Poslovni broj: UsI-2289/2024-6

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Mirandi Gulišija Jurišić, uz sudjelovanje zapisničarke Radojke Ćupurdija, u upravnom sporu tužitelja ĆGT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Mia Šarić, odvjetnica u Splitu, Put Firula 53, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, nakon javne rasprave održane i zaključene 13. veljače 2025., objavom odluke na temelju članka 121. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24; dalje ZUS), 28. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Klasa: UP/II-361-05/23-26/414 Urbroj: 531-03-4-24-2 od 21. kolovoza 2024. i rješenja Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, Odsjeka za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje Klasa: UP/I-361-03/18-04/702 Urbroj: 2181-1-10-3/26-23-8 od 6. rujna 2023.

II. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika Klasa: UP/II-361-05/23-26/414 Urbroj: 531-03-4-24-2 od 21. kolovoza 2024. (u daljnjem tekstu: osporeno rješenje) odbija se tužiteljeva žalba na rješenje Splitsko – dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, Odsjeka za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje Klasa: UP/I-361-03/18-04/702 Urbroj: 2181-1-10-3/26-23-8 od 6. rujna 2023.

2. U pravodobno podnesenoj tužbi tužitelj tvrdi da je izreka osporenog rješenja proturječna s obrazloženjem, jer se izrekom odbija zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju „nezakonito izgrađenih zgrada“, dok iz obrazloženja proizlazi da se radi samo o ozakonjenju rekonstrukcije jedne postojeće zgrade. Rješenje se temelji na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju glede predmeta ozakonjenja i zakonitosti zgrade čije je rekonstruirane dijelove potrebno ozakoniti, što je dovelo do pogrešne primjene odredbe članka 6. stavak 1. podstavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Ovdje se ne radi o zahtjevu za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade, već o zahtjevu za ozakonjenje nezakonito rekonstruirane postojeće (legalno izgrađene) zgrade tlocrtnih dimenzija 10,80 x 5 m, koja rekonstrukcija se sastoji od nezakonite dogradnje zgrade na način da je cijelom dužinom na sjevernoj strani vijenca krova spojena AB pločom s potpornim zidom na sjeveru čime je nastao prostor tlocrtnih dimenzija, površine 14,20 m[2] , koji je unutarnjim vratima povezan sa zgradom. Da se radi o postojećoj zgradi sagrađenoj prije 15. veljače 1968. vidljivo je iz uvjerenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split Klasa: 935-08/18-02/545 Urbroj: 541-24-01/5-18-2 od 5. lipnja 2018. i Klasa: 938-08/22-02/688 Urbroj: 541-28-01/5-22-2 od 11. siječnja 2022. Da se radi o potrebi ozakonjenja opisane nezakonito izvedene rekonstrukcije postojeće zgrade, a ne cijele zgrade, vidljivo je i iz iskaza površina i obračunskih veličina zgrade T.D. A 06/06/18 iz lipnja 2018. Ispravno utvrđenje radi li se o ozakonjenju nezakonito izgrađene zgrade ili ozakonjenju nezakonite rekonstrukcije (dogradnje) postojeće legalno izgrađene zgrade od odlučnog je značaja za primjenu odredbe članka 6. stavak 1. podstavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, jer se prema toj odredbi u park – šumi, gdje se nalazi predmetna zgrada, ne može ozakoniti nezakonito izgrađena zgrada, osim zgrade izgrađene u skladu s prostornim planom. Budući se predmetna zgrada smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, ista se smatra izgrađenom i u skladu s prostornim planom. Pored toga, predmetna zgrada izgrađena je u skladu s GUP-om, i to bez obzira je li njezina namjena u trenutku podnošenja zahtjeva za ozakonjenje i/ili donošenja osporenog rješenja stambena ili gospodarska. Na području na kojem se ista nalazi odredbom članka 108. stavak 3. podtočka 2. GUP-a dozvoljena je rekonstrukcija postojećih zgrada koja se sastoji u promjeni stambene namjene u gospodarsku, uz ostalo i ugostiteljsku namjenu. Citira odredbe članka 108. točka 2. podtočka 1. i 2. GUP-a i zaključuje da je tim odredbama omogućena promjena stambene namjene zgrada (građevina) u gospodarsku te dogradnja gospodarskih građevina do 15 m[2] bruto površine. Predmetna zgrada koristi se kao kuća za odmor i predstavlja ugostiteljski objekt u smislu članka 30. Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekta iz skupine ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Negira tvrdnju iz prvostupanjskog rješenja da prilikom očevida 21. kolovoza 2023. službenoj osobi nije omogućen pristup, jer to ova nije ni zatražila. Pozivanje na namjenu predmetne zgrade utvrđenu očevidom nije dovoljno, jer iz zapisnika s tog očevida i rješenja kojim je zahtjev odbijen nisu vidljivi razlozi zbog kojih je zaključeno da se radi o zgradi stambene namjene.

