REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, 21000 Split

Pr-1231/2022-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja HL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Martini Radić Šunjić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, Spinčićeva 1, 21000 Split,OIB: 70044517580, zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Šakiću, odvjetniku u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 28. veljače 2024. godine,

p r e s u d i o  j e:

I/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi dodataka na plaću, te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i/ ili bolovanja, za razdoblje od ožujka 2017.g. do prosinca 2022.g. u ukupnom iznosu od 882,68 EUR zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 113,05 EUR teče od 15. travanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 6,60 EUR teče od 15. lipanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 52,97 EUR teče od 15. srpanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 23,69 EUR teče od 15. kolovoz 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 58,28 EUR teče od 15. siječanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 4,86 EUR teče od 15. ožujak 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 63,49 EUR teče od 15. travanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,73 EUR teče od 15. svibanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 82,92 EUR teče od 15. srpanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 19,13 EUR teče od 15. kolovoz 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 11,83 EUR teče od 15. rujan 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 55,42 EUR teče od 15. listopad 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 55,49 EUR teče od 15. siječanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 4,86 EUR teče od 15. travanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 14,73 EUR teče od 15. srpanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 6,13 EUR teče od 15. kolovoz 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 65,00 EUR teče od 15. listopad 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 13,33 EUR teče od 15. studeni 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 25,62 EUR teče od 15. siječanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 5,12 EUR teče od 15. ožujak 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 78,68 EUR teče od 15. travanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 11,43 EUR teče od 15. svibanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 12,09 EUR teče od 15. lipanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 45,01 EUR teče od 15. srpanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 1,17 EUR teče od 15. travanj 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 33,45 EUR teče od 15. svibanj 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 5,80 EUR teče od 15. srpanj 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 10,42 EUR teče od 15. srpanj 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 1,38 EUR teče od 15. rujan 2022. do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022.g. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 01.01.2023.g. pa nadalje po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena.

II/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.859,20 EUR na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa], sa kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate koja se na navedeni iznos obračunava po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2.ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena.

Obrazloženje

1. U tužbi predanoj ovom sudu dana 29. ožujka 2022. godine tužitelj navodi da je zaposlen kod tuženika, te da je tuženik tužitelju zbog pogrešnog načina obračuna pogrešno isplatio naknadu plaće. Istaknuto je da je tužitelju radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te Dodatkom I Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ( dalje Dodatak I. KU) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama-dalje TKU). Tužitelj ističe da mu tuženik u utuženom razdoblju nije plaćao prekovremeni rad, dodatak za otežane uvjete rada, za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, te za godišnji odmor i bolovanje.

2. Tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev podneskom od 12.12.2024.2024.godine u skladu sa nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka za financije Marijana Jović tako da za razdoblje od ožujka 2017.godine do prosinca 2022. godine potražuje iznos od 882,68 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu (list 8 spisa) osporavao osnov i visinu tužbenog zahtjeva, te je istakao prigovor zastare potraživanja.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom obračunske isprave za isplatu plaće i evidencija rada koje su dostavljene sudu uz podnesak tuženika od 27.02.2024.godine, te koje su sastavni dio nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za financije Marijana Jovića (list 29-33 spisa); nalaza i mišljenja vještaka Marijana Jovića (list 29-33 spisa); očitovanja tuženika na nalaz i mišljenja vještaka Marijana Jovića (list 42 spisa); dopune nalaza i mišljenja vještaka Marijana Jovića (list 45-49 spisa); očitovanja Zavoda za hitnu medicinu na dopunu nalaza i mišljenja vještaka Marijana Jovića, a uz kojeg je dostavljena i odluka tuženika o načinu obračuna viška/manjka sati od 15.rujna 2014.godine, te što je sve dostavljeno kao prilog podneska tuženika od 02.01.2025.godine (list 56-58 spisa); obračunskih lista plaće tužitelja za siječanj, veljaču i ožujak 2017.godine sa pregledom sati (list 60-61 spisa).

5. Tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti je osnovan.

6.Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike manje isplaćene plaće za razdoblje od ožujka 2017.godine do prosinca 2022.godine.

7. Među strankama u ovom postupku nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio zaposlenik tuženika. Sporno je da li ga pripada razlika plaće za utuženo razdoblje od ožujka 2017.godine do prosinca 2022.godine po osnovi dodataka na plaću, naknade za korištenje godišnjeg odmora i bolovanja, te da li je osnovan prigovor zastare potraživanja kojeg je tuženik istakao u odgovoru na tužbu.

