REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Erazma Barčića 5

Poslovni broj: Us I-2410/2024-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričiću, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužitelja NM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćenici Miljenki Klasić, odvjetnici u Krapini, F. Galovića 1A, protiv tuženika Ministarstava prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe CM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi troškova upravnog postupka, 28. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-350-05/22- 08/144, URBROJ: 531-03-4-23-6 od 4. listopada 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika poništene su, po žalbi zainteresirane osobe, tč. 2. i 3. izreke rješenja Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave Mali Lošinj, KLASA: UP/I-350-05/20- 05/000011, URBROJ: 2170-03-05/1-22-0011 od 29. rujna 2022.

Prethodno spomenutim prvostupanjskim aktom u tč. 1. izreke odbijen je zahtjev CM (ovdje zainteresirane osobe) za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice, dok je tč. 2 i 3. izreke određeno da je zainteresirana osoba dužna tužitelju nadoknaditi trošak postupka u iznosu od 2.344,00 kn.

2. Tuženik je poništenje odluke o troškovima postupka obrazložio kako slijedi. Prije svega, tuženik navodi da odredbu čl. 161. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku (NN br. 47/09, 110/21: dalje: ZUP), kojom je propisano da troškove postupka snosi stranka na čiji je zahtjev postupak pokrenut, valja tumačiti u vezi s odredbom čl. 162. st. 1. ZUP-a, kojom je propisano da protivna stranka u dvostranačkim ili višestranačkim upravnim stvarima ima pravo na naknadu putnih troškova i izgubljene zarade, ako je postupak okončan povoljno za tu stranku. Odnosno, drugim riječima, pri odlučivanju o troškovima postupka od primarne je važnosti kriterij mogućeg ishoda postupka, a od sekundarne s time povezani kriterij načina pokretanja postupka. Tuženik ističe da se postupak izdavanja rješenja za utvrđivanje građevne čestice vodi po zahtjevu podnositelja, a rješenje se donosi po zahtjevu vlasnika zemljišta, vlasnika građevine, investitora građevine ili druge osobe koja za to ima pravni interes, kako to ima u vidu odredba čl. 158. st. 2. Zakona o prostorom uređenju (NN br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19; dalje: ZPU). Protivna stranka u ovom postupku nije neposredni susjed. Stoga, iako je u ovoj pravnoj stvari negativno riješeno o zahtjevu stranke time nije ujedno ostvaren i uspjeh NM u postupku, obzirom da isti nema položaj protivne stranke u postupku.

3. Tužitelj osporava zakonitost osporavanog rješenja tuženika te u tužbi i tijekom spora (održana rasprava), u bitnome, izlaže kako slijedi. Prije svega, navodi da kako ZPU-om nije propisano tko sve može biti strankom u ovoj vrsti postupka to se imaju primijeniti opća pravila ZUP-a te se strankom, uz podnositelja zahtjeva, može smatrati svakog u čija se prava i interese u postupku može dirati (čl. 4. ZUP-a). Smatra da tuženik svoje utvrđenje o neosnovanosti zahtjeva za naknadu troškova postupka temelji na pogrešnom tumačenju odredbi čl. 161 i 162. ZUP-a budući da je, suprotno navodima tuženika, u višestranačkim postupcima u varijanti stranaka s različitim (protivnim) interesima kao u konkretnom slučaju, negativno rješenje za stranku koja je pokrenula postupak ujedno predstavlja uspjeh protustranke u postupku. Nastavno na prethodno, tužitelj naglašava da je u predmetnom upravnom postupku prvostupanjsko upravno tijelo radi utvrđivanja svih činjenica mjerodavnih za odlučivanje o konkretnoj upravnoj stvari ocijenilo je da od potrebnih dokaznih radnji treba provesti očevid i tom prilikom pozvati podnositeljicu i sve vlasnike i nositelje stvarnih prava na susjednim nekretninama s kojima bi predložena građevinska čestica formirala međe. Obrazlažući razloge zašto bi u predmetnom postupku trebao imati svojstvo stranke tužitelj prije svega navodi da je podnositeljica zahtjeva u konkretnom upravnom postupku prilikom očevida na terenu zatražila da službena osoba nadležnog prvostupanjskog tijela zapisnički utvrdi: (1) smještaj zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad, i (2) da suvlasnice nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad (kuća i dvorište) MM i NMR izvršavaju prava koja su im dodijeljena u upravnom aktu – Uporabnoj dozvoli za zgradu izgrađenu na navedenom zemljištu prije 15.02.1968.g., KLASA: UP/I-361-0520-30/000051 od 15. siječnja 2021. Predmetnom uporabnom dozvolom nepravilno/nezakonito je utvrđeno da je postojeća kuća na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad izgrađena kao slobodnostojeća zgrada kao i da ista, osim legalnog pristupa na parcelu s [adresa], ima još drugi pristup na javnu površinu. Slijedom navedenog, tužitelj smatra da je njegovo prisustvo na očevidu bilo nužno kako bi mogao isticati prigovore da u postupku utvrđenja zemljišta za redovnu upotrebu zgrade na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad (i obavljanja neposrednog pregleda cijelog zemljišta te smještaja zgrade na istom) ne može tvrditi da je izgrađena zgrada zainteresirane osobe slobodnostojeća, budući da je slobodnostojeća građevina takva građevina kojoj su sva pročelja udaljena od granica susjednih parcela te do pročelja ima neizgrađeni prostor vlastite čestice ili javnu površinu, dok je predmetna zgrada izrađena na dvojni način (poluugrađena), jer je cijelim južnim pročeljem i dijelom zapadnog pročelja izgrađena do međe s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad koja je njegovom vlasništvu. Osim toga podnositeljica zahtjeva iskazala je i interes da joj se kao drugi pristup na javnu površinu utvrdi preko dijela zemljište koje je u njegovom vlasništvu – k. č. br. [katastarska čestica], pa stoga ne stoji navod tuženika da ishod predmetnog postupka ne utječe na njegova prava i obveze.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja.