Pored toga, postupak da je proveden uz povredu članka 45. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku prema kojem do donošenja odluke stranka može izmijeniti svoj zahtjev ili podnijeti drugi, ako se ti zahtjevi u bitnim pretpostavkama temelje na istom činjeničnom osnovu. Tijekom postupka tužitelj je zahtjev za ozakonjenje stambene i dvije pomoćne zgrade, kojeg je podnio postupajući po pogrešnim uputama službenika prvostupanjskog tijela, izmijenio kao zahtjev za ozakonjenje nezakonite rekonstrukcije postojeće poslovne zgrade rukovodeći se činjenicom da se radi o nezakonitoj rekonstrukciji postojeće zgrade koja je faktički gospodarske namjene. Ta je izmjena učinjena usmeno 1. kolovoza 2022. kada je tužitelj u spis dostavio tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja za ozakonjenje nezakonite rekonstrukcije (dogradnje) postojeće zgrade gospodarske namjene, kao i pisanim očitovanjem – podneskom od 3. kolovoza 2023. Službena osoba o tome je sačinila službenu bilješku, ali ne i razlog zamjene dokumentacije odnosno da se radi o izmjeni zahtjeva stranke. Unatoč činjenici da je zahtjev tužitelja tijekom prvostupanjskog postupka izmijenjen, prvostupanjskim rješenjem odlučeno je o prvom zahtjevu koji nakon izmjene ne postoji. Uz ostalo, osporeno rješenje doneseno je uz povredu odredbe članka 30. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku, jer tužitelju nije omogućeno očitovati se o svim žalbenim navodima, što je dalje rezultiralo i propustima u obrazloženju osporenog rješenja. Umjesto toga, tuženik prihvaća obrazloženje dano u prvostupanjskom rješenju, iako ti razlozi nisu povezani sa žalbenim navodima tužitelja, niti se oni obrazlažu.

Vezano za navode iz obrazloženja prema kojem predmetna zgrada nije izgrađena unutar tradicijske naseobine određene prostornim planom područja posebnih obilježja ili drugim prostornim planom, napominje da se prostorni plan područja posebnih obilježja prema Zakonu o prostornom uređenju, Zakonu o zaštiti prirode te drugim zakonima i propisima ne donosi za park-šumu pa se činjenica je li u park – šumi određena zgrada izgrađena unutar tradicijske naseobine utvrđene tim člankom ne može utvrđivati. Ova se činjenica ne može utvrđivati niti pozivom na Generalni urbanistički plan Splita (Službeni glasnik Grada Splita, br. 1/06, 15/07, 3/08, 3/12, 32/13, 52/13, 41/14, 55/14) jer je pojam tradicijske naseobine kao iznimka od eliminacijskog kriterija iz odredbe članka 6. stavak 1. podstavak 1. Zakona o postupanju uveden Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, br. 65/17), a zadnja izmjena GUP- a bila je 2014. Dakle, iako u park – šumi Marjan postoje tradicijske naseobine, iste nisu mogle biti određene GUP-om jer isti nije mijenjan ili dopunjavan nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, a prije njegovog stupanja na snagu nije postojao razlog i potreba određivanja tradicijskih naseobina. Zato je, ako tuženik i prvostupanjsko tijelo tu činjenicu smatraju pravno relevantnom to moguće utvrditi u samom postupku ozakonjenja valorizacijom tradicijskih i drugih značajki predmetne zgrade na njezinoj lokaciji. Obrazloženje osporenog rješenja svodi se na uobičajene fraze i bez ijednog obrazloženja istaknutih žalbenih navoda. Sve su to razlozi zbog kojih tužitelj prvostupanjsko, kao i osporeno rješenje, smatra nezakonitim te ih kao takve predlaže poništiti, a tužitelju naknaditi troškove upravnog spora.