8. U pogledu istaknutog prigovora zastare potraživanja u predmetnoj pravnoj stvari ovaj sud je mišljenja da je navedeni prigovor u cijelosti neosnovan budući sukladno odredbi članka 139. Zakona o radu (''NN'' 93/14) nije proteklo pet godina računajući od dospjelosti svakog pojedinog mjesečnog potraživanja u navedenom utuženom razdoblju od ožujka 2017.godine do prosinca 2022.godine, a budući je tužba podnesena u predmetnoj pravnoj stvari dana 29.03.2022.godine.

9. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Marijana Jovića (list 30-33 spisa) proizlazi da je vještak u svrhu izrade nalaza i mišljenja sam izvršio uvid u ZOR, TKU, KU, tumačenja KU-a , te od strane tuženika dostavljene obračune plaća i evidencije radnog vremena tužitelja, te da je utvrdio sljedeće da se plaćom i naknadom plaće smatra plaća u bruto iznosu, te da je stoga u nalazu i mišljenju izračunavan iznos bruto plaće. Navedeno je da se plaća radnika sastoji od osnovne plaće i dodataka na osnovnu plaću, te da osnovnu plaću čini umnožak osnovice za izračun plaće i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta, uvećan za 0,5% za svaku godinu radnog staža, te da su dodaci na osnovnu plaću stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanje plaća. Navedeno je i da se osnovna se plaća uvećava za rad noću 40%, rad subotom 25%, rad nedjeljom 35%,prekovremeni rad 50%, rad u drugoj smjeni 10% te da za pojedina radna mjesta u djelatnosti zdravstva, kod kojih postoje posebni uvjeti rada,za dane provedene na radu primaju pripadajući dodatak na osnovu plaću, od kojih da je dodataka sukladno evidenciji radnog vremena tužitelj imao pravo na dodatke i to 20% kao zdravstveni djelatnik- tehničar (23% od rujna 2019), -4%za odgovornost za život i zdravlje ljudi od 10/15 (8% od rujna 2019). Ističe se da iz zaključka Povjerenstva za tumačenje KU naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora izračunava se sukladno Zaključku broj 63. s 12. sjednice Povjerenstva. Ista navodi da ako je to za radnika povoljnije poslodavac mu izračunava prosječnu mjesečnu bruto plaću koja čini zbroj bruto plaća isplaćenih radniku u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem radnik koristi godišnji odmor, te da dijeljenjem toga iznosa s brojem tri dobiva se prosječna mjesečna plaća. Iznos prosječne mjesečne plaće dijeli se s redovitim mjesečnim fondom sati mjeseca u kojem radnik koristi godišnji odmor te množi s brojem sati koje je radnik proveo na godišnjem odmoru. Vještak navodi da temeljem odredbi TKU-a, zaposleniku za vrijeme bolovanja pripada naknada u iznosu 85% njegove prosječne tromjesečne plaće neposredno prije početka bolovanja. Nadalje, je istaknuto da je pregledom obračunskih isprava za isplatu plaće vještak utvrdio da je tužitelju ispravno evidentirana satnica rada, te kako su u obračunima plaća ispravno izračunavani osnovica i dodatci na plaću za redovno radno vrijeme. Međutim, isti navodi da niti za jedan mjesec u razdoblju tužbe do travnja 2020. g. nisu obračunavani dodatci za posebne uvjete rada i dodatci za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sate provedene u prekovremenom radu. Navodi se da tužitelj nije u cijelom razdoblju tužbe bio u pripravnosti. U odnosu na vrijeme provedeno u prekovremenom radu subotom, nedjeljom, noću, blagdanom i drugoj smjeni vještak navod da isto nije, osim u pojedinim mjesecima jasno evidentirano u evidenciji radnog vremena niti je zasebno plaćano, a što da je vidljivo iz platnih lista. Vještak ističe da je tek od srpnja 2020 počinje uredno evidentiranje prekovremenog rada, te da nema neplaćenih dodataka. S obzirom da vještak nije mogao točno utvrditi u kojim je uvjetima tužitelj radio prekovremeno, isti navodi da je izračunao proporcionalno vrijeme provedenog rada u navedenim posebnim uvjetima za vrijeme prekovremenog rada u odnosu na provedeno vrijeme u redovnom radu u posebnim uvjetima. Ističe da je u Tablici 1. obračunao iznose neisplaćenih dodataka na plaću za prekovremene sate po mjesecima rada, te da su iznosi dobiveni množenjem broja prekovremenih sati sa osnovnom bruto satnicom te postotkom dodatka. Vještak ističe da posljedično manje isplaćenim dodatcima, a i inače da je bilo potrebno utvrditi iznose manje plaćenih naknada za godišnji odmor i bolovanje zbog povećanja plaće u tromjesečnom periodu koje prethodi obračunu naknada. Navodi da je obračun manje plaćenih naknada prikazan u Tablici 2. , a iznosi da su dobiveni množenjem broja sati provedenih na godišnjem odmoru ili bolovanju s razlikom novoobračunate prosječne tromjesečne satnice (85% iznosa za bolovanje), umanjeno za isplaćene naknade. Također je navedeno da je u Tablici broj 3. izvršena rekapitulacija svih neisplaćenih dodataka i naknada, te da Tablice br. 1, br 2. i br. 3. prileže ovom nalazu i mišljenju. Zaključno iz nalaza i mišljenja vještaka Marijana Jović proizlazi da u periodu obračuna plaća od ožujka 2017.g. do prosinca 2022.g. tuženik kao poslodavac nije tužitelju za sate povedene u prekovremenom radu isplaćivao: dodatak na plaću za otežane uvjete rada u ukupnom iznosu 2.383,77 kn (316,38 Eur), dodatak na plaću za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi ukupnom iznosu 562,03 kn (74,59 Eur), dodatke na plaću za rad subotom i nedjeljom, noću, u smjeni, blagdanom u ukupnom iznosu od 2.716,06 Kn (360,49 Eur), te da je posljedično manje platio naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja u ukupnom iznosu1.086,21 kn (=144,16 Eur), ta je sveukupno manje isplaćen po navedenim stavkama bruto iznos od 895,62 Eur-a/6.748,07 Kuna Vještak u nalazu i mišljenju navodi da su mjesečni iznosi ukupno manje plaćenih dodataka i naknada na plaću su prikazani u Tablici br 3. stupac br. 7 i 8, nalaza vještaka.

