REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R1 Ob-1532/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari predlagateljice RF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Alan Pozderac, odvjetnik u Zagrebu, protiv I.-protustranke DF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], II.-protustranke IF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i III.-protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, 27. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica RF, OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pokojnog DF, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1952., koja je trajala od 28. ožujka 2013. pa sve do smrti pokojnog DF, **.**.2020.

O b r a z l o ž e n j e

1. Predlagateljica je 24. lipnja 2024. podnijela ovome sudu prijedlog, dopunjen podneskom od 18. srpnja 2024., radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pokojnim DF. U prijedlogu navodi da je s pokojnim DF bila u braku od 13. studenoga 1974. pa do 27. ožujka 2013., kada je isti razveden presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P2-2214/12, a u njihovom braku je rođeno dvoje zajedničke djece, UF, rođen **.**.1975. i IF, rođena **.**.1981. Tvrdi da su i nakon razvoda braka nastavili zajedno živjeti u izvanbračnoj zajednici jer da je brak razveden samo stoga da ne ostanu bez polovice zajedničkog stana, obzirom je pokojni podignuo kredit za Poljoprivrednu zadrugu koja je propala, a navedeno da slijedi i iz uvjerenja o prebivalištu, pri čemu da je pokojni od 09. veljače 2012. do 07. ožujka 2016. bio prijavljen u zajedničkoj nekretnini u Obrovcu radi manjeg poreza. Predlaže sudu da po provedenom dokaznom postupku udovolji prijedlogu i utvrdi postojanje izvanbračne zajednice predlagateljice i pokojnog DF u neprekinutom trajanju od 27. ožujka 2013. do smrti pokojnog, 29. studenoga 2020.

1.1. Pravni interes podnošenja prijedloga temelji na ostvarenju prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog, pri čemu je kao pasivno legitimirane naznačila pravne slijednike iza umrlog, sina DF i kćer IF, čija je legitimacija u ovome postupku utvrđena uvidom u priložene rodne listove; te Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao stranku u smislu odredbe čl. 436. st. 1. ObZ-a i tijelo koje ima stvarni, pravni i ekonomski interes sudjelovati u postupku utvrđenja izvanbračne zajednice.

1.2. Uz prijedlog je priložila uvjerenja o prebivalištu, rodne listove, izvatke iz matice rođenih, smrtni list, presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P2- 2214/12 od 23. ožujka 2013. te je predložila saslušati svjedoke.

2. Pozvani očitovati se na prijedlog, pisano su očitovanje dostavili II. i III. - protustranke. II.-protustranka IF je u očitovanju od 27. kolovoza 2024. navela kako su sve činjenice iznesene u prijedlogu istinite i da su njezina majka i pokojni otac bili zajedno do očeve smrti. III. -protustranka se usprotivila prijedlogu navodeći kao razlog potrebu prethodnog provođenja dokaznog postupka. I. - protustranka je očitovanje dao na ročištu od 29. siječnja 2025. navodeći da priznaje sve činjenice navedene u prijedlogu.

3. U dokaznom postupku sud je na okolnost utvrđenja da li je između predlagateljice i pokojnog DF postojala izvanbračna zajednica u trajanju kako je to predloženo prijedlogom, izvršio uvid u sadržaj isprava priloženih prijedlogu, saslušao je predlagateljicu, I. i II.-protustranke te svjedoke ČF, SF, TF i HF. Svjedokinje PF i CF nisu saslušane jer je sud temeljem tako provedenog dokaznog postupka cijenio činjenično stanje dostatno utvrđenim.

4. Prijedlog je osnovan.

5. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj: 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje ObZ) propisano je da se odredbe ovoga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava te pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi bračnih drugova.

6.1. Odredbom čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne Novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje ZMO) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji (st. 1.). Pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom postupku (st.3.).

7. Uvidom smrtni list utvrđeno je UF, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1952., umro **.**.2020. Činjenica smrti upisna je u maticu umrlih matičnog područja Dubrava za 2020. pod rednim brojem 01765. Spisu prileži osmrtnica za imenovanog u kojoj su kao tugujući navedeni supruga TF, sin UF, kćer IF, zet…

7.1. Iz priloženih rodnih listova i dovodeći iste u svezu s presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P2-2214/12 od 27. ožujka 2013. slijedi da su predlagateljica RF i pok. UF bili u jednom braku. Brak su sklopili međusobno 13. studenoga 1974. i prestao je razvodom 27. ožujka 2013.

