Republika Hrvatska
Općinski sud u Virovitici
Virovitica, Tomaša Masaryka 8
Poslovni broj: R-148/2024-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Virovitici po sutkinji Ljubici Kovač Katalinić, u izvanparničnom postupku predlagatelja RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mislavu Bežovanu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Marković i Partneri u Zagrebu, protiv protustranke NS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Željku Palatinušu, odvjetniku u Virovitici, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, 28. veljače 2025.
r i j e š i o j e
I Prekida se predmetni postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina.
II Upućuje se ĆS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da u roku od 30 dana po pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnični postupak protiv RS OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] radi utvrđenja da na nekretninama
- kč. br. [katastarska čestica] [adresa] sa 418 m2, Dvorište sa 16 m2, dvorište sa 179 m2, kuća [adresa] sa 184 m2 i pomoćna zgrada sa 39 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-centar,
- kč. br. [katastarska čestica] [adresa] sa 195 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-centar,
ne postoji suvlasnička zajednica te da je izvršena faktična dioba na način da je ĆS postao vlasnik točno određenog realnog dijela predmetnih čestica, podredno i stoga što RS OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] nije suvlasnik istih u 1/2 dijela.
III Prekid postupka trajat će do pravomoćnog okončanja parničnog postupka iz točke II izreke ovog Rješenja.
IV O pokretanju parničnog postupka iz točke II izreke ovog Rješenja dužan je ĆS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] obavijestiti ovaj sud dostavom primjerka tužbe, a pozivom na gornji broj spisa. V Ako u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja ĆS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ne pokrene parnični postupak na koji je upućen točkom II izreke ovog Rješenja, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućen na parnicu iz točke II izreke ovog rješenja te će predmetni postupak biti nastavljen.
Obrazloženje
1. Predlagatelj u prijedlogu navodi da su stranke suvlasnici nekretnina: - kč. br. [katastarska čestica] [adresa] sa 418 m2, dvorište sa 16 m2, dvorište sa 179 m2, kuća [adresa] sa 184 m2 i pomoćna zgrada sa 39 m2 i - kč. br. [katastarska čestica] [adresa] sa 195 m2, to svaki u 1/2 dijela te da predlaže razvrgnuće iste suvlasničke zajednice civilnom diobom jer se stranke nisu sporazumjele o načinu razvrgnuća.
2.1. U odgovoru na predmetni prijedlog protustranka navodi da se stranke vode kao suvlasnici spornih nekretnina svaki u 1/2 dijela, no da predmetno zemljišnoknjižno stanje nije usklađeno sa stvarnim stanjem, obzirom da stranke nikada nisu bile u suvlasničkoj zajednici, te da predlagatelj nikada nije ni izvršavao suvlasničke ovlasti na cijeloj stvari već na točno određenom dijelu nekretnine. Protustranka tvrdi da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Centar predstavlja dvije zasebne stambene cjeline koje faktično predstavljaju pojedinačno određenu stvar, jedna u isključivom vlasništvu predlagatelja, dok drugu kuću kao isključivi vlasnik i posjednik koristi protustranka ĆS i to od 1987. godine. U naravi predmetne nekretnine predstavljaju dvije zasebne cjeline svaka sa svojim posebnim ulazima. Nadalje se navodi da je podjela izvršena 1987. nakon smrti VS usmenim dogovorom sa ostalim suvlasnicama SS i KS, kada je jasno utvrđeno koja nekretnina i koji dio dvorišta pripadaju protustranici, a koji prednicima predlagatelja. Predlagatelj nikada nije imao ključeve od kuće protustranke, a nije nikada živio ni u kući koju je stekao, a koja se nalazi na istoj nekretnini. Predlagatelju je poznato da je vlasništvo podijeljeno i razgraničeno na opisani način iako ono nije provedeno u zemljišnim knjigama, no međusobni sporazum oko podjele vlasništva je bio poštivan, tako je 1991. godine izvršena i stvarna podjela uz odvajanje priključka za struju i plin.
2.2. Nadalje, u odgovoru na prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina protustranka ističe i da je kuća upisna u zk. ul. br. [broj ZK uloška] na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - centar uz suglasnost prednika predlagatelja nadograđena u značajnom dijelu, pa se u tom smislu osporava i da je predlagatelj sa protustrankom suvlasnik u 1/2 suvlasničkog omjera. Predlaže da se suvlasnička zajednica razvrgne etažiranjem, tj. uspostavom vlasništva posebnog dijela nekretnine.
