Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Trg Ljudevita Posavskog 5

44000 Sisak

Poslovni broj: P-27/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku OIB 74610670107, u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sandi Navara Sladović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice GG, [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupaju punomoćnici Milica Nenadović Timarac i Marko Bebek, odvjetnici Zajedničkog odvjetničkog ureda iz Siska, S. i A. Radića 32, protiv tuženice Republike Hrvatske, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Sisku, Ferde Hefelea 57, radi utvrđenja prva vlasništva, nakon glavne javne rasprave održane i zaključene 17. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zakonskog zastupnika tuženika, 28. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica OG dosjelošću stekla pravo vlasništva na kč. br. [katastarska čestica], stambena zgrada [adresa] od 37 m2 i dvorište od 1099 m2 k. o. [katastarska općina], što je tuženica Republika Hrvatska dužna priznati i izdati valjanu tabularnu ispravu za uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na ime tužiteljice bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja što će u protivnom zamijeniti ova presuda.

II. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj da tužiteljici GG naknadi parnični trošak u iznosu od 8.250,00 eur, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica GG podnijela je ovom sudu tužbu protiv tuženice Republike Hrvatske, radi utvrđenje prava vlasništva.

2. U tužbi tužiteljica navodi da je tuženik u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik nekretnine i to čkbr. [katastarska čestica] kuća, dvorište i oranica od 2877 m2 upisan u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], a pravo vlasništva tuženik je stekao prijevarom od strane ZG koji je presudom ovoga suda broj P-469/03 navedenu nekretninu prenio u svoje vlasništvo iako nije bio niti vlasnik niti posjednik te istu prodao tuženiku. Nadalje se navodi, da je predmetna čestica bila u posjedu i vlasništvu prednika tužiteljice od II. svjetskog rata koji je tužiteljica uživala u dogovoru s prednicima te nastavila sa nesmetanim uživanje sve do danas. Navodi da nije imala saznanja o provedenom parničnom postupku, a po saznanju da je na nekretnini upisan tuženik od tada tuženog CG dobila je obavijest da je on u neznanju priznao tužbeno zahtjev iako je znao da se radi o nekretnini koja pripada tužiteljici, pa je tako VG na prijevaran način na svoje ime prepisao česticu u površini od 2877 m2, a VG bio je vlasnik čkbr. [katastarska čestica] koja se nalazi u produžetku predmetne čestice u posjedu koje nikada nije bio već je na prijevaran način prisvojio i zajedno sa svojom česticom prodao tuženiku. Tužiteljica navodi da je zajedno sa svojim prednicima u mirnom posjedu predmetne čestice više od 50 godina, pa predlaže donošenje presude kojom će se utvrditi da je VG na prijevaran način presudom ovog suda broj P-469/03 stekao pravo vlasništva na čkbr. [katastarska čestica] te na isti način nekretninu prodao tuženiku te da se utvrdi da je tužiteljica dosjelošću stekla pravo vlasništva na navedenoj nekretnini.

3. U odgovoru na tužbu tuženica navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te ističe da je postala vlasnik nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica], a upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] temeljem kupoprodajnog ugovora sklopljenog između MG i ĐG kao prodavatelja zastupanih temeljem punomoći po JG i agenciji za pravni promet i posredovanje nekretnina kao kupca. Kupoprodajni ugovor je sklopljen 19. svibnja 2004., a zk. stanje je bilo dokazano zk. izvatkom od 17. svibnja 2004.po kojoj su suvlasnici predmetne nekretnine bili VG i GGĆ sin IG. Tuženica je kupila predmetne nekretnine pouzdajući se u stanje u zemljišnim knjigama te je sukladno načelu povjerenja u zemljišne knjige zaštićeno pravo vlasništva tuženice, a oštećena strana ako je stvarni vlasnik nekretnine može podnijeti obveznopravni zahtjev protiv zemljišnoknjižnog vlasnika koji je tu nekretninu prodao tuženici. Ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužiteljice jer iz dokumentacije koja je priložena tužbi nije vidljivo vlasništvo iste niti tužiteljica dokazuje posjedovno stanje na spornoj nekretnini. Predlaže se tužbeni zahtjev tužiteljice odbiti, uz naknadu parničnog troška tuženici.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u izvadak iz zemljišnih knjiga (str. 4 spisa), presudu na temelju priznanja (str. 5 i 6 spisa), izjavu (str. 12 i 13 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnina (str. 14-16 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (str. 17 spisa), popis katastarskih čestica sa posjednicima u k. o. [katastarska općina] (str 18 i 19 spisa), povijesne podatke za kč [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (str. 22 spisa), povijesni zemljišnoknjižni izvadak (str. 23-40 spisa), izjavu (str. 46 spisa), presliku katastarskog plana (str. 47 spisa), punomoć (str. 80 spisa), izjavu (str. 81 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (str. 82 spisa), potvrdu o kućnom broju (str. 83 spisa), rješenje Z-2817/04 od 31. 5. 2004. (str. 84 spisa) procjena prometne vrijednosti nekretnine ( str. 87-90 spisa), rješenje o nasljeđivanju br. O-497/00 od 15. 11. 2000. (str. 93 i 94 spisa), kupoprodajni ugovor (str. 95-99 spisa), izvod iz popisa katastarskih čestica (str. 101 spisa), presliku katastarskog plana (str. 102 spisa), potvrdu o kućnom broju (str. 103 spisa), uvjerenje (str. 111 spisa), uvjerenje (str. 140 spisa), kopiju katastarsko plana (str. 141 spisa), izvod iz posjedovnog lista (str. 142 spisa), rješenje Z- 7080/2008 od 3. 12. 2013. (str. 143 spisa), uporabnu dozvolu (str. 176 i 177 spisa), lokacijsku informaciju (str. 202-204 spisa), geodetski elaborat (str. 206- 239 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (str. 249-252 spisa), saslušani su svjedoci EG, KG, CG, LG, ČG, JG, provedeno je mjerničko vještačenje po vještaku Ivici Hapčiću, saslušana je tužiteljica te je izvršen uvid u predmet ovog suda br. P- 469/2003.

