REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2463/2023-20

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Sanji Krovinović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivici Čuturiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika EUROHERC osiguranje - dioničko društvo za osiguranje, OIB 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, zastupanog po punomoćnici Ivani Štih, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 16. siječnja 2025. g. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 28. veljače 2025. g.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Ulica grada Vukovara 282, 10000 Zagreb, OIB: 22694857747 platiti tužitelju OL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],

- iznos od 900,00 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, koje teku od dana 01.07.2023.god., pa do isplate,

- zakonske zatezne kamate na iznos od 500,00 EUR od dana 01.07.2023.god. do dana 17.11.2023.god.,

- zakonske zatezne kamate na iznos od 59,05 EUR od dana 15.02.2023.god. do dana 17.11.2023.god.,

- zakonske zatezne kamate na iznos od 85,57 EUR od dana 15.05.2023.god. do dana 17.11.2023.god.

- zakonske zatezne kamate na iznos od 16,65 EUR od dana 15.06.2023.god. do dana 17.11.2023.god..

po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 19,00 eur. III Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.923,62 €, sa zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana 28. veljače 2025., pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

Dana 28.12.2022. god. u Zagrebu, Sesvete, na križanju Industrijske ceste i ulice Ljudevita Posavskog, tužitelj je stradao u prometnoj nezgodi kao vozač u vozilu reg. ozn. [registarska oznaka].

Za nezgodu je odgovorna osiguranica tuženika PL iz [adresa], koja je vozilom reg. ozn. [registarska oznaka] udarila u stražnji dio vozila u kojem se nalazio tužitelj te tako prouzrokovala nezgodu.

Vozilo štetnice je u vrijeme nezgode bilo osigurano kod tuženika po polici br. [broj police].

Tužitelj je u nezgodi zadobio ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega mu je pružena medicinska pomoć u KBC-u Dubrava. Tužitelj se od dana 29.12.2022.god. do dana 20.01.2023.god. nalazio na bolovanju, što je razvidno iz izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad koje dostavlja u privitku. Tužitelj je naknadno, radi odlaska na fizikalne terapije, bio na bolovoanju od dana 03.04.2023.god. do dana 28.04.2023.god. pa zatim od dana 15.05.2023.god. do dana 29.05.2023.god. Tužitelj je tijekom redovitog rada ostvarivao prosječna mjesečna neto primanja u iznosu od 7.083,76 kn (6.643,10 kn + 7.304,13 kn + 7.304,06 kn/3) dok je tijekom bolovanja trpio izgubljenu zaradu u skladu s računicom:

mjesec/godina Očekivana neto Isplaćena neto RAZLIKA NETO plaća

naknada plaće  (izgubljena

zarada)

Siječanj 2023.g. 7.083,76 kn

6.638,87 kn

444,89 kn

Travanj 2023.g. 7.083,76 kn

6.439,06 kn

644,70 kn

Svibanj 2023.g. 7.083,76 kn

6.958,34 kn

125,42 kn

UKUPNO:

1.215,01 kn

Temeljem odredbe čl. 1095. te čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima tužitelj potražuje sljedeću naknadu štete kako slijedi:

- iznos od 912,05 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, koje teku od dana 01.07.2023.god., pa do isplate,

- zakonske zatezne kamate na iznos od 500,00 EUR od dana 01.07.2023.god. do dana 17.11.2023.god.,

- zakonske zatezne kamate na iznos od 59,05 EUR od dana 15.02.2023.god. do dana 17.11.2023.god.,

- zakonske zatezne kamate na iznos od 85,57 EUR od dana 15.05.2023.god. do dana 17.11.2023.god.

- zakonske zatezne kamate na iznos od 16,65 EUR od dana 15.06.2023.god. do dana 17.11.2023.god.

Ovako postavljeni tužbeni zahtjev tužitelj je postavio nakon što je tuženik tužitelju na ime naknade neimovinske i imovinske štete (tuđa pomoć i njega) isplatio iznos od 1.500,00 eur nakon utuženja, a dana 17.11.2023. daljnji iznos od 500,00 eur na ime naknade neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete te iznos od 161,27 eur na ime naknade za izgubljenu zaradu.

Sukladno čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14), tužitelj potražuje zakonsku zateznu kamatu na iznos neimovinske i imovinske štete od dana nakon što je tuženiku podnesen odštetni zahtjev, odnosno od 01.07.2023.god., pa do isplate, a na isplaćeni dio kamatu tekuću od 1.7.2023. do 17.11.2023.

Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje kao neprijepornu činjenicu da se dana 28.12.2022. godine dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen – temeljem članka 22. stavak 1). Zakona o obveznim osiguranjima u prometu1 (dalje u tekstu: ZOOP) – ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog: a) tjelesne ozljede, b) smrti, c) narušavanja zdravlja i d) uništenja ili oštećenja stvari. Tuženik prvenstveno ističe kako se pred Naslovnim sudom, a povodom istog štetnog događaja već vode postupci pod poslovnim brojevima Pn-1493/2023, Pn- 2158/2023 te Pn-1652/2023 te stoga tuženik predlaže spajanje navedenih postupaka s predmetnim, a radi zajedničkog raspravljanja.

Tuženik ističe kako je točan navod iz tužbe da je tužitelju na ime naknade štete isplatio iznos od 1.500,00 EUR-a, a tuženik ističe kako će u kraćem roku tužitelju na ime izgubljene zarade platiti daljnji iznos od 161,27 EUR-a, te na ime naknade neimovinske štete daljnji iznos od 500,00 EUR-a o čemu se obvezuje dostaviti potvrdu o izvršenom plaćanju.

Kako upravo navedeni iznos, a uvažavajući težinu povrede i okolnosti slučaja, predstavlja pravičnu novčanu naknadu za štetu koju je tužitelj pretrpio u ovom štetnom događaju tuženik smatra da će navedenim isplatama svoju obvezu ispuniti u cijelosti.

Naime, kod tužitelja je uslijed zadobivene ozljede u predmetnoj nezgodi došlo do privremenog oštećenja zdravlja kroz period liječenja.

U svakom slučaju, tuženik spori visinu tužbenog zahtjeva jer iz dostavljene medicinske dokumentacije ne proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio ozljede koje bi imale za posljedicu povredu prava osobnosti takve težine koja bi opravdavala osnov za dosudom novčane naknade u iznosu zatraženom tužbenim zahtjevom.

Kako ZOOP nije propisao način određivanja naknade štete za tjelesne ozljede, u ovom predmetu koristimo opća pravila o popravljanju neimovinske štete sadržana u ZOO/05 i to u čl. 19, 1046 i 1100. Ako je tomu tako, onda je osigurani rizik „tjelesne ozljede“ zapravo jednak povredi prava na tjelesno i duševno zdravlje, kao jedan od podoblika povrede prava osobnosti kao neimovinske štete u objektivnoj koncepciji neimovinske štete. Kako je čl. 1100 st.1. ZOO/05, propisano, citiramo:

“U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to (1) težina povrede i (2) okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, neovisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.“

upućeni smo na zaključak;

„Da svaka povreda prava osobnosti (pa i prava na tjelesno i/ili duševno zdravlje) ne znači istovremeno i pravo oštećenika na pravičnu novčanu naknadu“. Zašto?

Zato što sud mora najprije utvrditi „težinu povrede“, da bi ocijenio opravdavala li ista dosudu pravične novčane naknade i u kojoj visini. Potom će uzeti u obzir i okolnosti pod kojim se povreda dogodila (objektivne okolnosti činjeničnog supstrata konkretnog slučaja, kao i neke subjektivne okolnosti, npr. životna dob i sl). Da bi opisane zadaće (iz čl. 1100 st.1. ZOO/05) u postupku sud uspješno i u razumnom roku obavio potrebno je „razvrstati“ moguće povrede prava na tjelesno i/ili duševno zdravlje u stupnjeve po njihovoj težini (jer nemogućnost da se ozljeda stupnjuje ili kategorizira dovodi do zaključka o neopravdanosti dosude pravične novčane naknade i obrnuto, svako stupnjevanje povrede po težini opravdava dosudu pravične novčane naknade). Tu će sud svakako morati po prijedlogu tuženika provesti dokaz sudsko medicinskim vještačenjem po vještaku sudske medicine, odnosno po prijedlogu tužiteljice dokaz vještačenjem po vještaku medicinske struke koji bi u svom nalazu i mišljenju trebao dati jasan odgovor na predmet vještačenja kroz konačno mišljenje u kojem će klasificirati sva tjelesna oštećenja na način da će ; a) Utvrditi postotak oštećenja tjelesnog i/ili duševnog zdravlja ili PTFD, ako postoji, i točno u postotku iskazati koliko ono iznosi uz primjenu „Medicinske tablice“ s opisom svih ograničenja u funkcioniranju oštećene osobe u budućnosti. b) Mišljenje o postojanju i veličini PTFD-a traži od liječnika-vještaka da iskaže svoje mišljenje i o stupnju težine i razredu težine od I. do V. po „Medicinskoj skali“ (radi primjene „Tablice naknada“).

c) Ako liječnik-vještak utvrdi da je oštećenje tjelesnog i/ili duševnog zdravlja do 4% (TFD) ili je oštećenje zdravlja privremeno ili povremeno, obvezno se treba izjasniti je li to oštećenje ima karakter posve lake povrede opisane pod a) ili pod b) u „Medicinskoj skali“ uz navođenje razloga za svoju odluku, kao i o razdoblju u kojem je kod oštećenika postoji privremeni funkcijski deficit i u kojem postotku (PPFD). d) Ako liječnik-vještak utvrdi da kod oštećenika nije došlo do oštećenja tjelesnog i/ili duševnog zdravlja, zbog toga jer se radi o dijagnozama koje su postavljene na temelju anamnestičkih podataka, mora svoje mišljenje obrazložiti. e) Ako se radi o neznatnim-beznačajnim ozljedama, mora svoje mišljenje obrazložiti sa aspekta medicinski relevantne težine povrede prava na tjelesni i/li duševni integritet.

Utvrdi li liječnik-vještak, da je kod oštećenika PTFD, 5% i više, treba u svom mišljenju dati očitovanje i o slijedećem: (uz naglasak da se naruženost kao estetska šteta može „pojaviti“ i kod opisa oštećenja kao posljedice ozljede i pod točkom c.) Utvrditi je li kod oštećenika tijekom hospitalizacije i rehabilitacije (do konsolidacije ozljede) došlo do pojave neuobičajenih jakih bolova /patnje/, ako da, odrediti stupanj po „Skali intenziteta“ od 1 do 7, (Julinova ljestvica) i to u stupnju od 5 do 7 jer stupnjevi od 1 do 4 su integrirani u PTFD.

g) Dati mišljenje o postojanju, prirodi i značaju naruženosti kao estetske štete, navodeći je li ona privremena (mogućnost kurativnog zalječenja/operacija ili palijativnog/šminka) ili definitivna. Procijeniti ju po uobičajenoj ljestvici od 1 do 7, neovisno o eventualnoj funkcionalnoj ozljedi koja je već uzeta u obzir na ime funkcionalnog deficita (PTFD).

h) Navesti postoji li seksualna šteta; opisati ju precizirajući pokriva li ona jedan ili više od tri aspekta koji se mogu odvojeno ili kumulativno zamijeniti, i to djelomično ili u potpunosti; morfologija, seksualni čin (libido, impotencija ili frigidnost) i plodnost (reproduktivna funkcija);Utvrdi li liječnik-vještak, da je kod oštećenika PTFD, 25% i više, treba u svom mišljenju dati očitovanje i o slijedećem:

Dati mišljenje o postojanju štete u obliku gubitka zadovoljstva iz hobija, na način da se daje medicinsko mišljenje o oštećenikovoj nesposobnosti da se posveti specifičnim aktivnostima hobija ili svakodnevnog života te o njegovom definitivnom karakteru.

Tuženik osporava i zatraženi tijek kamata.

Imajući u vidu navedeno, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev i obvezati tužitelja da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka.

Tužitelj je nakon odgovora na tužbu priznao nesporno isplaćeni iznos neimovinske i imovinske štete i izgubljene zarade, te u skladu s time specificirao tužbeni zahtjev 22.11.2024.g.

Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Jakši Filipović-Čugura.

Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

Među strankama sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva, obzirom tužitelj smatra da nije u cijelosti isplaćen u mirnom postupku.

Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva sud je provodio medicinsko vještačenje.

Vještak Jakša Filipović-Čugura u svom nalazu i mišljenju utvrdio je da je tužitelj pretrpio u štetnom događaju trzajnu ozljedu vratne kralježnice.

Radi navedene ozljede trpio je bolove jakog intenziteta u trajanju 1 dana, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 40 dana kumulativno. Pretrpio je strah, primarni jačeg intenziteta i kratkotrajan.