7.2. Uvidom u uvjerenja o prebivalištu utvrđeno je da je predlagateljica od 26. ožujka 1975. do 04. veljače 1985. ima prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa], a od 04. veljače 1985. pa nadalje u [adresa]. UF, rođen **.**.1952. je od 1972. do 2012. imao prebivalište u [adresa], od 09. veljače 2012. do 07. ožujka 2016. u [adresa], a od 07. ožujka 2016. do 29. studenoga 2020. u Obrovcu, Kruševo, Put Obrovca 22.

8. Iz iskaza predlagateljice, kojeg je sud u cijelosti prihvatio jer je iskazivala neposredno uvjerljivo i emotivno, s mnogo karakterističnih detalja te životno logično, je utvrđeno da je s DF, rođenim **.**.1952. bila u braku koji je 2013. razveden kako bi pokušali spasiti nekretninu u kojoj su stanovali. U iskazu je pojasnila kako je pokojni suprug podigao kredit u ime zadruge koja je kasnije propala i da su imali upisanu hipoteku. Kasnije je svejedno otkupila od banke polovicu stana jer nije uspjela dokazati da stan ne bi bio stečen u braku. Iskazala je i da se pokojni DF tada nije želio razvesti, ona ga je na to jedva nagovorila, ali i da tada nisu imali odvjetnika i nisu znali da je samo trebalo dati izjavu kojim se jedan supružnik svega odriče u korist drugoga. Iz iskaza je dalje utvrđeno da su nakon tako razvedenog braka i dalje u svemu nastavili živjeti kao i ranije. U potpunosti su konzumirali brak i u svemu se ponašali kao u bračnom životu, dogovarali se oko financija, odlučivali o tome kako će se utrošiti novac te do njegove smrti nikada nije došlo do prekida njihove zajednice. Predlagateljica je emotivno iskazivala o tome koliko je pokojni DF bio dobar čovjek, da je u svemu bio bolji od nje, smireniji te se i sada gotovo pet godina nakon njegove smrti ne može s time pomiriti. Troškove sahrane su podmirili ona i djeca, a na osmrtnici je prvo bila navedena ona kao supruga.

9. Iz iskaza I.-protustranke DF i II. protustanke IF, sina i kćeri predlagateljice i pokojnog DF slijedi kako su upoznati s obiteljskom dinamikom i formalnim razvodom braka svojih roditelja do kojeg je došlo radi očeva duga i spašavanja imovine te da su njihovi roditelji od prvog dana braka do očeve smrti zajedno živjeli kao supružnici, tako funkcionirali i u njihovoj zajednici života nije bilo prekida. Od iseljenja iz obiteljskog doma i zasnivanja vlastitih obitelji su nastavili posjećivati roditelje, dolazili su k njima vikendom, predlagateljica i pokojni su kao baka i djed čuvali njihovu djecu, svoje unuke, odlazili s njima na more. I. -protustranka je dodatno naveo i da ostavinski postupak iza oca nije proveden jer su ostali samo dugovi koje nisu željeli preuzeti.

9.3. Sud je prihvatio iskaze I. i II.-prostustranaka kao neposredno uvjerljive i životne, a isti su dodatno u skladu s iskazom predlagateljice.

10. Svjedok SF (rođen 1972.) je iskazao da je nećak predlagateljice i dijete rastavljenih roditelja te je svaki vikend sve do svoje 15. -te godine bio kod tetka i tete i s odlazio je s njima na more, pri čemu i danas ljetuje s obitelji u toj kući. Kada je odrastao posjećivao ih je rjeđe, otprilike jednom mjesečno ili jednom u tri mjeseca, pa iz takve sveze s njima zna da su bili zajedno čitav život sve do tetkove smrti. Čitavog su života bili prisni, veseli i nasmijani. Zna da su se teta i tetak razveli radi imovine jer je tetak bio član nekakve zadruge u Virovitici odakle su rodom majka svjedoka i predlagateljice i založio je za tu svrhu kuću na moru i stan. Postojala je opasnost da izgube imovinu i radi toga duga su se papirnato razveli. Iskazao je i kako zna da je tetak jedno vrijeme bio prijavljen na adresi kuće na moru da bi mu to bila jedina nekretnina.