5. Podneskom od 18. 9. 2020. tužiteljica je, sukladno prijavnom listu odnosno parcelacijskom elaboratu, precizirala tužbeni zahtjev na način da predlaže da se utvrdi da je dosjelošću stekla pravo vlasništva na kč. br. [katastarska čestica], stambena zgrada [adresa] površine 37 m2 i dvorište površine 1099 m2 k. o. [katastarska općina], što je tuženica Republika Hrvatska dužna priznati i izdati valjanu tabularnu ispravu za uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na ime tužiteljice bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja što će u protivnom zamijeniti ova presuda.

6. Svjedokinja EG iskazala je da je tužiteljica sestrična njezinom suprugu. Ona je upoznata sa predmetom spora i može iskazati da su roditelji tužiteljice kuću u [adresa] uživali od II. svjetskog rata, a ona se u susjednu kuću udala 1957.godine. u toj kući tužiteljica je živjela do udaje, kao i brat RG i sestra LG dok se nisu udali, odnosno oženili. U toj kući do 1995. je živjela majka tužiteljice GGĆ, s time da za vrijeme rata tu nije živjela, a nakon njezin smrti tužiteljica redovito dolazi i obitava u toj kući. Otac tužiteljice NG je umro nešto ranije. Predmetna kuća je sagrađena na temeljima stare kuće koja je izgorjela, misli iza II svjetskog rata. Njezin suprug IG je imao jednog brata G. ŽG je sestrična njezinom suprugu, a očevi su bili rođena braća, a umrla je u [adresa] prije 2 godine. Pojašnjava da je otac imao 2 brata i to brata SG, koji je otac njezinomg supruga, zatim sina G, koji ima sina O, a njezin svekar je imao i kćer Z koja ima dvoje djece, otac tužiteljice je njegov brat. Otac tužiteljice se drugi puta oženio za suprugu ŽG koja je umrla 1992. godine i za koje je ostao sin, koji je poslije poginuo, a živjela je u Zagrebu, na adresi [adresa] sa sinom, snahom i unučadi. Njezin svekar je oko 1964. godine prodao MG iz [adresa] svoju kuću i funduš, a koja graniči sa spornom nekretninom i kada ga je tužio MG za priznanje prava vlasništva on je sigurno mislio da se to odnosi na tu nekretninu. Znam da je MG imao brata GGĆ, a AG mu je eventualno otac, a njegovog oca su zvali " BG", a oni su doselili iz Bosne.

7. Svjedok KG u svome je iskazu naveo da se majka tužiteljice AG udala u [adresa] još prije Drugog svjetskog rata za PG, s tim da je on poslije rata otišao od nje i otišao je živjeti u [adresa], a ona je ostala živjeti sa djecom. Otac tužiteljice je imao dva brata, SG i FG i svako od njih je imao svoj parcelu, tako da je Damjanova bila u sredini, a Nikolina lijevo gledajući sa ceste. RG je poginuo u II svjetskom ratu, a njegova supruga je prodala ocu tužiteljice i bratu SG, i to svakom pola svoje parcele. Između njihovih nekretnina je bila međa, tj. travnati dio, a između kuća ograda. Misli, negdje 1967. godine da je SG prodao MG svoje, a a koji je to uživao do 1995. godine sa svojom obitelji. Tužiteljica održava spornu nekretninu, tako da obrađuje voćnjak, često dolazi. ŽG je kći tužiteljičinog strica FG koja je odmah nakon II svjetsko rata odselila u Novi Sad, a zna da više nije živa. CG je sin SG i on je bratić CG ŽG i njoj nije poznato da li ona ima obitelj. On je poznavao još jednu ŽG u [adresa], a ona je umrla prije puno godina. Njemu je poznato da se tužiteljičin otac ponovno oženio, ali ne zna kako se zvala i da li je živa. Majku tužiteljice nitko nije smetao u posjedovanju predmetne nekretnine, a 1992. ili 1993. godine je otišla u Zagreb, a vratila se 1995. nakon "Oluje". Otac tužiteljice je imao sestru TG, koja je umrla 1972. godine, a nije imala djece s njim, a iz prvog braka joj je umrlo dijete prije nje.

