinog znanja i dopuštenja prokopan kanal širine 1,5 m i dubine 1,5 m u duljini oko 25 m. Navedene radove poduzimali su I-tuženik i II-tuženik koji je bio izvođač radova.
3. Radi odvodnje površinskih voda s nekretnine kojom upravlja I-tuženik ukopane su betonske cijevi te je prokopan kanal na nekretnini tužiteljice kojim bi voda se usmjerila sa ceste do potoka. Prokopavanjem navedenog kanala koji se proteže duž cijele nekretnine tužiteljice umanjena je tržišna vrijednost nekretnine. Osim toga veće količine padalina i oborinskih voda slijevaju se sa ceste niz nekretninu tužiteljice, ali ne u potpunosti nego zbog izvedenih radova u istočnom dijelu nekretnine voda se nakuplja pa tako tužiteljici nastaje šteta u vidu smanjene mogućnosti eko proizvodnje oraha, jer zadržavanjem vode na parceli tužiteljice negativno utječe na voćne sadnice zasađene na parceli tužiteljice.
4. Tužiteljica je postavila kumulativni odštetni zahtjev pa u prvobitnom tužbenom zahtjevu traži uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja koje je bilo prije nastanka štetne radnje na način da se zakopa kanal širine 1,5 m i dubine 1,5 m u duljini od 25 m i da se uklone betonske cijevi. Tužiteljica je također tražila i naknadu štete u novčanom iznosu da joj tuženici solidarno podmire u iznos od 12.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamata od 19. svibnja 2020.g. do isplate, kao i naknadu parničnih troškova.
U drugom tužbenom zahtjevu tužiteljica potražuje naknadu imovinske štete zbog umanjenja tržišne vrijednosti nekretnine u iznosu od 5.000,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama kao i naknadu imovinske štete u iznosu od 12.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama.
5. Nakon provedenog geodetskog vještačenja i poljoprivrednog vještačenja tužiteljica je specificirala tužbeni zahtjev na način da je na ime naknade štete nakon provedenog poljoprivrednog vještačenja postavila iznos od 11.400,00 EUR jer je u cijelosti prihvatila nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka.
6. Tužiteljica je naknado uz tužbu priložila zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za kč. br. [katastarska čestica] u naravi Luka, voćnjak u površini od 694 m2 iz kojeg je vidljivo da je tužiteljica samovlasnik predmetne nekretnine. Također je priložila i fotografije snimljene na naprijed navedenoj katastarskoj čestici.
7. Prvotuženik je dostavio odgovor na tužbu u kojem se protivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Osporavao je odgovornost za nastanak predmetne štete kao i visinu tužbenog zahtjeva. Prvotuženik se pozivao na čl. 33. Zakona o cestama iz kojeg proizlazi da Županijska uprava za ceste izravno ne izvodi radove održavanja javnih cesta. Radovi održavanja javnih cesta ustupaju se pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena. Provtuženik navodi kako je 19. lipnja 2017.g. sklopio Ugovor o redovitom održavanju županijskih i lokalnih cesta na temelju okvirnog sporazuma i Dodatkom ugovora broj 1590/28-17 o redovitom održavanju i zaštiti županijskih i lokalnih cesta za razdoblje od 1. srpnja 2017.g. do 31. siječnja 2018.g. sa II-tuženikom Cesting d.d. Osijek, a isti se obvezao ceste o kojima brine I-tuženik održavati i štititi da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa.
8. Prvotuženik naložio je II-tuženiku u kolovozu 2018.g. na kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pročistiti već postojeći cestovni propust, jer je isti bio zamuljen od zemlje, pomiješan s lišćem i grančicama uslijed čega se oborinska voda prelijevala i oštećivala bankinu. Sve navedeno obavljeno je u sklopu redovitog održavanja županijskih i lokalnih cesta na području Osječko-baranjske županije. Prvotuženik se poziva na izvadak iz građevinskog dnevnika od 16. i 17. kolovoza 2018.g., a koji vodi II-tuženik, a što se sve nalazi u građevinskoj knjizi.
