Republika Hrvatska
Općinski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: K-203/2013-145
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sisku, po sutkinji toga suda Mireli Sladić kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Janka Mitra kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog HJ zbog kaznenih djela iz članka 247. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12, 56/15, 61/15,101/17,118/18 - dalje: KZ/11), iz članka 249. stavak 3. KZ/11, članka 256. stavak 1. KZ/11, i kaznenog djela iz članka 248. sve u vezi članka 51. KZ/11, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Sisku (dalje ODO Sisak) K-DO-344/10; KPO-Do-13/10 od 12. veljače 2013., izmijenjena podneskom K-DO-344/2020, od 09. siječnja 2019., izmijenjena podneskom od 22. ožujka 2022., broj KO-DO-25/2020, te podneskom od 22.siječnja 2025. broj KO-DO-25/2020, nakon provedene rasprave održane 27. veljače 2025., u prisutnosti zamjenice ODO Sisak HJC, optuženog HJ, braniteljice optuženika Josipe Milković, odvjetnice iz [adresa], te odsutnosti punomoćnice oštećenog Morane Ilić, odvjetnice iz Zagreba dana 04. ožujka 2025., u odsutnosti ODO Sisak, optuženika i braniteljice optuženika, te punomoćnice oštećenika, objavio je, a dana 27. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne Novine" broj 125/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13,152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu ZKP/08)
okrivljenik HJ, sin H i KJ, rođene K, rođen u [adresa], s prebivalištem u [adresa], rođen **.**.1966., državljanin Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], razveden, otac dvoje punoljetne djece, čin narednika, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata, spomenicom "Bljesak" i "Oluja", nije vlasnik nepokretne imovine, nije vlasnik pokretne imovine, ostvaruje primanja u iznosu od 370,00 eura,
OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE
da bi:
1a/ točno neutvrđenog dana početkom mjeseca siječnja 2010. godine, u Sisku, kao direktor trgovačkog društva "Petra" d.o.o., u namjeri da istom pribavi nepripadnu materijalnu dobit, dogovorio s kupcem VJ prodaju poslovnih udjela ovog društva po kupoprodajnoj cijeni od 210.000 eura, u kunskoj protuvrijednosti od 1.531.177,60 kuna umanjenoj za sva dugovanja koja trgovačko društvo "Petra d.o.o. ima, znajući pri tome da u poslovnim knjigama ovog društva nisu evidentirana sva dugovanja na dan 20. siječnja 2010. i to s osnova davanja prema državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu od 974.504,40 kuna/129.338,96 eura, neknjižena dugovanja prema dobavljačima u iznosu od 369.025,78 kuna/48.978,14 eura te prema bankama u iznosu od 6.036.980,33 kune/801.244,98 eura, ukupno 7.380.510,51 kunu/979.652,08 eura, što je kupcu prešutio, nakon čega mu je VJ, ne znajući za stvarno financijsko stanje trgovačkog društva "Petra" d.o.o. na ime kapare isplatio iznos od 35.000 eura/ 255.618,61 kuna, te je nakon namirenja dugovanja trgovačkog
društva
" V"
d.o.o.
VJ trebao platiti još oko 9.912,23 eura u kunskoj protuvrijednosti od 72.360,00 kuna te je dana 16. veljače 2010. kupac platio dio dugovanja dobavljačima trgovačkog društva "Petra" d.o.o. u iznosu od 30.000,00 kuna/3.981,68 eura, da bi, kada mu je ukazano da stanje ne odgovara onome koje je prikazao kupcu, već da su dugovi trgovačkog društva "Petra" d.o.o. veći, on prekinuo prodaju poslovnih udjela i odbio VJ vratiti primljenu kaparu u iznosu od 35.000 eura, čime je za trgovačko društvo "Petra" d.o.o. pribavio nepripadnu materijalnu korist u iznosu do 35.000 eura u protuvrijednosti domaće valute od 255.618 ,61 kunu, oštetivši time
VJ za isti novčani iznos,
dakle, u gospodarskom poslovanju s ciljem da pravnoj osobi kojoj zastupa pribavi protupravno imovinsku korist doveo nekog lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica u zabludu i održavao ga u zabludi i time ga naveo da na štetu svoje i tuđe imovine nešto učini, a kaznenim djelom je prouzročena znatna šteta,
pa da bi time okrivljenik HJ dijelom opisanim pod točkom 1a/ počinio kazneno djelo protiv gospodarstva i to kazneno djela - prijevare u gospodarskom poslovanju - opisano po članku 247. stavak 1. i 2., a kažnjivo po članku 247. stavak 2. KZ/11,
II. a
k r i v j e
što je:
1b/ u vremenu od 11. veljače do 30. listopada 2010. u Sisku, kao predsjednik Uprave Trgovačkog društva "Petra" d.o.o., znajući da postoje nepodmirene dospjele obveze istog trgovačkog društva prema Državnom proračunu Republike Hrvatske s osnova poreza i doprinosa, u namjeri da za svoje trgovačko društvo FIMIS d.o.o., koje je osnovao 01. veljače 2010., pribavi nepripadnu materijalnu dobit, suprotno odredbama članka 18. stavak 1. i 2. i članka 27. Zakona o platnom prometu u zemlji ("Narodne novine" broj: 117/01, 14/02 i 82/02) u ime trgovačkog društva Petra d.o.o. te kao član uprave i direktor trgovačkog društva FIMIS d.o.o, u nakani da na štetu trgovačkog društva Petra d.o.o. transferira novac u korist trgovačkog društva FIMIS d.o.o., sklopio veći broj ugovora o cesiji s dužnicima trgovačkog društva Petra d.o.o. te naložio uplate po fakturama, kojima je Petra d.o.o. svoja potraživanja ustupila trgovačkom društvu FIMIS d.o.o., u iznosu od 338.914,97 kuna/44.981,75 eura, na koji način je spriječio priljev novčanih sredstava na žiro račun trgovačkog društva Petra d.o.o., u vrijeme dok su na tim računima bili evidentirani neplaćeni porezi i doprinosi u iznosu od 1.062.990,27 kuna/141.083,05 eura na koji način je oštetio Državni proračun Republike Hrvatske, i trgovačko društvo Petra d.o.o. u iznosu od 338.914,97 kuna/44.981,75 eura,
dakle, u gospodarskom poslovanju, u stanju prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje koja prijeti besplatno prenio imovinu na trgovačko društvo koje je osnovao sam, a djelom je prouzročena znatna šteta,
1.c/ dana 30. travnja 2010. u Sisku, kao direktor trgovačkog društva Petra d.o.o. propustio obračunati i uplatiti porez na dobit na osnovu primitaka ostvarenih podizanjem gotovinskih isplata sa žiro računa trgovačkog društva Petra d.o.o. u iznosu od 494.955,71 kunu/65.691,91 eura, što je bio dužan učiniti sukladno odredbama članka 7. stavka 1. točke 6. i stavka 5. točke 1., 2., 3. i 4. Zakona o porezu na dobit ("Narodne novine" broj: 177/04, 90/05 i 57/06) i članka 26. stavka 1. Pravilnika o porezu na dobit ("Narodne novine" broj: 95/05, 133/07 i 156/08) obzirom da je kao član uprave trgovačkog društva Petra d.o.o. ova novčana sredstva koristio za svoje privatne potrebe te suprotno članku 7. stavak 1. točka 6. i stavku 5. točka 1., 2., 3. i 4. Zakona o porezu na dobit i članku 26. Pravilnika o porezu na dobit, u Prijavi poreza na dobit nije obračunao i prijavio za trgovačko društvo Petra d.o.o. porez na dobit po poreznoj prijavi poreza na dobit za 2009. godinu u iznosu od 35.832.27 kuna/4.755,76 eura oštetivši time Državni proračun Republike Hrvatske za isti novčani iznos,
dakle, s ciljem da druga osoba djelomično izbjegne plaćanje poreza dao netočne i nepotpune podatke o činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze pa je zbog toga došlo do smanjenja porezne obveze u iznosu koji prelazi 20.000,00 kuna,
čime je djelom pod točkom 1b/ počinio kazneno djelo protiv gospodarstva - prouzročenje stečaja - označeno po članku 249. stavak 1. točka 1. u vezi stavka 3., a kažnjivo po članku 249. stavak 3. KZ/11, a djelom pod točkom 1.c/ počinio kazneno djelo - utaja poreza ili carine - označeno i kažnjivo po članku 256. stavak 1. KZ/11, sve u vezi članka 51. KZ/11,
pa se okrivljeniku HJ, za kazneno djelo iz članka 249. stavak 3. KZ/11, na temelju istog zakonskog propisa
p r e t h o d n o u t v r đ u j e
kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine,
a za kazneno djelo iz članka 256. stavak 1. KZ/11, na temelju istog zakonskog propisa
p r e t h o d n o u t v r đ u j e
kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci,
pa se okrivljenik HJ za kazneno djela iz članka 249. stavak 3. KZ/11 i za kazneno djelo iz članka 256. stavak 1. KZ/11, uz primjenu članka 51. KZ/11
o s u đ u j e
na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od
1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci
te mu se na temelju članka 57. stavak 1. KZ/11
i z r i č e
DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA
na način da se ima izvršiti dio izrečene kazne zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci, dok se dio izrečene kazne zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ukoliko u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo, time da rok provjeravanja počinje teći od izdržanog neuvjetovanog dijela izrečene kazne zatvora.
Na temelju članka 54. KZ/11 u izrečenu kaznu zatvora uračunava se vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, kao i svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom, od uhićenja 23. studenog 2020. do 16. prosinca 2020.
Na temelju članka 158. stavak 2. ZKP/08 oštećenoj Republici Hrvatskoj u cijelosti se dosuđuje imovinskopravni zahtjev u iznosu od 49.737,51 eura koji imovinskopravni zahtjev je okrivljenik dužan namiriti Republici Hrvatskoj u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.
III. Na temelju članka 452. točka 6. ZKP/08
protiv okrivljenika HJ, sina H i KJ, rođene K, rođenog u [adresa], s prebivalištem u [adresa], rođenog **.**.1966., državljanina Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], razvedenog, oca dvoje punoljetne djece, čin narednika, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata, spomenicom "Bljesak" i "Oluja", nije vlasnik nepokretne imovine, nije vlasnik pokretne imovine, ostvaruje primanja u iznosu od 370,00 eura,
OPTUŽBA SE ODBIJA
da bi:
1d/ u vremenu od 01. kolovoza do 22. prosinca, kao direktor trgovačkog društva Petra d.o.o. suprotno odredbama Zakona o računovodstvu i Zakona o porezu na dodanu vrijednost propustio voditi Dnevnik, Glavnu knjigu i Knjigu ulaznih računa i
Knjigu izlaznih računa i Knjigu blagajne,
dakle, nije vodio poslovne knjige koje je po zakonu obavezan voditi,
pa da bi time djelom pod točkom 1d/ počinio kazneno djelo povrede obaveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, označeno i kažnjivo po članku 248. KZ/11. Na temelju članka 148. stavak 6. ZKP/08 okrivljenik se oslobađa obaveze da naknadi u cijelosti troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08 te nagradu i nužne izdatke postavljenog branitelja.
Obrazloženje
1. Optužnicom K-DO-344/10; KPO-DO-13/10 od 12. veljače 2013. (list spisa 10- 14, I dio spisa) ODO Sisak tereti 1.okrivljenog HJ da je djelima opisanima pod točkama 1.a.,b.,c.,d., počinio kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja i to djelom pod točkom 1a kazneno djelo – prijevarom u gospodarskom poslovanju – opisano po članku 293. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 11/03, 190/03 - odluka Ustavnog suda,105/04, 84/05,71/06,110/07,152/08 i 57/11- dalje u tekstu KZ/97), a kažnjivo po članku 293. stavak 2. KZ/97, djelom pod točkom 1.b i 1c. –zlouporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju - označno u članku 292. stavak 1. alineja 4. KZ/97, a kažnjivo po članku 292. stavak 2. KZ/97, a djelom pod točkom 1.d.-povredom obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga – opisano po članku 287. KZ/97, sve u vezi članka 60. KZ/97, a 2.okrivljeno trgovačko društvo PETRA d.o.o. ostvarenjem imovinske koristi na način opisan pod točkom 1.a i 1.c. odgovorno je za kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja – i to djelom pod točkom 1.a.označeno u članku 293.stavak 2. a kažnjivo po članku 2. KZ/97, te djelom pod točkom 1.b. i 1.c. označeno po članku 292.stavak1. točka 4. KZ/97 i kažnjivo po stavku 2. KZ/97, u svezi članka 69. KZ/97.
2. Povodom podignute optužnice formiran je spis K-203/2013 da bi citirana optužnica tek bila potvrđena rješenjem optužnog vijeća Kov-2/14 od 4. srpnja 2014. (list spisa 111), dakle nakon što je formiran kazneni spis.
3. Podneskom broj K-DO-344/2010 od 09. siječnja 2019. (list spisa 1204), a glede izmjena kaznenog zakonodavstva i utvrđenja pravnog kontinuiteta za optužena kaznena djela ODO Sisak u odnosu na 2.okrivljeno trgovačko društvo navodi da je isto rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu Tt-16/29159 od 26.rujna 2016., brisan pravni subjekt "Petra" d.o.o. iz [adresa] iza kojeg nema pravnog slijednika dok u odnosu na kaznena djela za koja se tereti HJ optužnica je izmijenjena (list spisa 1205-1206 ) budući je utvrđeno postojanje pravnog kontinuiteta te se tako izmijenjenom optužnicom istog tereti da je djelima pod točkom 1.a, 1.b., 1.c.i 1.d. počinio kaznena djela protiv gospodarstva i to:-kaznenim djelom pod točkom 1.a./ kazneno djelo – prijevare u gospodarskom poslovanju – opisano po članku 247.stavak 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" 125/11, 144/12, 56/15, 61/15,101/17 i 118/18- dalje KZ/11), kaznenim djelom pod točkom 1.b./- kazneno djelo – prouzročenje stečaja –označeno u članku 249.stavak 1.točka 1. u vezi stavka 3., a kažnjivo po stavku 3.KZ/11, - kaznenim djelom pod točkom 1.c./ kazneno djelo – utaja poreza ili carine označeno i kažnjivo po članku 256.stavak 1. KZ/11,- kaznenim djelom pod točkom 1.d/-kazneno djelo povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga –označeno i kažnjivo po članku 248.KZ/11 sve u svezi članka 51. KZ/11.
4. Optužnica je potom izmijenjena dana 22. ožujka 2022. podneskom ODO broj KO-DO-25/2020 (list spisa 1410) te konačno definirana podneskom ODO Sisak od 22. siječnja 2025. broj KO-DO-25/2020 ( list spisa 1589) u odnosu na točku 1a/, 1b/ i 1c/ izmijenjene optužnice izmijenjene podneskom K-DO-344/2020, od 09. siječnja 2019. dok u odnosu na točku 1d/ optužnica ostaje kako je to za to kazneno djelo definirano izmjenom od 9. siječnja 2019. godine.
5. Obzirom da ODO Sisak nije uskladilo optužbu od 09. siječnja 2019., sa izmjenama KZ-a objavljenim u „Narodnim novinama“ 114/2023 od 1. siječnja 2023. od kada je u Republici Hrvatskoj važeća valuta euro, to je bila nužna intervencija suda u tom dijelu činjeničnog opisa optužnice kako je to navedeno u izreci ove presude.
6. Rješenjem K-203/2013 od 11.veljače 2019. (list spisa 1207-1208) na temelju članka 452.stavak 1.točka 6. u vezi s člankom 380.stavak 1. točka 2. i člankom 452. točka 6. i člankom 199. ZKP/08 postupak protiv 2.okrivljene pravne osobe trgovačkog društva PETRA d.o.o iz [adresa], OIB: 00196810181, MBS120005743 je obustavljen, za djela za koja se teretilo pravnu osobu optužnicom od 11.veljače 2013. godine (list spisa 10-14 ) koji naziv pravne osobe je ispravno naveden u prvotno podignutoj optužnici kao PETRA d.o.o. i to u činjeničnim opisima terećenih kaznenih djela (list spisa 10-14) da bi u kasnijim izmjenama naziv pravne osobe bio naveden kao Petra d.o.o. ili "Petra" d.o.o a što je u suprotnosti sa podacima o upisu u trgovački registar (list spisa 47 i 547) dok su podaci o OIB-i i MBS pravnog subjekta odgovarali podacima iz sudskog registra, pa se očito radi o pogrešci u pisanju ovlaštenog državnog odvjetnika kao i u odnosu na označavanje pravnog subjekta „Fimis“ d.o.o budući da je taj pravni subjekt bio registriran kao FIMIS d.o.o . (list spisa 49-51.)
7. Podneskom broj KO-DO-25/2020 od 22.ožujka 2022., ( list spisa 1410 ) ODO Sisak postavlja imovinskopravni zahtjev da je djelima pod točkom 1.b/ i 1.c/ okrivljeni oštetio Državni proračun Republike Hrvatske za ukupan iznos od 344.747,24 kune, a na raspravi dana 27. veljače 2025., obzirom na konačno definiranu – izmijenjenu optužnicu od 22. siječnja 2025. ODO u ime Republike Hrvatske postavlja imovinskopravni zahtjev u odnosu na točku 1b) u iznosu od 44.981,75 a u odnosu na točku 1 c9 u iznosu od 4.755,76 eura, odnosno ukupno za točku 1b) i 1c) u iznosu od 49.737,51 euro u ime Republike Hrvatske s osnova neuplaćenih poreznih davanja(list spisa 1588).
8. Prije početka raspravljanja stranke su se suglasile da raspravu provede predsjednik vijeća kao sudac pojedinac, sukladno odredbi članka 19.b. stavak 4. ZKP/08. (list spisa 1424).
9. Zauzimajući stav o optužbi, okrivljeni se izjasnio da se ne smatra krivim niti za jedno djelo izmijenjene optužnice od 09.siječnja 2019. (list spisa 1425).
10. U tijeku dokaznog postupka izvedeni su dokazi: 1) uvidom u dopis Erste&Steiermärkische bank od 11. listopada 2012. sa izvatkom žiro računa "Petra" d.o.o. (list spisa ODO Sisak 5-10, list spisa suda 1023-1058); 2) uvidom u dopis Erste&Steiermärkische bank od 17. listopada 2012.(list spisa 1022) sa prilogom - obavijest o solventnosti za "Petra" d.o.o. (list spisa suda 1023) te u izvod iz prometa po računu Erste&Steiermärkische bank od 11. listopada 2012., za razdoblje od 1. siječnja 2009. do 11. srpnja 2012., za klijenta "Petra" d.o.o. (list spisa suda 1024 do 1058); 3) uvidom u matičnu knjigu za "Petra" d.o.o. ( list spisa ODO Sisak 487-496, list spisa suda 609-618 ); 4) uvidom u konto kartica "Petra" d.o.o. ( list spisa ODO Sisak 497-498, list spisa suda 619-620 ); 5) uvidom u otvorene stavke "Petra" d.o.o. (list spisa ODO Sisak 499-505, list spisa suda 621-627); 6) uvidom u rješenje o ovrsi Ministarstva financija - Porezne uprave za ovršenika HJ od 9. prosinca 2009. (list spisa ODO Sisak 375-379, list spisa suda 522-526 ), 7) uvidom u rješenje ovrsi Ministarstva financija - Porezne uprave za ovršenika HJ od 30. rujna 2010. (list spisa ODO Sisak 380-385, list spisa suda 527-532); 8) uvidom u rješenje o ovrsi Ministarstva financija, Porezne uprave-Područni ured Sisak protiv ovršenika "Petra" d.o.o. na iznos od 1.062.990,27 kuna od 1. ožujka 2010. (list spisa ODO Sisak 277- 280, list spisa suda 402-405); 9) uvidom u prijedlog višestruke kompenzacije od 5. studeni 2009. (list spisa ODO Sisak 388, list spisa suda 535);10) uvidom u ugovor o prijeboju - kompenzaciji na iznos 630.581,00 kuna (list spisa ODO Sisak 389, list spisa suda 536); 11) uvidom u prijedlog višestruke kompenzacije na iznos od 104.654,65 kuna od 31. prosinca 2009. (list spisa ODO Sisak 390, list spisa suda 537); 12) uvidom u prijedlog višestruke kompenzacije broj: 503 na iznos 15.000,00 kuna od 31. listopada 2009. (list spisa ODO Sisak 391, list spisa suda 538); 13) uvidom u potvrdu o pripremljenoj kapari isplatitelja VJ od 26. siječnja 2010. (list spisa ODO Sisak 16, list spisa suda 44); 14) uvidom u potvrdu o primljenoj kapari isplatitelja VJ od 12. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 17, list spisa suda 45); 15) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ na iznos 8.000,00 kuna od 26. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 26, list spisa suda 46); 16) uvidom u ugovor o cesiji cesusa Generalturist d.o.o. na iznos od 7.296,00 kuna (list spisa ODO Sisak 112, list spisa suda 114); 17) uvidom u ugovor o cesiji cesusa Generalturist d.o.o. na iznos od 2.432,00 kuna (list spisa ODO Sisak 113, list spisa suda 115); 18) uvidom u ugovor o cesiji cesusa Monteelektro d.o.o. na iznos od 2.022,00 kuna (list spisa ODO Sisak 114, list spisa suda 116); 19) uvidom u ugovor o cesiji cesusa Vagari, Split d.o.o. na iznos od 1.000,00 kuna (list spisa ODO Sisak 115, list spisa suda 117); 20) uvidom u ugovor o cesiji cesusa Turistička agencija Grada Siska d.o.o. na iznos 2.160,50 kuna (list spisa ODO Sisak 116, list spisa suda 118); 21) uvidom u ugovor o cesiji cesusa Metallum d.o.o. na iznos od 908,00 kuna (list spisa ODO Sisak 117, list spisa suda 119); 22) uvidom u ugovor o cesiji cesusa Metallum d.o.o. na iznos od 2.043,00 kuna (list spisa ODO Sisak 118, list spisa suda 120); 23) uvidom u ugovor o cesiji cesusa HNS Grada Siska d.o.o. na iznos od 2.088,00 kuna (list spisa ODO Sisak 119, list spisa suda 121); 24) uvidom u ugovor o cesiji cesusa SWISSLION d.o.o. na iznos od 1.124,00 kuna (list spisa ODO Sisak 120, list spisa suda 122); 25) uvidom u ugovor o cesiji cesusa POWER COMPUTER. na iznos od 641,00 kuna (list spisa ODO Sisak 121, list spisa suda 123); 26) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ na iznos od 8.000,00 kuna (list spisa ODO Sisak 122, list spisa suda 124); 27) uvidom u ugovor o cesiji cesusa Aquamarin na iznos od 1.184,00 kuna (list spisa ODO Sisak 123, list spisa suda 125); 28) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 1.816,00 kuna (list spisa ODO Sisak 124, list spisa suda 126); 29) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 1.816,00 kuna (list spisa ODO Sisak 125, list spisa suda 127); 30) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 4.540,00 kuna (list spisa ODO Sisak 126, list spisa suda 128), 31) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 5.448,00 kuna (list spisa ODO Sisak 127, list spisa suda 129); 32) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 3.632,00 kuna (list spisa ODO Sisak 128, list spisa suda 130); 33) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 1.816,00 kuna (list spisa ODO Sisak 129, list spisa suda 131); 34) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 3.632,00 kuna (list spisa ODO Sisak 130, list spisa suda 132); 35) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 1.816,00 kuna (list spisa ODO Sisak 131, list spisa suda 131); 36) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 2.724,00 kuna (list spisa ODO Sisak 132, list spisa suda 134); 37) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 6.997,00 kuna (list spisa ODO Sisak 133, list spisa suda 135); 38) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 4.086,00 kuna (list spisa ODO Sisak 134, list spisa suda 136); 39) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 3.632,00 kuna (list spisa ODO Sisak 135, list spisa suda 137); 40) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 2.043,00 kuna (list spisa ODO Sisak 136, list spisa suda 138); 41) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 2.724,00 kuna (list spisa ODO Sisak 137, list spisa suda 139); 42) uvidom u ugovor o cesiji cesusa Aquamarin na iznos od 337,00 kuna (list spisa ODO Sisak 138, list spisa suda 140); 43) uvidom u ugovor o cesiji cesusa CRA Agencija za razvoje općine Tešanj za iznos od 554,00 kuna (list spisa ODO Sisak 142, list spisa suda 144); 44) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 3.632,00 kuna (list spisa ODO Sisak 143, list spisa suda 145); 45) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 6.098,60 kuna (list spisa ODO Sisak 144, list spisa suda 146); 46) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 908,00 kuna (list spisa ODO Sisak 145, list spisa suda 147); 47) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 3.178,00 kuna (list spisa ODO Sisak 146, list spisa suda 148); 48) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 1.362,00 kuna (list spisa ODO Sisak 147, list spisa suda 149); 49) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 908,00 kuna (list spisa ODO Sisak 148, list spisa suda 150); 50) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 908,00 kuna (list spisa ODO Sisak 149, list spisa suda 151); 51) uvidom u ugovor o cesiji cesusa GJ. na iznos od 1.816,00 kuna (list spisa ODO Sisak 150, list spisa suda 152); 52) uvidom u ugovor o cesiji cesusa G. na iznos od 5.770,00 kuna (list spisa ODO Sisak 151, list spisa suda 153); 53) uvidom u ugovor o cesiji cesusa G. na iznos od 1.394,00 kuna (list spisa ODO Sisak 152, list spisa suda 154); 54) uvidom u ugovor o cesiji cesusa G. na iznos od 14.883,00 kuna (list spisa ODO Sisak 153, list spisa suda 155), 55) uvidom u ugovor o cesiji cesusa G. na iznos od 7.657,00 kuna (list spisa ODO Sisak 154, list spisa suda 156); 56) uvidom u ugovor o cesiji cesusa Seneka d.o.o. na iznos od 1.011,00 kuna, podbroj 7 (list spisa ODO Sisak 155, list spisa suda 157), 57) uvidom u ugovor o cesiji cesusa MK DEMING d.o.o. na iznos od 11.280,00 kuna (list spisa ODO Sisak 156, list spisa suda 158); 58) uvidom u ugovor o cesiji cesusa Monteelektro na iznos od 2.696,00 kuna (list spisa ODO Sisak 157, list spisa suda 159); 59) uvidom u ugovor o cesiji cesusa Feliks produkti d.o.o. na iznos od 648,00 kuna (list spisa ODO Sisak 163, list spisa suda 165); 60) uvidom u ugovor o cesiji cesusa Opti plast d.o.o. na iznos od 801,00 kuna (list spisa ODO Sisak 165, list spisa suda 167); 67) uvidom u prijedlog trojne kompenzacije na iznos od 7.308,00 kuna od 26. siječnja 2010. (list spisa ODO Sisak 303, list spisa suda 351), 68) uvidom u prijedlog trojne kompenzacije na iznos od 58.734,55 kuna od 26. siječnja 2010. (list spisa ODO Sisak 304, list spisa suda 352); 69) uvidom u prijedlog trojne kompenzacije na iznos od 5.183,62 kuna od 5. prosinca 2009. (list spisa ODO Sisak 388, list spisa suda 535); 70) uvidom u ugovor o prijeboju na iznos od 630.581,00 kuna od 30. studenog 2009. (list spisa ODO Sisak 389, list spisa suda 536), 71) uvidom u prijedlog višestruke kompenzacije na iznos 104.654,65 kuna od 31. prosinca 2009. (list spisa ODO Sisak 390, list spisa suda 537); 72) uvidom u prijedlog višestruke kompenzacije broj 503 na iznos 15.000,00 kuna, podbroj 12 (list spisa ODO Sisak 391, list spisa suda 538); 73) uvidom u potvrdu o izvršenoj transakciji nalogodavatelja Generalturist za primatelja Fimis d.o.o. na iznos od 7.296,00 kuna od 5. svibnja 2010. (list spisa ODO Sisak 284, list spisa suda 409); 74) uvidom u potvrdu o izvršenoj transakciji nalogodavca Generalturist za primatelja Fimis d.o.o. na iznos od 2.432,00 kuna (list spisa ODO Sisak 285, list spisa suda 412); 75) uvidom u nalog za plaćanje platitelja TZ Grada Siska za primatelja Fimis d.o.o. na iznos od 2.160,50 kuna (list spisa ODO Sisak 117, list spisa suda 417); 76) uvidom u pregled naloga za plaćanje platitelja Vagari d.o.o. za primatelja Fimis d.o.o. na iznos od 1.000,00 kuna od 29. ožujka 2010. (list spisa ODO Sisak 286, list spisa suda 313); 77) uvidom u dnevnik knjiženja "Petra" d.o.o. na iznos od 1.500,00 kuna od 5. siječnja 2010. (list spisa ODO Sisak 289, list spisa suda 437); 78)uvidom u dnevnik knjiženja "Petra" d.o.o. na iznos od 35.899,03 kune od 26. siječnja 2011. (list spisa ODO Sisak 292, list spisa suda 440); 79) uvidom u dnevnik knjiženja "Petra" d.o.o. na iznos od 2.500,00 kuna od 20. siječnja 2011. (list spisa ODO Sisak 300, list spisa suda 448); 80) uvidom u dnevnik knjiženja "Petra" d.o.o. na iznos od 30.990,00 kuna od 26. siječnja 2011. (list spisa ODO Sisak 324, list spisa suda 472); 81) uvidom u dnevnik knjiženja "Petra" d.o.o. na iznos od 990,00 kuna od 26. siječnja 2011. (list spisa ODO Sisak 325, list spisa suda 473); 82) uvidom u dnevnik knjiženja "Petra" d.o.o. na iznos od 900,00 kuna od 26. siječnja 2011. (list spisa ODO Sisak 327, list spisa suda 475); 83) uvidom u potvrdu o transakcijama uplatitelja HJ na iznos od 1.500,00 kuna od 5. siječnja 2010. (list spisa ODO Sisak 288, list spisa suda 436); 84) uvidom u potvrdu o obavljenim transakcijama Zagrebačka banka na iznos od 2.500,00 kuna od 20. siječnja 2010. (list spisa ODO Sisak 301, list spisa suda 449): 85) uvidom u potvrdu o transakcijama komitenta HJ u korist udruge Športskih ribolovaca Štuka od 1. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 313, list spisa suda 461); 86) uvidom u potvrdu o transakcijama komitenta HJ od 16. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 314-316, list spisa suda 462-464); 87) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ primatelju Mercedes Benz leasing za najamninu po ugovoru za iznos od 5.400,00 kuna od 14. siječnja 2010. (list spisa ODO Sisak 290, list spisa suda 438); 88) uvidom u dnevnik knjiženja za "Petra" d.o.o. na iznos od 5.400,00 kuna od 14. siječnja 2010. (list spisa ODO Sisak 291, list spisa suda 439); 89) uvidom u naloge za plaćanje platitelja HJ na iznos od 2.000,00; 1.000,00 i 2.000,00 kuna (list spisa ODO Sisak 293, list spisa suda 441); 90) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos 2.500,00; 3.000,00 i 1.000,00 kuna (list spisa ODO Sisak 294, list spisa suda 442); 91) uvidom u naloge za plaćanje platitelja HJ na iznos 1.000,00, 5.535,06 i 4.449,01 od 19. siječnja 2010. (list spisa ODO Sisak 295, list spisa suda 443); 92) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos 1.076,10; 923,90 i 353,80 od 19. siječnja 2010. (list spisa ODO Sisak 296, list spisa suda 444), 93) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos 2.000,00; 1.000,00 i 1.000,00 kuna od 19. siječnja 2010. (list spisa ODO Sisak 297, list spisa suda 445); 94) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos 441,21; 2.000,00 i 2.000,00 kuna od 19. siječnja 2010. (list spisa ODO Sisak 298, list spisa suda 446); 95) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos 1.000,00; 1.000,00 kuna od 19. siječnja 2010. platitelja "Petra" d.o.o. na iznos od 620,00 kuna od 31. prosinca 2009. (list spisa ODO Sisak 299, list spisa suda 447); 96) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos 2.500,00, kuna podbroj 12 (list spisa ODO Sisak 302, list spisa suda 450); 97) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos od 3.000,00 i 8.919,54 kune od 28. siječnja 2010. (list spisa ODO Sisak 307, list spisa suda 455); 98) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos od 620,00 kuna od 28. siječnja 2010. i 1.000,00 i 1.990,00 kuna (list spisa ODO Sisak 308, list spisa suda 456); 99) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos od 3.500,00; 1.000,00 i 1.990,00 kuna od 28. siječnja 2010. (list spisa ODO Sisak 309, list spisa suda 457); 100) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos od 2.000,00 kuna; 2.742,66 kuna i 1.990,00 kuna od 28. siječnja 2010. (list spisa ODO Sisak 310, list spisa suda 458), 101) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos od 1.000,00 kuna; 1.000,00 i 5.880,00 kuna od 28. siječnja 2010. (list spisa ODO Sisak 311, list spisa suda 459); 102) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos od 5.535,00 kuna; 81,12 kuna od 1. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 312, list spisa suda 460); 103) uvidom u nalog za plaćanje uplatitelja HJ na iznos od 2.000,00 i 2.000,00 kuna od 16. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 317, list spisa suda 465); 104) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos od 1.990,00 i 2.500,00 kuna (list spisa ODO Sisak 318, list spisa suda 466); 105) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos od 2.000,00 od 16. veljače i 2.000,00 kuna (list spisa ODO Sisak 319, list spisa suda 467), 106) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos od 3.000,00 i 2.500,00 kuna (list spisa ODO Sisak 320, list spisa suda 468); 107) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos od 620,00 od 16. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 321, list spisa suda 469), 108) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos od 2.000,00 i 2.000,00 kuna od 16. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 322, list spisa suda 470).109) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos od 2.000,00 i 3.000,00 kuna od 16. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 323, list spisa suda 471); 110) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos od 990,00 kuna (list spisa ODO Sisak 326, list spisa suda 474); 111) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos od 990,00 kuna od 25. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 328, list spisa suda 476); 112) uvidom u nalog za plaćanje nalogodavatelja JYSK od 9. srpnja 2010. iznos 1.605,00 kuna (list spisa ODO Sisak 161, list spisa suda 163); 113) uvidom u nalog za plaćanje nalogodavatelja JSYK od 8. srpnja 2010. na iznos od 377,00 kuna, podbroj 7 (list spisa ODO Sisak 162, list spisa suda 164), 114) uvidom u nalog za plaćanje primatelju Finis d.o.o. u iznosu od 1.000,00 kuna od 29. ožujka 2010., podbroj 12 (list spisa ODO Sisak 286, list spisa suda 414); 115) uvidom u račun Kaufland Hrvatska od 9. ožujka 2010. (list spisa ODO Sisak 329-330, list spisa suda 477-478); 116) uvidom u račun broj:
791-10 od 23. ožujka 2010. (list spisa ODO Sisak 331, list spisa suda 479); 117) uvidom u račun IDIS d.o.o. od 26. ožujka 2010. (list spisa ODO Sisak 332-333, list spisa suda 480-481); 118) uvidom u račun broj 1316/10 od 28. travnja 2010. (list spisa ODO Sisak 334, list spisa suda 482), 119) uvidom u račun R-1 10/1000 od 3. svibnja 2010. (list spisa ODO Sisak 335, list spisa suda 483); 120) uvidom u račun R-1 104/100 od 3. svibnja 2010. (list spisa ODO Sisak 336, list spisa suda 484); 121) uvidom u račun R-1 10/683 od 7. svibnja 2010. (list spisa ODO Sisak 337, list spisa suda 485), 122) uvidom u račun R-1 106/163 od 7. svibnja 2010. (list spisa ODO Sisak 338, list spisa suda 486)., 123) uvidom u račun R-1 10/990 od 21. svibnja 2010. (list spisa ODO Sisak 339, list spisa suda 487);124) uvidom u račun R-1 106/90 od 21. svibnja 2010. (list spisa ODO Sisak 340, list spisa suda 488);125) uvidom u račun Lonia d.d. od 13. srpnja 2010. (list spisa ODO Sisak 341, list spisa suda 489);126) uvidom u račun R-1 123/172 od 23. srpnja 2010. (list spisa ODO Sisak 342, list spisa suda 490), 127) uvidom u račun R-1 12/1772 od 23. srpnja 2010. (list spisa ODO Sisak 343, list spisa suda 491). 128) uvidom u račun Lonia broj 144 na iznos od 1.240,00 kuna (list spisa ODO Sisak 344, list spisa suda 492); 129) uvidom izvadak - Zagrebačka banka - nalogodavatelj Aquamarin d.o.o. - 419,00 kuna od 9. ožujka 2010., podbroj 7 (list spisa ODO Sisak 139, list spisa suda 141); 130) uvidom izvadak
- Zagrebačka banka - nalogodavatelj Aquamarin d.o.o. - 1.267,00 kuna od 9. ožujka 2010. (list spisa ODO Sisak 140, list spisa suda 142); 131) uvidom u izvadak - Zagrebačka banka - nalogodavatelj Aquamarin d.o.o. - 1.520,00 kuna od 9. ožujka 2010. (list spisa ODO Sisak 141, list spisa suda 143); 132) uvidom u izvadak - Zagrebačka banka - nalogodavatelj TVIM d.o.o. - 700,00 kuna od 26. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 159, list spisa suda 161);133) uvidom u pregled naloga za plaćanje platitelja 3T. CABLE d.o.o., primatelj Fimis na iznos od 1.955,96 kuna od 24. ožujka 2010. (list spisa ODO Sisak 160, list spisa suda 162).13) uvidom u povijesni izvadak iz sudskog registra za PETRA d.o.o. od 16. lipnja 2010. (list spisa ODO Sisak 27-28, list spisa suda 47-48 i 547-549); 136) uvidom u povijesni izvadak iz sudskog registra za "Fimis" d.o.o. od 16. lipnja 2010. (list spisa ODO Sisak 29, list spisa suda 49), 137) uvidom u povijesni izvadak iz sudskog registra za "Era" d.o.o. od 1. srpnja 2010. (list spisa ODO Sisak 30-32, list spisa suda 50-52), 138) uvidom u rješenje Trgovačkog suda u upisu, promjene člana društva od 16. rujna 2009., podbroj 15 (list spisa ODO Sisak 456-457, list spisa suda 598-599), 139) uvidom u izvadak iz obrtnog registra za instalaterski obrt " [obrt]" od 29. lipnja 2010. (list spisa ODO Sisak 33-34, list spisa suda 53-54); 140) uvidom u otvorene stavke "Petra" d.o.o. (list spisa ODO Sisak 35-51, list spisa suda 55-71);141) uvidom u ugovor o solidarnom jamstvu broj 5103944976 između Erste&Steiermarkische bank i MJ od 6. svibnja 2008. (list spisa ODO Sisak 108-109, list spisa suda 110-111); 142) uvidom u specijalnu punomoć davatelja VJ od 26. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 52, list spisa suda 72); 143) uvidom u ugovor o zakupu poslovnog prostora zakupodavca "Petra" d.o.o. i zakupnika "Fimis" d.o.o. od 20. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 53-54, list spisa suda 73-74), 144) uvidom u registraciju cestovnih vozila za vozilo "Mercedes" A klasa 350 od 29. srpnja 2009. (list spisa ODO Sisak 55, list spisa suda 75);145) uvidom u registraciju cestovnih vozila za vozilo "Peugeot" 307 od 5. listopada 2009. (list spisa ODO Sisak 56, list spisa suda 76); 146) uvidom u registraciju cestovnih vozila za vozilo "Mercedes" E klase od 5. prosinca 2008. (list spisa ODO Sisak 57, list spisa suda 77), 147) uvidom u platni nalog platitelja Istraživač d.o.o., primatelju "Fimis" d.o.o. na iznos od 42.000,00 kuna od 13. srpnja 2010. (list spisa ODO Sisak 166, list spisa suda 168), 148) uvidom u platni nalog nalogodavatelja Metallum na iznos od 5.675,00 kuna od 10. srpnja 2010. (list spisa ODO Sisak 164, list spisa suda 166), 149) uvidom u potvrdu o transakciji nalogodavatelja Centar za rehabilitaciju Silver primatelju "Fimis" d.o.o. na iznos od 1.340,00 kuna od 7. lipnja 2010. (list spisa ODO Sisak 167, list spisa suda 169), 150) uvidom u nalog za plaćanje platitelja HJ na iznos od 2.100,00 kuna, kamata po kreditu od 16. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 58, list spisa suda 78), 151) uvidom u naloge za plaćanje "Petra" d.o.o. na iznos od 2.900,00; 5.700,00; 6.600,00 i 12.700,00 kuna, dio duga od 16. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 59, list spisa suda 79), 152) uvidom u nalog za plaćanje platitelja Erste&Steiermärkische bank primatelju "Era" d.o.o. na iznos od 5.791.784,25 kuna (list spisa ODO Sisak 110, list spisa suda 112); 153) uvidom u dnevnik knjiženja za "Petra" d.o.o. na iznos od 5.791.784,25 kuna od 15. studenog 2010. (list spisa ODO Sisak 111, list spisa suda 113); 154) uvidom u potvrdu o transakcijama Raiffeisen bank na iznos od 1.500,00 kuna od 5. siječnja 2010. (list spisa ODO Sisak 288, list spisa suda 336), 155) uvidom u potvrdu o transakcijama Raiffeisen bank na iznos od 2.100,00 kuna od 1. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 313, list spisa suda 361); 156) uvidom u potvrdu o transakcijama Raiffeisen bank od 16. veljače 2010., podbroj 12 (list spisa ODO Sisak 314, list spisa suda 362), 157) uvidom u potvrdu o transakcijama Raiffeisen bank od 16. veljače 2010., podbroj 12 (list spisa ODO Sisak 315, list spisa suda 363), 158) uvidom u potvrdu o transakcijama Raiffeisen bank od 16. veljače 2010., podbroj 12 (list spisa ODO Sisak 316, list spisa suda 364), 159) uvidom u uplatnicu T-COM broj 331 platitelja "Petra" d.o.o. na iznos od 1.251,62 kune od 28. siječnja 2010., podbroj 12 (list spisa ODO Sisak 305, list spisa suda 353), 160) uvidom u izvadak iz informacijskog sustava Porezne uprave, Uvid u stanje računa poreznog obveznika "Petra" d.o.o. od 1. veljače 2010., podbroj 3 (list spisa ODO Sisak 61-63, list spisa suda 81-83);161) uvidom u konto kartica "Petra" d.o.o. na iznos od 338.944,43 kune, podbroj 14 (list spisa ODO Sisak 401-409, list spisa suda 550-558);162) uvidom u potvrdu Zagrebačke banke o ovlaštenim potpisnicima po kunskom platno prometnom računu osobnom subjekta "Petra" d.o.o. od 22. svibnja 2012. (list spisa ODO Sisak 523, list spisa suda 635 od 636-812 prilog potvrdi), 163) uvidom u potvrdu Zagrebačke banke o ovlaštenim potpisnicima po kunskom platno prometnom računu osobnom subjekta "Fimis" d.o.o. od 22. svibnja 2012. (list spisa ODO Sisak 524, list spisa suda 813 od 814-1012), 164) uvidom u potvrdu o izvršenoj transakciji nalogodavca Generalturist primatelju "Fimis" d.o.o. na iznos od 7.296,00 kuna od 5. svibnja 2010. (list spisa ODO Sisak 284, list spisa suda 309); 165) uvidom u potvrdu o izvršenoj transakciji nalogodavca Generalturist primatelju "Fimis" d.o.o. na iznos od 2.432,00 kuna od 17. svibnja 2010. (list spisa ODO Sisak 285, list spisa suda 412); 166) uvidom u saldo za "Petra" d.o.o. na iznos od 26.018,99 kuna od 13. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 64, list spisa suda 84); 167) uvidom u ispis otvorenih stavki na dan 15. veljače 2010. za "Petra" d.o.o. na iznos od 9.264,23 kune (list spisa ODO Sisak 65, list spisa suda 85);168) uvidom u financijsku karticu kupca za "Petra" d.o.o. na iznos od 9.142,97 kuna na datum 30. studeni 2009. do 31. siječanj 2010. (list spisa ODO Sisak 66, list spisa suda 86).; 169) uvidom u izvješće o vjerovniku "Exco" d.o.o. na iznos 46.462,98 kuna od 5. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 67, list spisa suda 68); 170) uvidom u promet kupca "Petra" d.o.o. na iznos od 51.429,55 kuna od 17. veljače 2010. (list spisa ODO Sisak 68, list spisa suda 88); 171) uvidom u zapisnik o obavljenom poreznom nadzoru kod poreznog obveznika "Fimis" d.o.o., Porezne uprave, Područni ured Sisak od 10. svibnja 2011. (list spisa ODO Sisak 179-184, list spisa suda 175-180); 172) uvidom u zapisnik o obavljenom poreznom nadzoru od poreznog obveznika "Petra" d.o.o., Porezne uprave, Područni ured Sisak od 9. veljače 2011. (list spisa ODO Sisak 243-274, list spisa suda 277-307, list spisa ODO Sisak 274 nalazi se na listu spisa suda 392 i 399), 173) uvidom u obavijest o poreznom nadzoru kod poreznog obveznika "Petra" d.o.o. od 22. prosinca 2010. (list spisa ODO Sisak 275, list spisa suda 400), 174) uvidom u zaključak poreznog obveznika "Petra" d.o.o. od 27. siječanj 2011. (list spisa ODO Sisak 276, list spisa suda 401); 175) uvidom u optužni prijedlog porezne uprave za poreznog obveznika "Fimis" d.o.o. i odgovornu osobu HJ od 27. svibnja 2011. (list spisa ODO Sisak 185-186, list spisa suda 181-182); 176) uvidom u dopis okrivljenika HJ od 4. travnja 2012. s prilozima od rednog broja 1 do 11 (list spisa ODO Sisak 424-445, list spisa suda 566-587); 177) uvidom u zamolbu HJ od 21. prosinca 2009. (list spisa ODO Sisak 450-451, list spisa suda 592-593); 178) uvidom u podneske od 7. srpnja 2011., 6. prosinca 2011., 17. svibnja 2010. (list spisa ODO Sisak 446-448, list spisa suda 588-590); 179) uvidom u pismo namjere Erste&Steiermärkische bank od 1. rujna 2010. (list spisa ODO Sisak 458-459, list spisa suda 600-601); 180) uvidom u dopis Ministarstva financija od 24. lipnja 2010. (list spisa ODO Sisak 449, list spisa suda 591); 181) uvidom u potvrdu Ministarstva financija od 14. prosinca 2009. (list spisa ODO Sisak 452, list spisa suda 594); 182) uvidom u potvrdu PP Sisak od 29. studenog 2011. (list spisa ODO Sisak 454-455, list spisa suda 596-597); 183) uvidom i čitanjem zapisnika o ispitivanju svjedoka RJ od 19. travnja 2012. (list spisa ODO Sisak 475-478, list spisa suda 602-605); 184) uvidom i čitanjem zapisnik o ispitivanju svjedoka oštećenika VJ od 11. svibnja 2012. (list spisa ODO Sisak 517-520, list spisa suda 631-634), 185) uvidom i čitanjem zapisnika o ispitivanju svjedokinje KJC od 14. lipnja 2012. (list spisa ODO Sisak 526-530, list spisa suda 1014-1018); 186) uvidom i čitanjem zapisnika o ispitivanju svjedoka FJ od 26. lipnja 2012. (list spisa ODO Sisak 531-533, list spisa suda 1019-1021); 187) čitanjem iskaza svjedokinje RJ sa rasprave od 9. veljače 2023. (list spisa 1435-1439); 188) čitanjem iskaza svjedoka KJC sa rasprave od 23. ožujka 2023. (list spisa 1442, strana 2.); 189) čitanjem iskaza svjedoka oštećenika VJ sa rasprave od 23. ožujka 2023. (list spisa 1443-1449);190) čitanjem iskaza svjedoka NJ sa rasprave od 3. svibnja 2023. (list spisa 1450-1453); 191) čitanjem iskaza svjedokinje MJ sa rasprave od 3. svibnja 2023. (list spisa 1453-1458); 192) čitanjem iskaza svjedoka FJ sa rasprave od 5. lipnja 2023. (list spisa 1463-1465); 193) čitanjem iskaza svjedoka ŽJ sa rasprave od 5. lipnja 2023. (list spisa 1466-1469); 194) čitanjem iskaza svjedoka CJ sa rasprave od 19. rujna 2023. (list spisa 1475-1478), 195) uvidom i čitanjem nalaza i mišljena stalnog sudskog vještaka za ekonomiju, financije i knjigovodstvo Ksenija Vrebac dipl oecc. od 5. veljače 2024. (list spisa 1492-1515); 196) čitanjem iskaza stalnog sudskog vještaka za ekonomiju, financije i knjigovodstvo Ksenija Vrebac dipl oecc od 22. travnja 2024. (list spisa 1530-1534); 197) uvidom u dopis Ministarstva financija, Porezna uprava, Područni ured Sisak, ispostava [adresa] za "Petra" d.o.o. od 16. travnja 2024., kojim obavještavaju sud da je poduzeće "Petra" d.o.o. brisano 26. rujna 2016., slijedom čega na dan 22. travnja 2024. ne može imati dugovanje prema Državnom proračunu, stanje duga okrivljenika HJ na dan 22. travanj 2024. iznosi 2.234,73 eura te se navodi da se dostavlja knjigovodstvena kartica u prilogu, međutim ista nije dostavljena (list spisa 1538); 198) čitanjem dopunskog iskaz svjedokinje KJC sa rasprave od 13. svibnja 2024. (list spisa 1546); 199) čitanjem iskaza svjedoka IJ sa rasprave od 13. svibnja 2024. (list spisa 1546-1547), 200) uvidom u presudu Općinskog suda u Sisku broj P-1007/2010 od 28. rujna 2012., pravomoćna 5. rujna 2014., ovršna 16. veljače 2015., 201) uvidom u presudu Općinskog suda u Sisku broj P-694/2010 od 13. ožujka 2012., pravomoćna 16. srpnja 2013., ovršna 18. rujna 2013.
11. U odnosu na dokaz pod rednim brojem 135/ iz popisa dokaza iz optužnice 134/
- izvadak - Erste&Steiermarkische bank, podbroj 12 (list spisa ODO Sisak 281-283) što odgovara listu spisa suda 406-408, podaci su koji nisu izvadak Erste&Steiermarkische bank, odnosno nije moguće razaznati da li se predmetni podaci odnose na izvadak Erste&Steiermarkische bank a u odnosu na dokaze iz popisa dokaza pod rednim brojevima 13, 14, 15, 75, 134, 136, 137, 139, 140, 142, 143, 144, 145, 146, 150, 151, 160, 164, 166, 167, 168, 169, 170, radi se o dokazima koji ne prileže uz optužnicu, iako je KOV vijeće optužnicu potvrdilo na temelju i tih dokaza "dostavljenih uz optužnicu". U odnosu na dokaze pod rednim brojem 61. do 66. optužnice radi se o ponavljanju dokaza nabrojanih pod rednim brojem 16, 17, 18, 19, 20 i 43.
12. Svjedok RJ (list spisa 1435-1439) vlasnica je knjigovodstvenog servisa koji je vodio knjigovodstvo za t.d. PETRA d.o.o. Zbog proteka vremena ne može više reći kada je Ugovor o poslovanju zaključen i kako dugo je taj posao obavljala za to trgovačko društvo, ali svakako je to bilo do početka ovog postupka. Ugovor koji je bio zaključen je standardni ugovor kojeg je zaključivala i sa drugim fizičkim i pravnim osobama radi obavljanja knjigovodstvenih usluga. Sadržaj ugovora u trenutku iskazivanja ne može prezentirati u smislu koje obveze je imao knjigovodstveni servis u odnosu na obaveze sa osobama sa kojima je servis zaključio ugovor o poslovanju. U vrijeme kada je servis svjedokinje vodio knjigovodstvo za t.d. PETRA,d.o.o. financijsku i knjigovodstvenu dokumentaciju koja se knjižila donosili su i ovdje okrivljeni i tadašnja direktorica društva MJ, ali i radnici. Sva knjiženja su bila vršena na temelju Zakona i u skladu sa Zakonom o računovodstvu, kao što je to svjedokinja radila i za druge poslovne subjekte i nikad ne bi knjižila nešto za što dokumentacija ne bi bila potpuna ili neispravna. Za slučaj da joj je takva dokumentacija bila donesena stranku je upozorila da se ispravi taj nedostatak i u svakom slučaju ništa nije proknjiženo što nije bilo potpuno ili neispravno. U odnosu na podizanje gotovinskih isplata sa žiro računa t.d. PETRA d.o.o., svjedokinji je poznato da su se vršila podizanja gotovinskih isplata što nije neuobičajeno, jer to rade i ostali poduzetnici. To se knjižilo na konto dizanja gotovine nakon čega se raspoređivalo na obveze ili potraživanja koja su bila u bilanci. Ako nije bilo nikakvih obveza takva potraživanja su se knjižila kao pozajmice. Pozajmljeni novac se vraćao, no na takvo pitanje da bih detaljno odgovorila mogu samo odgovoriti uvidom u dokumentaciju kojom raspolaže, sve ovo što iskazuje na raspravi je okvirno. Ne sjeća se da li je u odnosu na t.d. PETRA d.o.o. vođen neki porezni nadzor i ako je bio vođen, kako je taj postupak završio.
12.a. Odgovarajući na pitanja stranka, svjedok iskazuje da se ne sjeća da li je okrivljenik redovito dostavljao cjelovitu dokumentaciju; da je izjava koju je dala kada je bila ispitana u ODO Sisak 19. travnja 2012., točna a odnosi ne na pojašnjenje na koji način se donosila dokumentacija koju je knjižila svjedokinja tj. njen knjigovodstveni servis; da se ne sjeća financijskog stanja t.d. PETRA d.o.o. u razdoblju od 2009- 2011.godine; sjeća se da su postojale poslovne poteškoće, sjeća se namjenskog hipotekarnog kredita, kao i da su ostali nepodmireni računi za obavljanje knjigovodstvene usluge, a koji dug ni nije podmiren niti do trenutka iskazivanja svjedokinje, kao i da su postojala dugovanja prema dobavljačima, ali se svjedok ne sjeća iznosa; sjeća se da je okrivljenik izražavao želju da proda tvrtku ali kada je to bilo svjedok se ne sjeća; ime VJ joj je poznato, ali se ne može izjasniti u kojem kontekstu joj je to ime i prezime poznato, ne sjeća se da je to ime okrivljenik spominjao u kontekstu prodaje tvrtke; sjeća se telefonskog razgovora vezano za prodaju tvrtke, ali dokumentaciju vezano za t.d. PETRA d.o.o. isključivo je predala HJ, a ne osobi koja je telefonski kontaktirala svjedokinju, a na pitanje suda da li se osobno susrela s osobom imena VJ, odgovara "netko je bio kod mene…", a da li je moguće to bila osoba imena VJ, to se svjedok doista ne sjeća; sjeća se da je nakon dugova u poreznoj bio proveden porezni nadzor, a da li je isti obuhvaćao i tvrtku FIMIS d.o.o. svjedok se ne sjeća a ne sjeća se niti da li je odgovorna osoba tvrtke FIMIS d.o.o. bio okrivljenik; glede poslovne suradnje između tvrtke PETRA d.o.o. i tvrtke FIMIS d.o.o. svjedok se ne sjeća i da bi odgovore mogla dati samo uvidom u knjigovodstvenu dokumentaciju, da joj nazivi tih poslovnih subjekata jesu poznati, ali u kojem kontekstu, to se svjedok nije mogla izjasniti; ne sjeća se ičega o ugovorima o cesiji između tvrtke "PETRA" d.o.o. i tvrtke FIMIS d.o.o. te vezano za ugovore o cesiji ostaje kod onoga što je o tim ugovorima iskazala 2012. te dodaje "ja ih radila nisam, ako sam ih imala onda sam ih dobila."; ne sjeća se da bi joj okrivljenik za predmetne ugovore rekao da ih je sačinio netko drugi u njegovo ime i zlorabio njegovo povjerenje; iznos od 500.000,00 kuna novac je koji ako je utrošen za potrebe firme, onda bi bio i proknjižen, ne bi ostao kao pozajmica te pojašnjava da ako je bilo vidljivo da je podizan gotov novac, a nije bio popraćen u što je taj novac bio potrošen u smislu da se nešto kupilo ili platilo, a odnosilo se na poslovanje tvrtke, ako takve dokumentacije ne bi bilo, tako podignut novac vodio bi se i ostao kao pozajmica; svjedok nije svom knjigovodstvenom servisu u posjedu ikakve knjigovodstvene dokumentacije vezano za vođenje knjigovodstva za tvrtku PETRA d.o.o.; u odnosu na nemogućnost da se gotovinske isplate knjiže kao dobit te da li je sukladno računovodstvenim propisima u opisanoj situaciji ispravno knjižiti pozajmicu ili isplatu dobiti, svjedok odgovara da za bilo koji poslovni događaj svjedok razgovara i dogovara sa poslovnim subjektom, prezentira mu koje su mogućnosti te upozori da ako se to knjiži kao dobit da je dužan platiti porez, no ukoliko poslovni subjekt inzistira da to i dalje ostaje kao pozajmica, svjedok to i dalje knjiži kao pozajmicu, a u odnosu na pitanje da li je to ispravno knjižiti kao pozajmicu ili isplatu dobiti, svjedok odgovara da je ispravno i jedno i drugo te pojašnjava da Zakon o računovodstvu nigdje nije zabranio knjiženje pozajmice, a na dodatno pitanje punomoćnice oštećenika, a vezano za prethodni odgovor svjedokinje, ako u odnosu na pozajmicu svjedokinja nije imala potrebno dokumentaciju za knjiženje, temeljem čega je provela takvo knjiženje s obzirom da je izričito propisano Zakonom u računovodstvo da se knjiženja smiju obavljati isključivo na temelju vjerodostojne dokumentacije, svjedok je odgovorila da je točno da bi se knjiženje pozajmice trebalo vezati za Ugovor o pozajmici, ali je i točno da bi knjiženje dobiti moralo biti vezano sa odlukom vlasnika tvrtke da je to podignuta dobit, dok je u stvarnosti situacija takva da nema ni ugovora ni odluke, već se sve temelji na temelju usmenog naloga vlasnika pravne osobe; poznato joj je da je Porezna uprava u poreznim nadzorima znala skrenuti pozornost da je nepostojanje Ugovora o pozajmici bio propust poreznog obveznika, ali nema saznanja da bi zbog tih propusta u odnosu na porezno obveznika postajalo neko prekršajno ili kazneno sankcioniranje; sjeća se da su postojala dugovanja t.d. PETRA d.o.o. prema dobavljačima, bankama i slično za koje otvorene stavke je okrivljenik iskazivao da bi želio predmetne stavke zatvoriti na bilo koji način; u odnosu na namirenja dugovanja po osnovi kredita sjeća se da je i o tim okolnostima iskazivala 2012. godine i kod toga ostaje; sjeća se da je nosila kartice konta žiro računa u zgradu "do elektre", a da li je nosila još nešto od dokumentacije to se više ne sjeća (a zgrada "do elektre" bila je zgrada ODO Sisak.); tvrtka PETRA d.o.o. nije radila u vrijeme poreznog nadzora, jer zna da je već prošao neki rok kada je sve stalo, odnosno tvrtka je prestala poslovati i onda je nekada kasnije bio nadzor; sjeća se da su neke dvije osobe dolazile u knjigovodstveni servis, dozvoljava mogućnost da joj je netko nekoga predstavio kao novog vlasnika t.d. PETRA d.o.o., sjeća se da joj je bila poznata informacija "da hotel "I" radi", ali tko i kakvo poslovanje je bilo u pitanju, svjedokinja to ne zna, odnosno toga se ne sjeća.
12.b Svjedok je ispitana u ODO Sisak dana 19. travnja 2012. u predmetu K-DO- 344/2010, KPO-DP-13/10 (list spisa 602-605), a u odnosu na različitost iskazivanja isto je isključivo povezano sa okolnošću vremenskog odmaka od kada je bila ispitana u ODO Sisak do iskazivanja na raspravi, da ne smatra da je njezin iskaz na raspravi u dijelu u kojem je iskazivala i odgovarala na pitanja različit u odnosu na ono što je iskazala 2012., da u odnosu na sve što joj je bilo prezentirano čitanjem njezinog iskaza iz 2012., je točno i odgovara istini te ostaje u cijelosti kod iskazanog; vezano za saznanje kakav je saldo žiro računa T.D. PETRA d.o.o. bio u trenutku kada je kontaktira potencijalni kupac tvrtke, da li je isti pozitivan ili negativan svjedok se o toj okolnosti da ne može sjetiti kada je ispitana na raspravi 9.veljače 2023. godine.
13. Svjedok KJC (list spisa 1442) zbog proteka vremena doista se ne sjeća i ne može ništa iskazati u odnosu na ono za što se sada tereti okrivljenik. Nema saznanja o detaljima poslovnog odnosa prodaje hotela "I", osobu VJ ne poznaje, sjeća se samo da je u određenom momentu netko od njih došao, no više ne zna niti iz kojeg razloga, pamti ime NJ, misli da je to nečija supruga. Svjedok je cca. godinu dana radila za trgovačko društvo PETRA d.o.o., konkretno na poslovima recepcionarke u hotelu "I." Također vremenski ne može odrediti kada je to bilo, misli da je to bilo negdje 2010. Nema nikakvih saznanja o poslovanju trgovačkog društva PETRA d.o.o., odnosno da bi to trgovačko društvo bilo povezano i na koji način sa hotelom "I." Svjedok je ugovor o radu zaključila sa HJ. Kroz dokumentaciju se spominjalo trgovačko društvo PETRA d.o.o. no svjedok ne zna u kojem svojstvu i kako i da li je bila neka povezanost sa hotelom "I", svjedok se tamo zaposlila na poziv UJ, jer su njih dvije radile prije zajedno.
13.a. Odgovarajući na pitanja stranaka svjedokinja navodi da njezin posao nije ni pravno ni faktično obuhvaćao administrativno knjigovodstvene poslove; nije donosila nikakve odluke o plaćanjima dobavljačima; nije nikada podizala gotovinu sa žiro računa trgovačkog društva PETRA d.o.o. niti je imala nikakvu punomoć, radila je na recepciji hotela; nije ni na koji način sudjelovala u potpisivanju ili zaključivanju bilo kakvih ugovora o cesiji u ime trgovačkog društva PETRA d.o.o.; ne sjeća se da li su doprinosi bili redovito uplaćivani; ne sjeća se što je iskazala 2012.godine; Ničeg se ne sjeća u vezi tvrtke "FIMIS" d.o.o.; NJ je vidjela jednom, jer je svjedok upravo bila u fazi odlaska s tog radnog mjesta, ne zna što je NJ radila i koji je bio njezin opis poslova, ne poznaje osobu ŽJ; ne može se izjasniti u kojem svojstvu je NJ došla u hotel "I" jer je to bilo prije 12 godina, nije prijavila kao gost na recepciji, a kako dugo je dolazak NJ bio, dok je radila svjedok, da li je to bilo jedan dan, nekoliko sati, više dana, svjedok se ne sjeća.
13.b. Svjedok je ispitana u ODO Sisak pod poslovnim brojem K-DO-344/10, KPO- DO-13/10 dana 14. lipnja 2012. (list spisa 1014-1018 I-II. dio) u odnosu na koji iskaz svjedokinja iskazuje da se doista ne sjeća predmetnog iskaza, a razlika, odnosno današnji iskaz vezan je na okolnost da iskazuje sa velikim odmakom vremena.
13.c. U iskazu svjedokinje sa rasprave u odnosu na narativni iskaz kojeg je svjedok dala 2012. nije bilo odstupanja.
14. Svjedok oštećeni VJ (list spisa 1443-1449) ima prva saznanja da će se hotel "I" prodavati još 2007. godine, jer mu to tada kaže njegov prijatelj ŽJ i njegova sestrična koji su radili u hotelu. Vlasnik hotela u to vrijeme bio je AJ te mu ŽJ kaže da postoje indicije da bi moglo doći do prodaje tog hotela. U tom razgovoru bili su prisutni AJ, svjedok i svjedokov otac, a sve ovo ŽJ mu govori, jer se svjedokova obitelj u to vrijeme bavila ugostiteljstvom. Međutim, nakon tog saznanja ništa se nije događalo, svjedok je svakako iskazao zainteresiranost da su oni kupci ako doista bude prodaja, da bi ga 2009. ponovno ŽJ obavijestio da ipak hotel ide na prodaju. Ovo je ŽJ rekao svjedokovom ocu, a otac je to prenio svjedoku ,jer je svjedok u to vrijeme već radio izvan Republike Hrvatske, u Singapuru. Bilo je rečeno da će prodaja bila u siječnju 2010. i da se brzo moraju odlučiti te kako je svjedok bio zainteresiran da kupi taj hotel na ime kapare, odnosno na ime dobre volje da je kupac, dao je 25.000,00 eura 25. ili 26. siječnja 2010. Taj novac je HJ fizički predao ŽJ, obzirom da je svjedok bio u Singapuru, a ŽJ novac je dao svjedokov otac. U trenutku davanja kapare i pregovaranja da je svjedok kupac tog hotela saznanja svjedoka su bila da tvrtka PETRA d.o.o. posluje, a u kojem poslovanju je bilo određenih dugovanja odnosno otvorenih stavki za plaćanje u iznosu od cca. 40.000,00 eura, da bi dobio ažurirani izlist bilance poslovanja na dan 31. prosinac 2009., koji mu također daje ŽJ, ali se ne sjeća kakvo je stanje tada bilo. U trenutku davanja 25.000,00 eura na ime kapare na ime dobre volje da kupi predmetni hotel nije sačinio nikakav pisani ugovor, a tada se pregovara i dogovara da je konačna cijena za koju kupuje 210.000,00 eura i pod cijenu ide automobil BMW X6. Također tada je bilo dogovoreno da mu treba par dana da se utvrdi stanje poslovanja i da se uđe u poslovnu dokumentaciju kako bi se utvrdila sva potraživanja tvrtke PETRA d.o.o., jer je dogovoreno da se kupoprodajom preuzima zatečeno stanje na dan 31. siječanj 2010. Dana 7. veljače 2010. svjedok je bio u Republici Hrvatskoj, doletio je iz Singapura, da bi ga zvali ŽJ i NJ da im hitno trebaju novci ,jer treba platiti režijske troškove struje, plina, čak se prijetilo iskopčavanjem, da je organizirana neka svadba, a da se ista ne može održati u takvim uvjetima i da treba podmiriti predmetne troškove i tada se radilo o nekom iznosu od cca. 70.000,00 kuna, odnosno ispostavilo se da i Erste banka također ima potraživanja prema t.d. PETRA d.o.o. i to po osnovi nekih gotovih računa cca. 30.000,00 kuna, odnosno da ima neplaćenih troškova potrošnog materijala u iznosu od cca. 6.000,00- 7.000,00 kuna. Tada dobiva izlist obaveze tvrtke PETRA d.o.o. i kaže da mu je potrebno vrijeme da utvrdi stvarno stanje kako bi se odbila potraživanja tvrtke PETRA d.o.o. od kupoprodajne cijene. Ovaj izlist mu je također dao ŽJ te u tom izlistu je vidljiv dug od 450.000,00 kuna prema poreznoj upravi. Tada svjedoka naziva direktor Exca, čije ime je svjedoka zaboravio, ali je taj direktor saznao da je svjedok potencijalni novi kupac te svjedok i razgovara sa tim čovjekom koji mu kaže da PETRA d.o.o. u čijem vlasništvu je hotel "I" prema Excu ima dugovanja od 48.000,00 kuna te mu je sugerirao da u krugu od 50 km oko [adresa] provjeri sa drugim tvrtkama dugovanja PETRA d.o.o. prema tim tvrtkama. Svjedok tada odlazi do Elvomata, do Termokomerca, radilo se o dugovanju PETRA d.o.o. prema Termokomercu u iznosu od 50.000,00 kuna, a predmetna dugovanja nisu bila u izlistu kojeg je dobio od ŽJ. Sve ovo postalo je indikativno da nešto nije u redu, nakon čega svjedok odlazi u poreznu upravu i dobiva saznanja da je na dan 31. siječanj 2010. dug PETRA d.o.o. prema Poreznoj upravi 986.000,00 kuna i da će se vrlo brzo predmetni dug kroz 2-3 mjeseca povećati na 1.500.000,00 kuna. Podatak o porezu prema Poreznoj upravi na izlistu kojeg je svjedoku dao ŽJ također nije bio vidljiv. Dana 12. veljače 2010. kontaktira ga HJ da preda još novca, odnosno da za 2-3 dana isplati punu cijenu od 210.000,00 eura, da to isplati u gotovini i da će on s time novcem riješiti sva dugovanja. Tog istog dana 12. veljače 2010. svjedok daje daljnjih 10.000,00 eura na ime kapare, jer je svjedok i dalje kupac u dobroj vjeri, ali prezentira okrivljeniku da želi znati kakvo je stanje obaveza, jer da kad kupi predmetni hotel da će zapravo preuzeti i obaveze i da želi znati što preuzima. U tom trenutku HJ uporno inzistira da svjedok da novac, gotovinu ,po osnovi kupoprodajne cijene tj. da isti isplati i da će okrivljeni s tim novcem riješiti sva dugovanja, jer da ima dogovoreno sve sa Poreznom upravom. Prilikom preliminarnih pregovaranja od HJ je znao da postoje kreditne obveze prema Erste banci, dugoročni, kratkoročni kredit, što je znao i jer je na nekretnini bila upisana teretnica, nije imao saznanja za minuse, nego od tome je dobio saznanja tek kada su došle kamate na naplatu, u odnosu prema dobavljačima, naznačivao je da se radi o nekim sitnim iznosima. Nije imao saznanja za revolving kredit. Sve se ovo događaja u razdoblju od 11. do 16. veljače 2010. Dana 17. veljače 2010. svjedoka zove ŽJ da je došao HJ i da ga je izbacio iz hotela. Tada se svjedok sastaje sa HJ i MJ za koju ne zna da li mu je tada bila supruga ili su već bili razvedeni, jer se diže kupoprodajna cijena na iznos od 250.000,00 eura, u konačnici do 310.000,00 eura, jer da u protivnom neće biti kupoprodaje, odnosno da prodaja otpada. U trenutku kada njih dvoje prezentiraju da je kupovna cijena 250.000,00 eura i da oni povećavaju cijenu van dogovora, a na temelju tog dogovora koji je bio 210.000,00 eura, svjedok je već bio dao do tada iznos od 35.000,00 eura kapare, svjedok inicira sastanak u odvjetničkom uredu kod odvjetnika ŠJ gdje su se našli 22. veljače 2010. kada na sastanak dolazi svjedok, ŽJ, HJ i supruga AJ, kada odvjetnik ŠJ predlaže da zaključi predugovor na iznos od 210.000,00 eura i da definiraju financijsko poslovanje tvrtke tj. što svjedok kupuje. Međutim, do zaključivanja takvog predugovora nije došlo niti ikakvog drugog, jer se u tom momentu potražuje na ime isplate kupoprodajne cijene iznos od 310.000,00 eura te ako toliko ne plati nema nikakve kupoprodaje. Obzirom da je HJ povećavao kupoprodajnu cijenu koju svjedok nije želio isplatiti u tom iznosu, svjedokovo tumačenje je bilo da okrivljeni zapravo odustaje od cijele prodaje, čak ga nije tražio povrat dvostruke kapare, nego je u odnosu na kaparu u iznosu od 35.000,00 eura u konačnici dobio pravomoćnu presudu da mu je okrivljeni po tom osnovu dužan vratiti predmetni novac, no do dana iskazivanja predmetni dug vraćen. O cijeni od 210.000,00 eura koju je svjedok prihvatio sa HJ dogovarao je i pregovarao svjedokov otac i to je prenio svjedoku koju cijenu je svjedok prihvatio. U tom trenutku je HJ svjedokovom ocu prezentirao da postoje dugovanje od cca. 500.000,00 kuna prema Poreznoj upravi i operativna dugovanja prema dobavljačima te kredit u Erste banci koji je uknjižen na samu nekretninu, a radilo se o iznosu od 6.500.000,00 kuna.
14.a. Odgovarajući na pitanja stranaka svjedok iskazuje da ne raspolaže izlistima koje mu je dao ŽJ, jer su ista ostala u poslovnoj dokumentaciji tvrtke PETRA d.o.o. u čijem vlasništvu je bio hotel "I" i sve je ostalo u poslovnoj dokumentaciji nakon što je ŽJ bio nasilno izbačen iz hotela ; ne posjeduje ni izliste iz kojih je saznao o dugovanjima PETRA d.o.o. prema Excu, Poreznoj upravi i drugim dobavljačima, jer je i to bila poslovna dokumentacija tvrtke "POETRA" d.o.o. u čijem vlasništvu je bio hotel "I" te je sve ostalo u hotelu; kada se odbije iznos kapare i iznosi svih dugovanja, svjedok ej na ime kupoprodaje trebao isplatiti iznos od cca 9.900,00 eura; kada svjedok pregovara o kupoprodajnoj cijeni od 210.000,00 eura, svjedokovo saznanje je da na ime dugovanja u pitanju iznos od cca 80.000,00 eura ali kada ga kontaktira direktor "Exca" i nakon što je otišao u poreznu upravu saznaje da je dug t.d. PETRA d.o.o. 200.000,00 eura; dokumentacija iz koje je razvidno da je svjedok platio dugovanje dobavljačima, nije u posjedu svjedoka jer je i ta dokumentacija ostala u poslovnoj dokumentaciji hotela "I."; uloga svjedokovog oca CJ u dogovaranju, pregovaranju kupoprodaje tvrtke PETRA d.o.o. bila je prezentirati da je kupac upravo svjedok a sve odluke vezano za kupoprodaju bile su upravo svjedokove; u odnosu na ugovaranje konstrukcije kupoprodajne cijene za poslovne udjele u t.d. PETRA d.o.o., svjedok pojašnjava da je osnovna cijena od 210.000,00 eura uvećana za kratkoročna potraživanja koja PETRA ima prema svojim dužnicima te trošak inventara koji je prema procijeni bio nekakvih 12.000.00 kuna, a potraživanja prema svim dužnicima u to vrijeme su bila nekakvih 175.000,00 kuna. Od iznosa 210.000,00 eura + 12.000,00 kuna inventara + 175.000,00 kuna potraživanja od dužnika - naplativih, od tog ukupnog iznosa se odbijaju dugovi koje PETRA d.o.o. ima prema drugim poslovima subjektima, državi, odnosno bilo koje dugovanje. U startu je bilo predočeno da je najveći dug prema Poreznoj upravi 500.000,00 kuna te neka manja dugovanja za operativne troškove. Uz to kupac preuzima sljedeće obveze, što se podrazumijeva kupac poslovnog subjekta, otplata kredita prema Erste banci u iznosu od 6.500.000,00 kuna i podmirenje duga u to vrijeme prema Poreznoj upravi u iznosu od cca. 500.000,00 kuna i podmirenje manjih dugovanja prema dobavljačima. U tom periodu tadašnji vlasnik tvrtke PETRA je bio HJ, iz strukture PETRA d.o.o. će izdvojiti , odnosno prebaciti u druge tvrtke stavke koje svjedoku nisu operativno ni vlasnički potrebne, a to su restoran "Štuka" iz Petrinje, izdvojiti obvezu leasinga za kupljena tri automobila, izdvojiti će se potraživanje prema trgovačkom društvu "Petrokemija" iz Kutine te sva potraživanja prema tele operaterima u odnosu na korištenje tele operatorskih usluga te kao zadnja stavka su pregovarali da kupac u roku od 90 dana prebaci založno pravo tj. hipoteku sa obiteljske kuće HJ na način da bi svjedok dao drugu nekretninu kao zalog ili bi tvrtka PETRA d.o.o. podmirila puno potraživanje navedeno u teretnici same nekretnine a zalog na privatnoj nekretnini HJ bio je vezan za poslovanje tvrtke PETRA d.o.o.; do odustanka od prodaje hotela "I" dolazi u trenutku kada svjedok ne želi platiti povećanu cijenu koja se tada postavila na iznos od 310.000,00 eura i kada prezentira HJ da mu zapravo još po osnovi dogovorene cijene od 210.000,00 eura ima za isplatiti cca. 9.900,00 eura; opomenu za plaćanje kamata na revolving kredit dobila je tvrtka PETRA d.o.o., a dostavljena je na adresu hotela "I", koju opomenu je svjedoku proslijedio ŽJ te je svjedok po predmetnoj opomeni dao novac ŽJ u iznosu od 70.000,00 kuna kako bi se izbjegle daljnje opomene i eventualno postupanje banke po nenaplativosti, svjedok je išao sa okrivljenikom radi uvida u stanje revolving kredita, sa HJ, međutim stanje uvida revolving kredita nije dobio, jer je banka rekla da je to bankovna tajna te dodaje da nije dobio nikakve otplatne liste ili sličnu poslovnu dokumentaciju; troškove organiziranih svatova u veljači 2010.godine platio je ŽJ, novcem kojeg je svjedok inicijalno dao ŽJ za podmirenje dugova te dodaje da o navedenim transakcijama nikada nije dobio nikakvu potvrdu temeljem koje bi bilo razvidno da je uplatitelj tih obaveza upravo bio svjedok; ŽJ je od 1. veljače 2010. vodio poslove za svjedoka; pitanje kome su plaćeni održani svatovi u veljači 2010., pitanje je koje treba postaviti ŽJ jer svjedok nije vidio niti jedne kune; do iznosa po osnovi dugovanja t.d. PETRA d.o.o. svjedok je pojašnjava da iznos od 80.000,00 eura cca. - 550.000,00 kuna i kad se od tog iznosa oduzme dug prema Poreznoj upravi za kojeg je okrivljenik dao do znanja svjedoku da postoji u iznosu od 450.000,00 kuna kao i da postoji 50.000,00 kuna minusa na kartici, to pokriva iznos od 80.000,00 eura (cca. 550.000,00 kuna) za koje dugovanje je svjedok imao saznanja da isto egzistira, a u odnosu na dugovanje od 6.500.000,00 kuna po osnovi kredita, a za koju otplatu je bilo upisano založno pravo na nekretnini privatno vlasništvo okrivljenika, svjedok je imao saznanja prilikom inicijalnih razgovora o kupnji PETRA d.o.o. u čijem je vlasništvu bio i hotel "I" te u tim pregovorima je bilo da predmetna hipoteka ne utječe na kupoprodajnu cijenu od 210.000,00 eura, već je od utjecaja na iznos dugovanja od 80.000,00 eura, jer se podrazumijeva da kupac preuzima dugovanja i obveze prodavatelja tvrtke PETRA d.o.o.; ništa od navedenog o čemu je svjedok iskazivao a odnosi se na pregovaranje o visini kupoprodajne cijene, o postojanju dugova, preuzimanju, izdvajanju, nije bilo sačinjeno u pismenoj formi i sva su pregovaranja bila isključivo u usmenoj formi. Na pitanje okrivljenika koja je bila obaveza svjedoka nakon što svjedok saznaje kod osobnog bankara TJ u Erste banci koje su bile obaveze svjedoka u odnosu na kupnju hotela, svjedok je odgovorio da je na predmetno pitanje dao odgovor, a obaveza bi bila da nekim drugim založnom pravom se otkloni navedena hipoteka u roku od 90 dana.
14.b. Svjedok oštećeni ispitan je u ODO Sisak 11. svibnja 2022., broj K-DO-344/10, KPO-DO-13/2010 (list spisa 631-634) i glede različitosti iskazivanja, navodi da je različitost iskazivanja posljedica proteka vremena od 10 godina od iskazivanja u ODO Sisak i da iznos od 260.000,00 eura kojeg spominje u iskazu 2012. danas nije spomenuo, jer nije bio predmet konačnog dogovora i radilo se o dogovoru za 210.000,00 eura, da je otac pregovarao 26. siječnja 2010. te ostaje kod iskaza kojeg je dao pred sudom na raspravi.
15. Svjedok NJ (list spisa 1450 -1453) iskazuje da je VJ njezin bratić, dok je ŽJ njezin bivši suprug. Poznato joj je da je VJ kupio hotel "I", a prodavatelj je bilo trgovačko društvo PETRA d.o.o. Svjedok nije bila prisutna dogovaranju i pregovaranju tako da detalje kupoprodaje ne zna. U tom su sudjelovali VJ i ŽJ. Sjeća se da je VJ platio kaparu, ali ne sjeća se iznosa, kao i da su bile još dvije-tri uplate, ali također joj nisu poznati iznosi. Više uplata bilo je na račun svjedokinje te je jedna od tih uplata bila s namjerom da se sredstva potroše za podmirenje režijskih troškova ,a kako bi hotel "I" mogao poslovati, primjerice za plin i slično. Sjeća se da oni ušli u posjed, odnosno počelo je poslovanje hotela, svjedok je pomagala oko plaćanja računa, dok je poslovanje vodio njen bivši muž ŽJ. Ne sjeća se, misli možda oko mjesec dana oni su vodili poslovanje, da bi jednog dana došao HJ i njegova supruga te su ih zamolili da izađu van, napuste prostor i prestanu sa poslovanjem. Ne sjeća se da li je bilo obrazloženo zašto se to od njih traži. Oni su napustili posjed i poslovanje hotela "I".
15.a. Odgovarajući na pitanja stranaka svjedok su uplate bile na njezin račun, jer je jedno vrijeme VJ bio u inozemstvu pa je bilo potrebno raspolagati novcem unutar RH, radi čega je novac bio prebačen na račun svjedokinje kako bi svjedok mogla tim novcem podmiriti dugovanja po osnovi režijskih troškova, a u vezi omogućavanja poslovanja hotela "I". Po saznanju svjedokinje u vrijeme kada se prodavao hotel "I", t.d. PETRA d.o.o. bilo je u negativnom financijskom poslovanju; ne sjeća se koja su dugovanja t.d. PETRA d.o.o. egzistirala u vrijeme prodaje hotela "I", u kojim iznosima i prema kojim dužnicima, sjeća se jedne situacije kada je išla izvršiti uplatu na račun u Erste banci kako bi se spriječila blokada računa t.d. PETRA d.o.o., zna i sjeća se da je u to vrijeme postojalo dugovanje prema plinari; ne sjeća se zbog čega nije došlo do prodaje t.d. PETRA d.o.o. i hotela "I" VJ; u to vrijeme svjedok nije bila zaposlena, samo je pomagala bivšem suprugu da se pokrene poslovanje, pa je tako pomagala u odnosu na administraciju npr. kada je trebalo izvršiti neku uplatu, slagala je te papire, radila je dnevno par sati i ne zna ne sjeća se tko je prije nje obavljao poslove koje je preuzela svjedokinja; kada je hotel "I" preuzeo bivši suprug svjedokinje ŽJ poslovanje hotela je bilo aktivno, ali se više ne sjeća što je bilo organizirano, vjerojatno su bili održani i svatovi ali ispituje ju se razdoblju od prije 13 godina u kojem vremenskom razdoblju je imala svojih osobnih obiteljskih problema te je fokusirana na sadašnje vrijeme, a ne u odnosu na događaje od prije 13 godina; glede pitanja na čiji račun su se uplaćivali prihodi od poslovanja hotela "I" , to je pitanje koje treba postaviti njenom bivšem mužu ŽJ jer je on vodio poslovanje hotela; pretpostavlja da je neki knjigovodstveni servis vodio knjigovodstvene poslove, ali koji to svjedokinji nije poznato; koliko je brojčano bilo zaposlenih u hotelu, to se svjedok ne sjeća te nije vodila knjigovodstvo pa joj prema tome nije poznato da li se zaposlenicima isplaćivala plaća; svjedok nema saznanja što se dogodilo u poslovnim odnosima između t.d. PETRA d.o.o., HJ i njenog bivšeg supruga ŽJ i oštećenika VJ nakon što su napustili posjed hotela "I", na zahtjev HJ i njegove supruge, osim da su problem preuzeli riješiti njen bivši muž ŽJ i oštećeni VJ.
16. Svjedok MJ (list spisa 1453-1458) iskazuje da u vrijeme dok je ona bila direktor t.d. PETRA d.o.o., trgovačko društvo kupilo je hotel "I". Da bi kupili hotel "I" podizan je kredit u Erste banci, a taj kredit podiže pravna osoba - trgovačko društvo PETRA d.o.o. Uvjeti banke bili su da se garantira nekretninama povrat tog kredita, radi čega je upisana hipoteka na obiteljskoj kući sada okrivljenika HJ, njenog bivšeg muža, a radilo se o roditeljskoj kući na kojoj su kao suvlasnici bili upisani i HJ i njegovi roditelji. Osim hipoteke na roditeljskoj kući, povrat kredita garantirao se i zalogom imovine obrta okrivljenika I&K. Kredit je bio na poček pa su se vračale samo kamate. Koliko se sjeća ovo je bilo u razdoblju 2006. - 2007., a možda i u neko drugo vrijeme, jer se zbog proteka vremena više točno ne sjeća. Svjedok je bila direktor trgovačkog društva do rujna 2009. i do tada je hotel "I" bio u vlasništvu t.d. PETRA d.o.o. Da li je kasnije bilo kakvih prodaja i što se događalo, poslovanje je vodio njen bivši muž HJ, tako da bi on trebao imati ta saznanja.
16.a. Odgovarajući na pitanja stranka i suda svjedokinja iskazuje da prodaja nije dogovarana s VJ nego s njegovim ocem, ne sjeća se imena, navedenog gospodina nije nikada nije vidjela; da je pregovaranje oko kupoprodaje hotela "I" vodio otac VJ, on je trebao pripremiti ugovor, u što kraćem roku, kao i pripremiti neku nekretninu, radi preuzimanja kredita, a to jer su to bili uvjeti banke; kasnije se uključuje mlađi gospodin VJ koji je "ušao u hotel" pod čime svjedok podrazumijeva da je počeo voditi poslovanje, međutim nisu pripremali nekretninu radi preuzimanja kredita niti ugovor o kupoprodaji te je svjedok elektronskom poštom kontaktirala starijeg gospodina VJ s kojim nije uspjela ostvariti komunikaciju, jer je isti smatrao da svjedok sa navedenom kupoprodajom nema ništa. Svjedok napominje da je prilikom pregovaranja o prodaji hotela "I" bilo rečeno da nitko od zaposlenika neće dobiti otkaz, da bi otkaz dobila KJC koja je radila na recepciji hotela, jedna čistačica i nekoliko konobara; u odnosu na funkcioniranje hotela kada u hotel ulazi VJ", svjedok navodi da su od ranije bili dogovoreni razni poslovi u smislu nekih domjenaka i slično, sobe su bile rezervirane, no nije došlo do realizacije kupoprodaje u smislu zaključenja ugovora, jer ugovor nije bio pripremljen, to je trajalo jako dugo i s obzirom da se isto nije realiziralo, jedan dan su svjedokinja i okrivljeni došli u hotel i zamolili mladog gospodina VJ da napusti hotel te su po njihovoj zamolbi izašli iz hotela VJ, ŽJ, NJ i jedna čistačica i to nije teklo tako kulturno, ali su izašli iz hotela a razlog zbog kojeg su tražili da VJ napusti hotel bio je u tome što nije bio pripremljen ugovor koji je već morao biti potpisan, nije bilo niti prijedloga nekretnine temeljem čega bi preuzeo kreditne obveze u banci i nisu ispoštovali dogovore; pregovaranjem o kupnji hotela "I" bilo je dogovoreno i da kupac preuzima i duge obveze - dugovanje, pa je tako kupac pristao preuzeti porezni dug s kojim su bili upoznati; nakon što su napustili hotel "I" VJ, ŽJ, NJ i čistačica, nije se našlo niti jednog pisanog traga o poslovanju hotela, a sva ranija događanja vezana za rad hotela su bila realizirana, tako da prihodi koji su bili realizirani radom hotela su ostali njima, ništa nije bilo plaćeno na račun t.d. PETRA d.o.o.; zaposlenike hotela zaposlilo je okrivljenik a bili su zaposlenici t.d. PETRA d.o.o. a kada u poslovanje ulazi VJ, nema saznanja da li su plaće uopće bile isplaćene i tko ih je isplatio; ne sjeća se koja je bila inicijalna cijena dogovorena za prodaju hotela "I", ali se sjeća da su kupci pokušavali smanjiti cijenu, a koja od strane prodavatelja nije bila povećavana; svjedok nema saznanja da li je prodavatelj t.d. PETRA d.o.o. prezentirao potencijalnom kupcu dugovanja i potraživanja t.d. PETRA d.o.o., u pismenoj formi, ali ima saznanja da su potencijalni kupci kontaktirali računovodstvo, kao i banku te su bili na taj način upoznati sa financijskim poslovanjem i stanjem računa t.d. PETRA d.o.o.; okrivljenik u ime t.d. PETRA d.o.o nije prezentirao u pismenoj formi potencijalnom kupcu stavke kupaca, odnosno ne zna da li je bilo takve prezentacije, ali čim se dođe u knjigovodstvo, sve otvorene stavke su vidljive; ne zna da li je potencijalni prodavatelj potencijalnom kupcu ikada u pisanoj formi samoinicijativno predočio i predao financijsko knjigovodstvenu dokumentaciju o dugovanjima i potraživanjima tvrtke PETRA d.o.o. i to otvorene stavke kupaca i dobavljača, dugovanja prema poreznoj upravi, dugovanja prema bankama; nema saznanja u vrijeme prodaje što je dogovoreno, na koji način će potencijalni kupac dobiti saznanja o financijsko knjigovodstvenom stanju tvrtke koju kupuje jer nije bila na tom sastanku, ali je svjedok upoznata da je potencijalnim kupcima sve rečeno, jer je to tako prezentirao okrivljenik; nema nikakvih saznanja o ugovorima o cesiji između t.d. PETRA d.o.o. sa t.d. FIMIS d.o.o.; dok je svjedok obnašala dužnost direktora t.d. PETRA d.o.o. svjedokinja je ta koja je davala upute zaposlenicima o načinu rada knjigovodstvenog servisa pa tako i u odnosu na isplatu plaća, režijskih troškova, bankarskih obaveza i dr.; dok je svjedok obnašala dužnost direktora potpisnici na kartonu deponiranih potpisa t.d. PETRA d.o.o bila je svjedokinja i HJ kao supotpisnik te kada je bilo potrebe gotovina se podizala, koja je bila korištena u svrhu poslovanja hotela pa tako kupnje namirnica i drugih artikala koji su bili nužni da bi hotel mogao funkcionirati, jer se predmetna roba mogla plaćati samo gotovinskim plaćanjem (cash, npr. plac i slično); o gotovinskim plaćanjima predočavanje knjigovodstvu gotovinska plaćanja, vršilo se predočavanjem računa koji su bili odneseni u računovodstvo; nakon što više nije obnašala dužnost direktora t.d. PETRA d.o.o. svjedokinje više nije imala nikakvu dužnost u obavljanju financijskog poslovanja tog trgovačkog društva, pa tako nije ni nalagala išta knjigovodstvu kako će knjižiti račune; nije sudjelovala u pregovorima oko prodaje hotela "I", jer nije sudjelovala na tim sastancima, a zna da je pregovaranje bilo sa ocem VJ jer joj te rekao njen tadašnji muž HJ ali i od gospodina VJ "starog", odnosno oca VJ, koji je na prepisku elektronskom poštom svjedokinji odgovorio da sve što je dogovarao da je dogovorio s HJ; vezano za plaćanje kreditnih obaveza dok je svjedok obnašala dužnost direktora tvrtke PETRA d.o.o., a i nakon toga, do rujna 2009. svjedokinja je redovito plaćala kreditne obveze, a nakon toga je obveze plaćao HJ, jer je preuzeo poslovanje tvrtke PETRA d.o.o.; dok je svjedok bila direktor nije bilo velikih obveza prema dobavljačima, a smatra da se i kasnije plaćalo, jer su potencijalni kupci ušli u hotel koji je funkcionirao, što znači da su se režijski troškovi plina, struje itd. plaćali te dodaje da su postojala i dugovanja prema PETRA d.o.o., odnosno hotelu "I" koja nisu bila plaćena u razdoblju dok je svjedok obnašala dužnost direktora, a nisu bila plaćena ni kasnije, odnosno radilo se o dugovanjima koja su se godinama vukla; u odnosu na porezne dugove da koliko se svjedok sjeća u vrijeme dok je bila direktor, odnosno kada kao direktor postaje ovdje okrivljenik, da je trebalo biti poreznog duga cca. 250.000,00-400.000,00 kuna; u odnosu na poslovanje hotela "I" kada je iste vodio VJ, radi se o poslovanju vezano za ranije bila dogovorena poslovanja npr. rezervacije soba i dr., a njezina saznanja su iz razgovora sa tada suprugom, a sada ovdje okrivljenikom; postupak prodaje trajao je par mjeseci ali koliko dugo točno to ne može reći; tvrtka PETRA d.o.o. bila je osnovana za vrijeme trajanja braka svjedokinje i okr., svjedok nije dobila iznos niti dio iznosa kapare VJ, niti ima saznanja da li je kapara vraćena VJ; ima saznanja pa tako da su LJ i okrivljenik bili u banci i poreznoj upravi i knjigovodstvu te je potencijalni kupac bio upoznat sa navedenim stanjem. U odnosu na banku svjedok ima saznanja od osobne bankarice koja je vodila poslove oko kredita; adresu elektronske pošte oca VJ HJ dao ŽJ te je svjedok osobno tražila adresu, jer ju je zanimalo kada će krenuti realizacija ugovora o kupoprodaji; po sjećanju svjedokinje trenutku pregovaranja porezni dug je trebao biti cca. 250.000,00 - 400.000,00 kuna, dok u trenutku kada ponovno oni ulaze u poslovanje hotela je to bilo cca. 700.000,00 kuna, misli da su ona i okrivljeni ponovno ušli i u poslovanje hotela "I " krajem veljače ili sredinom ožujka cca. 2010. godine; svjedok nema saznanja kako je dok je poslovanje vodio VJ porezni dug povećan za cca. 300.000,00 kuna, pa to ne može niti objasniti, ali ono što je svjedokinji poznato je da je od 1. siječnja 2009. pa do rujna 2009. kada svjedok prestaje biti direktor t.d. PETRA d.o.o., hotel "I" vrlo uspješno poslovao, objašnjava da su u to vrijeme u [adresa] postojala samo dva hotela, upravo hotel "I" i hotel Panonija", a na području grada [adresa] u tijeku su bila razminiravanja te su hotelski kapaciteti hotela "I" bili popunjeni i rezervirani za daljnji period pa s obzirom na kapacitete hotela i druga poslovanja vezana za hotel, restoran i dr. procjena je svjedokinje da je porezno dugovanje moglo biti cca. 250.000,00 do 400.000,00 kuna, odnosno ona to ne smatra dugovanjem već obračunom poreza na kraju poslovne godine a glede preuzimanja poreznog duga u vrijeme pregovaranja trgovačkog društva PETRA d.o.o. s potencijalnim kupcem bilo je dogovoreno i preuzimanje poreznog duga prema državi, što je svjedokinji poznato od okrivljenik a koji je u to vrijeme njezin suprug, kao i da će potencijalni kupac preuzeti kreditni dug garancijom svojom nekretninom kako bi se digla hipoteka sa obiteljske kuće HJ i njegovih roditelja i da će preuzeti porezni dug; ne zna kolika je bila kamatna stopa na porezni dug 2010. godine; svjedokinja vjeruje okrivljeniku sve u odnosu što je okrivljenik svjedokinji prezentirao vezano za pregovaranje oko prodaje hotela "I". Na pitanje suda ima li svjedok saznanja u razdoblju kada je svjedok bila direktor t.d. PETRA d.o.o., odnosno kasnije da li bi podaci o financijskom poslovanju, a o čemu su saznanja imali porezna uprava, banka i knjigovodstveni servis bili javno prezentirani osobi koja bi došla pitati i tražiti da joj se ti podaci prezentiraju pa svjedok odgovara "naravno da bi", pod čime podrazumijeva ne slučajnom prolazniku nego "onome kome kupuje", odnosno tko se prezentira kao potencijalni kupac tvrtke PETRA d.o.o., ali uz odobrenje direktora te da je svjedok kao direktor prodavala, svjedok bi takve podatke prezentirala.
17. Svjedok FJ (list spisa 1463-1465) bio je zaposlenik t.d. PETRA d.o.o. Sveukupno je u tom trgovačkom društvu radio 2 godine, 2 mjeseca i 2 dana, a radio je na recepciji Hotela " I". Uglavnom je radio u noćnim smjenama. Svjedoku je poslodavac bilo t.g. PETRA d.o.o., odnosno vlasnik HJ. Ne može odrediti kada je radio, ali svakako je to bilo vrijeme koje sam naveo. Dok je svjedok radio plaće su bile redovne, hotel je uredno funkcionirao. Tako je to trajalo sve dok Državni inspektorat nije zatvorio hotel. U jednom kratkom vremenskom razdoblju, možda mjeseca-dva pojavila se izvjesna gđa. ĆJ, ne sjeća se prezimena, a ona se pojavila navodno kao novi vlasnik. I u tom razdoblju svjedok je dobio plaću, ne znam točno tko ju je isplatio misli i ĆJ i HJ. Kada je Državni inspektorat zatvorio hotel svjedok je dao otkaz. Ime ŽJ mu je poznato, ali ne zna u kojem svojstvu je čuo za to ime. Sjeća se da se i spominjala prodaja hotela, ali se ne sjeća vremenski kada je to bilo u odnosu na zatvaranje hotela od strane Državnog inspektorata. Isto tako ne povezuje ime ŽJ kao osobu koja bi bila kupac tog hotela. Ime VJ nije mu poznato i tu osobu ne poznaje. U vrijeme dok je svjedok bio zaposlen u t.d. PETRA d.o.o. po procijeni svjedoka poslovanje hotela bilo je dobro. Više se ne sjeća tko je vodio računovodstvo a misli da je dokumentaciju u knjigovodstvo na obradu nosila KJC. To je sve što je svjedoku poznato.
17.a. Odgovarajući na pitanja stranka svjedok iskazuje da po njegovim saznanjima t.d. PETRA d.o.o. nije imalo kakva dugovanja; tvrtka FIMIS d.o.o. po imenu mu je poznata ali detaljnije o toj tvrtki mu nije poznato; nema saznanja da bi t.d. PETRA d.o.o. sklapala ugovore sa tvrtkom FIMIS d.o.o. ili nekom drugom; misli da je t.d PETRA d.o.o. imala račun u Erste banci, u to vrijeme u hotelu su bili smješteni mineri i zaposlenici tvrtke Đuro Đaković i uglavnom su se plaćanja vršila po predračunu; u vrijeme dok je svjedok radio i to na recepciji hotela, osim svjedoka bili su zaposleni KJC, gospođa UJ, bila su zaposlena 2-3 konobara, 3 kuhara; nema saznanja da li su i ostali zaposlenici redovito primali plaću a svjedok je redovito primao plaću do 2010. godine svaki mjesec.
17.b. Svjedok je ispitan u ODO Sisak 26. lipnja 2012. u predmetu K-DO-344/10, KPO-DO-13/10 (list spisa 1019-1021) te u odnosu na različitost iskaza razlika je vezana na okolnost vremenskog odmaka od kada je prvi puta iskazao, 2012. godine sjećanje je bilo puno svježije, osoba ĆJ koju danas spominje u iskazu je upravo ona koju navodi 2012. kao ĆJ, u odnosu na cesije poslovanje se odvijalo kako je iskazao 2012., a na raspravi o tome nije iskazivao, jer ga to sud niti bilo tko drugi od stranaka nije ispitao. I dalje mu je naziv tvrtke FIMIS d.o.o. samo poznat naziv, ali drugo mu ništa nije poznato. U odnosu na dugovanje koje je spominjao u iskazu 2012. po osnovi 4 neisplaćene plaće i neuplaćene doprinos, svjedok se više ne može točno izjasniti, misli da dugovanja nema.
18. Svjedok ŽJ (list spisa 1466-1469) iskazuje da je radio u hotelu "I", kada je hotel "I" vodio AJ. To je bilo negdje 2005. do 2007. godine. U to vrijeme redovito su bile isplaćivane plaće. Radio je na poslovima voditelja hotela. Zna da je AJ hotel "I" prodao HJ. Nakon što je došlo do te prodaje svjedok je napustio to radno mjesto, jer se nisam mogao s HJ složiti u odnosu na njegove radne uvjete kakve je imao dok je hotel vodio AJ. Poznato mu je da je AJ htio prodati hotel i da se kao potencijalni kupac interesirao VJ, a to je bratić svjedokove bivše supruge. Kada je to vremenski bilo više se ne može sjetiti. Ne zna ništa o detaljima njihovog pregovaranja i zašto VJ u konačnici nije kupio hotel. Također se ne može izjasniti da li je u pregovaranju zapravo sudjelovao otac VJ ili baš VJ, a niti su mu poznati razlozi zbog čega hotel "I" nije kupio VJ. U vrijeme kada je svjedok vodio hotel bilo je nekih dugovanja koja su uspješno riješili, da bi potom hotel pozitivno poslovao. Knjigovodstvo je vodila gospođu kojoj više ne zna ime, servis je bio negdje u "2. ulici" u [adresa], ime RJ nije mu poznato. Koliko se sjeća, račun je bio otvoren u Hypo banci i poslovanje se vršilo uplatama na račun. To je sve što je svjedoku poznato.
18.a. Odgovarajući na pitanja stranka svjedok iskazuje da je prestao raditi 2007. godine ali se ponovno uključuje kada ga kontaktira HJ i pita ga da li je još uvijek VJ zainteresiran da bi kupio hotel "I" nakon čega je svjedok preko svoje supruge, odnosno supruga svjedoka kontaktirala je oca VJ, CJ. Svjedok misli da je bio prisutan upoznavanju i tom prvom razgovoru koji se odvijao između HJ i CJ i koliko se sjeća misli da su se tada samo okvirno razgovarali o predmetnoj prodaji; kupac je bio VJ ali je pregovore i razgovore o kupnji vodio njegov otac CJ budući je VJ bio u Singapuru; svjedok nije imao nikakve osobne sastanke u vezi prodaje hotela "I", pa svjedok odgovara negativno; potvrđuje da je na ime kapare nosio 20.000,00-25.000,00 eura koje je na ime kapare dao VJ; sjeća se da je bilo pregovarano da nakon što je VJ dao kaparu od 20.000,00-25.00,00 eura da može ući u posjed, da može provjeriti ima li još dugovanja i što treba platiti, bilo je dogovoreno da još jedan dio kupoprodajne cijene isplati u gotovini, ali svjedok se ne sjeća iznosa niti se sjeća kada se to trebalo odigrati nakon što je predana kapara te bi se preuzeo i kredit koji je postojao vezano za hotel "I" u iznosu od 5.000.000,00-6.000.000,00 kuna; svjedok je trebao biti voditelj hotela kada VJ kupi hotel; oni su ušli u posjed da bi vidjeli stanje, u kojoj fazi je poslovanje hotela, međutim sve uplate koje su u to vrijeme sjedale, sjedale su na račun tvrtke PETRA d.o.o. i ovo je trajalo cca. 2-3 tjedna; nisu imali ovlaštenje po bankovnom računu PETRA d.o.o., pa svjedok odgovara negativno; kada ulaze u posjed stanje hotela bilo je katastrofalno bilo je potrebno adaptirati hotel, određene sobe u smislu krečenja, izmjene inventara, a kakvo je bilo stanje na računu nije mu poznato, međutim zna da se pojavio dug prema plinari MONTCOGIM i još neke tvrtke su se javile sa dugovanjima te je svjedok o tome obavijestio VJ da plati dugovanje prema plinari i struji kako ih ne bi isključili te je VJ financirao popravke vezano za krečenje i izmjenu inventara kako bi se hotel osposobio za poslovanje; iz posjeda hotela "I" izašli su tako što je jedno jutro došla supruga okrivljenika i naprosto ih izbacila van iz hotela, o čemu je svjedok telefonski obavijestio VJ, zvao je i policiju, a misli i da je VJ zvao odvjetnicu; nakon što su bili izbačeni iz posjeda, svjedok se ne sjeća što se dalje događalo sa hotelom; misli da je VJ saznanje o knjigovodstvenom stanju odnosno poslovanju t.d. PETRA d.o.o imao od HJ koji mu je dao knjigovodstvenu dokumentaciju, dozvoljava mogućnost i da je on osobno dao VJ neke papire; ne sjeća se da bi VJ predao izlist bilance poslovanja na dan 31. prosinac 2009.; sjeća se da su stizali neki računi , sve je to bilo prije 14 godina i o čemu se radilo svjedok se doista više ne sjeća pa tako da li su to bile neke opomene i da li su stizale za t.d. PETRA d.o.o.; kada su u posjed hotela "I" ušli VJ i svjedok plaćanja su se vršila preko računa još uvijek t.d. PETRA d.o.o., a u odnosu na gotovinska plaćanja, predmetni novac iskorišten je za renoviranje hotela "I" a što se točno kupovalo svjedok se ne sjeća, ponavlja da se sve odigralo prije 14 godina u koje vrijeme je imao svoju obiteljsku tragediju, jer mu se rodilo invalidno dijete i jer je došlo do razvoda brka sa suprugom; također se ne sjeća ali vjerojatno su se prikazivali računi po izvršenim radovima i nabavljenom inventaru, ispostavili t.d. PETRA d.o.o., radi vođenja računovodstva kao i gotovinske uplate prikazane u poslovanju PETRA d.o.o.; u vrijeme dok je u posjedu hotela "I" bio VJ bili su organizirani svatovi a kako su bili plaćeni to se više ne sjeća ali su bili plaćeni svjedoku kao voditelju hotela i VJ; ne zna koliko je bilo zaposlenih kada je ponovno ušao u posjed hotela sa VJ; ne sjeća se tko je zaposlenicima isplaćivao plaću dok su on i VJ bili u posjedu hotela odnosno da su oni tako kratko bili u posjedu hotela da u to vrijeme nije došlo niti do isplata plaća; ne zna kada je sa VJ ušao u posjed hotela; vezano za odlazak u banku sa okrivljenikom i VJ kako bi se VJ prezentiralo stanje računa i poslovanje, misli da je u svom iskazu rekao da je HJ papire pokazao VJ; dok su svjedok i VJ bili u posjedu, poslovanje hotela opisuje " slabo se radilo" , a radovi renoviranja odvijali su se istovremeno dok je radio hotel, "trebalo je dići hotel", odnosno pokrenuti poslovanje.
19. Svjedok CJ (list spisa 1475-1478) iskazuje da 2007./2008. godine dobio informaciju od svoje nećakinje NJ i njezinog tada zaručnika ŽJ da AJ prodaje Hotel "I". Njih dvoje su tada bili zaposlenici navedenog hotela. Ta informacija je svjedoku bila zanimljiva jer je njegov sin htio kupiti jedan manji objekt, a kako je radio vani, sin ga je zamolio da stupi u kontakt sa AJ u vezi kupoprodaje tog hotela, a od njih sam imao informaciju da hotel uspješno posluje. U mom prvom kontaktu sa AJ saznaje da je hotel doista na prodaju, ali da AJ ima još jednog potencijalnog kupca, tj. da je njegov rođak HJ zainteresiran da bi kupio hotel, s tim da treba ostvariti kredit kojim bi financirao tu kupoprodaju. Drugi puta kada je kontaktirao AJ rekao mu je da je njegov rođak HJ uspio dobiti kredit i da počinje raditi, odnosno da nastavlja voditi hotel "I". Negdje nakon godinu-godinu i pol muž njegove nećakinje ŽJ kaže mu da će hotel opet biti na prodaju. Kako je i dalje postojala zainteresiranost svjedokovog sina da kupi neki objekt, svjedok je stupio u kontakt sa HJ. Cijena kupoprodaje bila je 210.000,00/220.000,00 eura, da bi dogovorili da cijena bude 210.000,00 eura i da se preuzme dugovanje od kredita, odnosno i neki porezni dug. Na ime zaključenja kupoprodajnog ugovora svjedok je HJ dao kaparu u iznosu od 25.000,00 eura u ime njegovog sina, što je sve učinjeno u odvjetničkom uredu odvjetnika ŠJ. Tu je sačinjen neki zapisnik iz kojeg je slijedilo da će naknadno slijediti zaključenje kupoprodajnog ugovora, odnosno da će do potpisivanja ugovora doći kada se u odnosu na poslovanje hotela prezentira knjiga poslovanja. Misli da je u tom trenutku bilo poznato da postoji potraživanje banke u iznosu od 900.000,00 eura i da je porezni dug bio oko cca. 500.000,00 kuna. Svjedok je tada bio u radnom odnosu i nakon što je predao kaparu morao se vratiti na radno mjesto, a i sin je bio u Singapuru također vezan poslom. Kaparu je dao cca. tjedan dana nakon što su ispregovarali da bi cijena bila 210.000,00 eura. Ne zna da li je sin od prodavatelja na uvid dobio knjigu poslovanja, odnosno svu dokumentaciju vezanu za rad hotela "I". Prodavatelj hotela je bio HJ kao fizička osoba. U jednom trenutku se uključila supruga HJ, odnosno dolazi do toga da isti povećava kupoprodajnu cijenu pa se spominjala cijena od 250.000,00/300.000,00 eura i zapravo nije došlo do realizacije kupoprodajnog ugovora, kako zbog povećavanja te cijene, tako i zbog toga što je sin bio u sumnji zato što je tu još u međuvremenu morao platiti neke račune pa tako npr. podmirio dugovanje plina da ne dođe do isključenja, imao je mnogih troškova oko ulaganja da bi hotel mogao funkcionirati i pored toga dao je još dodatnih 10.000,00 eura HJ. Međutim, u određenom trenutku, zbog te situacije kao i okolnosti da se počela povećavati kupoprodajna cijena sin nije zaključio kupoprodajni ugovor s HJ. Ne sjeća se što je bilo dogovoreno za kaparu za slučaj da kupoprodajni ugovor ne bude zaključen. Nema saznanja što je bilo sa predmetnom kaparom, kao niti sa dodatnih 10.000,00 eura koje je sin dao HJ, odnosno sa uloženim novcem da bi hotel "I" mogao funkcionirati i plaćanjem računa. Sjeća se da je bilo razgovora da zapravo se podmire sva potraživanja koja su postojala pa da se u odnosu na kupoprodajnu cijenu ostatak isplati na ime kupoprodaje. Zbog proteka vremena ne sjeća se koji su to iznosi, ali potraživanja su bila znatna i zapravo bi na ime isplate ostatka kupoprodajne cijene radilo se o nekom manjem iznosu. Međutim, to se nije dogodilo, jer je u međuvremenu osim što se umiješala supruga HJ i došlo je do povećavanja kupoprodajne cijene, navedena gđa. je fizički udaljila s radnog mjesta zaposlenike hotela, a koje je na radno mjesto postavio svjedokov sin.
19.a. Odgovarajući na pitanja stranaka svjedok iskazuje da je novac u iznosu od 25.000,00 eura predao ŽJ suprugu nećakinje svjedoka NJ, a koji je predmetni novac predao HJ, a sve iz razloga jer HJ toga dana nije došao u odvjetnički ured ŠJ; svjedok je više puta išao kod odvjetnika ŠJ, prvi puta je bio da bi se posavjetovao i raspitao koji su pravni propisi vezani za kupoprodaju, nakon toga je došao sa potencijalnim prodavateljem HJ te se razgovor opet vodio u odnosu na potencijalnu kupoprodaju, a treći puta kada je došao nije došao okrivljenik, a svjedok je došao sa ŽJ i tada svjedok daje 25.000,00 eura na ime kapare u ime svog sina VJ, odvjetnik je sačinio neki zapisnik te je novac primio ŽJ, radi predaje tog novca prodavatelju HJ, a sve iz razloga jer se isti nije pojavio u odvjetničkom uredu, a svjedok je već imao rezerviran let, radi povratka na posao gdje se morao vratiti; prve informativne pregovore oko kupnje hotela sa prodavateljem vodio je svjedok jer je njegov sin bio poslovno u Singapuru; svjedok nije bio u RH kada e njegov sin VJ ušao u posjed hotela "I" i započeo sa poslovanjem; sin je kratko bio u posjedu hotela i vodio poslovanje ali zbog proteka vremena ne zna koliko je to razdoblje trajalo; ne zna razloge zbog kojih sin svjedoka nije podmirio dugove s naslova kreditnih obveza i poreznog dugovanja t.d. PETRA d.o.o., ali pretpostavlja da je to iz razloga što je u međuvremenu došlo do podizanja kupoprodajne cijene pa je njegov sin zaključio da je to promašena priča; ne zna tko je zapravo raskinuo poslovnu suradnju- da li njegov sin ili supruga okrivljenika iako je izjavio da je supruga okrivljenika udaljila sina i zaposlenike hotela "I"; nitko nije nikada u pismenoj formi prezentirao stane dugovanja i potraživanja hotela "I" odnosno t.d. PETRA d.o.o.; glede poreznog duga svjedokova saznanja su iz priče od AJ i da je to cca. 500.000,00 kuna; nema saznanja da li je HJ vratio kaparu od 25.000,00 eura tj. to mu njego sin nije rekao pa logično zaključuje da kapara nije vraćena.
20. Dopunski ispitana svjedok KJC (list spisa 1546) u određenom razdoblju bila je zaposlena u t.d. PETRA d.o.o., a koje je to razdoblje bilo, točno ne zna. Svakako, dok je bila zaposlena primala je plaću, jer ne bi radila 10 mjeseci bez da joj se plaća nije isplaćivala. Zna da je imala tekuće račune otvorene kod PBZ i Zagrebačkoj banci, ali koji je račun kod koje banke bio aktivan u vrijeme dok je plaću primala od t.d. PETRA d.o.o., nije mogla reći. Pokušala je to provjeriti putem internet bankarstva, međutim podaci koje može provjeriti su unazad godinu dana. Ne može se sjetiti da li je isplata plaće bila redovita. Osim isplate plaće na tekući račun nije bilo gotovinske isplate po osnovi isplate plaća. Osim računa kojeg je imala u banci PBZ i Zagrebačkoj banci niti u jednoj drugoj banci nije imala neki drugi račun na koji je primala plaću.
21. Svjedok EJ (list spisa 1546-1547) također je bio određeno vrijeme zaposlenik u t.d. PETRA d.o.o. i primao je plaću, do poteškoća je došlo negdje pred kraj njegovog radnog odnosa sa t.d., tako da dvije plaće nije primio, a to su dvije plaće prije nego što je raskinuo radni odnos sa tim trgovačkim društvom. Međutim kada je to vremenski bilo ne zna, morao bi pogledati u radnu knjižicu. Svakako, isplata se vršila na tekući račun, nije primio nikada gotovinsku isplatu. Misli da je imao tekući račun otvoren u tadašnjoj Hippo banci, odnosno sada Addiko banka d.d., Podružnica Sisak.
21.a. Na pitanje braniteljice okrivljenika može li se svjedok sjetiti da li te dvije neisplaćene plaće su iz razdoblja kada je prestao raditi hotel " I " svjedok se nije mogao vremenski odrediti, to je bilo u razdoblju kada je hotel trebala preuzeti ili bila u preuzimanju danas pokojna ĆJ, odnosno kasnije VJ, zapravo se nije znalo tko je trebao isplatiti svjedoku plaću i svjedok je naprosto raskinuo radni odnos i nema nikakvih potraživanja, bez obzira na to tko je bio obvezan isplatiti svjedoku te dvije neisplaćene plaće.
22. Vještak Ksenija Vrebac. dip. oecc., stalni sudski vještak za ekonomiju, financije i knjigovodstvo imala je nekoliko zadataka vještačenja na koja je odgovorila u svom pisanom nalazu i mišljenju ( list spisa 1492-1515).
22.a. Prema zadanom zadatku vještaku u kaznenom predmetu protiv okrivljenog HJ zbog izvršenja kaznenih djela, vještak je odgovorila na sljedeća pitanja: 1. koliko su iznosila dugovanja trgovačkog društva PETRA d.o.o. s osnova poreza, dobavljača, kredita i dr. u vrijeme dogovaranja kupoprodaje sa VJ
ODGOVOR:
- dugovanje „PETRA“ d.o.o. za poreze, doprinose, članarine i dr. na dan 01.02.2010. iznosi 974.504,40 kuna / 129.338,96 eur
- dugovanje dobavljačima dobara i usluga na dan 20.01.2010. godine iznosi
369.025,78 kuna / 48.978,13 eur
- dugovanje s osnova kredita podignutog za podmirenje poreznog duga) iznosi
208.722,93 kuna / 27.702,29 eur
Ukupno dugovanje trgovačkog društva PETRA d.o.o. s osnova poreza, dobavljača, kredita i dr. u vrijeme dogovaranja kupoprodaje sa VJ je iznosilo 1.552.253,11 kuna / 206.019,39 eur, i to bez dugovanja po dugoročnom kreditu koji je podignut za kupnju hotela „I“ u iznosu od 5.830.346,80 kuna.
2.koliko je novca kupac VJ predao na ime kapare za kupnju trgovačkog društva PETRA d.o.o. i da Ii je novac uplaćen na račun trgovačkog društva? ODGOVOR:
Na ime kapare za kupnju trgovačkog društva PETRA d.o.o., kupac VJ je predao novac u dva navrata HJ, u ukupnom iznosu od 35.000,00 eura: 1. dana 26.01.2010., iznos od 25.000,00 eura,
2. dana 12.02.2010., iznos od 10.000,00 eura,
Novac kojeg je kupac VJ predao na ime kapare za kupnju trgovačkog društva PETRA d.o.o. nije uplaćen na račun trgovačkog društva.
3. koliko bi iznosio preostali dio kupovne cijene koju bi kupac trebao platiti, nakon namirenja postojećih dugovanja trgovačkog društva?
ODGOVOR:
Prema gore predočenom obračunu, kupoprodajna cijena uvećana za potraživanja od kupaca i blagajne iznosi 1.792.548,04 kuna / 237.912,01 eur, a isplaćena kapara i dogovorene preuzete obveze kupca iznose 1.857.871,72 kuna / 246.581,95 eur. Kupac ne bi trebao više ništa platiti prodavatelju, čak štoviše, isplaćena kapara i preuzete obveze za podmirenje dugovanja društva su veće za 65.323,68 kuna / 8.669,94 eur nego što je iznos kupoprodajne cijene od 210.000,00 eura, uvećano za potraživanja od kupaca (1.792.548,04 - 1.857.871,72 = - 65.323,68 ). Što znači da je kupac VJ za razliku od 65.323,68 kuna / 8.669,94 eur preplatio kaparu.
4. koliko su iznosile nepodmirene dospjele obveze trgovačkog društva PETRA d.o.o. prema državnom proračunu s osnove poreza i doprinosa za razdoblje od 01. siječnja do 31. listopada 2010. godine?
ODGOVOR:
Ukupne nepodmirene dospjele obveze trgovačkog društva PETRA d.o.o. prema državnom proračunu s osnove poreza i doprinosa za razdoblje od 01. siječnja do 31. listopada
2010. godine iznosile su ukupno 48.102,03 kuna / 6.384,24 eur:
12.269,76 kuna / 1.628,48 eur za porez na dodanu vrijednost
35.832,27 kuna / 4.755,76 eur za preneseni dug za porez na dobit za 2009. g. 48.102,03 kuna / 6.384,24 eur UKUPNO
5. koliki je iznos vrijednosti potraživanja trgovačkog društva PETRA d.o.o. koja su ustupljena i prenijeta cesijama i asignacijama na žiro-račun trgovačkog društva FIMIS d.o.o.?
ODGOVOR:
U razdoblju od 11. veljače do 30. listopada 2010. godine ukupno uplaćena sredstva, koja su ustupljena i prenijeta cesijama i asignacijama na žiro-račun ,,FIMIS" d.o.o. iznosila su 338.914,97 kuna / 44.981,75 eur.
6. da Ii bi se sredstvima koja su preusmjerena na račun FIMIS d.o.o., da su ista uplaćena na blokirani račun PETRA d.o.o. moglo podmiriti obveze dospjelih, a nenaplaćenih obveza s osnova poreza i doprinosa?
ODGOVOR:
Po rješenju o ovrsi Porezne uprave, Područnog ureda Sisak, od 01. ožujka 2010.g., ukupni porezni dug PETRA d.o.o. na dan 24.02.2010. godine iznosi 1.062.990,27 kuna /141.083,05 eur.
Da su novčana sredstva koja su preusmjerena na žiro račun FIMIS d.o.o. uplaćena na blokirane račune PETRA d.o.o. mogle su se podmiriti obveze dospjelih, a nenaplaćenih obveza s osnova poreza i doprinosa u iznosu 338.914,97 kuna / 44.981,75 eur, ali tim iznosom bi se podmirilo samo 31,88 % od ukupnog iznosa poreznog duga.
7. za koji iznos je time oštećen državni proračun, da Ii je i koje propise povrijedio okrivljeni lvica lmprić?
ODGOVOR:
Državni proračun Republike Hrvatske time je oštećen za 338.914,97 kuna / 44.981,75 eur.
Zbog toga što je porezni obveznik vršio plaćanja gotovim novcem, obavljao obračunska plaćanja, te ostvareni gotovinski promet nije polagao na račun u banci u vrijeme kada je na računu u banci imao evidentirane neizvršene obveze za plaćanje, okrivljeni lvica lmprić je ovim djelima postupio suprotno odredbama članka 18. stavak 1. i 2. Zakona platnom prometu u zemlji i članka 27. ("Narodne novine", br. 117/01, 14/02 i 82/02), a što je kažnjivo po članku 47. stavak 1. alineja 3. i 4. i stavak 2. i 3. istog Zakona.
8. koliki iznos gotovinskih isplata je podignut sa žiro-računa trgovačkog društva PETRA d.o.o. tijekom 2009. godine, a za koje ne postoji dokumentacija o trošku?
ODGOVOR:
Gotovinske isplate sa žiro računa trgovačkog društva PETRA d.o.o. tijekom 2009. godine za koje ne postoji relevantna dokumentacija o njihovom utrošku ukupno iznose 281.742,51 kuna / 37.393,65 eur (Zagrebačka banka 174.060,84 + Erste banka 107.681,67).
9. tko je bio ovlaštenik na kartonu deponiranih potpisa za ovo društvo u vrijeme podizanja novca?
ODGOVOR:
Na kartonu deponiranih potpisa za žiro račun otvoren kod Zagrebačke banke d.d. u vrijeme podizanja novca ovlaštenici su:
- lvica lmprić, potpisnik od 12.07.2007.
- M, potpisnik od 18.10.2007.
Na kartonu deponiranih potpisa za žiro račun otvoren kod Erste&steiermarkische bank d.d. jedini ovlašteni potpisnik je lmprić lvica.
10. na koji način je novac podizan?
ODGOVOR:
Sa žiro računa Zagrebačke banke d.d. tijekom 2009. godine, gotovinu na bankomatu su podizali lmprić MJ i lmprić lvica.
lmprić MJ je podigla iznos od 16.000,00 kuna / 2.123,56 eur, a lmprić lvica 12.500,00 kuna / 1.659,04 eur. Za podignuti iznos od 133.500,00 kuna / 17.718,49 eur nema podatka o tome tko je podigao novac, dok je za iznos od 6.500,00 kuna / 862,70 eur naveden naziv društva PETRA d.o.o.
Sa žiro računa Erste&Steiermarkische Bank d.d., gotovinu na bankomatu su podizali lmprić MJ i lmprić lvica.
lmprić MJ je podigla iznos od 7.000,00 kuna / 929,06 eur, a lmprić lvica 41.500,00 kuna / 5.508,00 eur. Za podignuti iznos od 39.500,00 kuna / 5.242,55 eur nema podatka o tome tko je podigao novac.
Pozajmice u iznosu 13.000,00 kuna / 1.725,40 eur podigao je lmprić lvica, a za ispravak naloga nema podatka.
11. da Ii je i koje porezne propise povrijedio lvica lmprić?
ODGOVOR:
lvica lmprić nije obračunani i prijavljeni porez na dodanu vrijednost za obračunska razdoblja tijekom 2009. i 2010. godine plaćao u rokovima koji su propisani za podnošenje
prijave, nije podnosio prijave u propisanom roku, ili uopće nije podnosio prijave poreza na
dodanu vrijednost.
Time je povrijedio članak 18. i 19. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne 47/95, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09 i 94/09), također i članak 54. stavak Općeg poreznog zakona (NN 147/2008).novine",
lvica lmprić je propustio obračunati i uplatiti porez na dobit u iznosu od 35.832,27 kuna za 2009. godinu, jer nije knjigovodstvenim ispravama dokazao namjenu gotovinskog plaćanja u poduzetničke svrhe za iznos od 494.955,71 kuna, što predstavlja skrivenu isplatu dobiti. Time je povrijedio članak 7. Zakona o porezu na dobit (NN 177/04; 90/05; 57/06) i članak 26.Pravilnika o porezu na dobit (NN 95/05; 133/07; 156/08).
lvica lmprić je za vrijeme blokade žiro računa vršio plaćanja gotovim novcem, provodio kompenzacije, obavljao obračunska plaćanja i isplate plaća, te ostvareni gotovinski promet nije polagao na račun u banci u vrijeme kada je na računu u banci imao evidentirane neizvršene obveze za plaćanje, čime je povrijedio članak 18. Zakona o platnom prometu u zemlji("Narodne novine", br. 117/01, 14/02 i 82/02).
12. da Ii je time oštećen državni proračun i u kojem iznosu?
ODGOVOR:
Porezni obveznik PETRA d.o.o. je kroz razdoblje koje je obuhvaćeno nadzorom nad poslovanjem od 01.01.2008. do 22.12.2010. godine oštetio Državni proračun Republike Hrvatske u ukupnom iznosu od 387.017,00 kuna / 51.365,98 eur.
Od tog iznosa se odnosi na:
- porez na dodanu vrijednost 12.269,76 kuna / 1.628,48 eur
(nije navedeno u izmijenjenoj optužnici od 09. siječnja 2019. godine)
- porez na dobit 35.832,27 kuna / 4.755,76 eur
- cesije i asignacije na račun FIMIS d.o.o. 338.914,97 kuna / 44.981,75 eur Ako od ukupnog iznosa kojim je oštećen Državni proračun RH odbijemo iznos poreza na dodanu vrijednost (koji ne prelazi 20.000,00 kuna), tada je Državni proračun RH oštećen za 374.747,24 kuna / 49.737,51 eur.
13. koju knjigovodstveno materijalnu dokumentaciju je optuženi lvica lmprić bio dužan voditi i da Ii je to činio?
ODGOVOR:
Optuženi lvica lmprić je bio dužan voditi sljedeću knjigovodstvenu dokumentaciju: dnevnik, glavnu knjigu, pomoćne knjige: knjigu blagajne, blagajnički izvještaj, blagajnička uplatnica, blagajnička isplatnica, knjigu primljenih (ulaznih) računa - za redovne isporuke dobara i usluga, knjigu izdanih (izlaznih) računa - za redovne isporuke dobara i usluga, knjigu izdanih (izlaznih) računa za vlastitu potrošnju, obračun PDV, obrasce poreznih prijava, sastavljanje financijskih izvještaja, mjesečni obračun plaća.
U određenim vremenskim razdobljima tijekom 2009. i 2010. godine nije vodio svu potrebnu dokumentaciju, pa tako dokumentaciju za podnošenje Prijava poreza na dodanu vrijednost od 01.08.-31.10.2010 godine.
Optuženi lvica lmprić je bio dužan voditi knjigovodstvenu dokumentaciju blagajničkog poslovanja (knjiga blagajne, blagajnički izvještaj, dnevnik i glavna knjiga), no s obzirom da saldo blagajne ne odgovara stanju glavne blagajne u iznosu od 494.955,71 kuna / 65.691, 91 eur lvica lmprić nije vodio svu potrebnu dokumentaciju.
