Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž Ovr-570/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Osijeku, po sucu Berislavu Babiću, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Gramat d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 184, OIB: 27564553094, kojeg zastupa punomoćnica Nataša Bratković, odvjetnica iz Zagreba, protiv ovršenika ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na pokretninama, rješavajući žalbu ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, poslovni broj Ovr-2546/2018-55 od 28. kolovoza 2024., 28. veljače 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba ovrhovoditelja se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, poslovni broj Ovr-2546/2018-55 od 28. kolovoza 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:
"I. Ovrha na pokretninama ovršenika se obustavlja.
II. Ovaj sud oglašava se mjesno nenadležnim za odlučivanje o prijedlogu ovrhovoditelja za promjenu sredstva ovrhe.
III. Po pravomoćnosti rješenja iz točke II. spis će se kao mjesno nadležnom dostaviti
Općinskom sudu u Velikoj Gorici."
2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija ovrhovoditelj sadržajno zbog žalbenih razloga navedenih u članku 353. stavku 1. točkama 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07., 84/08., 96/08. – odluka USRH, 123/08., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 159/23., dalje ZPP) u svezi članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24. - dalje: OZ). Predložio je uvažiti njegovu žalbu i ukinuti pobijano rješenje.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje ovaj drugostupanjski sud nalazi da prilikom donošenja istog prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a u vezi članka 50. stavka 5. OZ).
5. Iz stanja predmetnog spisa proizlazi da je u ovom predmetu podnesen prijedlog za ovrhu Općinskom sudu u Velikoj Gorici koji je 6. prosinca 2007. rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-736/07, odredio ovrhu na novčanoj tražbini ovršenika te je po prijedlogu ovrhovoditelja za promjenu predmeta i sredstva ovrhe pred istim Općinskim sudom u Velikoj Gorici doneseno rješenje poslovni broj Ovr-3114/2016 od 28. kolovoza 2017. kojim je usvojen prijedlog ovrhovoditelja i određena ovrha na pokretninama ovršenika, da bi potom predmet bio ustupljen Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, radi provedbe ovrhe na pokretninama ovršenika.
6. Naime, o prijedlogu za promjenu sredstva ovrhe odlučuje onaj sud kod kojeg se vodi postupak ovrhe, a tek ukoliko sud takav prijedlog usvoji, u takvoj situaciji može svoje rješenje o ovrsi uputiti na provedbu mjesno nadležnom sudu (članak 42. stavak 7. OZ-a), a što je ovdje slučaj, budući je utvrđeno da ovršenik prebiva na području mjesne nadležnosti Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama pa je Općinski sud u Velikoj Gorici svojim dopisom poslovni broj Ovr-3114/2016 od 3. siječnja 2018. predmet ustupio tom sudu radi provedbe ovrhe na pokretninama ovršenika.
7. Suprotno žalbenim navodima pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da se u konkretnom slučaju primjenjuju odredbe Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/96 – dalje OZ/96) koji se u ovom slučaju primjenjuje obzirom na vrijeme pokretanja postupka, odnosno donošenja rješenja o ovrsi na novčanoj tražbini ovršenika od strane Općinskog suda u Velikoj Gorici (6. prosinca 2007.).
8. Nadalje, prvostupanjski sud je obustavio postupak provedbe ovrhe na pokretninama ovršenika pozivom na odredbu članka 136. stavka 3. OZ/96, odnosno iz razloga što ovrhovoditelj nije u roku od 3 mjeseca predložio novu pljenidbu na pokretninama ovršenika, dok ovrhovoditelj u žalbi navodi kako je takvo utvrđenje prvostupanjskog suda pogrešno, obzirom da su u konkretnom slučaju provedene dvije neuspješne pljenidbe pokretnina. Međutim, obzirom da je člankom 136. stavkom 3. OZ/96 predviđena obustava i u situaciji da se pri ponovnoj pljenidbi ne nađu stvari koje mogu biti predmet ovrhe te kako je među strankama nesporno da je ovrha na pokretninama bila bezuspješna to ovrhovoditelj neosnovano osporava točku I izreke pobijanog rješenja, budući je u konkretnom slučaju nesporno da je ovrha na pokretninama ovršenika bila bezuspješna te da su se ispunili uvjeti za obustavu po toj osnovi.
9. Ovo posebno iz razloga jer je ovrhovoditelj u smislu odredbe članka 5. stavka 3. OZ/96, a uslijed neuspješne provedbe ovrhe na pokretninama ovršenika, dana 5. srpnja 2024. podnio prijedlog za promjenu sredstva ovrhe i to na način da se ovrha provede na nekretninama ovršenika, odnosno suvlasničkom dijelu nekretnine ovršenika upisanom u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište k. o. [katastarska općina].
10. I OZ i OZ/96 imaju gotovo istovjetnu odredbu članka 5. stavka 3. OZ kojom je propisano da ako se pravomoćno rješenje o ovrsi određenim sredstvom ili na određenom predmetu ne može provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe. U tom slučaju sud će donijeti novo rješenje o ovrsi i nastaviti ovrhu na temelju tog rješenja. Predlaganje novog sredstva ili predmeta ovrhe se u smislu citirane odredbe ne može smatrati prijedlogom za ovrhu kojim se pokreće novi ovršni postupak, jer ovrhovoditelj predlaže novo sredstvo ili predmet ovrhe u već pokrenutom ovršnom postupku radi namirenja iste tražbine. Pravni institut promjene sredstva ili predmeta ovrhe ne bi imao smisla kada bi se takav prijedlog smatrao prijedlogom za ovrhu (članka 35. OZ/96) kojim se pokreće novi ovršni postupak. Dakle, kada ovrhovoditelj radi namirenja iste tražbine predlaže novo sredstvo ili predmet ovrhe, sud donosi novo rješenje o ovrsi, ali se time nastavlja već prije započeta ovrha (članak 5. stavak 3. OZ/96). Ako sud koji je donio rješenje o ovrsi ne bi bio nadležan za provedbu ovrhe, uputit će svoje rješenje o ovrsi nadležnom sudu radi provedbe ovrhe sukladno odredbi članka 42. stavka 7. OZ (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Gr1-367/2023 od 4 prosinca 2023.).
11. Stoga, kako je predmetni ovršni postupak pokrenut od strane Općinskog suda u Velikoj Gorici rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-736/07 od 6. prosinca 2007., pravilno je stajalište prvostupanjskog suda da isti nije nadležan za odlučivanje o prijedlogu ovrhovoditelja za promjenu sredstva ili predmeta ovrhe, sve uzimajući u obzir prethodno citirane zakonske odredbe.
12. Pri tome na zakonitost točke II i III izreke pobijanog rješenja o tome da prvostupanjski sud nije nadležan za odlučivanje o spornom prijedlogu i da isti treba ustupiti Općinskom sudu u Velikoj Gorici na rješavanje nema utjecaja činjenica što bi se nekretnina ovršenika u odnosu na koju je podnijet prijedlog za promjenu sredstva ovrhe nalazi na području Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama. Naime, u istom prvostupanjskom predmetu je već došlo do upućivanja predmeta tom sudu radi provedbe ovrhe na pokretninama ovršenika pa će u slučaju usvajanja prijedloga za promjenu sredstva ovrhe, u smislu članka 42. stavka 7. OZ, predmet biti ponovno dostavljen na provedbu tom istom sudu.
13. Stoga kako su žalbeni razlozi ocijenjeni kao neosnovani, valjalo je žalbu odbiti i odlučiti kao u izreci na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a.
Osijek, 28. veljače 2025.
Sudac
Berislav Babić
