REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2758/2023-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, sudac toga suda Nikola Raguz kao sudac pojedinac u pravnoj stvari tužitelja ER iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa odvjetnik Vlado Rebić iz Zagreba, protiv tuženika Generali osiguranja d.d. iz Zagreba, Slavonska avenija 1b, OIB 10840749604, kojeg zastupa opunomoćenik po zaposlenju PR, poradi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 4. veljače 2025. godine, u nazočnosti tužitelja i opunomoćenika stranaka, dana 28. veljače 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja ER kojim zahtijeva nalaganje da mu tuženik Generali osiguranje d.d. plati 10.000,00 eura sa zateznim kamatama od 4. svibnja 2023. godine do isplate te naknadi trošak parničnog postupka sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 16. studenog 2023. godine, ispravljene podneskom od 3. siječnja 2024. godine tvrdi je na njegovu objektu u Umagu, Sarbarica 44c dne 3. kolovoza 2020. godine došlo do oštećenja predmeta i gospodarskog objekta u njegovu vlasništvu zbog olujnog nevremena, koji objekt je tada bio osiguran kod tuženika policom osiguranja broj P-116-1021003833 od osobnih rizika tj. požara i oluje te je prijavio štetu tuženiku 3. svibnja 2023., koji je ubrzo poslao svoga procjenitelja radi očevida i sastavio je zapisnik o obavljenom očevidu 15. lipnja 2023. godine u kojem je procjenitelj naveo da je olujno nevrijeme zahvatilo područje Umaga te je ono uzrok štete na objektu i okućnici po tužiteljevim riječima. Tuženik je 27. lipnja 2023. otklonio svoju obvezu i utvrdio zahtjev tužitelja neosnovanim jer nije mogao zaključiti da je šteta nastala kao posljedica osiguranog rizika, budući je šteta sanirana prije procjene, a za vrijeme očevida i procjene nisu zatečeni oštećeni dijelovi već je sanacija rađena 2021. godine tj. prije prijave štete. Tužitelj navodi da je sam otklonio štetu jer je tada bilo izazovno razdoblje zbog covida 19 te je iskoristio prvu slobodnu priliku sanirati na svoj trošak veliku većinu štete, a bio je i u obmani jer u novijoj obavijesti o obnovi police osiguranja Privredne banke Zagreb d.d. od 18. travnja 2023. koja mu je odobrila kredit na predmetnoj nekretnini nije stajala i oluja kao osigurani slučaj, već samo požar pa nije odmah reagirao na nastalu štetu te ju je prijavio po proteku određenog vremena tj. 3. svibnja 2023. godine. Neovisno o tomu što je tužitelj bio obmanut naslovom na nalogu za uplatu i što neznanje ne opravdava, bitno je naglasiti kako je uredno plaćao sve uplatnice koje mu je tuženik dostavljao na ime police osiguranja te smatra da je neovisno o proteku vremena i obavljenoj sanaciji dužan naknaditi štetu jer je tužitelj uredno ispunjavao svoju ugovornu obvezu plaćanjem premije za osigurani slučaj tj. olujno nevrijeme pa je i tuženik dužan ispuniti svoju ugovornu obvezu i zahtijeva nalaganje da mu tuženik Generali osiguranje d.d. plati 10.000,00 eura sa zateznim kamatama od 4. svibnja 2023. godine do isplate te naknadi trošak parničnog postupka sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku 15 dana.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 19. siječnja 2024. godine prigovara zastari jer je sam tužitelj naveo da je štetni događaj bio 3. kolovoza 2020. godine, a tužba je podnesena 16. studenog 2023. te je protekao rok od 3 godine i predlaže odbaciti tužbu, a u suprotnom ne osporava činjenicu sklapanja navedene police osiguranja s Općim uvjetima za osiguranje imovine i posebnim uvjetima za osiguranje obiteljske kuće i etažnog vlasništva. Tužitelj navodi da je sanirao svoju nekretninu 2021. godine te tuženik navodi da je prijavio štetu u lipnju 2023. godine tj. dvije godine nakon sanacije pa iz priloženih isprava ne može zaključiti da je šteta nastala kao posljedica osiguranog rizika jer je sanirana prije procjene a za vrijeme očevida nisu zatečeni oštećeni dijelovi pa predlaže odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom uz naknadu troška parničnog postupka sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude, koji trošak nije razvrstao do zaključenja glavne rasprave već je na zaključnom ročištu za glavnu raspravu naveo da ne zahtjeva naknadu tog troška.