9. Prvotuženik napominje da nije provodio nikakve radove na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice, nego je izvođač radova bio II-tuženik, kojem I-tuženik nije dao nikakav nalog niti obavljao radove na čestici tužiteljice.
10. Prvotuženik je uz odgovor na tužbu dostavio Ugovor o redovitom održavanju i zaštiti županijskih i lokalnih cesta na temelju okvirnog sporazuma koji je sačinjen između Uprave za ceste Osječko-baranjske županije (u daljnjem tekstu naručitelj) i Zajednice ponuditelja Cesting d.o.o. Osijek (u daljnjem tekstu izvoditelj). Ugovor je zaključen u Osijeku 19. lipnja 2017.g. kao i Dodatak ugovora broj 1590/38- 17 od 26. travnja 2018.g.. Prvotuženik je priložio građevinski dnevnik o izvođenju radova na lokalnoj cesti broj LC40080 Gazije od mjeseca kolovoza 2018.g. gdje se navodi da je izvođenje produbljivanja zamuljenih jaraka od zemlje pomiješane sa lišćem i grančicama. Također I-tuženik je priložio i zk. ul. br. [broj ZK uloška] iz kojeg je vidljivo da se radi o kč. br. [katastarska čestica] kojom prolazi ulica Vladimira Nazora, a u vlasništvu je Republike Hrvatske upisana kao javno dobro u općoj uporabi na upravljanju.. Uprava za ceste Osječko-baranjske županije.
11. Drugotuženik Cesting d.o.o. je dostavio odgovor na tužbu u kojem se protivi tužbenom zahtjevu kao i visini postavljenog tužbenog zahtjeva u cijelosti. Iz odgovora na tužbu proizlazi da je tvrtka Cesting d.o.o. izvodila radove redovnog održavanja i zaštite županijskih i lokalnih cesta temeljem ugovora sklopljenim sa Upravom za ceste Osječko-baranjske županije, odnosno I-tuženikom. Iz poslovne dokumentacije tvrtke Cesting d.o.o. proizlazi da su dana 16. i 17. kolovoza 2018.g. izvodili radove na produbljivanju zamuljenih jaraka uz lokalnu cestu LC40080 u Gazijama od zemlje pomiješane sa lišćem i grančicama, a što je vidljivo u građevinskoj knjizi za kolovoz 2018.g. Radovi na produbljivanju jarka izvodili su se s desne strane kolnika u duljini od 150 m, te na lijevoj strani u duljini od 95 m, i to u stacionaži od km 1+075 do km 1+225. Radovi su se izvodili samo uz lokalnu cestu, LC40080, nema evidencije o prokopavanju kanala preko nekretnine tužiteljice. Od dana 17. kolovoza 2018.g. II-tuženik na kritičnom području nije više izvodio nikakve radove na izmuljivanju jaraka, nego samo radove redovite košnje trave uz LC40080. Drugotuženik je priložio građevinski dnevnik izvođenja radova tijekom mjeseca kolovoza 2018.g. kao i skicu produbljivanja jarka na LC40080 Gazije.
12. Tijekom postupka sud je izašao na teren sa geodetskim vještakom i poljoprivrednom vještakinjom radi identifikacije predmetne nekretnine na koju se poziva tužiteljica kao i procjene oštećenog raslinja i stabala na nekretnini tužiteljice.
13. Iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka vidljivo je da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 694 m2 je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo i posjed CRO. Navedena čestica graniči na sjevernoj strani sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao vlasništvo i posjed RH–JD u općoj uporabi na upravljanju Uprava za ceste Osječko-baranjske županije, a u naravi je makadamska cesta. Iskolčenjem važećeg katastarskog plana vještak je utvrdio da se cestovni jarak nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je u njega na istočnom kraju spojen propust to jest cijev ispod ceste od koje je prema potoku iskopan jarak za odvodnju koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Površina samog cestovnog jarka koji je uz cestu je 26 m2, a jarak za odvodnju je površine 40 m2. Geodetski vještak je obišao predmetnu nekretninu sa vještakinjom poljoprivredne struke i pokazao je granice čestice prema važećem katastarskom planu. Vještak je na skici mjerenja crnom bojom ucrtao stanje važećeg katastarskog plana i upisao posjednike, a crvenom bojom cestovni jarak i jarak do potoka. Uz nalaz je priložio skicu mjerenja koja prileže na str. 88 ovosudnog spisa i daje prikaz stanja koje je opisao geodetski vještak.
14. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje geodetskog vještaka pa ga je sud u cijelosti cijenio i prihvatio jer je sačinjen stručno, objektivno u skladu sa strukom i zakonom i stvarnim stanjem na terenu.
15. Na teren je također izašla poljoprivredna vještakinja Dijana Dulemba koja je sa geodetskim vještakom obišla spornu nekretninu tužiteljice te na temelju stanja na terenu izvršila procjenu nastale štete na voćkama koje se nalaze na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice. Poljoprivredna vještakinja je dala procjenu starosti oraha te iz te procjene proizlazi da se radi o tri oraha starosti 40 godina. Također je navela da se na predmetnoj nekretnini nalaze dvogodišnje sadnice šljive i to dva komada, dvogodišnji mladi orah dva komada, jednogodišnji orah 5 kom, i dvogodišnje grane lješnjaka 4 komada. Vještakinja je izradila procjenu ukupnog broja različitih vrsta voćaka kao i sadnica ukrasnog bilja, te je navela da tržišna vrijednost višegodišnjih nasada iznosi 11.400,00 EUR.
Iz nalaza i mišljenja poljoprivredne vještakinje proizlazi da je iskopom cestovnog jarka na sjevernoj strani čestice, te prokopom i spajanjem betonskim cijevima za vodu načinjena velika direktna i indirektna šteta vlasnici čestice kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Voćke koje se nalaze na predmetnoj čestici su u različitoj lošoj poziciji spram bujičnog prolaska vode u kanalima, a nisu istog habitusa, vlasnicu treba obeštetiti za izguljenu dobit za preostali broj godina eksploatacije voćaka u iznosu od 11.400,00 EUR. Vještakinja je navela da je metodu procjenjivanja odabrala temeljem karakteristika nekretnine, načina korištenja i razvojne mogućnosti predmetne nekretnine. Izvršila je analizu općih uvjeta na tržištu, kao i lokalnih tržišnih uvjeta na području predmetne nekretnine i tržišna pozicija procjenjivane nekretnine. Procjenu je izradila sukladno važećem Zakonu o procjeni nekretnina, Pravilniku o metodama procjene nekretnina i Međunarodnim standardima. Vještakinja je navela kako za potrebe ove procjene nisu rađene posebne kontrole kakvoće zemljišta, osim one koje su se mogle vizualno utvrditi.
Vještakinja je uz nalaz i mišljenje priložila i fotodokumentaciju kojom je potkrijepila navode danog nalaza i mišljenja.
16. Prvotuženik se očitovao na nalaz i mišljenje poljoprivredne vještakinje smatrajući da je tržišna vrijednost predmetne nekretnine sa nasadom previsoko postavljena. Prema navodima I-tuženika proizlazi da je vještački nalaz nejasan u pogledu vrijednosti jer nije jasno navedeno da li je vještakinja uzimala tržišnu vrijednost predmetne nekretnine ili tržišnu vrijednost višegodišnjeg nasada i naknadu za tri stabla oraha ili izgubljenu dobit za preostali broj godina eksploatacije voćaka. Prvotuženik je predložio da se vještakinja sasluša na glavnoj raspravi.
17. Drugotuženik također se očitovao na nalaz i mišljenje vještakinje smatrajući ga neodređenim u pogledu procjene tržišne vrijednosti, jer je nejasno da li se ista odnosi na nekretninu, naknadu za tri stabla oraha, tržišnu vrijednost višegodišnjih nasada ili izgubljenu dobit. Također je predložio da se vještakinja sasluša na glavnoj raspravi.