10. Iz pregledanog očitovanja Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije (list 42 spisa) proizlazi da tuženik smatra da je izračun neisplaćenih dodataka za noć, smjenski rad, blagdan, subotu i nedjelju, a koji izračun je vještak utvrdio u iznosu od 2.716,06 Kuna netočan jer da je iz evidencija rada i obračunskih lista vidljivo da su tužitelju isplaćeni svi dodaci za rad noću, blagdanom, subotom, nedjeljom i u smjenama. Tuženik kao primjer navodi ožujak 2017.godine gdje da je iz evidencije rada vidljivo da je tužitelj odradio 54 sata noću, te da je na obračunskoj ispravi za siječanj 2017. vidljivo da je isplaćen dodatak za 54 sata noćnog rada (1984 navodi se da dodatak za rad noću 695,14 kn=32,18 satnica X 40% X 54 sata), te da je tužitelj odradio 24 sata subotom i da je isplaćen dodatak za rad subotom (1975 dodatak za rad subotom 193,08 Kn= 32,18 satnica X 25% X 24 sata) te da je tužitelj 28 sati nedjeljom i da je isplaćen dodatak za rad nedjeljom (1977 dodatak za rad nedjeljom 315,39 kn =32,18 satnica X 35% X 28 sati), te da je tužitelj odradio 54 sata u drugoj smjeni i da je isplaćen dodatak za rad u smjenama (1985 dodatak za rad u drugoj smjeni 173,79 kn = 32,18 satnica X 10% X 54 sata). Tuženik ističe da ne prihvaća ni izračun neisplaćene razlike naknada za godišnji odmor i bolovanje u iznosu od 1.086,21 Kn jer da je ista utvrđena na osnovu korigirane prosječne plaće koja da sadrži nepostojeću razliku dodataka za subotu, nedjelju, noć, blagdan i rad u smjenama. Tuženik navodi da vještak u obračunu razlike za bolovanje nije poštivao Tumačenje Povjerenstva za tumačenje br. 151/23 u kojem da je navedeno da sukladno članku 57. stavku 1. TKU-a za obračun naknade za vrijeme bolovanja koje je započeto u jednom mjesecu i nastavilo se sljedeći mjesec (neprekinuto bolovanje) da se uzimaju prosječne mjesečne plaće zaposlenika ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje. U tom smislu se navodi da primjerice kod bolovanja koje je započeto u mjesecu srpnju i nastavljeno u mjesecu kolovozu (u kontinuitetu) da u prosjek za obračun naknade ulaze plaće za travanj, svibanj i lipanj jer da je kontinuirano bolovanje započeto u mjesecu srpnju. Tuženik navodi da je vještak primijenio ovo pravilo da bi onda utvrdio da razlike naknade za bolovanje za travanj 2021.godine nema jer da prema gore navedenom tumačenju naknada za bolovanje za travanj 2021.g. za 80 sati bolovanja iznosi 4.866,76 Kn jer da se naknada izračunava na osnovu prosječne mjesečne plaće ostvarene za prosinac 2020.g, siječanj 2021.g., te veljaču 2021.g. (neprekinuto bolovanje te da primjenjuje satnica utvrđena za bolovanje u ožujku 2021.g.).

11. Iz pregledane dopune nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za financije Marijana Jovića (list 45-49 spisa) proizlazi da je tuženik prigovorio izračunu neisplaćenih naknada za rad subotom, nedjeljom, noću, blagdanom i drugoj smjeni jer da je iz evidencija rada i platnih lista vidljivo da su isplaćeni te da kao primjer navodi ožujak 2017. Vještak navodi da je točno da se u ožujku 2017 evidencija rada i obračunska lista slažu u broju sati za obračun spornih naknada, ali da se u navedenom mjesecu evidencija rada ne podudara s platnom listom u odnosu na broj odrađenih prekovremenih sati (po evidenciji da je tužitelj s uključenim godišnjim odmorom radio 196 sati, a po platnoj listi 240 sati), odnosno u platnim listama da evidentno nisu plaćene sporne naknade posebno za vrijeme prekovremenog rada, što da je i predmet tužbenog zahtjeva. Radno vrijeme u tom mjesecu dakle nije ažurno evidentirano. Vještak ističe da kako je i naveo u svom nalazu, a s obzirom da nije mogao točno utvrditi u kojim je uvjetima tužitelj radio prekovremeno, te da je izračunao proporcionalno vrijeme provedenog rada u navedenim posebnim uvjetima za vrijeme prekovremenog rada u odnosu na provedeno vrijeme u redovnom radu u posebnim uvjetima. Istaknuto je da ukoliko sud tako naloži obračun mogu napraviti po prijedlogu tuženika, ali da je evidentno da satnica tužitelja nije u određenom periodu uredno evidentirana, te da je do iznosa morao doći procjenom i usporedbom s redovnom satnicom i ostajem pri svom mišljenju. Vještak ističe da tuženik nastavno ne prihvaća izračun razlike naknade za godišnji odmor i bolovanje jer da je utvrđena na osnovu korigirane plaće koja sadrži gore navedene dodatke. Istaknuto je da je navedeni prigovor povezan s prethodnim i ukoliko bude potreban novi izračun da se isti može napraviti. Vještak ističe da tuženik prigovara izračunu naknade za bolovanje za travanj 2021 jer da je izračunata na temelju pogrešnog tromjesečnog prosjeka, a koji da je trebao uključiti mjesece prosinac 2020, siječanj i veljaču 2021, iz razloga što da je bolovanje u travnju započeto u ožujku. Vještak navodi da je tuženik u pravu u odnosu na plaće koje se uzimaju u izračun, ali ne i preuzimanje satnice iz ožujka, te da je izradio novi izračun koji da za izračun bolovanja u travnju uzima tromjesečni prosjek utvrđen u ožujku, ali podijeljen sa satnicom za travanj. Navedeno je da postoji i dalje razlika neplaćene naknade i u travnju, u nižem iznosu od početnog nalaza, a koja da je prikazana u tablici br 2 u prilogu, te rekapitulacija u tablici 3 u prilogu. Zaključno vještak u dopuni nalaza i mišljenja navodi da nakon ispravka naknade bolovanja za travanj 2021. isti je mišljenja da u periodu obračuna plaća od ožujka 2017.g. do prosinca 2022.g., tuženik kao poslodavac nije tužitelju za sate povedene u prekovremenom radu isplaćivao dodatak na plaću za otežane uvjete rada u ukupnom iznosu od 2.383,77 kn (316,38 Eur), dodatak na plaću za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi ukupnom iznosu 562,03 kn (74,59 Eur),dodatke na plaću za rad subotom i nedjeljom, noću, u smjeni, blagdanom u ukupnom iznosu 2.716,06 Kn (360,49 Eur), te da je tuženik posljedično manje platio naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja u ukupnom iznosu 988,71 kn (131,22 Eur), te u navedenom smislu da je tuženik tužitelju manje platio bruto iznos 6.650,57 (882,68 Eur). Vještak u dopuni nalaza i mišljenja navodi da su mjesečni iznosi ukupno manje plaćenih dodataka i naknada na plaću su prikazani uTablici br 3. stupac br. 7 i 8, nalaza vještaka.

12. Tuženik je uz podnesak od 02.01.2025.godine (list 55 spisa) dostavio očitovanje na navedenu dopunu vještva (list 56-57 spisa) na način da isti navodi da u privitku dostavlja odluku o načinu obračuna viška/manjka sati od 15.rujna 2014.godine, a temeljem koje da obračun sati rada proizašlih iz turnusnog ili smjenskog rada obračunavao na kraju svakog tromjesečja (znači 31.ožujka, 30. lipnja, 30. rujna, 31. prosinca), a da su se samo sati koje je radnik odradio izvan redovnog rasporeda temeljem naloga za prekovremeni rad isplaćivali kao prekovremeni rad u mjesecu u kojem su odrađeni. Navodi se da shodno tome u siječnju 2017.godine tužitelj u evidenciji rada ima 192 sata, dok da je mjesečni fond 160, a što da znači da ima 32 sata više od fonda. Ističe se da budući da je tužitelj 4 sata radio temeljem naloga za prekovremeni rad sukladno navedenoj odluci da su odmah na obračunskoj listi za veljaču 2017.godine isplaćena 4 sata, dok da 28 sati koji da su odrađeni preko fonda (a koji da su proizašli iz turnusnog rada) da su isplaćeni na kraju tromjesečja, a što da je vidljivo na obračunskoj listi za ožujak 2017.godine. Navodi se da u ožujku 2017.ogidne tužitelj u evidenciji ima 196 sati, dok da je mjesečni fond 184 sata, a što da znači da je 12 sati odrađeno preko fonda. Ističe se da na kraju tromjesječja (31 ožujka) na obračunskoj listi za ožujak vidljivo da je isplaćeno ukupno 56 sati prekovremenog rada i to 16 sati iz siječnja 2017.godine plus 28 sati iz veljače 2017.godine plus 12 sati iz ožujka 2017.godine. Navodi se da je to pojašnjenje zašto je za ožujak 2017.godine u evidenciji rada 196 sati, a na obračunskoj listi 240 sati. Navodi se da je tužitelj u ožujku 2017.godine odradio 196 sati, a da mu je plaćeno 240 sati odnosno 44 sata više zbog sati koje je odradio preko fonda u siječnju 2017 (16 sati) i u veljači 2017.(28 sati). Ističe se da su svi dodaci (za rad u drugoj smjeni, za noćni rad, za rad subotom, nedjeljom i blagdanom) odmah isplaćeni odnosno zajedno sa plaćom za mjesec kada su odrađeni, a što da je vidljivo na obračunskim listama za siječanj, veljaču i ožujak). Također je istaknuto da je poslodavac isplaćivao sve dodatke sukladno kolektivnom ugovoru i da nije bila namjera oštetiti zaposlenike, a do razlike u isplati dodataka na plaću za otežane uvjete rada i za odgovornost za život i zdravlje ljudi da je došlo zbog pogrešno definiranih formula za obračun u Centraliziranom obračunu plaća COP-a na koje da poslodavac nije mogao utjecati. Tuženik ujedno ističe da predlaže da vještak korigira nalaz jer da u njemu nema osnove za obračun iznosa neisplaćenih dodataka za noćni rad, smjenski rad, rad subotom, nedjeljom i blagdanom pa da je potrebno da korigira iznos neisplaćenih razlika naknada za godišnji odmor i bolovanje. Ističe se da vještak nije poštivao Tumačenje Povjerenstva za tumačenje br. 151/23 te da sukladno članku 57.stavku 1. TKU-a za obračun naknade za vrijeme bolovanja koje je započeto u jednom mjesecu i nastavilo se sljedeći mjesec (neprekinuto bolovanje) da se uzimaju prosječne mjesečne plaće zaposlenika ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje, te da primjerice kod bolovanja koje je započeto u mjesecu srpnju i nastavljeno u mjesecu kolovozu (u kontinuitetu) u prosjek za obračun naknade da ulaze plaće za travanj, svibanj i lipanj jer da je kontinuirano bolovanje započeto u mjesecu srpnju. Navodi se da je vještak primjenio navedeno pravilo da bi onda utvrdio da razlike naknade za bolovanje za travanj 2021.godine nema jer da prema gore navedenom tumačenju naknada za bolovanje za travanj 2021.godine za 80 sati bolovanja iznosi 4.866,76 kn jer da se naknada izračunava na osnovu prosječne mjesečne plaće ostvarene za prosinac 2020.godine, siječanj 2021.godine i veljaču 2021.godine, a neprekinuto bolovanje da se primjenjuje satnica utvrđena za bolovanje u ožujku 2021.godine. Tuženik očitovanje na dopunu vještva vještaka Marijana Jović temelji na odluci o načinu obračuna viška/manjka sati od 15.rujna 2014.godine (list 58-59 spisa), a koja je dostavljena kao privitak uz navedeno očitovanje na dopunu vještva vještaka Marijana Jovića.

13. Navedeni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Marijana Jovića, kao i dopunu tog nalaza i mišljenja ovaj sud smatra vjerodostojnim i logičnim te je tužiteljica i uredila tužbeni zahtjev u skladu s dopunom nalaza i mišljenja vještaka Jović podneskom od 12.12.2024.godine (list 51-52 spisa). Prvenstveno je potrebno istaći da je vještak osnovni nalaz i mišljenje kao i dopunu istog izradio temeljem naloga ovog suda kao i temeljem relevantne raspoložive dokumentacije koja prileže predmetnom spisu i to obračuna plaća i evidencija radnog vremena koje je vještaku upravo dostavio tuženik. Vještak Marijan Jović je u dopuni nalaza i mišljenja jasno istakao da tuženik prigovara izračunu neisplaćenih naknada za rad subotom, nedjeljom, noću, blagdanom i u drugoj smjeni tvrdeći da iz platnih lista tužitelja proizlazi da je navedeno isplaćeno, te da kao primjer za to navodi ožujak 2017.godine. Međutim, vještak jasno ukazuje da se za ožujak 2017.godine evidencija rada i obračunska lista slažu u broju sati za obračun spornih naknada, ali da se evidencija rada ne podudara sa platnom listom u odnosu na broj odrađenih prekovremenih radnih sati, te je istakao da iz platnih lista proizlazi da je evidentno da sporne naknade nisu plaćene za vrijeme prekovremenog rada te da radno vrijeme u navedenom mjesecu nije žurno evidentirano. Budući da iz evidencija rada vještak nije mogao utvrditi točno u kojim je uvjetima tužitelj radio prekovremeno vještak je izračunao proporcionalno vrijeme provedenog rada u navedenim posebnim uvjetima za vrijeme prekovremenog rada u odnosu na provedeno vrijeme u redovnom radu u posebnim uvjetima. sukladno raspoloživoj dokumentaciji-platnim podacima. U navedenom smislu je razvidno da evidencija rada koja je dostavljena vještaku od strane tuženika nije sadržavala sve potrebne podatke pa je vještak u tom smislu izradio dopunu nalaza i mišljenja temeljem raspoloživih podataka iz navedene evidencije izračunavajući proporcionalno vrijeme provedenog rada u navedenim posebnim uvjetima za vrijeme prekovremenog rada u odnosu na provedeno vrijeme u redovnom radu u posebnim uvjetima, a što je bio jedini mogući način izračuna. Tuženik je tek podneskom od 02.01.2025.godine dostavio očitovanje na dopunu vještva vještaka Marijana Jović smatrajući da vještak treba kod isplate neplaćenih dodataka na rad te izračuna neplaćene razlike za godišnji odmor i bolovanje uzeti u obzir odluku o načinu obračuna viška/manjka sati od 15.rujna 2014.godine (list 58-59 spisa), a za koju tuženik tvrdi da je temeljem iste vršio obračun sati rada proizašlih iz turnusnog ili smjenskog rada, te u tom smislu predlaže da vještak korigira nalaz sukladno onome što se navodi kao način obračuna sati rada proizašlih iz turnusnog ili smjenskog rada. Međutim, ovaj sud je mišljenja da se vještvo vještaka Marijana Jović pa samim time ni obračun neplaćenih prekovremenih sati rada tužitelju ne može temeljiti na navedenoj odluci o načinu obračuna viška/manjka sati koja datira od 15.rujna 2014.godine. Naime, temeljem odredbe članka 299.stavka 1. ZPP-a stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke. Temeljem odredbe članka 299.stavka 2. ZPP-a je propisano da stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka. Budući tuženik temelji svoje navode vezano za vršenje obračuna radnih sati na navedenoj odluci o načinu obračuna viška/manjka sati od 15. rujna 2014.godine, te smatra da upravo temeljem te odluke proizlazi da nema osnove za obračun iznosa neplaćenih dodataka za noćni rad, smjenski rad, rad subotom, nedjeljom i blagdanom, te da nema neisplaćene razlike za bolovanje za travanj 2021. , u tom smislu je isti trebao najkasnije do zaključenja pripremnog ročišta dostaviti sudu navedenu odluku o načinu obračuna viška/manjka sati od 15.rujna 2014.godine. Međutim, pripremno ročište je zaključeno 15.travnja 2024.godine, a citirana odluka o načinu obračuna viška/manjka sati od 15.rujna 2014.godine je dostavljena ovom sudu tek uz podnesak tuženika predan ovom sudu dana 02.01.2025.godine i očitovanje na dopunu vještva vještaka Marijana Jović koje je također dostavljeno ovom sudu uz podnesak tuženika od 02.01.2025.godine. Sukladno navedenom navedena odluka tuženika o načinu obračuna viška/manjka sati od 15.rujna 2014.godine (list 58-59 spisa) pored već postojećih evidencija rada i platnih podataka predstavlja novi dokaz za kojeg tuženik ničim ne dokazuje da ga bez svoje krivnje nije mogao dostaviti do zaključenja prethodnog postupka pa u tom smislu ovaj sud prilikom odlučivanja neće uzeti u obzir navedenu odluku o načinu obračuna viška/manjka sati od 15.rujna 2024.godine budući je ista dostavljena ovom sudu nakon zaključenja prethodnog postupka, a tuženik ničim nije dokazao da bez svoje krivnje ovaj dokaz nije mogao predložiti prije zaključenja prethodnog postupka. U navedenom smislu ovaj sud je na ročištu od 10.siječnja 2025.godine i odbio ponovno pozvati vještaka Marijana Jović po prijedlogu punomoćnika tuženika da se očituje na prigovore tuženika iz podneska tuženika od 02.siječnja 2025.godine, a vezano za očitovanje tuženika na dopunu nalaza i mišljenja vještaka Marijana Jović. Imajući u vidu sve prethodno navedeno ovaj sud u cijelosti smatra relevantnim navedeni izračun vještaka Marijana Jović dan u navedenoj dopuni nalaza i mišljenja vještaka Marijana Jović budući je vještak temeljem platnih podataka tužitelja, a uzimajući u obzir proporcionalno vrijeme provedenog rada u navedenim posebnim uvjetima za vrijeme prekovremenog rada u odnosu na provedeno vrijeme u redovnom radu u posebnim uvjetima utvrdio da tužitelju u utuženom razdoblju od ožujka 2017.godine do prosinca 2022.godine nije isplaćen dodatak na otežane uvjete rada u iznosu od 316,38 Eur-a, te dodatak na plaću za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi u ukupnom iznosu od 74,59 Eur-a, te dodaci na plaću za rad subotom i nedjeljom, noću, u smjeni, blagdanom u ukupnom iznosu od 360,49 Eur-a. U pogledu izračuna naknade za bolovanje u travnju 2021.godine vještak je izradio novi izračun koji za izračun bolovanja u travnju uzima tromjesečni prosjek utvrđen u ožujku podijeljen sa satnicom za travanj, te je utvrdio da postoji i nadalje razlika neplaćene naknade u travnju, u nižem iznosu od početnog nalaza, te je ista prikazana u Tablici br. 2 u prilogu, te rekapitulacija u Tablici 3 u prilogu. U navedenom smislu iz dopune nalaza i mišljenja proizlazi da je tuženik tužitelju isplatio manje na ime naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja u ukupnom iznosu od 131,22 Eur- a. U navedenom smislu iz dopune nalaza i mišljenja vještaka Marijana Jović proizlazi da tuženik duguje tužitelju po svim navedenim osnovama ukupan iznos od 882,68 Eur-a.