8. Svjedok CG iskazao je da je njegov otc imao kuću u [adresa], a koja graniči sa kućom od majke tužiteljice, te in na terenu razdvaja vidljiva međa, i to je bila živica, a njegov otac je tu kuću prodao MG, te je došao potom kod njega u [adresa] gdje je živio sa obitelji. Koliko on daleko pati majka tužteljice je živjela u [adresa] i to do svoje smrti, a MG je živio u svojoj kući sve do "Oluje" i misli da je sada u Beogradu. Njegov otac je kupio gradilište na kojem je sagradio kuću u [adresa], a kupljeno je od oca ili djeda ŽG, koja je njegova sestrična i koja je prije par godina umrla u [adresa], a on nije njezin nasljednik. Prije par godina njega je tužio VG radi priznanja prava vlasništva i na sudskoj raspravi ga je njegov odvjetnik pitao da li je on kupio kuću njegova oca u [adresa] i on je to potvrdio. MG je do stare kuće koju mu je prodao njegov otac sagradio novu kuću. Njegov otac i majka tužiteljice su istovremeno gradili kuće iza II svjetskog rata. Površina na kojoj je sagradila majka tužiteljice sa potkućnicom iznosi od 5.500 m2, a zemljište koje veličine jemoj otac prodao i MG. Njegov otac i VG su zaključili Kupoprodajni ugovor i njegov otac je isplaćen, ali ne zna o kojem iznosu se radilo.

9. Svjedokinja LG u svom je iskazu navela da je od 1946. godine živjela sa majkom, tužiteljicom i bratom u [adresa] na kućnom broju 51, a nakon toga je dolazila jednom godišnje. Kuća je građena na zemljištu koju je njezina majka i otac kupili od njezinog strica FG, a koji je drugu polovicu svog zemljišta prodao bratu SG, koji je otac CG. UG je najprije sagradio drvenu kuću, a pokraj te poslije zidanu kuću u kojoj mu je sin živio dok nije odselio u [adresa]. Njezina majka je u navedenoj kući živjela do 1995. kada je umrla, a nakon toga on i sestra dolaze, uređuju i koriste kuću. Njoj nije poznato da bi njezina majka zaključila ugovor o kupnji navedenog zemljišta od RG, a ona ga je isplatila, a misli da se radi o površini oko 1 rali. Pojašnjava da je njezin stric RG, te drugi stric SG, kao i otac NG imali, i to svaki po 2 rali zemljišta u [adresa], a njezin otac je još kupio od brata FG jednu ral, a koji je drugu ral prodao svome bratu SG.

10. Svjedok ČG iskazao je da je u vrijeme zaključivanja spornog ugovora o kupoprodaji bio zaposlen kao dipl. pravnik u Odjelu kupnje ANP-a, te ističe da je isti ugovor zaključen na prijedlog JG kao punomoćnice VG i AG, zvanog DG, a u to vrijeme sklapali su se slični ugovori o kupoprodaji u svrhu zbrinjavanja prognanika i izbjeglica. Nakon zaprimanja prijedloga punomoćnice predmet je proslijeđen Ispostavi APN-a u [adresa], a na temelju naloga APN-a provedena je procjena ponuđene nekretnine, a radilo se o nekretnini u [adresa], čest. kat. br. 70/2 z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojoj su se kao vlasnici vodili upisani MG i DG AG zvan DG. Procjenu vrijednosti nekretnine u svrhu iste nekretnine vodila je vještakinja OGĆ iz [adresa] koja je istu nekretninu procijenila 183.862,00 kuna, te je u tom postupku procjene utvrđeno da se radi o jednoj kući s kućnim brojem 49 i okućnici. Navodi da je ukupna površina kupljene nekretnine bila 2.877 m2 od čega 800 m2 građevinskog zemljišta i 2077 m2 poljoprivrednog zemljišta. U predmetu APN ne nalazi se posjedovni listi niti kopija katastarskog plana. Navodi da su vlasnici sporne nekretnine u vrijeme sklapanja ugovora o kupoprodaji bili kao na izvatku na listu 82 spisa, pri čemu napominje da prilikom procjene koju je radila vještakinja OGĆ ista je navela da su vlasnici nekretnine MG i ZGĆ i ŽG iz [adresa]. Ističe da je APN prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora raspolagao punomoći od 11.5.2004. (list 80 spisa), te izjavom ĆG (list 81 spisa), a što je sve priloženo prijedlogu za uknjižbu u zemljišnim knjigama. Ističe da je procjena vrijednosti nekretnine spornog kupoprodajnog ugovora rađena prema pokazivanju pun. prodavatelja, a što je njegova pretpostavka te smatra da je najvjerojatnije na terenu u ime APN-a bio i gospodin HG.