18. Sud je zatražio da se vještakinja očituje na primjedbe tuženika pa je ista dostavila dopunu nalaza i mišljenja dana 27. studenog 2024.g.. U dopuni nalaza i mišljenja vještakinja je navela da je izradila elaborat o procjeni štete na biljnim materijalima, na izgubljenim urodima u preostalim godinama životnog vijeka navedene biljne vrste – oraha. Vještakinja je navela kako je napravila popis biljnog materijala, utvrdila starost, kondiciju, opseg debla, visinu stabla, te utvrdila problematiku vezanu za izvedbu građevinskih zahvata, koji za posljedicu ima nepovoljan, negativan i degradirajući utjecaj kako na fizikalna, kemijska, tako i na biološka svojstva tla. Vještakinja je opisala djelovanje vode kako negativno utječe na statiku stabla, korijen uslijed čega dolazi do propadanja korijenovog sistema, nema usvajanja hranjivih tvari, biogenih elemenata, biljka slabi, obolijeva i propada. Stabla oraha ne podnose velike količine vode. Vještakinja je pojasnila kako i na koji način je procijenila plod stabla oraha, godine starosti i budućeg davanja ploda i to za svako stablo posebno te cijenu gotovog ploda kroz narednih 30 godina.
19. Tijekom postupka sud je saslušao tužiteljicu koja je u cijelosti ostala kod tužbe i tužbenog zahtjeva te prihvatila nalaze geodetskog i poljoprivrednog vještaka, na iste nije imala primjedbi. Tužiteljica je tražila uspostavu ranijeg stanja na nekretnini koju smatra devastiranom uslijed odvodnje otpadnih voda preko njezine nekretnine. Tužiteljica je izmijenila tužbeni zahtjev prema nalazu i mišljenju vještakinje poljoprivredne struke i isti postavila u iznosu od 11.400,00 EUR. Tužiteljica je izjavila da je 2018.g. registrirala OPG za razne vrste voća na području mjesta [adresa] i [adresa]. Nije bila obaviještena o radovima tuženika, a kanal na kojem su se vršili radovi se nalazi u njezinom posjedu sa dvije strane i onemogućava joj prisup na posjed, te je smatrala da tuženici nisu imali dozvolu za uređenje kanala i ulazak u njezin posjed bez njezinog znanja i odobrenja. Na predmetnoj nekretnini bila je 2020.g. kada je i napisala dopis I-tuženiku i II-tuženiku da je vlasnica predmetne kč. br. [katastarska čestica] u okviru koje je zasađen ekološki voćnjak, te da joj je bez njezinog znanja i odobrenja prokopan kanal preko parcele radi odvoda vode u potok. Već tada je molila da se uspostavi ranije stanje i zatražila naknadu štete u iznosu od 50.000,00 kn, ali nikada nije dobila odgovor od tuženika.
20. Tijekom postupka sud je saslušao poljoprivrednu vještakinju Dijanu Dulemba koja je ostala kod pisanog nalaza i mišljenja 17. srpnja 2024.g. kao i dopune nalaza i mišljenja od 27. studenog 2024.g.. Vještakinja je izjavila da je zahvatom i kopanjem kanala dubine veće od 1 m došlo do oštećenja korijena biljaka i u tom slučaju biljke propadaju ili mogu donositi plod, ali u smanjenom obimu. Vještakinja je svoje navode potkrijepila i foto elaboratom iz kojeg je vidljivo korijenje biljaka na kojem nema humusa i tlo je osiromašeno jer nema dovoljno kisika da bi moglo donositi određeni prirast. Vještakinja se nije mogla očitovati kako je stanje na terenu bilo prije njezinog izlaska i vršenja očevida u pogledu plavljenja terena. Vještakinja je na glavnoj raspravi pojasnila da nije vršila procjenu građevinskog zemljišta jer za to nije niti nadležna, nego je procjenjivala poljoprivredne kulture koje se nalaze na zemljištu, a to su stabla oraha, oštećenja istih i prirast istih uslijed oštećenja korijena i zemljišta gdje su zasađena.