14. Temeljem odredbe članka 57. stavka 1. KU-a ''NN'' 143/13 je ugovoreno da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Nadalje, temeljem odredbe članka 57. stavka 2. KU-a je ugovoreno da će se osnovna plaća uvećati radnicima čija su radna mjesta i poslovi navedeni na Popisu (članak 58. KU-a), a na kojem Popisu je navedeno i radno mjesto i posao tužitelja.

15. Prema Dodatku I. KU-a (''NN'' br. 96/15, dalje KU/15) koji je stupio na snagu 01.10.2015. godine odredbom članka 59. a je ugovoreno da dodatak na plaću za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi ostvaruju i ostali zdravstveni i nezdravstveni radnici (a ne samo kako je do tada bilo doktori medicine i dentalne medicine) koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja. Također prema članku 3. Dodatka I KU-a (''NN'' 96/15) od 01.10.2015.godine na radnom mjestu II., III. i IV. vrste radnik ima pravo na 11% za uvjete rada ili se primjenjuje 7% za uvjete plus 4% za iznimnu odgovornost.

16. Imajući u vidu činjenicu da tužitelju KU 143/13 i KU/15 daju istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka tužitelj u tom smislu ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka po osnovama članka 57. KU i članka 59., a KU/15 zajedno sa dodatkom za prekovremeni rad. Isplata dodatka za prekovremeni rad ne isključuje pravo tužitelja na isplatu dodataka po osnovama članka 57. KU i članka 59. a KU/15 budući da tužitelj i kad radi prekovremeno također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim, posebnim uvjetima rada u smislu odredbe članka 57. KU te u svojstvu radnika sa položajnim dodatkom definiranim odredbom članka 59. a KU/15. Ukoliko postoje otežani uvjeti rada tada oni postoje i u redovnom i u prekovremenom radu. Ovo pravo tužitelja je utvrđeno i KU-om i člankom 86. Zakona o radu (''NN'' br. 149/09, 61/11 i 73/13, dalje ZR/09) te članka 94. Zakona o radu (''NN'' br. 93/14, dalje ZR/14). U predmetnom slučaju treba istaći da je osnovna plaća prema KU umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu staža. Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, te dodaci i uvećanja plaće. U navedenom smislu prema mišljenju ovog suda utuženi dodaci tužitelju pripadaju za efektivno odrađene sate rada bilo kao sate redovnog mjesečnog fonda radnih sati bilo kao prekovremene sate. Isti stav je zauzet i u odluci Vrhovnog suda RH br. Revr-206/12 od 02.04.2014. godine, a vezano za postavljeno pitanje dodataka o prekovremenom radu, a kojom odlukom je utvrđeno da se prava radnika na dodatke kumuliraju, a dodaci na plaću da se odnose kako na plaću za redovno radno vrijeme, tako i na plaću za prekovremeni rad. Također tužitelja pripada i pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca ako je to za istog povoljnije budući navedeno proizlazi iz odredbe članka sukladno odredbi članka 36. KU-a (''NN'' 143/13), a kojom je odredbom propisano da radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom koji dežura ili je pripravan pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, ako je to za nju povoljnije. Također tužitelja u utuženom razdoblju pripada i pravo na naknadu za privremenu nesposobnost za rad sukladno odredbi članka 59. TKU (''NN'' 141/12) i čl. 58. TKU (''NN'' 128/17) koja glasi da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana da mu pripada naknada plaće u visini od 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje. Nije dvojbeno da je tužitelj u utuženom razdoblju radio prekovremeno, a što proizlazi i iz nalaza i mišljenja vještaka Marijana Jović pa sukladno tome nije sporno da istog pripada navedena naknada za godišnji odmor i bolovanje Vještak Marijan Jović je u tom smislu i izračunao da tužitelja po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja pripada ukupno 131,22 Eur-a.

17. Na ukupno dosuđene iznos tužitelju koji istog pripadaju po svim navedenim osnovama i to otežanih uvjeta rada, te odgovornosti za živote i zdravlje pacijenata, te naknade za godišnji odmor i bolovanje u ukupnom iznosu od 882,68 Eur-a tužitelju su priznate i zakonske zatezne kamate koje se do 31.12.2022.godine obračunavaju temeljem odredbe članka 29. stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (''NN'' br. 35/05, 41/08, 126/21 i 78/15), a od 01.01.2023.godine do isplate temeljem izmijenjene odredbe članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a koje zakonske zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa petnaestog dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, a prema članku 84. stavku 3. ZR/09, odnosno 92. stavku 3. ZR/14. Budući zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a koje su sadržane u dosuđenom bruto iznosu zatražene razlike naknade plaće do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, sve sukladno odredbi čl. 45. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 43/13, 120/13, 125/13 i 148/13) i čl. 61. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13) tužiteljici je dosuđena zakonska zatezna kamata kao u točki I/ izreke osim zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

18. Zbog svega navedenog, ocjenom svih dokaza u ovom postupku, a sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, usvojen je u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučeno kao u točki I/ izreke ove presude.

19. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka, a obzirom da je tužitelj u cijelosti uspio u ovom postupku tuženik mu je sukladno odredbi članka 154.stavka 1. ZPP-a dužan naknaditi parnične troškove. U navedenom smislu tužitelja kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''NN'' 138/23) pripadaju trošak sastava tužbe u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od 13.02.2024.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 15.travnja 2024.godine u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od 18.06.2024.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 16.09.2024.godine u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od 12.12.2024.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 17.12.2024.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 10.01.2025.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 37,5 bodova, a što ukupno iznosi 637,5 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 Eur-a ukupno iznosi 1.275,00 Eur-a, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 318,75 Eur-a ukupno iznosi 1.593,75 Eur-a, te što uz trošak vještačenja u iznosu od 265,45 Eur-a ukupno iznosi 1.859,20 Eur-a, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužitelju zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

U Splitu 28. veljače 2025.

Sudac

Eneja Stejskal Kanazir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

Dna

1/ tužiteljici-po punomoćniku

2/ tuženiku – po punomoćniku