3. U odgovoru na tužbu tuženik, pozivajući se na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže tužbu kao neosnovanu odbiti.

4. Tijekom spora održana je rasprava (ročište 13. veljače 2024.), bez nazočnosti uredno pozvanog tuženika, na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet spora.

5. Opunomoćenica tužitelja ponavlja da se u ovom slučaju radi o postojećoj legalnoj građevini, što dokazuje odgovarajućim uvjerenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split o evidentiranju zgrada u katastru prije 15. veljače 1968. i građevinske dozvole izdane od strane Gradskog poglavarstva Split, Arhitektonskog odsjeka od 1. listopada 1935. Time želi reći da je zgrada izgrađena u skladu s prostornim planom.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u spis kojeg je uz odgovor na tužbu dostavio tuženik, kao i one koje je tijekom spora dostavila opunomoćenica tužitelja.

7. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet spora ocjena je zakonitosti rešenja kojima se odbija zahtjev tužitelja za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađene zgrade na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10. Donošenju osporenih rješenja prethodio je postupak čiji se tijek u nastavku ukratko iznosi:

- tužitelj je 28. lipnja 2018. podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za stambenu zgradu s pomoćnim građevinama;

- nakon što je utvrđeno da se predmetna zgrada nalazi izvan granica građevinskog područja u zoni javnih zelenih površina, zaključkom Klasa: UP/I-361- 03/18-04/702 Urbroj: 2181-1-10-3/26-23-3 od 18. srpnja 2023. pozvan se tužitelj očitavati o činjenicama i okolnostima važnim za donošenje traženog rješenja;

- prema službenoj bilješci Klasa: UP/I-361-03/18-04/702 Ur.broj: 2181-1-10-

3/26-23-4 od 2. kolovoza 2023. tužitelj je priložio tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja i iskaza površina i obračunskih veličina zgrade TD broj: A/06/06/18 iz lipnja 2018. za ozakonjenje zgrade gospodarske namjene;

- tužitelj je tijekom spora priložio i uvjerenje Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split Klasa: 935-08/18-02/545 Urbroj: 541-26-01/5-18-2 od 5. lipnja 2018. prema kojem je u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica] prije 15. veljače 1968. evidentirana građevina tlocrtne površine 54 m[2] ;

- tijekom postupka proveden je očevid 21. kolovoza 2023. o čemu je sačinjen zapisnik Klasa: UP/I-361-03/18-04/702 Urbroj: 2181-1-10-3/26-23-7 na kojem je utvrđeno da u građevinu nije moguće ući, zbog čega se namjena građevine ne može utvrditi, kojem očevidu je nazočio tužitelj koji je zapisnik potpisao bez primjedbi;

- kod takvih je utvrđenja prvostupanjskim rješenjem odbijen zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, uz obrazloženje koje ovdje osporenim rješenjem prihvaća i tuženik.

11. Tužitelj u tužbi, kao i tijekom ovog spora, dovodi u pitanje način na koji je tuženik utvrdio odlučne činjenice od kojih ovisi primjena mjerodavnih zakonskih odredaba. U pojedinim točkama obrazloženja, u nastavku se iznose razlozi zbog kojih sud drži (ne)osnovanim tužbene prigovore kojima se spori zaključak da se ovdje radi o građevini stambene namjene te s tim povezanim pitanjem radi li se o iznimci od zabrane od ozakonjenja (točka 14.), kao i prigovore u kojima tvrdi da je prvostupanjskim rješenjem odlučeno o zahtjevu koji, nakon izmjene zahtjeva više ne postoji (točka 15.).

12. Za rješavanje konkretne upravne stvari mjerodavna je odredba članka 6. stavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine br. 86/12, 143/13, 65/17, 14/19) prema kojoj se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako se nalazi na području koje je prostornim planom uređenja općine, grada i velikog grada, Prostornim planom Grada Zagreba ili generalnim urbanističkim planom, koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva, određeno kao: površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, park-šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture, osim zgrade izgrađene u skladu s prostornim planom i zgrade izgrađene unutar tradicijske naseobine određene prostornim planom područja posebnih obilježja ili drugim prostornim planom.