3. Sud je proveo dokaz u policu osiguranja imovine - privatni rizici, broj P 116- 102100383 od 23. svibnja 2006. i 15. lipnja 2015., prijavu štete od 3. svibnja 2023., zapisnik o izvidu štete od 15. lipnja 2023., tužiteljevu obavijest od 27. lipnja 2023. i Privredne banke Zagreb d.d. 18. travnja 2023., Opće uvjete za osiguranje imovine te posebne uvjete za osnovno osiguranje obiteljske kuće i etažnog vlasništva, preslušao tužitelja, nije preslušan svjedok RR, uredno pozvana, izostanak nije opravdala, a to što je tužitelj naveo da ima poslovne obveze nije odlučno jer je primila poziv još 16. srpnja 2024. za ročište 4. veljače 2025. godine pa je imala dovoljno vremena prilagoditi svoje možebitne poslovne obveze zakonskoj dužnosti svjedočenja, a nije preslušana ni svjedokinja ZR, uredno pozvana, izostanak nije opravdala, a tužitelj nije dostavio niti potvrdu Državnog hidrometeorološkog zavoda o činjenici jeli u Umagu 3. kolovoza 2020. zabilježena oluja kako mu je naloženo na pripremnom ročištu sukladno odredbi čl. 232 st. 3 Zakona o parničnom postupku i Zakonu o pravu na pristup informacijama. Svjedoci nisu ponovno pozivani niti prisilno dovođeni jer je sud ocijenio nepotrebnim njihovo saslušanje zbog razloga koji će biti navedeni potonje.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Nije prijeporno da su parnične stranke sklopile Ugovor o osiguranju broj P 116-102100383 radi osiguranja etažnog vlasništva u Sabarici 44c, prizemlje i prvi kat u Umagu na obiteljskoj kući od 447,42 m2 od opasnosti požara i oluje na 290.853,00 eura od 23. svibnja 2006. do 23. svibnja 2007 koji je sklopljen 23. svibnja 2006. kao i 15. svibnja 2015. ugovorena ista polica osiguranja za iste rizike na istoj nekretnini za iste svote osiguranja što je i utvrđeno uvidom u iste.

6. Nije prijeporno ni da je tužitelj 3. svibnja 2023. prijavio štetu na predmetnoj nekretnini po ovoj polici osiguranja i naveo sam da je uzrokovana velikim nevremenom koje je pogodilo cijeli grad Umag i sve njegove dijelove te je nastala šteta na njegovu objekta zbog nezapamćene oluje i naveo da su oštećene sve tende na kući i parkingu, vrtne garniture, crjepovi na krovu sa sanacijom iste, ispune na krovu, prodor vode i potop stana te uništene palme i raslinje, kao što nije prijeporno da je tuženik u zapisniku o izvidu štete od 15. lipnja 2023. naveo da je sam tužitelj iskazao kako je olujno nevrijeme zahvatilo područje Umaga i oštetilo objekt i okućnicu te su tada sva oštećenja sanirana osim tenda, a tužitelj je naveo da su oštećeni pokrov krova kuće, boja stropova i pojedinih zidova u prostorijama cijelog stana na katu površine 170 m2, zatim stropova i zidova u garsonijeri na katu objekta i prostoru restorana u prizemlju objekta, tenda 4,5 m x 2,2 m i platno na tendi 3,5 m x 1,9 m, platno na sjenilu samostojeće nadstrešnice na natkrivenoj terasi restorana od 19m2, pojedini stolovi i stolice restorana navedeni u prijavi štete kao vrtna garnitura, vanjska svjetleća reklama i dvije palme u okućnici zgrade i tužitelj je naveo da je počeo sanirati štetu na krovu i kući u lipnju 2021. godine te je nadalje uvidom u tuženikov dopis od 27. lipnja 2023. utvrđeno da je odbio isplatiti osigurninu jer je zahtjev neosnovan tj. nisu zatečeni oštećeni dijelovi, a uvidom u dopis Privredne banke Zagreb d.d. od 18. travnja 2023. je utvrđeno da ga je ista obavijestila o policama osiguranja od požara i nezgode, što je i utvrđeno uvidom u iste.

