Broj: Pp-1290/2024-6

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U ZABOKU

Ul. Matije Gupca 22, Zabok

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu ovoga suda Mariji Bračun, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalistice Tanje Babić, uz sudjelovanje Jasne Ivić kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika II, kojeg brani Josip Petrović, odvjetnik iz Zlatara, zbog prekršaja iz čl. 106. st. 1. kažnjivog po čl. 162. st. 3. i st. 5 u vezi s čl. 162. st. 1. t. 3. Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24 dalje: Zakon o gradnji), povodom Optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava u Zaboku Klasa: UP/I-362-02/24-02/643 Urbroj; 443-02-04-18-24-5 od 8. srpnja 2024., nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 26. veljače 2025., u prisutnosti branitelja okrivljenika Josipa Petrovića i odsutnosti uredno pozvanih ovlaštenog tužitelja i okrivljenika, u smislu čl. 179. st. 2. i čl. 171. a st. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13.,157/13.,110/15., 70/17., 118/ 18., 114/22 dalje: PZ), dana 28. veljače 2025. objavio i

presudio je

I/ Okrivljenik: II, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin I, iz [adresa] drž. RH, osuđivan zbog prekršaja iz čl. 42. st. 1. i 2. toč. 33. Zakona o računovodstvu na temelju odluke FINA-e br. 034-07/23-04/12263 od 17.11.2023.

kriv  je

što je tijekom mjeseca ožujka 2024. godine započeo sa radovima na podizanju prizemne montažne građevine metalne konstrukcije - šatora na trakastim temeljima tlocrtnih dimenciza 21,00x12,00 m, visine 6,00 m sa dvostrešnom metalnom konstrukcijom krova, prekrivena plastificiranom bijelom folijom - ceradom na zemljištu označenom kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u Lugu Zabočkom 71f, bez propisane građevinske dozvole,

dakle, kao investitor pristupio gradnji bez pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole,

čime je počinio prekršaj iz čl. 106. st. 1. kažnjivo po čl. 162. st. 3. i st. 5. u vezi s čl. 162. st. 1. t. 3. Zakona o gradnji, pa mu se zbog toga na temelju istih zakonskih propisa, uz primjenu čl. 37. st. 1., st. 2. i 3. toč. 1. PZ-a

izriče

ukupna novčana kazna u iznosu od 1.000,00 (tisuću) eura.

Okrivljenik je novčanu kaznu dužan platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude putem priložene uplatnice. Ako okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine novčane kazne (666,67 eura), temeljem čl. 152. st. 3. PZ-a smatrati će se da je novčanu kaznu platio u cijelosti. Ukoliko pak okrivljenik u zadanom roku ne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, tada će se izrečena kazna u cijelosti naplatiti prisilno na novčanim sredstvima okrivljenika kod nadležnog tijela za ovrhu.

II/ Na temelju čl. 138 st. 1. i st. 1. 2. i 3. t. 3 u svezi čl. 139. st. 4 PZ-a okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eur, a koji se odnosi na paušalni iznos troškova prekršajnog postupka, u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove Presude, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Ispostava u Zaboku, podnio je ovome sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. U svojoj pisanoj obrani okrivljenik je priznao počinjenje prekršaja navodeći da je s radovima na postavljaju šatora za teniski teren započeo nakon što je od više stručnjaka građevinske struke i investitora koji su već prije postavljali slične šatore dobio informaciju da za isto nije potrebna građevinska dozvola jer se rado i jednostavnoj montažnoj građevini. Nakon što je proveden nadzor u kojem je zauzet stav da je za predmetni šator potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, u dogovoru sa vlasnikom kčbr.. 7067 k. o. [katastarska općina] pokrenuo je postupak ishođenja građevinske dozvole za izgradnju predmetnog objekta, koja je izdana 24. siječnja 2025., a postala izvršna 17. veljače 2025. S obzirom na prethodno navedeno, smatra kako je konkretnu situaciju opravdano ocijeniti kao beznačajan prekršaj i osloboditi ga od optužbe, a podredno osloboditi od kazne sukladno čl. 38. Prekršajnog zakona ili primijeniti odredbu čl. 37. Prekršajnog zakona o ublažavanju kazne.

3. Po priznanju okrivljenika, sud je proveo dokaze koji se odnose na prekršajno- pravnu sankciju pročitavši Potvrdu iz PE za okrivljenika.

4. Na temelju priznanja okrivljenika koje je sukladno dokazima koji se nalaze u spisu, nedvojbeno je utvrđeno da je kao investitor pristupio gradnji bez pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole, protivno čl. 106. st. 1. kažnjivo po čl. 162. st. 3. i st. 5. u vezi s čl. 162. st. 1. t. 3. Zakona o gradnji. Okrivljenik je svojom okolnosnom i jasnom obranom u svemu potvrdio da je prekršaj počinio, tako da nema nikakve dvojbe da je tempore criminis postupio protivno citiranom zakonskom propisu, a što je rezultiralo ovim prekršajem koji je u svemu i dostatno utvrđen.

5. U odnosu na navode okrivljenika da se radi o beznačajnom prekršaju treba istaknuti da se odredbom članka 24.a Prekršajnog zakona propisuju uvjeti kada se smatra da nema prekršaja iako su ostvarena njegova bitna obilježja. Iz navedene odredbe proizlazi da je za zaključak o egzistiranju beznačajnosti nekog djela kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja nužno kumulativno ostvarenje dva elementa, i to beznačajnost mora proizlaziti iz neznatnosti stupnja ugrožavanja ili povrede ne samo zaštićenog dobra nego i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom, ali i iz odsustva potrebe za kažnjavanjem počinitelja. Prva sastavnica beznačajnosti djela objektivne je naravi i za njeno postojanje relevantna je ocjena same težine počinjenog djela, pri čemu je potrebno uzeti u obzir sve okolnosti pojedinog slučaja. Kod druge sastavnice preteže subjektivni elementi koje treba tražiti u osobi počinitelja, a to mogu biti i upravo one okolnosti koje bi inače bile značajne za određivanje vrste i mjere kazne (čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona): stupanj krivnje počinitelja, pobude iz kojih je počinio radnju, njegovo ranije ponašanje (prvenstveno neosuđivanost), njegovo ponašanje nakon počinjenja prekršaja (koje uključuje i stav prema počinjenom djelu, dakle i njegovo priznanje, izraženo kajanje, posebno eventualnu naknadu pričinjene štete i slično) te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja. Naime, obje te sastavnice moraju biti kumulativno ispunjene da bi se radilo o beznačajnosti nekog djela.

5.1. Stoga, u odnosu na prvi element, gdje je potrebno uzeti u obzir sve konkretne okolnosti pojedinačnog slučaja, ovaj Sud nalazi, da se predmetnim zakonom osigurava pravni okvir za zaštitu i uređenje prostora, čime se doprinosi održivom razvoju i zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj, u kojem smislu se ne može zaključivati o neznatnosti povrede zaštićenog dobra i vrijednosti koje se štite Zakonom o gradnji. Budući u konkretnom slučaju po ocijeni ovoga Suda nije ostvaren taj prvi objektivni element, to je već samo po sebi dovoljno za zaključak da se predmetno djelo, za koje se tereti okrivljenik, ne može okarakterizirati kao beznačajni prekršaj, pa ne treba ulaziti u analizu okolnosti za utvrđivanje eventualnog odsustva potrebe za kažnjavanjem počinitelja.

6. Nadalje, u odnosu na navode okrivljenika kada traži primjenu odredbe čl. 38. st. 2. PZ-a, odnosno da ga se oslobodi od kazne, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni zakonski uvjeti za oslobođenje od kazne budući je u članku 38. stavku 1. PZ-a propisano da će sud osloboditi od kazne počinitelja kad to zakon izričito propisuje, dok je u članku 38. stavku 2. Prekršajnog zakona propisano da sud može osloboditi od kazne počinitelja kad ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja ili kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak odnosno kad se pomirio s oštećenikom i naknadio štetu.

7. Kako se u ponašanju okrivljenika stječu sva bitna obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret, proglašen je krivim, ali mu je sud primijenivši odredbu čl. 37 st. 1, st. 2 i st. 3 t. 1 PZ-a umjesto propisane novčane kazne za predmetni prekršaj, izrekao novčanu kaznu blažu od tog zakonom propisanog minimuma. Naime, odlučujući o vrsti i visini prekršajne sankcije koju će primijeniti, sud je vodio računa o svim okolnostima propisanim čl. 36 PZ-a. Okrivljeniku je olakotnim cijenio iskreno priznanje prekršaja, kao i dosadašnju neosuđivanost za iste prekršaje, što ukazuje na izostanak sklonosti činjenu prekršaja odnosno nepoštivanju zakona. Analizirajući ponašanje okrivljenog nakon počinjenja prekršaja utvrđeno je da je naknadno otklonio propuste i ishodio građevinsku dozvolu te da nije nastupila nikakva štetna posljedica, mišljenje je suda će se i tom znatno blažom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja te da će se okrivljenik ubuduće kloniti činjenja ovakvih i sličnih prekršaja. U odnosu na navode okrivljenika iz njegove obrane valja istaknuti da je za odgovornost za prekršaj sukladno čl. 25. PZ-a dovoljan nehaj, a nepoznavanje propisa kojima je regulirano građenje, te naknadno poduzimanje radnji za otklanjanje propusta, okrivljenika ne može nikako osloboditi prekršajne odgovornosti za inkriminirani prekršaj. Na temelju čl. 152 st. 3 PZ-a valjalo je okrivljenika upozoriti da ako u roku za plaćanje novčane kazne, a koji je rok određen u izreci presude, plati 2/3 izrečene novčane kazne, smatrati će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

8. Odluka o troškovima postupka temelji se na propisima citiranim u izreci ove presude, a odnosi se na paušalni iznos sudu koji je odmjeren razmjerno trajanju i složenosti postupka.

9. Zbog svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zaboku 28. veljače 2025.

Sudac

Marija Bračun

Zapisničar

Viša sudska savjetnica-specijalistica

Jasna Ivić

Tanja Babić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlašteni tužitelj može podnijeti žalbu u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se podnosi ovome sudu, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud RH.

Dostaviti:

1. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Ispostava u Zaboku Klasa: UP/I-362-

02/24-02/643 Urbroj; 443-02-04-18-24-5

2. II, [adresa]

3. Branitelj Josip Petrović, Kaštelska 4, Zlatar

4. MPU, Odjel prekršajne evidencije, po pravomoćnosti

5. spis