13. Nije sporno da se radi o građevini koja se prema Izmjenama i dopunama GUP Split nalazi u području park – šume Marjan. Za potrebe postupka izvršen je uvid u važeću prostorno plansku dokumentaciju i utvrđeno da se predmetne građevine nalaze u granicama obuhvata Generalnog urbanističkog plana Splita (Službeni glasnik Grada Splita, br. 1/06, 15/07, 3/08, 3/12, 32/13, 52/13, 41/14, 55/14 – pročišćeni tekst), izvan građevinskog područja, u zoni javnih zelenih površina, PŠ – Park šuma Marjan za koju vrijede odredbe članka 15. GUP Grada Splita.

14. Tužitelj smatra da je u konkretnom slučaju trebalo poći od odredbe članka 108. točke 2. GUP-a kojom je na predmetnom području radi poboljšanja uvjeta života i rada dopuštena rekonstrukcija. Prema toj odredbi neophodnim opsegom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada za građevine druge namjene (gospodarske namjene, javne, komunalne i prometne građevine te prateće građevine) smatra se obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovišta te dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. najviše do 15 m[2] bruto površine za građevine do 300 m[2] bruto izgrađene površine odnosno do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine.

14.1. Tvrdi da se ovdje ne radi o objektu stambene, već gospodarske namjene, koja je kao ugostiteljski objekt prema članku 30. Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Narodne novine, br. 54/16, 69/47) svrstana u kategoriju – kuća za odmor.

14.2. Protivno tužiteljevom tumačenju namjena građevine ne utvrđuje se primjenom propisa kojima se uređuje ugostiteljska djelatnost, već prema propisima kojima se uređuje postupak izdavanja građevinske dozvole koji se pokreće na zahtjev investitora za izdavanje građevinska dozvola za građenje zgrade stambene, poslovne ili stambeno-poslovne namjene. Rješenjem kojim se odobrava pružanje ugostiteljskih usluga građana u domaćinstvu, kojeg uostalom tužitelj nije ni priložio, samo se legalizira pružanje usluge smještaja i isto nikako nije dokaz da se radi o građevini stambene namjene, niti se takvim rješenjem može promijeniti odnosno prenamijeniti namjena neke građevine.

14.3. Nastavno tome, neosnovano tužitelj u ovom slučaju vidi mogućnost primjene prethodno citirane odredbe. Pored toga, ovdje se ne radi o rekonstrukciji postojeće građevine već o njezinoj dogradnji. Spisu tuženog tijela priloženo je rješenje Splitsko – dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, Odsjeka za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje Klasa: UP/I-361- 05/22-30/000264 Ur.br: 2181-1-10-3/24-23-0007 od 6. travnja 2023. kojim je odbijen zahtjev za izdavanje uporabne dozvole za predmetnu građevinu. U tom je postupku utvrđeno da današnja tlocrtna površina ne odgovara onoj prije 15. veljače 1968. Izmjerom vanjskih tlocrtnih dimenzija utvrđene su tlocrtna dužina i širina 11,15 m x 6 m, tako da tlocrtna površina iznosi 66,90 m[2] , dok u uvjerenju DGU, izvodu iz katastarskog plana i prijepisu posjedovnog lista koji su prilog tog uvjerenja tlocrtna površina iznosi 54 m[2] , što je dokaz da je građevina dograđena nakon 15. veljače 1968.

15. U odnosu na tužbene navode da je osporenim rješenjima odlučeno o zahtjevu koji je tijekom postupka izmijenjen, tužitelju se ukazuje da se ovdje radi o zahtjevu koji se u smislu članka 10. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama mogao podnijeti najkasnije do 30. lipnja 2018. Tužitelj je u propisanom roku podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za dograđenu građevinu, za koju je u postupku utvrđeno da se nalazi na području koje predstavlja zakonom propisanu smetnju za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za zahvat u prostoru. Zakonitost osporenih rješenja ocjenjuje se prema prostorno planskim uvjetima u vrijeme podnošenja zahtjeva pa se legitimno očekivanje ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade ili njezinih dijelova može odnositi samo na zahvate koji su usklađeni s prostornim uvjetima na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju.

17. Stoga sud ne nalazi da je osporenim rješenjem povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa je temeljem odredbe članka 116. stavka 1. istog Zakona tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, kao što je to učinjeno u izreci ove presude.

18. O troškovima spora odlučeno je temeljem odredbe članka 147. stavak a. ZUS-a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

U Splitu, 28. veljače 2025.

SUTKINJA

Miranda Gulišija Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv presude i rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju po opunomoćenici

- tuženiku

- u spis