11. Svjedokinja JG iskazala je da se sjeća da je kao punomoćnica MG i C DG kao prodavatelja zaključila s APN i kupoprodaji nekretnina u [adresa], a radilo se o jednoj kući, što sve zna iz razgovora s VG i jednim čovjekom koji je u vrijeme prodaje živio u toj kući odnosno u istoj je bio privremeno smješten. Koliko se sjeća predmet prodaje prema tom ugovoru iz 2004. je bila samo jedna kuće te ističe da je sa vještakom procjeniteljem bila na licu mjesta i ne sjeća se da bi u blizini iste bila još jedan kuća. Koja kuće se prodavala prema ugovoru iz 2004.g pokaza je na licu mjesta, taj čovjek koji je u njoj bio privremeno smješten, a radilo se o tada nedovršenoj kući prizemnici. Nakon što su joj od strane suda predočene fotografije s lista 66 spisa ističe da se kuća koja je prodana prema ugovoru iz 2004. nalazi s lijeve strane i radi se o zidanoj kući bez fasade, a dijelom i bez žbuke, a pored iste se nalazi manja kuća koja je fasada obojana u bijelo. Ne sjeća se kućnog broja kuće koja je prodana prema ugovoru iz 2004. Vlasnik sporne nekretnine joj nije pokazao koja je kuća predmetom prodaje već korisnik kuće koji se nalazio u predmetnoj kući. U vrijeme prodaje nije bilo nikakvih gospodarskoj zgrada u blizini kuće, pod time smatra da bi bio nešto vrijedno što bi se procjenjivalo, a možda se tamo nalazila nekakva šupa. Ne sjeća se procijenjene površine od strane vještaka u vrijeme prodaje.

12. Tužiteljica GG iskazala je da je nekretninu koja je predmetom ovog postupka prije II. svjetskog rata njezin stric RG prodao PG i SG koji su njegova braća i koji su obojica odmah potom stupili u posjed iste nekretnine što je u naravi bilo samo zemljište i koji su obojica istu nekretninu između sebe neformalno podijelili na način da je svakom pripala polovica iste te čestice 70/2. Ističe da su PG i SG već imali izgrađene kuće u blizini sporne nekretnine gdje su živjeli. PG je bio njezin otac, a nakon što su se njezin otac i majka ŠG razveli negdje 1947. ili 1948., njezina majka je na čest. kat. br. 70/2 na dijelu njezina oca izgradila malu kućicu koja nije bila predmetom kupoprodaje prema ugovoru od 19.5.2004. Nadalje ističe da je kuća njezine majke i oca u kojoj su isti živjeli do rata izgorjela, a nakon rastave njezin otac je odselio u Zagreb i tamo je živio do svoje smrti, a njezina majka je živjela u toj maloj kućici na navedenoj čestici za koju ističe da su ju oboje izgradili. Navedena kuća je izgrađena odmah nakon II. svjetskog rata te su oboje imali namjeru u toj kući živjeti nakon rata. Ističe da je njezina majka sama živjela u toj kući do svoje smrti 1995., a nakon njezine smrti istu nekretninu posjeduje ona jer su njezin brat RG i njezina sestra LG uglavnom svu ostavinu iza njihovog oca prepustili njoj, a navedena kuća se vodila na njezinom ocu iz razloga što se i zemljište vodilo na njega. Nadalje, navodi da su ŽG i GT, obje iz [adresa], a koja je njihova prijašnja adresa dok sada obje žive u [adresa], njezine sestrične, odnosno kćeri FG. Poznato joj je da su obje navedenu nekretninu prodale BG i to ½ koja je pripadala UG. Nadalje navodi da se njezin otac nakon razvoda s njezinom majkom oženio još jedanput i to sa ŽG, djevojački V, a koja je prije svoje smrti živjela na adresi [adresa]. Nadalje, navodi da ona ne zna sa sigurnošću da li je u zemljišnim knjigama kao suvlasnica sporne nekretnine bila upisana ŽG, njezina sestrična ili ŽG, druga supruga njezina oca, no pretpostavlja prije da bi bila upisana ŽG, druga supruga njezina oca. Ističe da su se na spornoj čestici u vrijeme procjene koju je vršio APN nalazile dvije kuće i to jedna zidana koja je bila predmetom prodaje APN-u i jedna drvena stara kuća koja se nalazila u dvorištu uz tu zidanu kuću. Ta navedena drvena kuća srušena je u međuvremenu i ista nije bila predmetom procjene, no na spornoj čestici nalazi se još jedna stara kuća, a za koju tvrdi da je ona dosjelošću stekla njezino vlasništvo i nalazi se na kućnom broju 51. Nadalje, navodi da je UG prodao cijelo svoje imanje M, a UG je imao ½ čestice kat.br. 70/2. Ističe da kada je rekla da je UG prodao svoju ½ M smatrala je da se radi o IG, MG i OT. Ne raspolaže rješenjem o nasljeđivanju iza svoga oca PG, te ističe da je jednim dijelom nasljednica iza svoje maćehe ŽG koja je imala i sina, mog polubrata ZT koji je također umro, a koji je bio oženjen i koji je imao dvoje djece. Ne raspolaže niti rješenjem o nasljeđivanju iza ŽG. Nije joj poznato na koji način ne nekretnina na dijelu Paskaš Marije prešla na MG (upis pod br. Z-2184/04). Od 1957. živi u [adresa], no stalno je dolazila majci dok je živjela u spornoj nekretnini, a i sada povremeno preko ljeta boravi u spornoj nekretnini. Ističe da se njezina majka zvala ŠG. Ističe da je tek unatrag 4,5 ustanovila da sporna kuća nije njezina, a prije toga je i napravila novu ogradu.

13. Temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cijelog postupka sud zaključuje da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

14. Uvidom u povijesni zemljišnoknjižni izvadak za k. o. [katastarska općina], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] utvrđeno je:

- da se na temelju rješenja od 15. 12. 1947. uknjižuje pravo vlasništva, između ostalih, na nekretninama na čest. kat. br. 70/2 kuća broj 71 u selu površine 1264 hvati, za korist UG iz [adresa] u 2/6 dijela, PG iz [adresa] u 2/6 dijela, PG ŽG iz [adresa] u 1/6 dijela i PG

Ane u ½ dijela,

- da se 15. 1. 1973. na temelju diobne osnove i nacrta ureda a katastar [adresa] od 18. 4. 1972. te rješenja od 11. 12. 1972. br. R1-96/70 u odnosu na čest. kat. br. 70/2 kuća broj 71 u selu površine 1264 hvati, ispravlja površina na 800 hvati, te da se otpisuje čest. kat. br. 70/2 i prenosi u novi uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime ŽG,

- da je 15. 1. 1973. čest. kat. br. 70/2 kuća dvorište i oranica površine 800 hvati, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] otpisana iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s imena UG i dr. te je uknjiženo pravo vlasništva za korist

UG ŽG i UG GT,

- da se na osnovi kupoprodajnog ugovora od 6. 12. 1973. čest .kat. br. 70/2 otpisuje i prenosi u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s vlasništva GT za korist BG, MG, DG i ŽG, iz [adresa]

- da se na temelju rješenja o nasljeđivanju od 15. 11. 2000. br. O-497/00 uknjižuje pravo vlasništva na čest. kat. br. 70/2 na dijelu Rogić Milaka za korist

OT CT i OT C,

- da se na temelju presude od 16. 9. 2003. br. P-469/03 uknjižuje pravo vlasništva na čest. kat. br. 70/2 na dijelu Paskaš Marije za korist OT

MG, te

- da se na osnovi kupoprodajnog ugovora od 19. 5. 2004. čest .kat. br. 70/2 otpisuje i prenosi u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], na RH.

15. Uvidom u kupoprodajni ugovor od 6. 7. 1993. sklopljen između prodavatelja UG i UG GT i kupaca BG, MG i OT proizlazi da prodavatelji prodaju, a kupci kupuju, između ostalog, nekretninu upisanu u z.k.u.br. 627 k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od ½ dijela čest.kat. br. 70/2 kuća i dvorište površine 800 čhv.

16. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Sisku br. O-497/00 od 15. 11. 2000., u ostavinskom postupku iza BG, proizlazi da njegovu ostavinsku imovinu sačinjavaju, između ostalog, nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , čest. kat. br. 70/2 kuća, dvorište i oranice površine 2877 m2 u 1/6 dijela., a njegovim nasljednicima proglašeni su ZG i VT.

17. Uvidom u presudu na temelju priznanja br. P-469/03-4 od 16. 9. 2003., donesene u parničnom predmetu koji je vođen po tužbi tužitelja VG iz Bestrme 57, protiv tuženika CG iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, utvrđeno je da je tužitelj stekao prao vlasništva na cijelom suvlasničkom dijelu tuženice ŽG na nekretnini označenoj kao čest. kat. br. 70/2 kuća, dvorište i oranica od 28 a i 77 m2, upisanim u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što je tuženik MT kao zakonski nasljednik iza ŽG dužan priznati i tužitelju izdati valjanu tabularnu ispra u podobnu za z.k. prijenos.

18. Nadalje, uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnina od 19. 5. 2004. utvrđeno je da je sklopljen između MG ([adresa]) Rogića i C (MT) Rogića, kao prodavatelja, zastupanih po punomoćnici JG, i Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, u svoje ime i za račun Republike Hrvatske, kao kupca, zatim, da prodavatelji prodaju nekretninu u naravi kuća i dvorište, k. č. [katastarska čestica], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 2877 m2, adresa [adresa], za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 155.382,00 kn. Prema čl. 3. navedenog ugovora prodavatelji jamče kupcu da su nekretnine koje su predmet ovog ugovora isključivo vlasništvo prodavatelja i da na istima ne postoj neko pravo trećeg koje isključuje, umanjuje ili ograničava pravo kupca, a posebno da te nekretnine nisu opterećene nikakvim uknjiženim ili neuknjiženim teretima.

19. Iz procjene prometne vrijednosti nekretnine građevinskog vještaka OGĆ, izrađene u svrhu prodaje nekretnine u k. o. [katastarska općina], čest. kat. br. 70/2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] od strane Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, koju je svjedok ČG prilikom iskazivanja na ročištu za glavnu raspravu održanom 2. 5. 2011. predao u spis, proizlazi, između ostalog, da je predmetom procjene, bila jedna stambena građevina, na kbr. 49, prizemlje, ukupne površine 82,57 m2.

20. Iz izjave CT od 11. 9. 2008. proizlazi da isti izjavljuje da nikada nije uživao u cijelosti česticu 70/2 k. o. [katastarska općina], upisnu zemljišne knjige Općinskog suda u Sisku u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao čest.kat. br. 70/2 kuća dvorište i oranica od 2877 m2, da je uživao samo polovicu navedene čestice na kojoj je i izgradio kuću koja se vodila pod kućnim brojem 49, a na drugoj polovici je živjela pok. ŽG AG i to u svojoj kući na kućnom broju 51 te da u vezi međe nisu nikad imali nikakvih sporova.

21. Iz izvoda iz popisa katastarskih česta Katastra Sisak od 1. 10. 2012. proizlazi ukupna površina čest. kat. br. 70/2 u k. o. [katastarska općina] od 4546 m2.

22. Nadalje, na uviđaju održanom 26. 9. 2013., uz sudjelovanje vještaka geodeta, na nekretnini upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. kat. br. 70/2, tužiteljica je na licu mjesta pokazala površinu nekretnine koju zahtjeva u ovom sporu, te je utvrđeno da se radi o niskoj drvenoj prizemnici, na kojoj stoji kbr. 51, da se na istoj nalazi voćnjak te da je u odnosu na susjedno zemljište na kojem se nalazi kuća kbr. 49 ograđeno žičanom ogradom s desne strane gledano prema cesti, kao i na dijelu jugoistočne dijela njezine nekretnine.

23. Pokazivanje tužiteljice na uviđaju održanom 26. 9. 2013. označeno je u nalazu i mišljenju vještaka geometra Ivice Hapčića od 15. 10. 2013., a koji je ujedno izradio i prijedlog parcelacijskog elaborata s novom čest.kat. br. 70/4 formiranom prema pokazivanju tužiteljice (i ogradi zatečenoj na licu mjesta).

24. Iz uporabne dozvole Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 5. 9. 2016. proizlazi da je građevina stambene namjene na čest. kat. br. 70/2 k. o. [katastarska općina] izgrađena prije 15. 2. 1968. Prema podacima o građevini, ista je dimenzija 3,80 m x 4,00 m + 4,10 m x 5,00 m, ima jednu etažu: prizemlje.

25. Prema geodetskom elaboratu geodeta Ivice Hapčića, potvrđenom od strane Katastra Sisak 14. 10. 2020., izvršena je parcelacija nekretnine u k. o. [katastarska općina], čest. kat. br. 70/2 kuća i dvorište površine 2877 m2, i to prema novom stanju na čest. kat. br. 70/2 šuma nove površine 1846 m2 i na čest. kat. br. 70/4 stambena zgrada [adresa] površine 37 m2, dvorište površine 1099 m2, ukupne površine 1136 m2.

26. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je tuženica vlasnica nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], čest. kat. br. 70/4 dvorište, stambena zgrada, [adresa], ukupne površine 1136 m2, kao i da je za evidentiranje stambene zgrade od 37 m2 na čest.kat.br. 70/4 u katastru priložena uporabna dozvola za građevine izgrađene do 15.veljače 1968 Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sisačko-moslavačke županije od 5. 9. 2016.

27. Dakle, iz iskaza saslušanih svjedoka EG, KG, CG i LG te tužiteljice u bitnome proizlazi da je otac tužiteljice PG imao dva brata, FG i FG SG, da je svaki od trojice braće bio vlasnik svoje nekretnine, parcele u k. o. [katastarska općina], koje su bile jedna pored druge, zatim da je RG umro u II. svjetskom ratu, a njegovu parcelu su kupili NG i SG, svaki polovicu, te da je SG svoju parcelu (s kućom) prodao BG, MG i Rogić DG.

28. Nadalje, navedeni svjedoci EG, KG, CG i LG potvrdili su da je predmetom prodaje parcele s kućom ĐT kupcima BG, MG i OT kuća koju je koju je UG sagradio na svojoj parceli i da se ne radi o kući koju su na parceli PG (oca tužiteljice) sagradili otac i majka tužiteljice, zatim, kupoprodajni ugovor od 6. 7. 1993. ukazuje da je predmetom prodaje između prodavatelja PG SG i PG GT i kupaca BG, MG i OT bila ½ nekretnine upisane u z.k.u.br. 627 k. o. [katastarska općina], čest.kat. br. 70/2, zatim, svjedokinja JG iskazala je da je predmetom prodaje 2004. bila samo jedna kuća, zatim, CT u svojoj izjavi od 11. 9. 2008. navodi da nikada nije uživao u cijelosti česticu 70/2 k. o. [katastarska općina], već samo polovicu navedene čestice na kojoj je i izgradio kuću (na kbr. 49), zatim iz procjene prometne vrijednosti nekretnine koja je izrađene u svrhu sklapanja kupoprodajnog ugovora od 19. 5. 2004. proizlazi, da je predmetom procjene, bila jedna stambena građevina i to na kbr. 49, a uviđajem na licu mjesta utvrđeno je (i prema pokazivanju tužiteljice i geodetskim vještačenjem) da se na čest. kat. br. 70/2 k. o. [katastarska općina] nalaze dvije građevine od kojih jedna ima kbr. 49, a druga kbr. 51, i da su parcele na kojima se iste nalaze ograđene ogradom te u konačnici da je tijekom ovog postupka provedena parcelacija čest. kat. br. 70/2 k. o. [katastarska općina] i da su oformljene dvije zemljišnoknjižne čestice i to čest. kat. 70/2 i čest. kat. br. 70/4 na kojoj se nalazi kuća kbr. 51 (koja nije bila predmetom procjene prilikom prodaje 19. 5. 2004.) i koja je u posjedu tužiteljice.

29. Stoga je zaključak ovog suda, unatoč činjenici da je u kupoprodajnom ugovoru od 19. 5. 2004., navedeno da je predmetom prodaje nekretnina upisana na čest. kat. br. 70/2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 2877 m2, u cijelosti, da predmetom naveden prodaje (a niti procjene) nije bila navedena zemljišnoknjižna čestica u cijelosti nego samo dio iste, a koji dio ne obuhvaća stambenu građevinu na kbr. 51 kao niti zemljište, odnosno prema provedenoj parcelaciji – nekretninu na čest. kat. br. 70/4 stambena zgrada [adresa] površine 37 m2, dvorište površine 1099 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

30. Nadalje, iz iskaza svjedoka EG, KG, CG i LG kao i tužiteljice proizlazi da su kuću koja je predmet ovog spora sagradili otac tužiteljice PG i majka tužiteljice AG na zemljištu PG nakon II. svjetskog rada, da su otac i majka tužiteljice to zemljište kupili prije II. svjetskog rada, da je majka tužiteljice u toj kući živjela od tada do 1995. kada je umrla, da njezin brak s NG razveden (iako ne navode kada), da je nakon toga otac tužiteljice odselio u Zagreb, a majka tužiteljice je s djecom (tužiteljicom, bratom FG i kćeri LG) ostala živjeti u toj kuću u [adresa] te da je tužiteljica i dalje u nesmetanom posjedu navedene nekretnine.

31. Niti tužiteljica niti saslušani svjedoci ne navode sa sigurnošću tko je ŽG iz [adresa], obzirom da je stric tužiteljice RG imao kći koja se zvala ŽG (i kći GT u odnosu na koju je također u zemljišnim knjigama navedena adresa [adresa]) te se druga supruga PG također zvala ŽG, a za istaknuti je i da iz zemljišnoknjižnog izvatka nije razvidno temeljem čega su upisane navedene adrese, obzirom da su u taj zemljišnoknjižni uložak br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] obje prenesene iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem nije bilo naznake navedene adrese.

32. Utoliko što iz iskaza svjedoka EG, KG, CG i LG kao i tužiteljice nedvojbeno proizlazi da je RG (otac ŽG i GT) umro prije PG, a upis vlasništva ŽG i GT datira još od 15. 12. 1947. (kada je uknjiženo pravo vlasništva za korist UG iz [adresa] u 2/6 dijela, PG iz [adresa] u 2/6 dijela, PG ŽG iz [adresa] u 1/6 dijela i PG GT u ½ dijela) za zaključiti je da se radi upravo o kćerima pok. RG, a ne o drugoj supruzi PG ŽG.

33. Nadalje, odredbom čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, u daljnjem tekstu: ZV) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari dok prema st. 2. istog članka samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a prema st. 3. istog članka samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

34. Prema odredbi čl. 160. st. 2. ZV u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

35. Odredbom čl. 18. st. 4. ZV propisano je da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Prema odredbi st. 5. istog članka posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

36. Dakle, kako je iskazima svjedoka EG, KG, CG i LG utvrđeno da je tužiteljica, uračunavajući i vrijeme posjedovanja njezinih prednika, neprekidno, od perioda nakon II. svjetskog rata, u posjedu nekretnine koja je predmet ovog spora – sada čest. kat. br. 70/4 dvorište, stambena zgrada, [adresa], ukupne površine 1136 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (prije parcelacije - dijela čest.kat. br. 70/2 utvrđenog geodetskim vještačenjem) za zaključiti je da je tužiteljica, temeljem odredaba čl. 159. st. 2. i čl. 160. st. 2. ZV, u vezi s odredbom čl. 129. st. 1. ZV kojom je propisano da kad zakon određuje da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka, stječe se samim ispunjenjem tih pretpostavaka i u trenutku ispunjenja istih, stekla vlasništvo navedene nekretnine dosjelošću, dakle, protekom više od deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja kao zakonit, istinit i pošten posjednik, i prije sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnina od 19. 5. 2004., temeljem kojeg je vlasništvo iste stekla tuženica.

37. Nadalje, prema odredbi čl. 129. st. 2. ZV vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.

38. Odredbom čl. 122. st. 1. ZV propisano je da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona, a prema odredbi st. 2. istog članka stjecatelj je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju.

39. Prema izvatku iz zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina], stambena zgrada koja je predmet ovog spora ima kbr. 51 te je za evidentiranje navedene stambene zgrade od 37 m2 na čest.kat.br. 70/4 u katastru priložena uporabna dozvola za građevine izgrađene do 15.veljače 1968. Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sisačko-moslavačke županije od 5. 9. 2016. Prema navedenoj uporabnoj dozvoli građevina stambene namjene na čest. kat. br. 70/2 k. o. [katastarska općina] (prije parcelacije) izgrađena je prije 15. 2. 1968.

40. Iz procjene prometne vrijednosti nekretnine građevinskog vještaka OGĆ, izrađene u svrhu prodaje nekretnine u k. o. [katastarska općina], čest. kat. br. 70/2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] od strane Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, proizlazi da je predmetom procjene, bila jedna stambena građevina, na kbr. 49.

41. Na uviđaju održanom 26. 9. 2013., utvrđeno je da se na nekretnini upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. kat. br. 70/2, nalazi dvije stambena građevine, kbr. 51 i 49.

42. Prema potvrdi o kućnom broju od 19. 5. 2004., zgradi na lokaciji [adresa], k. o. [katastarska općina], čest.kat.br. 70/2, koja je bila predmetom prodaje i procjene 2004., određen je kućni broj 49.

43. Dakle, iz činjenica postojanja dvije stambene građevine na čest. kat. br. 70/2 (kbr. 49 i kbr. 51) u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora od 19.

5. 2004. (i procjene nekretnine) te da je navedena zemljišnoknjižna čestica bila predmetom prodaje u cijelosti, a predmetom procjene samo jedna stambena građevina - na br. 49, mišljenje je suda da je Republika Hrvatska, kao stjecatelj prava vlasništva, imala dovoljno razloga posumnjati da stambena građevina na kbr. 51 ne pripada otuđivatelju odnosno posumnjati u istinitost upisa vlasništva navedene nekretnine u zemljišnim knjigama u korist otuđivatelja u cijelosti, pa stoga tuženica po ocjeni ovog suda, pri stjecanju prava vlasništva nekretnine (tada na čest. kat.br. 70/2, u cijelosti) nije postupala u dobroj vjeri, sukladno odredbama čl. 122. st. 1. i 2. ZV, i ne može se pozivati na stjecanje prava vlasništva temeljem povjerenja u istinitost zemljišnih knjiga.

44. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) odnosno stoga što je tužiteljica u cijelosti uspjela u sporu tuženica joj je dužna nadoknaditi parnični trošak u cijelosti.

45. Tužiteljici su sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika priznati troškovi za sastav tužbe u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 7. st.1.), za zastupanja na ročištima 24. 11. 2010., 2. 5. 2011., 5. 9. 2011. , 5. 11. 2012., 14. 2. 2013., 26 9. 2013., 24. 11. 2014. i 17. 2. 2025. u iznosu od 500,00 eur za svako (Tbr. 9. st.1.), za zastupanje na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 9.st.3.), za sastav podnesaka od 18. 9. 2020. i 9. 6. 2021. i 5. 9. 2024. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 8. st.1.), za sastav podnesaka od 22.

10. 2012., 15. 9. 2014., 18. 11. 2014. i 13. 4. 2018. u iznosu od 125,00 eur za svaki (Tbr. 8. st.4.) te PDV u iznosu od 1.650,00 eur, ukupno 8.250,00 eur.

46. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Sisku, 28. veljače 2025.

Sutkinja

Sanda Navara Sladović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu i uručenje presude.

Dostavna naredba:

1. tužiteljici po punomoćniku

2. tuženici po zakonskom zastupniku