Vještakinja je pojasnila da se procijenjena šteta odnosi na tri stabla oraha, njihovu vrijednost i njihov prirast. Navela je da životni vijek oraha može biti dugotrajan kako je to navela u svom prvobitnom nalazu i mišljenju, ali je uzela u obzir životni vijek oraha u vrijeme donošenja ploda, a to je kroz period od 30 godina, pa je računala realnu štetu po prihodu na bazi 30 godina. Zatečena stabla oraha stara su 40 godina pa je uzela u obzir da još mogu donositi plod kroz 30 godina, jer samo stablo oraha može živjeti do 150 godina i više, ali neće donositi plod. Vještakinja je navela kako je iskop na zemlji vršen blizu korijena stabla oraha i narušena je sama statika stabla. Vještakinja je pojasnila kako orahu prvo treba nekoliko godina da se razvije da bi uopće donosio plod. Rodnost orah ovisi o tlu, o prirodnim uvjetima na tom području gdje je zasađen i o kvaliteti zemlje. Na terenu je ocijenila vegetaciju biljke, vrstu biljke i u kakvoj kondiciji se biljka nalazi, u konkretnom slučaju orah.
21. Nakon provedenog postupka i analize svih dokaza kako pojedinačno, tako u međusobnoj povezanosti u smislu čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan. Ovakav zaključak suda temelji se na navodima tužiteljice, provedenog vještačenja tako i na navodima II-tuženika koji je između ostalog izjavio da je od strane I-tuženika dobio zadatak da izvodi radove održavanja i zaštite sa desne strane kolnika LC40080 u Gazijama. Radovi su se izvodili na produbljivanju zamuljenih jaraka uz lokalnu cestu u Gazijama, čišćenje jaraka od lišća i grančica, a što je evidentirano u građevinskoj knjizi za mjesec kolovoz 2018.g.
Sud smatra da je nesporno da je I-tuženik ovlastio II-tuženika na izvođenje radova u mjestu Gazije odnosno II-tuženik je sačinio ugovor sa I-tuženikom o redovitom održavanju i zašiti županijskih i lokalnih cesta n temelju okvirnog sporazuma i dodatka ugovora. Radovi su se trebali izvoditi na kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Sud smatra da je II-tuženik prilikom izvođenja radova, čišćenja i produljenja kanala zašao u kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je upisana kao vlasništvo i posjed tužiteljice, a graniči sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je upisna kao vlasništvo i posjed RH-JD u općoj uporabi na upravljanju Uprave za ceste Osječko- baranjske županije. Prema geodetskom vještaku proizlazi da je utvrdio kako se cestovni jarak nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je u njega na istočnom kraju spojen propust, to jest cijev ispod ceste od koje prema potoku iskopan jarak za odvodnju koji se također nalazi na kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina]. Površina samog cestovnog jarka koji se uz cestu proteže je u dužini od 26 m, a jarak za odvodnju je površine 40 m2, a oba jarka se nalaze na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice.
22. Na nalaz i mišljenje geodetskog vještaka stranke nisu imale primjedbi. Iz ovog nalaza proizlazi da posao koji je obavljao II-tuženik prema nalogu I-tuženika, a to je produbljenje jarka uz cestu sa desne strane kolnika u duljini od 150 m i na lijevoj strani kolnika u duljini od 55 m. Obavljanjem tih radova II-tuženik je zadirao i u kč. br. [katastarska čestica] koja se nalazi u vlasništvu tužiteljice kako je to utvrđeno geodetskim vještačenjem i vidljivo na skici izmjere (str. 88 spisa).
23. Izvođenjem radova od strane II-tuženika došlo je i do oštećenja nasada oraha koji su se nalazili na zemljištu tužiteljice i to na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je iskapanjem i produbljivanjem jaraka došlo do oštećenja korijena tri stabla starosti 40 godina uslijed čega je narušena stabilnost stabala, kakvoća, kvaliteta, kao i prirast kako je to navela poljoprivredna vještakinja koja je izračunala da bi daljnji prirast stabala donosio rod daljnjih 30 godina, ali oštećenjem zemljišta i korijena taj prirast ne bi bio toliki kao da do oštećenja nije došlo. Poljoprivredna vještakinja je izračunala te dala detaljno obrazloženje za svoj izračun o vrsti, kvaliteti i količini prinosa oraha kroz navedeni period i utvrdila da šteta iznosi 11.400,00 EUR. Poljoprivredna vještakinja je svoje navode obrazložila i pojasnila na glavnoj raspravi dana 29. siječnja 2025.g.