7. Prijeporno jest je li šteta na tužiteljevoj imovini nastala kao posljedica osiguranog slučaja tj. oluje.

8. Tužitelj nije dostavio dokaz da je 2020. godine bila takva ili bilo kakva oluja u Umagu gdje se nalazi predmetna nekretnina, a njegov iskaz u tom dijelu je vremenski i opisno neodređen, nije dostavio podatak od Državnog hidrometeorološkog zavoda, kako je prethodno obrazloženo, dočim možebitni iskazi predloženih svjedoka koji se nisu odazvali urednom pozivu, a izostanak nisu opravdali kako je to prethodno obrazloženo i nisu odlučni za utvrđivanje te činjenice, već je bitno upravo potvrda mjerodavnog tijela koja jasno i određeno opisuje mjesto i vrstu te jakost nevremena, što tužitelj nije dostavio.

9. Stoga sud ocjenjuje da tužitelj nije dokazao nastup osiguranog slučaja, a to što je sam u prijavi štete naveo kao razlog oluju i što je prilikom procjeniteljeva očevida u zapisniku o izvidu štete isto to učinio ne dokazuje samo po sebi da bi nastupio taj slučaj.

10. Također i samim zapisnikom o izvidu štete je navedeno da je ista sanirana te je njen opseg naveden sukladno tužiteljevu iskazivanju koji samo djelomično odgovara njegovom iskazu, te ni to nije dovoljno za utvrđivanje samog opsega štete.

11. Glede visine tužbenog zahtjeva, tužitelj je odustao od predloženoga građevinskog vještačenja na pripremnom ročištu, a tužiteljev iskaz nije dostatan za utvrđivanje te činjenice, jer je samo okviran, bez podataka o vrijednosti oštećenih stvari, počevši od nabavne cijene, njihovog opisa, starosti i promjena tijekom uporabe koje utječu na njihovu vrijednost, a ni možebitni iskazi predloženih svjedoka ne bi bili dovoljni u tom smislu, bez provedenog vještačenja kojim bi bilo točno utvrđeno koliki je opseg štete nastao na tužiteljevoj nekretnini možebitnim osiguranim slučajem, neovisno o djelomičnoj sanaciji te štete, jer građevinski vještak posjeduje stručno znanje za takvu procjenu, dočim sud nema stručna znanja da sam utvrđuje uzrok i opseg štete na osnovi ovakvih dokaza. U odnosu na raslinje, tužitelj nije predloži niti mjerodavno vještačenje, bez kojeg sud nema stručnog znanja utvrditi visinu štete.

12. Stoga je tužbeni zahtjev odbijen, jer nisu dokazane zakonske pretpostavke propisane odredbom čl. 943, st.1. Zakona o obveznim odnosima (NN35/05-155/23), a ostali prigovori i dokazi nisu posebice obrazlagani kao nepotrebni.

U Zagrebu, dana 28. veljače 2025. godine

Sudac

Nikola Raguz

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu Županijskom sudu u roku 15 dana od uručenja prijepisa. Žalba se podnosi putem ovoga suda.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika