Ovr-174/2025-3

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21 000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Stipi Masli, a temeljem prijedloga sudske savjetnice Ane Vukasović-Lončar, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja BANCA INTENSA AD BEOGRAD, Srbija, Novi Beograd, Milentija Popovića 007B, OIB: 31229547842, zast. po pun. Krešimir Ljubić, odvj. u OD Leko i partneri d.o.o., protiv ovršenika ADRIATICA.NET plus d.o.o., OIB: 16539277548, Split, Kopilica 62, zast. po pun. Tomislav Krka, odvj. u OD Krka & Krka d.o.o., radi prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgode ovrhe, radi ovrhe, 28. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika od 27. prosinca 2024. za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku pokrenutom kod Financijske agencije 25. listopada 2024. na temelju presude Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-1560/2018 od 26.11.2018., i to u odnosu na toč. II. navedene presude, kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova ovog postupka, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova ovog postupka, kao neosnovan.

i

z a k lj u č i o j e

I. Upućuje se ovršenik najkasnije u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana primitka ovog zaključka, pokrenuti parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, u postupku koji se vodi u ovoj pravnoj stvari, a zbog žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona.

O b r a z l o ž e nj e

1. Kod ovog suda zaprimljen je prijedlog ovršenika za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava i za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku koji se vodi kod Financijske agencije temeljem zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu tražbine.

2. U svom prijedlogu ovršenik navodi da je zahtjev za izravnu naplatu novčane tražbine u cijelosti neosnovan. Ovršenik ističe da se iz dostavljene dokumentacije nesporno može utvrditi: da je društvo ADRIATICA.NET d.o.o. pripojeno društvu AGROKOR d.d., i to dana 15.06.2021.god, da je ADRIATICA.NET d.o.o. brisano iz sudskog registra dana 01.10.2021.god. i to Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu broj Tt-21/41003-1, da se nesporno može utvrditi da je društvo AGROKOR d.d. brisano iz sudskog registra dana 12.10.2022.god. i to rješenjem Tt-22/45687-2, da je društvo ADRIATICA.NET plus d.o.o. osnovano i upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu dana 12.06.2018.god., time što je isto društvo osnovano od strane osnivača vlasnika FORTENOVA GRUPA d.d. Dakle, po kazivanju ovršenika, nesporno se može utvrditi da društvo ADRIATICA.NET plus d.o.o. nije pravni sljednik društva ADRIATICA.NET d.o.o.

Nadalje navodi da se u pogledu registracije i brisanja društva ADRIATICA.NET d.o.o. kao i osnivanja novog društva ADRIATICA.NET PLUS d.o.o. nesporno može utvrditi: da je navedeno društvo ADRIATICA.NET d.o.o osnovano 11.03.2002.godine, time da je navedeno društvo imalo OIB: 20350489217, da je donesen Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku (NN 32/17), koji je stupio na snagu 07.04.2017.godine, da je na temelju navedenog zakona, a temeljem Rješenja Trgovačkog suda u

Zagrebu broj 47 St-1138/17 od 10.04.2017.godine otvoren postupak izvanredne uprave, nad društvom AGROKOR d.d. Zagreb i nad društvom ADRIATICA.NET d.d. Zagreb, da je društvo ADRIATICA.NET d.o.o. pripojeno društvu AGROKOR d.d. Zagreb, a temeljem Ugovora o pripajanju od 15.06.2021.god., a sukladno članku 12. i članku 43.st.15. is t.19. Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, da je u postupku izvanredne uprave nad društvom AGROKOR d.d. Zagreb zaključena Nagodba od 20.06.2018.godine, a koja nagodba je potvrđena Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu broj St-1138/2017 od 06.07.2018.godine, da se pregledom Povijesnog izvatka za društvo AGROKOR d.d. može utvrditi da je navedeno društvo prestalo postojati, te da je sva prava i obveze navedenog društva preuzela FORTENOVA GRUPA D.D., da je Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu broj Tt-21/41003 od 01.10.2021.godine iz sudskog registra brisano društvo ADRIATICA.NET d.o.o. Zagreb, da je društvo ADRIATICA.NET plus d.o.o. osnovala tvrtka FORTENOVA GRUPA D.D. dana 11.10.2023.godine, a koje društvo je upisano kod Trgovačkog suda u Zagrebu sa OIB-om 16539277548 - da je FORTENOVA GRUPA D.D. temeljem Ugovora o prodaji poslovnih udjela od 17.10.2023.god. prodala poslovne udjele društvu ORIENS d.o.o., a koje poslovne udjele je imala u društvu ADRIATICA.NET plus.

Ovršenik dalje ističe da je društvo ADRIATICA.NET d.o.o. pripojeno društvu AGROKOR d.d., i to dana 15.06.2021.god. te da je društvo ADRIATICA.NET d.o.o. brisano iz sudskog registra dana 01.10.2021.god., i to Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu broj Tt-21/41003-1.

Nadalje navodi da se nesporno može utvrditi da je društvo AGROKOR d.d. brisano iz sudskog registra dana 12.10.2022.god. i to rješenjem Tt-22/45687-2, da je društvo ADRIATICA.NET plus d.o.o. osnovano i upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu dana 12.06.2018.god., time što je isto društvo osnovano od strane osnivača vlasnika FORTENOVA GRUPA d.d.

Zaključno, ovršenik navodi da ADRIATICA.NET plus d.o.o. nije pravni sljednik društva ADRIATICA.NET d.o.o i predlaže da sud rješenjem odgodi predmetnu ovrhu, pljenidba i prijenos proglase nedopuštenim i ovrhovoditelju naloži trošak ovog postupka.

3. Zaključkom je ovrhovoditelj pozvan da se očituje u odnosu na prijedlog ovršenika. U svom očitovanju ovrhovoditelj je osporio navode ovršenika istaknuvši kako su prijedlozi ovršenika neosnovani i bespredmetni te predlaže odbiti prijedlog ovršenika kao neosnovan i naložiti ovršeniku da naknadi ovrhovoditelju trošak ovog postupka.

4. Prijedlog ovršenika nije osnovan.

. Odredbom čl. 210 st. 1 Ovršnog zakona („Narodne Novine" 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24., dalje: OZ), propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbina na temelju isprave iz čl. 209 st. 1 ovog Zakona, prema odredbi čl. 209. st. 5 ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agencija da odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je u st. 2. istog Zakona propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53.).

6. U odnosu na prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, čl. 65. st. 1. OZ-a propisani su razlozi zbog kojih sud, na prijedlog ovršenika, može u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu (objektivne pretpostavke), uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje (subjektivne pretpostavke). Dakle, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, za odgodu ovrhe potrebno je da se kumulativno ispune obje pretpostavke, dakle i subjektivne i objektivne.

6.1. U svezi s iznesenim, što se tiče objektivnog razloga za odgodu ovrhe, stav je ovog suda da je ovršenik podnošenjem predmetnog prijedloga ispunio objektivnu pretpostavku za odgodom ovrhe iz odredbe čl.65. st.1. toč.5. OZ-a. Po mišljenju ovog suda nisu ispunjeni subjektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Ovršenik mora biti svjestan da odgoda ovrhe u ovom slučaju znači samo odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava na račun ovrhovoditelja, ali ovršenik i dalje ne može s tim sredstvima slobodno raspolagati. Naime, pljenidba novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu za ovršenika, iako je po prirodi stvari ovrha uvijek otegotna za ovršenika. Nadalje, što se tiče štete koju bi ovršenik trpio predmetnom ovrhom treba poći od stajališta da svaka isplata na neki način oštećuje onoga koji je na tu isplatu obvezan. Ukoliko bi pak zauzeli suprotno stajalište, tada bi konzekventno, svako izvršenje ovršne isprave kojom se određuje isplata, bilo dovedeno u pitanje, a to svakako nije bila intencija zakonodavca prilikom stipuliranja čl.65. st.1.OZ-a. Ujedno, bitno je naglasiti da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikova računa i prenesen ovrhovoditelju. Zbog navedenog, ispitivanje treba usmjeriti i na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja. Da bi se radilo o nenadoknadivoj šteti ili teško nadoknadivoj šteti mora se raditi o šteti koju ovršenik protuovrhom ili restitucijskom parnicom i ovrhom koja bi se nastavno provela ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja, te se opasnost nastupanja te štete mora konkretizirati na razini vjerojatnosti, osim ako ona nije očita sama po sebi.