U daljnjem tijeku liječenja postojao je tzv. sekundarni strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda jačeg intenziteta u trajanju 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana, dok se potom nastavlja stanje kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 35 dana kumulativno.

Tužitelju su po provedenom liječenju zaostale trajne posljedice od 2 %. Tuđa pomoć i njega bila mu je potrebna 2 sata dnevno kroz 40 dana kumulativno.

Na nalaz i mišljenje vještaka punomoćnici stranaka nisu imali primjedbi.

Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka koji je vještak izradio temeljem medicinske dokumentacije, pregledom samog tužitelja, te u objektivnost takvog nalaza sud nema razloga sumnjati, već je isti prihvatio u cijelosti sa svim dopunskim obrazloženjima.

Na temelju nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na naknadu neimovinske i imovinske štete.

Po čl. 19., 1100. i 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima i to za povredu prava osobnosti na fizičko i duševno zdravlje, te tuđu pomoć i njegu

Temeljem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka suđena je visina tužbenog zahtjeva.

Za pretrpljene fizičke boli u trajanja i intenzitetu sud je tužitelju utvrdio pravičnu novčanu naknadu u visini od 900,00 €.

Za pretrpljeni strah u trajanja i intenzitetu sud je tužitelju utvrdio pravičnu novčanu naknadu u visini od 800,00 €.

Za duševne boli zbog smanjene životne i radne aktivnosti sud je tužitelju utvrdio, vodeći se činjenicom da je u vrijeme štetnog događaja tužitelj bio star 28 godina, dakle osoba mlade životne dobi koja će i u daljnjem životu i radu morati ulagati pojačane napore koje je vještak utvrdio u opsegu od 2 % te je imajući navedeno u vidu tužitelju utvrđena pravična novčana naknada u visini od 800,00 €.

Tužitelj u ovom postupku potražuje i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu.

Vještak je u svom nalazu i mišljenju utvrdio da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć u trajanju od 80 sati.

Sud je visinu ove naknade sudio temeljem sudske prakse i uz primjenu čl. 223. Zakona o parničnom postupku smatrajući primjerenom naknadu od 5 € po satu te mu je za potrebe tih 80 sati utvrđena pravična novčana naknada u visini od 400,00 €.

Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja po čl. 19. i čl. 1100. i čl. 1095 Zakona o obveznim odnosima sud je tužitelju utvrdio naknadu neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 2.900,00 €.

Obzirom je tuženik tužitelju u mirnom postupku isplatio iznos od 2.000,00 €, to je tužitelju u konačnici dosuđena pravična novčana naknada neimovinske štete u visini 900,00 € po čl. 19. i 1100. ZOO-a sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva od 1.7.2023.g. do isplate po čl. 1103. ZOO- a, te zakonsku zateznu kamatu na nesporno isplaćeni iznos neimovinske i imovinske štete (tuđa pomoć i njega) i izgubljenu zaradu, a koja teče od 1.7.2023. do dana isplate, 17.11.2023. po čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima.

Sud je tužitelja odbio tužitelja sa iznosom od 19,00 eur, kao neprimjereno visoko postavljenim.

Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima.

Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci ove presude.

Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. ZPP-a, i trošak se sastoji od troška zastupanja tužitelja po odvjetniku prema važećoj Odvjetničkoj tarifi i u trošak ulazi: trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu 200,00 eur, trošak sastava tužbe /Tbr. 7. toč. 1 O.T.R.H./ u iznosu od 200,00 eur, trošak pristupa na ročišta 11.3.2024., 16.1.2025., 28.2.2025. /Tbr. 9. toč. l. O.T. - RH/ u iznosu od 500,00 €, trošak podneska od 30.11.2023., 11.3.2024., 22.11.2024. /Tbr. 8. toč. l. O.T - RH/ u iznosu od 400,00 €, što sveukupno iznosi 1.300,00 €, čemu treba dodati 25% PDV-a u iznosu od 325,00 €, čemu treba dodati trošak vještačenja 199,08 € i trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 33,18 € i na presudu 66,36 €, tako da ukupni trošak iznosi 1.923,62 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, po čl. 27. st. 3. Ovršnog Zakona.

U Zagrebu 28. veljače 2025.

S u d a c

Sanja Krovinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana dostave presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud, pisano u pet istovjetnih primjeraka.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja uz rješenje o pristojbi na presudu 66,36 €

2. punomoćniku tuženika