24. Sud smatra da je negiranje od strane I-tuženika kako nije izvodio nikakve radove na lokalnoj cesti u Gazijama neosnovano jer upravo iz odgovora na tužbu proizlazi da je I-tuženik sklopio ugovor 19. lipnja 2017.g. o redovitom održavanju županijskih i lokalnih cesta sa II-tuženikom, II-tuženik se obvezao ceste o kojima brine I-tuženik održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namijeni i zahtjevima sigurnosti prometa. Nesporno je da je na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] trebalo pročistiti postojeći cestovni propust, jer je isti bio zamuljen, a upravo ta katastarska čestica graniči sa katastarskom česticom tužiteljice kako je to naveo geodetski vještak i kanal koji se čistio bio je na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice.
25. Sud nije mogao prihvatiti navode II-tuženika kako nije izvodio radove na čestici tužiteljice, ali je izvodio radove na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to produbljivanje i čišćenje kanala uz lokalnu cestu LC40080. Navedena čestica graniči sa česticom tužiteljice, a prema geodetskom vještaku kanal uz cestu također se nalazi na čestici tužiteljice kao i posađeni orasi koji su tijekom produbljivanja i čišćenja kanala oštećeni na način da je došlo do oštećivanja korijena, nestabilnosti biljke i oštećenja kako je to navedeno prema navodima poljoprivredne vještakinje, a samim time narušen i budući prinos koji je procijenjen poljoprivrednim vještačenjem u iznosu od 11.400,00 EUR.
26. Prema skici geodetskog vještaka vidljivo je da je od kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je upisana u vlasništvu RH-JD prokopan kanal preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice i vodi sve do potoka koji je upisan u kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu RH-JVD na upravljanju Hrvatskih voda.
27. Prema navodima tužiteljice produbljivanjem i kopanjem kanala preko čestice tužiteljice dolazi do plavljenja njezine čestice koju je prijavila u OPG-u za proizvodnju ekološkog bilja odnosno voća što narušava kvalitetu tla kao i samog zasađenog mladog i starog voća.
28. Tužiteljica osnovano traži da se otklone navedeni nedostaci odnosno iskopani kanali preko njezine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i uspostavi ranije stanje kako ne bi došlo do plavljenja njezine čestice i kako bi imala prilaz i pristup na istu jer zbog iskopanih kanala to sada nema.
29. Sud smatra da štetu koju je procijenila poljoprivredna vještakinja tuženici su dužni solidarno podmiriti tužiteljici u iznosu od 11.400,00 EUR i to od dana podnošenja tužbe zajedno sa zakonskim zateznim kamatama pa do isplate jer je poljoprivredna vještakinja u svom nalazu, dopuni nalaza i mišljenja kao i neposrednom saslušanju na glavnoj raspravi detaljno objasnila kako i na koji način je izvršila procjenu štete i na što se konkretno šteta odnosi. Tijekom provedenog postupka je utvrđeno da je I-tuženik bio naručitelj radova, a II-tuženik izvođač radova pa samim time postoji i njihova solidarna odgovornost prema tužiteljici.
30. Odluka o troškovima temelji se na odredbi iz izreke, a isti se sastoje od troškova provedenog vještačenja i to u iznosu od 780,00 EUR, dok troškove sudske pristojbe tužiteljica do donošenja presude nije podmirila. Kako je tužiteljica uspjela u sporu u smislu čl. 154. st. 1. ZPP-a tuženici su joj dužni nadoknaditi parnične troškove sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude pa do isplate.
31. Slijedom naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
Našice, 28. veljače 2025. godine
S U T K I NJ A
Anica Wolf
NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana objave presude. Ista se podnosi putem ovoga suda, a odlučuje nadležni Županijski sud.
Presuda je javno objavljena 28. veljače 2025. godine.
Dostaviti:
1. Punomoćniku tužitelja
2. Punomoćnici I-tuženika
3. Punomoćniku II-tuženika