10.1. Iz iskaza svjedokinje ČF slijedi da je susjeda predlagateljice i pokojnog DF od 90.-tih, prijateljica je predlagateljici i krizmana kuma njenoj kćerki IF te je imala dostatan uvid u život predlagateljice i pokojnog DF. Iskazala je da je s odmakom vremena na jednoj kavi saznala da su se njih dvoje razveli i da joj je predlagateljica rekla da je to bilo radi stana. Iz njihova međusobnog odnosa neposredno zna da su predlagateljica i pokojni DF čitavo vrijeme do njegove smrti stanovali u zgradi, gdje je predlagateljica i nastavila stanovati; da kao predstavnik stanara neposredno zna da su na tom broju bila prijavljena dva člana, izuzev po ljetu kada je predlagateljica uvijek odjavljivala jednu osobu. Svjedokinja je s mnogo karakterističnih detalja opisivala kako je pokojni DF odlazio po „špeceraj“ dok su ona i predlagateljica pile kavu, viđala ga je u igri s unucima; u peglanju veša i kuhanju.

10.2. Svjedokinja TF, susjeda u zgradi na adresi [adresa] je iskazivala o susjedskim saznanjima vezanim od odnos predlagateljice i pokojnog , pa je tako navela da u toj zgradi stanuje već 30 godina i da su se predlagateljica i pokojni tu doselili prije nje. Iskazala je da je s njima bila u jako dobrim susjedskim odnosima, svaki dan su se posjećivali i zajedno pili kavu te razgovarali, a zna i da su se predlagateljica i pokojni DF razveli da im banka ne sjedne na imovinu i da im banka ne sjedne na stan jer je pokojni imao kredit za neke silose koji nije mogao plaćati. Navela je i kako zna da su oni čitavo vrijeme sve do smrti pokojnog DF zajedno živjeli, da im je odnos bio super, sve su dijelili i zajedno obavljali što zna jer ih je viđala svaki dan.

10.3. Iz iskaza svjedokinje HF proizlazi da je također susjeda sa sedmog kata u zgradi na adresi [adresa], gdje se uselila nekako u isto vrijeme kada i predlagateljica i suprug UF, obzirom su suprug svjedokinje i predlagateljica stanove u zgradi kupili od istog prodavatelja. Iz iskaza je utvrđeno da je s predlagateljicom i njenim suprugom bila u dobrim susjedskim odnosima obilježenim čestim međusobnim posjetima i proslavama raznih događanja te su si međusobno pomagali. Svjedokinja je također u iskazu potvrdila ranije iskaze oko razloga razvoda braka predlagateljice i pokojnog, kao i da su predlagateljica i pokojni UF zajedno živjeli sve do njegove smrti, pri čemu da ga je upravo predlagateljica ispratila kada je odlazio u bolnicu. Također pamti datum kada je pokojni UF preminuo navodeći da mu je i ove godine išla uplatiti misu.

11. Sud je poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka jer su iskazivali neposredno uvjerljivo u opsegu kojim su imali uvida u suživot predlagateljice i pokojnog, te u tom opsegu i u svezi s iskazom predlagateljice i I. i II.-protustranaka te pisanim ispravama, čine logičnu tvorbu temeljem koje je sud izveo zaključak da je između predlagateljice i pokojnog DF, rođenog **.**.1952. postojala životna, ekonomska i emocionalna zajednica istih dostatnog trajanja, tijekom koje niti pokojni niti predlagateljica nisu bili u drugom braku, kako je to dodatno utvrđeno izvodom iz matice rođenih. Iz u svemu suglasnih iskaza kako stranaka, tako i svjedoka je utvrđeno da je do razvoda braka došlo ne zbog poremećaja bračnih odnosa već upravo zbog zajedničkog rješavanja imovinskih problema te da su isti i nakon razvoda braka nastavili zajednički život u svemu jednak bračnom i tako sve do smrti pokojnog.

11.1. Vrijeme početka izvanbračne zajednice utvrđeno je iz iskaza stranaka i saslušanih svjedoka na način da su predlagateljica i pokojni nastavili životnu zajednicu po razvodu koji je nastupio 27. ožujka 2013., međutim, s obzirom da iz ovosudne presude o razvodu braka P2-2214/12 od 27. ožujka 2013. slijedi da je presuda istoga dana postala pravomoćna, sud je kao početak izvanbračne zajednice utvrdio prvi slijedeći dan, 28. ožujka 2013.

12. Stoga je primjenom gore navedenih odredbi ObZ-a i ZMO-a odlučio kao u izreci.

U Zagrebu, 27. veljače 2025. godine

Sudac

Valentina Vedrina Parlov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu na Županijski sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja.

DNA:

1. predlagateljici po pun. uz nalog za sudsku pristojbu na rješenje

2. protustrankama