6.2. Kako u smislu čl. 65. OZ-a moraju kumulativno biti ispunjene obje zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, ovaj sud smatra da nije osnovan prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe, odnosno da nisu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe pa je prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.

7. U odnosu na prijedlog ovršenika za proglašenje ovrhe nedopuštenom valja na odgovarajući način primijeniti odredbe čl. 50. i 53. OZ-a. Čl. 53. st. 1. OZ-a propisano da ovršenik može zbog razloga iz čl. 50. st.1. toč.7. i toč.9. do 11. podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Čl. 55. OZ-a propisano je kako ako rješenje o žalbi iz čl. 53. st. 1. ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice sud će zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

7.1. Odredbom čl. 50. st.1. toč.7. OZ-a propisano je da ovršenik može izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi, ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika.

7.2. Odredbom čl. 52. st.1. OZ-a propisano je će sud prvog stupnja dostaviti žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, ako je žalba izjavljena iz razloga predviđenog u čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, dok je stavkom 3. istog članka propisano da će sud prvog stupnja donijeti zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, ukoliko ovrhovoditelj ospori postojanje razloga zbog kojih je žalba izjavljena ili se ne očituje u roku od osam dana.

7.3. Ovršenik u svom prijedlogu ističe žalbene razloge iz čl. 50. toč. 7. odnosno ističe da ovršenik nije pravni sljednik tuženika iz ovršne isprave, a obzirom da iz priložene dokumentacije ovaj sud ne može sa sigurnošću utvrditi cjelokupno činjenično stanje vezano uz predmetno pravno sljedništvo, to u ovom slučaju sud nema ovlasti proglasiti ovrhu nedopuštenom već može jedino ovršenika uputiti u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, valjalo je u skladu s odredbom članka 55. OZ-a odlučiti kao u izreci zaključka.

8. Odlučujući o zahtjevu ovršenika za naknadom troška sud je u skladu s odredbom čl. 154. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22114/22.,155/23, dalje: ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, odnosno u skladu s odredbom članka 14. OZ-a, imajući u vidu da ovršenik nije uspio u postupku, odbio zahtjev ovršenika za naknadu troška te odlučio kao u točki II. izreke ovog rješenja.

9. U odnosu na zahtjev ovrhovoditelja za naknadom troška, ovaj sud sukladno čl.14. st. 4. OZ-a ovrhovoditelju nije priznao sastav odgovora na prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe i proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim niti trošak sudske pristojbe, budući trošak koji ovrhovoditelj potražuje, nije bio potreban za provedbu ovršnog postupka, odnosno postupka naplate. Ovrhovoditelju je dostavljen prijedlog ovršenika na očitovanje, uvažavajući pritom pravo stranaka da se očituju o zahtjevima i navodima protivne stranke, međutim stranka nema obvezu očitovanja, niti je očitovanje ovrhovoditelja bilo nužno za provedbu ovršnog postupka, stoga je sud mogao i bez očitovanja ovrhovoditelja donijeti odluku u predmetu, slijedom čega je sud primjenom gore navedene zakonske odredbe odlučio kao u toč. III. izreke rješenja

U Splitu, 28. veljače 2025.

S U D A C

Stipe Masle

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a za Županijski sud.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem čl. 11. st. 5. Ovršnog zakona. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe, odnosno osiguranja.

DNA:

- pun. ovrhovoditelja

- pun. ovršenika

- FINA Split

- u spis