Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    TRGOVAČKI SUD U VARAŽDINU

    B. Radić 2

    Poslovni broj: P-23/2025-45

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Trgovački sud u Varaždinu po sutkinji toga suda Jasni Lekić, temeljem prijedloga više sudske savjetnice - specijalistice Ivane Starčević, u pravnoj stvari tužitelja LH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Franji Šebijanu, odvjetniku iz Varaždina, protiv tuženika ĆH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete, nakon glavne javne rasprave održane i zaključene 15. siječnja 2025., u prisutnosti tuženika ĆH i odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, na ročištu za objavu presude, 28. veljače 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

    "Nalaže se tuženiku VH, [adresa], da tužitelju LH, [adresa], isplati iznos od 23.738,91 kn/3.150,69 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od 3.850,63 kn od 16.02.2010. god., na iznos od 3.301,53 kn od 16.03.2010. god., na iznos od 3.087,58 kn od 16.04.2010. god., na iznos od 1.597,50 kn od 14.12.2010. god., na iznos od 1.230,00 kn od 29.03.2011. god., na iznos od 137,30 kn od 29.03.2011. god., na iznos od 349,86 kn od 22.12.2010. god., na iznos od 3.413,27 kn od 16.06.2010. god., na iznos od 300,00 kn od 16.02.2010. god., na iznos od 300,00 kn od 16.03.2010. god., na iznos od 300,00 kn od 16.04.2010. god., na iznos od 300,00 kn od 16.05.2010. god., na iznos od 3.413,27 kn od 16.05.2010. god., na iznos od 455,10 kn od 16.06.2010. god., na iznos od 1.592,86 kn, na iznos od 110,01 kn od 05.11.2011. god. i to do 30.06.2011.god. po stopi od 14% godišnje, a od 01.07.2011. god., pa do isplate, po stopi od 12% godišnje, a u slučaju promjene prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za 5 postotnih poena, a sve u roku od 15 dana.

    Nalaže se tuženiku VH, [adresa] da tužitelju LH, [adresa], naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 5.354,00 kn/710,56 EUR, u roku od 15 dana."

    Obrazloženje

    1. Tužitelj je 3. siječnja 2012. podnio tužbu radi naknade štete.

    2. Tužitelj u tužbi navodi da je bio zaposlenik trgovačkog društva Tribo d.o.o. od 5. veljače 2007. do 5. svibnja 2010., a u navedenom društvu tuženik je član uprave. U drugoj polovici 2009. godine navedeno trgovačko društvo našlo se u poslovnim problemima, zbog kojih je bilo prilično izvjesno da neće moći podmiriti niti svoje stare, a još manje nove, nadolazeće obveze. Stoga tužitelju nisu isplaćene plaće za period od siječnja 2010. pa do svibnja 2010., kao niti putni trošak za taj period, a niti naknada umjesto odrađivanja otkaznog roka, te otpremnina. Tužitelj je stoga protiv trgovačkog društva Tribo d.o.o. radi naplate gore navedenih potraživanja pokrenuo parnicu kod Općinskog suda u Čakovcu te je donesena presuda broj P 112/11-3. od 13. lipnja 2011., dok je za dio potraživanja koji se odnosi na plaće za period od siječnja 2010. pa do ožujka 2010., budući da je raspolagao ovršnim ispravama, pokrenuo ovršni postupak također pred Općinskim sudom u Čakovcu i to pod brojem OVR 1275/10. Temeljem gore navedene presude, ovrhovoditelj je pokrenuo ovršni postupak, a Općinski sud u Čakovcu 2. rujna 2011. donio rješenje o ovrsi OVR 1478/11-2 i to na računima i motornom vozilu u vlasništvu društva Tribo d.o.o. 29. ožujka 2011. održano je vanjsko sudsko uredovanje sudskog ovršitelja, te je ovrhovoditelj zaplijenio teretno motorno vozilo marke Daimler 310 D, registarske oznake [registarska oznaka]. Ovrha nije uspjela zbog nedostatka sredstava na računima društva Tribo d.o.o., a i zbog toga što ovrha na motornom vozilu nije bila moguća zbog toga što je prije donošenja rješenja o ovrsi u korist tužitelja kao ovrhovoditelja, vozilo već bilo opterećeno tražbinama drugih vjerovnika. Vozilo je u odvojenom postupku unovčila Porezna uprava radi naplate poreznog duga većeg od 500.000,00 kuna. Kako naplata nije bila moguća, ovršni postupci vođeni pred Općinskim sudom u Čakovcu su obustavljeni. U međuvremenu je tuženik na istoj adresi otvorio novo trgovačko društvo IBIS UGB d.o.o., koje se bavi istom djelatnošću i na njega je prebacio cjelokupno poslovanje, očito bez namjere da podmiri stare obveze. Očito se i poslovi obavljani krajem 2009. i 2010. godine naplaćuju ne preko računa trgovačkog društva Tribo d.o.o. iz [adresa], već na drugi način. Tuženik je na više načina grubo povrijedio obvezu primjene pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika, budući da tužitelj ne može od trgovačkog društva u kojem je tuženik član uprave namiriti niti jedno svoje potraživanje. Tuženik je u 2010. sve do ožujka držao tužitelja u radnom odnosu, iako je znao da poslovanjem neće moći prihodovati dovoljno sredstava niti za osnovne troškove i plaće. Već tada je društvo Tribo d.o.o. bilo prezaduženo, a lažnim prikazivanjem činjenica vezano uz poslovanje društva tuženik je tužitelja održavao u zabludi te naveo da ostane u radnom odnosu, usprkos činjenici da je nemogućnost naplate od tog društva bila prilično izvjesna zbog ranije nagomilanih dugova. Nadalje, tuženik je vršio cesije i kompenzacije u vrijeme blokade poslovnog računa, što je zabranjeno Zakonom o platnom prometu u zemlji, a također je pojedinim radnicima, koji su odlučili otpustiti dio svojih potraživanja prema društvu Tribo d.o.o. i nastaviti radni odnos kod novog društva IBIS UGB d.o.o., omogućio isplatu zaostalih plaća i drugih prava upravo putem kompenzacija. Tužitelju, budući da nije nastavio radni odnos u novom društvu, nije omogućena niti kompenzacija za robu radi naplate potraživanja, već mu je bilo rečeno da on neće dobiti ništa. Usprkos teškoj financijskoj situaciji društva Tribo d.o.o., radnici, strojevi i zalihe robe, korišteni su za izvođenje radova koji su naplaćivani na crno, pa čak i na onim objektima koji su bili u vlasništvu tuženika osobno ili njegove obitelji. Zbog toga je došlo do naglog smanjenja vrijednosti imovine društva, općeg pada prihoda, a društvo je pojačano trošilo kratkoročnu imovinu i zalihe. Vrijedna sredstva poslovanja otuđivana su ispod realne vrijednosti na novo društvo IBIS UGB d.o.o., a na društvu Tribo d.o.o. ostala su samo dugovanja. Dakle, ponašanje tuženika može se čak vezano uz određene gore opisane poslovne poduhvate na privatnoj imovini promatrati i kroz doktrinu proboja zida pravne osobnosti društva, budući da se imovinom društva koristio kao svojom privatnom imovinom, te je na teret društva Tribo d.o.o. povećao svoju privatnu imovinu, odnosno imovinu svoje obitelji, a vrlo vjerojatno i imovinu novog društva preko kojeg posluje, oštećujući pritom sve svoje vjerovnike, a među njima i tužitelja kao savjesnog radnika.

    3. U odgovoru na tužbu, tuženik navodi:

    - točno je da je LH bio zaposlenik poduzeća TRIBO d.o.o., u periodu od 05.02.2007. do 05.05.2010., a član uprave društva je upravo on, ĆH

    - netočno je da se poduzeće nalazilo u poslovnim problemima tijekom druge polovice 2009. godine, iz kojih je bilo izvjesno da neće moći podmirivati svoje obaveze, ali je uslijed gospodarske krize došlo do sporije naplate potraživanja, zbog čega je tijekom 2010. došlo do kašnjenja sa isplatom plaće pa tužitelju nije isplaćena plaća od siječnja 2010. pa do isteka otkaznog roka u svibnju 2010. godine; zadnja isplata plaće i to za mjesec prosinac 2009. bila je 05.02.2010. godine

    - točno je da je tužitelj pokrenuo parnicu kod Općinskog suda u Čakovcu, te je donesena presuda P-112/11-3 od 13. lipnja, nakon koje je Tužitelj pokrenuo i ovrhu pred istim sudom, nakon čega je doneseno i rješenje o ovrsi Ovr-1478/2011-2, na računima i motornom vozilu marke DAIMLER 310 D društva TRIBO d.o.o., te je 29.03.2011. godine održano vanjsko sudsko uredovanje sudskog ovršitelja, te je ovrhovoditelj zaplijenio teretno motorno vozilo marke DAIMLER 310 D, reg. oznake ČK129CV.

    - netočno je da su ovršni postupci pred Općinskim sudom obustavljeni, već je samo obustavljen ovršni postupak nad spomenutim motornim vozilom, tj. ovrha na poslovnim računima je i dalje aktivna i čeka na njeno izvršenje, a ovrha na motornom vozilu nije bila moguća, zbog toga jer je vozilo bilo opterećeno tražbinom drugih vjerovnika tj. tražbinom Porezne uprave, te je ona isto u odvojenom postupku unovčila radi naplate poreznog duga

    - netočno je da je u međuvremenu osnovao novo društvo IBIS UGB d.o.o., OIB: 86959623287 (tužitelj je naveo i krivi OIB poduzeća) na istoj adresi, i prebacio cjelokupno poslovanje na isto, a naročito ne s namjerom da izbjegnem podmirivanje starih obveza

    - nema nikakvog udjela u navedenoj tvrtci ( IBIS UGB d.o.o.), niti pak ima udjele u bilo kojoj drugoj tvrtci, registriranoj na području Republike Hrvatske, a i šire

    - smatra da kao član uprave poduzeća TRIBO d.o.o. ni na koji način nije povrijedio obvezu primjene pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika

    - netočno je da je vršio cesije i kompenzacije u vrijeme blokade poslovnog računa, jer je to zabranjeno Zakonom o platnom prometu u zemlji ( čl.27), niti se koji od radnika firme TRIBO d.o.o., ikada zaposlio u navedenom poduzeću IBIC UGB d.o.o., te mu je na taj ili bilo koji drugi način omogućena isplata zaostalih plaća

    - poduzeće TRIBO d.o.o. nikada nije poslovalo niti pak trgovalo s poduzećem IBIS UGB d.o.o. te mu nije prodao ni jedno osnovno sredstvo, niti pak su osnovna sredstva otuđena po bilo kakvoj cijeni ili pak ispod cijene kako navodi Tužitelj

    - sva osnovna sredstva i dalje su u posjedu firme TRIBO d.o.o., uključivo materijali i gotovi proizvodi na zalihama, osim dijela osnovnih sredstava koja su otuđena prilikom provale, odnosno krađe u poslovnim prostorijama firme TRIBO d.o.o., koja se dogodila 25./26.11.2011. godine

    - nikada se imovinom poduzeća TRIBO d.o.o. nije koristio kao svojom privatnom imovinom, niti pak je na teret istog povećavao svoju privatnu imovinu, odnosno imovinu svoje obitelji, a naročito ne imovinu društva IBIS UGB d.o.o. sa kojom, a što je već ranije dokazao, nema nikakve veze.

    4. Ovaj je postupak prekinut rješenjem od 3. travnja 2014. radi rješenja prethodnog pitanja, a to je namirenje tužitelja u stečajnom postupku koji je otvoren nad društvom Tribo d.o.o. tijekom trajanja ovog postupka, čiji je tuženik član i direktor. Postupak je nastavljen nakon što je stečajni postupak nad društvom Tribo d.o.o. zaključen, i to rješenjem ovog suda od 13. prosinca 2024. donesenim na raspravnom zapisniku.

    5. Punomoćnik tužitelja naveo je da nije sporno da je iznos tužbenog zahtjeva bio predmet stečajnog postupka protiv trgovačkog društva Tribo d.o.o., te je taj iznos u cijelosti tužitelju priznat u stečajnom postupku, međutim da tužitelj ništa od priznatog iznosa nije naplatio, o čemu je obavijestio sud u podnesku od 14. siječnja 2025, kojem je priložio relevantne dokaze iz kojih doista proizlazi da tužitelj nije naplatio svoje potraživanje koje mu je priznato u stečajnom postupku (dopuna završnog računa stečajnog upravitelja od 15. svibnja 2017., rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu, poslovni broj St 505/11-37 od 12. ožujka 2014. i rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu, poslovni broj St 505/11-60 od 6. srpnja 2017). Budući da je činjenično obrazloženje tužbenog zahtjeva protiv tuženika i proboj pravne osobnosti, predložio je nastavak postupka na tu okolnost, smatrajući da ima pravo u cijelosti se naplatiti od tuženika kao bivšeg člana društva, bez obzira na činjenicu da je tražbina priznata u stečajnom postupku, dok je od činjeničnog obrazloženja tužbe koje se odnosi na odgovornost tuženika kao člana uprave, tužitelj odustao.

    6. U dokaznom je postupku sud proveo dokaze uvidom u spis Općinskog suda u Čakovcu broj OVR 1478/11, pribavio obrasce BON 1 i BON 2, izvršio uvid u izvadak o stanju i prometu br:0016 od 05.02.2010., rješenje Općinskog suda u Čakovcu o obustavi ovršnog postupka na pokretnini-motornom vozilu br.:18 Ovr-1478/11-14 od 12.listopada 2011., izvod iz sudskog registra za poduzeće IBIS UGB d.o.o., izvod poslovnog računa br. 0041 od 22.03.2010., izvod poslovnog računa br.0042 od 23.03.2010., Obavijest o blokadi računa 2049/2254 od 23.03.2010, Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 05. travnja 2010, Obračun plaće za travnja 2010., Popis osnovnih sredstava na dan 31.12.2010., Zapisnik o zapljeni pokretnina od strane Porezne uprave, Potvrdu MUP-PU Čakovec br.511-21-05-9/209-11 od 28. 10.2010. Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja za saslušanje tužitelja, financijsko- knjigovodstveno vještačenje, saslušanje svjedoka GH, kao nebitne, iz razloga jer se dokazi ne izvode radi toga da bi stranka došla do saznanja o postojanju činjenica glede postojanja odgovornosti tuženika na temelju odredbe čl. 10. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine" br. 111/1993., 34/1999., 121/1999., 52/2000., 118/2003., 107/2007., 146/2008., 137/2009., 111/2012., 125/2011., 68/2013.,110/2015., 40/2019., 34/2022., 114/2022., 18/2023.; dalje u tekstu: ZTD). Dokazi se izvode radi utvrđenja točno određenih činjenica na koje se stranke pozivaju, a ne radi prikupljanja i saznanja o činjenicama odlučnim za predmet spora. Naime tužitelj nije predložio niti jedan dokaz o postojanju točno određene činjenice o postojanju okolnosti koje bi upućivale na zlouporabu tuženika da kao član društva ne odgovara za obveze društva. Nakon savjesne i brižljive ocjene svih dokaza koje je proveo, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. Zakona o parničnom postupku, „Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan

    7. Neosporno je među strankama da se tuženik u stečajnom postupku nije uspio namiriti, dok je sporno postoji li odgovornost tuženika za nemogućnost namirenja tužitelja iz razloga proboja pravne osobnosti odnosno iz razloga jer je imovinom društva upravljao kao da je to njegova osobna imovina.

    8. Člankom 10. st. 2.-4. ZTD-a propisano je: Članovi društva s ograničenom odgovornošću, dioničari dioničkoga društva i komanditori u komanditnom društvu ne odgovaraju za obveze društva izuzev kada je to određeno ovim Zakonom. Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. Smatra se da je ispunjena pretpostavka za odgovornost člana društva iz stavka 3. ovoga članka naročito: 1. ako koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen, 2. ako koristi društvo da bi oštetio vjerovnike, 3. ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina, 4. ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.

    9. Iz navoda tužbe da se ponašanje tuženika vezano uz određene gore opisane poslovne pothvate na privatnoj imovini može promatrati kroz doktrinu proboja zida pravne osobnosti društva budući da se imovinom društva tuženik koristio kao svojom privatnom imovinom proizlazi da tuženik vezano za proboj pravne osobnosti ističe sljedeće činjenice: da su radnici, strojevi i zalihe robe korišteni za izvođenje radova koji su naplaćivani na crno pa čak i na onim objektima koji su bili u vlasništvu tuženika osobno ili njegove obitelji; vrijedna sredstva poslovanja otuđivana su ispod realne vrijednosti na novo društvo. Navedeno predstavlja takve činjenice koje su nedovoljno određene da bi ih se moglo dokazivati, te zbog svoje neodređenosti odnosno općenitosti ne upućuju na to da je tuženik upravljao imovinom društva kao da je to njegova imovina. Naime, činjenice koje sud treba utvrditi vezano za neki pravni institut, u konkretnom slučaju proboj pravne osobnosti, su bitne ili relevantne činjenice, a bitnost/relevantnost činjenica se može utvrditi jedino ako su one konkretne odnosno precizno određene, što ukazuje onda na to da su ostvarene propisane pretpostavke za postojanje određenog pravnog instituta. Stoga, sud nalazi da tužitelj nije iznio niti bitne činjenice vezane za proboj pravne osobnosti, a još ih je manje dokazao. Štoviše, iz tužbe proizlazi da tužitelj tek predlaže da sud provedene dokaze koji bi pokazali da je tuženik imovinu društva koristio kao svoju privatnu imovinu.

    10. Stoga sud utvrđuje da tužitelj nije iznio činjenične tvrdnje na temelju kojih bi proizlazilo da je tuženik zloupotrebljavao okolnost da kao član trgovačkog društva ne odgovara za obveze društva. Naime, tužitelj nije naveo konkretne radnje ili propuste tuženika koje bi upućivale na zloupotrebu da ne odgovara za obveze društva, a zloupotrebu ne podrazumijeva sama činjenica da društvo ne može ispuniti svoje obveze. Tužitelj je na temelju odredbe čl. 219. st. 1. i čl. 7. ZPP-a bio dužan jasno navesti koje su to točno okolnosti (činjenje ili propusti tuženika) iz kojih se može zaključiti da je zloupotrijebio činjenicu da kao član društva ne odgovara za obveze, a što tužitelj nije učinio, dok sama činjenica nemogućnosti naplate dospjele tražbine od društva ne upućuje na proboj pravne osobnosti. Naime, u poslovnom svijetu postoji i poslovni rizik, a vremenom se mijenjaju i okolnosti. Prema tome do proboja pravne osobnosti dolazi kada se dokaže da su postojale konkretne okolnosti koje upućuju na zloupotrebu, a ne u svakom slučaju kad se zbog različitih situacija na tržištu ne mogu podmiriti dugovi.

    11. Zbog navedenog, valjalo je tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti i odlučiti kao u izreci presude pod toč. I.

    12. Tuženik koji je uspio u sporu nije postavio zahtjev za trošak pa o trošku tuženika nije odlučeno, dok je sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a tužiteljev zahtjev za trošak odbijen, kao što je odlučeno pod toč. II. izreke.

    U Varaždinu 28. veljače 2025.

    Sutkinja

    Jasna Lekić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave, putem ovog suda na Visoki trgovački sud u Zagrebu. Žalba se podnosi u pisanom obliku, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a moguće ju je predati i putem informacijskog sustava elektroničke komunikacije sa sudovima, što je obvezno za obvezne sudionike elektroničke komunikacije, navedene u čl. 106.a st. 5. ZPP-a, a fakultativno za ostale sudionike, ako su ispunili uvjete za pristup informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima. Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a (osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. točke 3. ZPP-a) i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

    DNA:

    -Tužitelju po punomoćniku Franji Šebijanu

    -Tuženiku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.