5. Zainteresirana osoba nije dostavila odgovor na tužbu.

6. U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (NN br. 36/24; dalje: ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano drugostupanjsko rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Iz sadržaja spisa razvidno je da je predmetni upravni postupak iniciran zahtjevom CM (zainteresirana osoba) kojim je imenovana zatražila donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice koja će se formirati od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - grad, u suvlasništvu zainteresirane osobe (i NMR, svaka u 1/2 dijela) i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – grad, u vlasništvu Grada Malog Lošinja.

10. Odredbom čl. 158. st. 2. ZPU-a propisano je da se rješenje o utvrđivanju građevne čestice donosi se po zahtjevu vlasnika zemljišta, vlasnika građevine, investitora građevine ili druge osobe koja za to ima pravni interes.

11. Odredba čl. 4. ZUP-a propisuje da je stranka u upravnom postupku fizička ili pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv koje se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku.

12. Odredbom čl. 161. st. 2. ZUP-a propisano je da u postupcima pokrenutim na zahtjev stranke ili u upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima troškove postupka snosi stranka na zahtjev koje je postupak pokrenut ili protiv koje se vodio postupak koji je za nju nepovoljno okončan, ako nije drukčije propisano.

13. Prema čl. 162. st. 1. ZUP-a protivna stranka u dvostranačkim ili višestranačkim upravnim stvarima ima pravo na naknadu putnih troškova i izgubljene zarade, ako je postupak okončan povoljno za tu stranku.

14. Pravni interes osobe koja želi ostvariti sudjelovanje u upravnom postupku kao stranka mora proizlaziti iz zakona ili drugog propisa, bilo da je izričito propisano koje osobe i u kojoj situaciji imaju pravni interes sudjelovanja u postupku, ili se to utvrđuje na temelju određenih okolnosti koje su nastale u postupku. Pravni interes mora postojati u vrijeme vođenja upravnog postupka i mora biti neposredno vezan za upravnu stvar koja je predmet tog postupka, a sadržaj tog interesa odnosi se samo na zaštitu prava druge osobe da ne budu eventualno povrijeđena.

Pravni interes nije apstraktan niti u odnosu na njegovo postojanje postoji neoboriva presumpcija kada je u pitanju su vlasništvo na nekoj nekretnini, već mora biti takav da odlučivanje o nečijem pravu ili pravnom odnosu u bilo kojoj vrsti postupka, pa tako i u upravnom postupku, mora imati izravni utjecaj na nečija prava, odnosno na njihov opseg i vrstu.

U smislu odredbe čl. 4. ZUP-a u vezi čl. 158. st. 2. ZPU-a pravni interes za sudjelovanje u postupku formiranja građevne čestice mogu imati samo ovlaštenici prava na nekretnina od kojih se formira građevna čestica (u konkretnom slučaju su to zainteresirana osoba i Grad Mali Lošinj) ne i neposredni susjed odnosno vlasnik nekretnine koja graniči s tim česticama.

15. Slijedom prethodno navedenog, ispravno tuženik zaključuje da tužitelj nije protivna stranka u postupku te da, posljedično tome, negativnom odlukom o zahtjevu zainteresirane osobe nije ujedno ostvaren i tužiteljev uspjeh u postupku.

16. Slijedom ovako izloženog stanja stvari Sud zaključuje prigovorima tužitelja iznijetim u tijeku ovog spora nije dovedena u sumnju zakonitost tuženikova rješenja pa je stoga, temeljem odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, odlučeno kao u tč. I. izreke.

17. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a.

U Rijeci 28. veljače 2025.

Sudac

Vedran Juričić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćenici tužitelja Miljenki Klasić, odvjetnici u Krapini, F. Galovića 1A

- tuženiku Ministarstavu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14

- zainteresiranoj osobi GM iz [adresa]