2.3. U odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- centar navodi da ista u naravi predstavlja dvorište koje je također usmenim dogovorom prednika predlagatelja i protustranke podijeljeno na način da je točno određeno koji dio pripada protustranci na kojem je i izgradio pomoćne objekte – za koje je dobio pisane suglasnosti.
2.4. Predlaže se odbiti prijedlog kao neosnovan, a podredno uputiti predlagatelja na parnicu jer je sporna veličina suvlasničkog dijela.
3. Podneskom od 13. siječnja 2025. predlagatelj je očitujući se na odgovor protustranke na prijedlog za razvrgnuće suvlasništva osporio navode protustranke da se na predmetnim česticama nalaze dvije zasebne nekretnine, svaka u vlasništvu stranaka ovog postupka, odnosno tvrdnje da je izvršena stvarna (faktična) podjela nekretnina. Predlagatelj nalazi da su suvlasnički omjeri nesporni ,a upisani su u zemljišnu knjigu, stoga ostaje kod prijedloga da se suvlasnička zajednica razvrgne civilnom diobom.
4. Na ročištu održanom 27. veljače 2025., stranke su ostale kod svoji pisanih navoda, te izjavile da između njih u ovom trenutku ne postoji mogućnost mirnog rješenja predmeta spora jer se ne mogu dogovoriti oko načina razvrgnuća.
5. Na temelju pisanih i usmenih navoda stranaka slijedi da su između stranaka postoje sporna pitanja koja su od utjecaja na diobu, odnosno da postoji spor o predmetu diobe, ali i o veličini suvlasnički omjera.
6. Naime, protustranka ističe da je faktična dioba predmetnih nekretnina provedena još. 1987. godine, od kada svaka od stranaka (protustranka i prednici predlagatelja) drži određeni dio nekretnina i njima samostalno upravlja. Dakle, protustranka osporava predmet diobe, i tvrdi da je u konkretnom slučaju stvarno izvršeno razvrgnuće suvlasničke zajednice u dogovoru da prednicima predlagatelja, tako da suvlasnička zajednica više ne egzistira, već je svaka stranka postala vlasnikom određenog realnog dijela nekretnine. Podredno, obzirom na izvršenu nadogradnju koja je izvršena uz suglasnost prednika predlagatelja na kući koja se nalazi na spornoj nekretnini, sporna je i veličina suvlasničkog omjera predmetnih nekretnina koja bi pripala predlagatelju.
7. Odredbama članka 27. str. 1. i 2. Zakon o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 59/23.) propisano je da će sud, ako u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom i da će u tom slučaju sud odrediti rok u kojemu predlagatelj ili druga stranka trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni. Ako predlagatelj ne pokrene postupak u određenom roku, smatrat će se da je povukao prijedlog, a ako to ne učini druga stranka, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu ili drugi postupak, osim ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno.
8. Obzirom da je između predmetnih stranaka došlo do spora u pogledu činjenica o kojima ovise njihova prava u ovom postupku valjalo je temeljem čl. 27. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku prekinuti predmetni postupak pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
9. Odredbom članka 27. u st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku propisano je da će sud u slučaju nastanka spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica predlagatelja uputiti na parnični postupak, no iz odredbe st. 2. istog čl. 27. jasno proizlazi kako sud na parnični postupak može uputiti i drugu stranku istog postupka. Sud je pod točkom II. izreke ovog rješenja odlučio da će na pokretanje parničnog postupka radi utvrđenja spornih činjenica uputiti protustranku. Navedeno stoga što su, obje stranke u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasnici predmetnih nekretnina svaka u 1/2 dijela, pa nalazi da je protustranka dužna dokazati svoje činjenične navode. Sukladno odredbi članka 2. Zakona o izvanparničnom postupku, na sva pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak, ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno. Odredbom članka 219. stavka 1. Zakona o parničnom postupku propisano je pak da je svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.
10. Kako je protustranka ta koja tvrdi da suvlasnička zajednica ne postoji, odnosno da je između suvlasnika došlo do stvarne podjele nekretnina, tako da je svaki suvlasnik postao vlasnikom određenog realnog dijela, te da je uz pristanak prednika predlagatelja nadogradio kuću koja se nalazi na spornim nekretninama, sud nalazi da je upravo on dužan predmetne činjenice i dokazati, zbog čega ga je uputio na pokretanje parnice.
11. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja
U Virovitici 28. veljače 2025.
Sutkinja:
Ljubica Kovač Katalinić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja. Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. Odvjetničko društvo Marković i Partneri, Ilica 1a, Zagreb
2. Odvjetnik Željko Palatinuš, Gajeva 22/III, Virovitica