22.b. Odgovarajući na pitanja stranka vještak Ksenija Vrebac dipl. oecc, stalni sudski vještak za ekonomiju, financije i knjigovodstvo iskazuje u odnosu na iznos od 44.981,75 eura koji iznos je naznačen kao iznos koji je cesijama prebačen sa TD PETRA d.o.o. na FIMIS d.o.o., da se iz novčani sredstava koja su prebačena temeljem cesija na žiro račun društva FIMIS ne može se utvrditi na koji način su utrošena, radi toga što u spisu nije priložen promet po žiro računu tvrtke FIMIS, ali bi se u svakom slučaju mogao dati odgovor na ovo pitanje, ukoliko bi vještak imala raspoloživu dokumentaciju, odnosno promet žiro računa ili isplatnice gotovog novca sa računa blagajne tvrtke FIMIS. Iz priložene dokumentacije u spisu vještak ne može odgovoriti na pitanje da li su tim sredstvima na zaobilazan način plaćeni dobavljači roba i usluga tvrtke PETRA d.o.o., niti da li su isplaćene plače gotovim novcem zaposlenicima tvrtke PETRA d.o.o.; iz knjigovodstvene dokumentacije koju je vodio servis "Vidović" za tvrtku PETRA moguće je ustanoviti i vidljivo je koji su sve dobavljači isporučivali robu i usluge za trgovačko društvo PETRA u čitavom razdoblju do kraja poslovanja, odnosno do pred kraj 2010. godine. Također, vještak je i u nalazu navela, jer je to bilo jedno od pitanja koliko iznosi nepodmireni dug prema dobavljačima u razdoblju kada su vršeni pregovori oko prodaje udjela početkom 2010. godine i taj iznos duga je bio tada preko 300.000,00 kuna prema dobavljačima. Iz knjigovodstvene dokumentacije koja bi bila datumirana sa stanjem u listopadu 2010., bilo bi moguće utvrditi koliko se smanjio taj dug, ali tek iz prometa žiro računa tvrtke FIMIS d.o.o. bi mogli ustanoviti koliko je sa tog računa preneseno na račun dobavljača tvrtke PETRA d.o.o. Znači, trebala bi za utvrđenje tih iznosa promet žiro računa tvrtke FIMIS u razdoblju 2010. godine od početka do konca godine i karticu stanja duga prema dobavljačima tvrtke PETRA u istom razdoblju.; u odnosu na mogućnost gotovinskog plaćanja na račun dobavljača i ne evidentiranja kroz kartice t.d. FIMIS d.o.o. i t.d. PETRA d.o.o, vještak pojašnjava da kada bi netko osobno, odgovorna osoba firme ili bilo tko treći uplatio gotov novac na žiro račun dobavljača roba, tada bi trebao kao prvo on dokumentirati taj događaj sa uplatnicom, ako ju posjeduje, a dobavljač koji je primio ta sredstva na svoj žiro račun dokazati prometom svog žiro računa istu transakciju; utvrđenje iz prometa žiro računa dobavljača da su bile izvršene gotovinske uplate, bilo bi moguće ukoliko je knjigovodstvo tog dobavljača u svojim poslovnim knjigama temeljito obradilo svaku tu uplatu i to iznos i uplatitelj; kada je točno blokiran račun TD PETRA d.o.o., vještak odgovara da misli da je veljači 2010. Porezna uprava blokirala, ali sa sigurnošću taj podatak postoji - evidentiran je u spisu predmeta, a glede razloga zašto je blokiran račun TD PETRA d.o.o. kao i kako je PETRA d.o.o. poslovala prije blokade, vještak odgovara da je iz dokumentacije u spisu je vidljivo da je u vrijeme pregovora o prodaji tvrtke postojao nepodmireni dug prema Poreznoj upravi u iznosu od oko 1.000.000,00 kuna u veljači 2010. godine. Porezna uprava je vjerojatno iz tog razloga izvršila blokadu, ali vještak ne može znati točan razlog, jer iz dokumentacije je također vidljivo da je tvrtka PETRA d.o.o. imala podignut kredit za podmirenje poreznog duga koji je bio u iznosu od oko 200.000,00 kuna i piše da je namjena tog kredita podmirenje poreznog duga. Taj dug je također bio pribrojen ukupnom dugu tvrtke PETRA kojeg je u svom nalazu iskazala odgovarajući na pitanje visine duga prema svim dobavljačima i poreznoj upravi u siječnju 2010. Iz iznesenog je vidljivo da je taj kredit nije bio dovoljnog iznosa da podmiri ukupan dospjeli dug prema Poreznoj upravi, nego tek cca 20%. Kredit za podmirenje duga je podignut u iznosu od 26.800,00 eura kod Erste banke; u odnosu na novac od kredita u iznosu od 26,800,00 eura i da li je taj iznos iskorišten za podmirenje makar i djelomično duga prema Poreznoj upravi, odnosno da li je iznos podignutog kredita podmirivao dospjele obveze t.d. PETRA d.o.o., vještak je odgovorila da su obveze bile više i nakon siječnja i veljače 2010. godine kada je Porezna uprava izvršila blokadu, taj dug je prema koncu 2010. godine rastao, iz razloga jer su izvršeni obračuni kamata i novih obveza za porez koji je u godišnjem obračunu poreza bio evidentiran za 2009. godinu; u odnosu na način utvrđivanja poreznog duga, odnosno porez na dohodak od kapitala i porez na dodanu vrijednost za 2009. godinu te zašto je utvrđen porez na dohodak od kapitala, vještak je odgovorila da je obaveza t.d. PETRA d.o.o za porez na dodanu vrijednost je za 2009. godinu utvrđivana prema mjesečnim obračunima koje je tvrtka dostavljača u Poreznu upravu, dok je za 2010. godinu u razdoblju od 1. kolovoza do 31. listopada 2010. godine, dakle za ta tri mjeseca Porezna uprava utvrdila procjenom sukladno Zakonu, obzirom da trgovačko društvo PETRA d.o.o. nije podnijelo mjesečne obračune poreza na dodanu vrijednost i na taj način je utvrđena ukupna obveza u visini od 12.269,76 kuna, odnosno 1.628,48 eura, to je što se tiče poreza na dodanu vrijednost, što se tiče poreza na dohodak od kapitala, on je utvrđen na način da je iskazani gubitak iz 2009. godine uvećan za sredstva koja su trebala biti zatečena u blagajni društva te na način je utvrđena nova porezna osnovica, jer ta sredstva nisu bila u blagajni i gubitak koji je utvrđen u 2009. godini uvećan za ta nedostajuća sredstva koja su temeljem Zakona o porezu na dobit evidentirana kao skrivena isplata dobiti, a matematički su dovele do iznosa obveza za porez od kapitala u visini od 35.832,27 kuna, odnosno 4.755,76 eura; glede iznosa od 338.914,97 kuna/44.981,75 eura i da li taj iznos dugovanja prema državnom proračunu RH po osnovi neplaćenog poreza na dohodak od kapitala ili poreza na dobit, vještak je odgovorila da se iznos od 338.914,97 odnosi na iznos koja su u razdoblju 2010. godine utvrđena i prenijeta cesijama na račun društva "Fimis" d.o.o. U slučaju da ta sredstva nisu prenesena na račun "Fimis" putem cesija i asignacija ona bi bila uplaćena od strane dužnika na račun društva PETRA d.o.o. i na taj način bi automatski bila s obzirom da je bila blokada porezne uprave na račun državnog proračuna i s time bi se smanjio porezni dug; u odnosu na način poslovanja trgovačkih društava pa tako da bi se da bi se sredstva koja su bila prebačena cesijama i asignacijama na trgovačko društvo koje je bilo aktivno, u konkretnom slučaju "Fimis" d.o.o., koristila za podmirenje obaveza trgovačkog društva koje je bilo blokirano, u konkretnom slučaju PETRA d.o.o. kako bi se na taj način omogućilo poslovanje blokiranog društva TD PETRA d.o.o. i sprječavanje likvidacije društva i stečaja, vještak je odgovorila da taj obrazac ponašanja u poslovanju nekog društva sigurno nije jedini koji je predmetom ovog nalaza i mišljenja i pretpostavlja da se je u doba blokade više trgovačkih društava zateklo u tom položaju, ali u svakom slučaju način takvog poslovanja nije u skladu sa mnogim zakonskim propisima; u odnosu na utvrđenje koliko je bilo zaposlenih u t.d. PETRA d.o.o. u razdoblju od 1. siječnja do 31. listopada 2010., isto je moguće utvrditi iz mjesečnih JOPPD obrazaca, gdje se mora navesti popis svih zaposlenika i podaci o njihovim plaćama, koji obrasci ne prileže spisu; u odnosu na porezni dug i postojanje podataka da li isti postoji u trenutku kada vještak iskazuje vještakinja odgovara da nema saznanja o postojanju poreznog duga niti od strane trgovačkog društva niti od strane okrivljenika na današnji dan, obzirom da to nije bio predmet vještačenja i vještački nalaz je temeljen prema dokumentaciji koja je u spisu predmeta.
22.c. Očitujući se sudu da li je dokumentacija koja je vještakinji bila raspoloživa i sastavni dio spisa predmeta bila dostatna da odgovori na sva pitanja koja su joj bila naložena nalogom, vještak je odgovorila potvrdno.
23. Okrivljeni je u cijelosti ostao kod iskaza kojeg je dao prilikom prvog ispitivanja u ODO Sisak dana 3. travnja 2012. kojem nije imao ništa za dodati na raspravi 4.veljače 2025.
23.a. Reprodukcijom snimke utvrđeno je da je okrivljenik iznosio narativni iskaz i odgovarao na pitanja zamjenice ODO.
23.b. U narativnom iskazu u odnosu na djelo pod točkom 1/ - prijevara u gospodarskom poslovanju na štetu VJ okrivljenik iskazuje da VJ uopće nije poznavao i da je sve dogovore vezano za prodaju trgovačkog društva PETRA d.o.o. okrivljenik je pregovarao sa ocem VJ, CJ. Radilo se o usmenim pregovorima koji su se održali u prostoru hotela "I" i prvi pregovori - razgovori između okrivljenika i CJ vodili su se samo između njih dvojice, bez prisutnosti neke treće osobe. VJ nije pregovarao o ničim sa okrivljenikom. CJ bio je potpuno upoznat s knjigovodstvenim stanjem trgovačkog društva PETRA d.o.o., budući je okrivljenik omogućio uvid u knjigovodstveno poslovanje trgovačkog društva PETRA d.o.o. koju je za PETRA d.o.o. vodio knjigovodstveni obrt [obrt], vlasništvo RJ. Okrivljenik iskazuje da je ŽJ koji je posredovao u komunikaciji između okrivljenika i CJ u studenom 2009. iz računovodstva RJ 94 odnio u [adresa] CJ sve knjige o poslovanju trgovačkog društva PETRA d.o.o. koji su knjige vratili po ŽJ u siječnju 2010., a knjige su nosili u Zagreb, okrivljeniku nije poznato tko je izvršio kontrolu knjigovodstvenog poslovanja, odnosno knjiga. CJ se obvezao da će preuzeti kredit od 800.000,00 eura kao i da će dati svoju nekretninu u hipoteku da se skine hipoteka sa kuće okrivljenika. Također je dalje bio usmeni dogovor da se u roku od 8 dana uplati poreznoj upravi 20% poreznog duga, a ostatak da se plati na rate. Sve ovo okrivljenik je dogovarao i pregovarao usmeno sa CJ, a kojem su sva dugovanja, odnosno financijsko poslovanje trgovačkog društva PETRA d.o.o. bila poznata, obzirom da je imao uvid u knjige - ulazne i izlazne račune i dr. U posjed hotela "I" ulazi VJ koji je u međuvremenu došao iz Singapura u Republiku Hrvatsku i njegovim uključivanjem u usmeno pregovaranje dolazi do problema, jer je VJ tvrdio da okrivljenik nije prikazao dugovanje, što nije bilo točno, obzirom su sve knjige bile u posjedu CJ koji ih je nosio u Zagreb na kontrolu. Krajem siječnja je VJ ušao u posjed. 17. veljače 2010. godine okrivljenik je došao u hotel "I" i zamolio ih da izađu iz hotela "I", jer je okrivljenik utvrdio da u razdoblju od 1. do 17. veljače 2010. nije bilo ništa ostvarenog prometa, nije bilo ni ulaznih ni izlaznih računa. Također, okrivljenik iskazuje da je obavljen jedan razgovor u odvjetničkom uredu ŠJ i da je okrivljenik i dan danas spreman na prodaju, međutim VJ nije ispunio dogovore koje je okrivljenik imao sa CJ. Tom razgovoru u odvjetničkom uredu ŠJ u [adresa] su bili prisutni okrivljenik, VJ i javna bilježnica Gordana Briševac Imprić. Budući da nije ispunjena obaveza koju je CJ bio preuzeo, a to je da se uplati 20% duga poreznoj upravi, porezna uprava je sjela na imovinu cjelokupnu, a koja je 10x veće vrijednosti od visine duga PETRA d.o.o. prema Poreznoj upravi. Visina duga bila je 1.000.000,00 kuna, a oko 500.000,00 su bile kamate. Okrivljenik ne bježi od duga, ponavlja da je tražio da mu se odblokira račun i omogući daljnje poslovanje, jer sa blokiranim računom nije mogao poslovati.
Odgovarajući na pitanja ODO-a okrivljenik iskazuje da pisani ugovor, sporazum nije zaključio i da je do zaključenja pisanog ugovora trebalo doći ako i kada se ispune dogovori iz predugovora kojeg su usmeno pregovarali okrivljenik i CJ, a to je bilo da se plati iznos od 20% poreznog duga u roku od 8 dana od njihovih pregovaranja i skine hipoteka sa kuće okrivljenoga. U odnosu na primljenu kaparu okrivljenik iskazuje da je primio 25.000,00 eura po osnovi kapare, koji novac je donio ŽJ, koji je posredovao u usmenim pregovorima između okrivljenika i CJ te kasnije je primio i iznos od 10.000,00 eura po osnovi kapare. Okrivljenik na pitanja zamjenice ODO Sisak da li je kupac u trenutku pregovaranja imao uvid u poslovanje PETRA d.o.o. iskazuje da je kupac imao uvid, ponavlja "jer su im bile prezentirane knjigovodstvene knjige o poslovanju trgovačkog društva PETRA d.o.o. koje su u studenom 2009. nosili u Zagreb nekome na kontrolu te vratili u siječnju 2010. Nosili su svu knjigovodstvenu dokumentaciju koja se odnosila na poslovanje trgovačkog društva PETRA d.o.o. dvije godine unazad, a kroz poslovanje bila su vidljiva i dugovanja i potraživanja."; u odnosu postojanje i vidljivost dugovanja t.d. PETRA d.o.o. prema t.d. "Exco" i "Termocomerc" u trenutku pregovaranja okrivljenika i CJ, prema "Exco" postojalo je dugovanje od 42.000,00 kuna koje dugovanje je bilo u cijelosti podmireno, dok se u odnosu na dugovanje prema "Termokomerc" isto se rješavalo kompenzacijom, međutim ta dugovanja nisu bila dugovanja trgovačkog društva PETRA d.o.o. prema tim trgovačkim društvima, već se radilo o dugovanju " [obrt]" obrta; u odnosu na cesije odgovara da su cesije egzistirale jer je to bio jedini način da trgovačko društvo PETRA d.o.o. nastavi sa poslovanjem te CJ osobno bio kod vlasnice knjigovodstvenog obrta RJ i bio je upoznat sa knjigovodstvenim poslovanjem trgovačkog društva PETRA d.o.o.. Dolaskom VJ dolazi do problema, VJ i CJ su poslali poruke svim poslovnim partnerima da su vlasnici hotela "I" i kada je RJ tražila od VJ neki predugovor ili neki drugi pisani dokument da je izvršena prodaja, tako nešto nije prezentirano, jer pisani ugovor nije zaključen, a VJ je bio izuzetno neugodan i u uredu RJ. Na ime kapare ukupno je primio 35.000,00 eura u gotovani na ruke u dva navrata prvo 25.000,00 eura, a potom 10.000,00 eura. Okrivljenik je vlasnik tvrtke PETRA d.o.o. od 16. rujna 2009., prije njega vlasnik je bila njegova bivša supruga, a prije supruge prethodni prednik; u odnosu na kupoprodajnu cijenu i njeno definiranje, uvjeti zaključenja kupoprodaje bili da se preuzme bankovni kredit u iznosu od 800.000,00 eura s kamatama, da se skine hipoteka s kuće okrivljenika, da se preuzme kompletno dugovanje prema poreznoj upravi, kao i neka druga sitna dugovanja. Iznos od 210.000,00 eura je tih 20% koliko je trebalo biti uplaćeno po osnovi poreznog duga u roku od 8 dana od usmenih pregovora, međutim Milan i VJ tu ugovornu obvezu nisu ispunili; procjenu vrijednosti t.d. PETRA d.o.o vršila je Erste banka i da je prema procjeni banke vrijednost iste bila 1.600.000,00 eura, ali banka vrijednost umanjuje za 30%, tako da je sa umanjenjem vrijednost prikazana u iznosu od 1.240.000,00 eura. Procjenu vrše Erste nekretnine. CJ i VJ bila je poznata procjena banke, kao i posredniku ŽJ; u odnosu na dugovanje po osnovi režija okrivljeni odgovara da je bilo nešto sitnog dugovanja po osnovi računa za struju, vodu i plin, što su se također CJ i VJ obvezali platiti, što su i platili, međutim nije bio dogovor da otpuste sve radnike PETRA d.o.o., a to su učinili. U odnosu na dugovanje PETRA d.o.o. prema dobavljačima, isto je postojalo, a isto im je bilo i poznato, međutim PETRA d.o.o. imala je potraživanja prema trećim osobama u iznosu od 270.000,00 kuna, a koja potraživanja PETRA d.o.o. nije mogla naplatiti. U odnosu na dugovanja prema dobavljačima i po osnovi režija, isto je VJ bilo poznato, jer mu je to bilo prezentirano od strane knjigovodstvenog obrta RJ "dobio je karticu, sve je vidio", dodaje "sve je znao." ; u odnosu na mijenjanje uvjeta prodaje, okrivljenik odgovara da nije mijenjao ništa, međutim kada Milan i VJ nisu izvršili uplatu 20% po osnovi poreznog duga kako je bilo dogovoreno, račun PETRA d.o.o. bio je blokiran, došlo je do otpuštanja radnika i zbog te nastale blokade i nemogućnosti rada, kupoprodajna cijena, odnosno obavezu koju su R trebali uplatiti nije bila 210.000,00 eura nego 310.000,00 eura; u odnosu na kontaktiranje sa BJ,do trenutka ispitivanja okrivljenik iskazuje daje uputio mailove CJ koji je odgovorio na jedan od tih mailova, a vezano da se CJ nije pridržavao i nije ispunio dogovore iz usmenog pregovaranja, na koji mali je CJ odgovorio da on vjeruje svom sinu i tu je prestala sva komunikacija. Izričito upitan da li je okrivljenik spreman prodati t.d.PETRA d.o.o., okrivljenik odgovara potvrdno i navodi da su R ti koji se ne drže dogovora pa tako se nisu držali ni dogovora temeljem kojih su trebali ispuniti uvjete, a to je bilo uplata 20% po osnovi poreznog duga, skidanje hipoteke sa kuće okrivljenika i preuzimanje kreditne obaveze.
U odnosu na točku 2/, odnosno poslovanje tj. zaključivanje ugovora putem cesija okrivljenik iskazuje da do toga dolazi kada je došlo do blokade od strane porezne uprave, jednostavno je morao poslovati i jedini izlaz je bio zaključivanje ugovora o cesijama. U odnosu na poslovanje tvrtki FIMIS sa tvrtkom PETRA u vrijeme zaključivanja ugovora o cesijama okrivljenik odgovara da nije bilo poslovanja, ali je morao zaključivati cesije da bi funkcionirao. Prije zaključivanja ugovora o cesijama nije bilo potraživanja tvrtke FIMIS prema PETRA d.o.o., možda nešto sitno, nešto se dešavalo. U odnosu na iznos od 338.000,00 kuna odgovara da mu je poznat taj iznos, a na pitanje zamjenice ODO Sisak kolika su bila potraživanja FIMIS d.o.o. prema PETRA d.o.o. odgovara da ne zna. U odnosu na broj zaključenih ugovora o cesijama odgovara da ih je bilo više 10-15, ne zna točno, u odnosu na potpisivanje predmetnih ugovora o cesiji, okrivljenik odgovara "ja sam potpisivao, potpisao sam većinu", dodaje da je kasnije možda nešto potpisao i FJ, on je to potpisao u ime tvrtke FIMIS U ime tvrtke PETRA većinu je potpisao on, dozvoljava mogućnost da su nešto potpisali i FJ i KJC, dodaje "oni su izdavali račune", navodi "znali su ga nazvati vezano za ugovor o cesiji" i ako se radilo o većem iznosu okrivljenik je uvijek rekao neka ide cesija. FJ bio je djelatnik PETRA d.o.o., a i KJC je radila za PETRA d.o.o. gdje je bila manager dok je Alapići nisu otpustili.
U odnosu na prezentiranje ugovora o cesiji i potpise, za neke potpise okrivljenik navodi da je to njegov potpis, za neke da je to potpis FJ, odnosno KJC. U odnosu na pečat tvrtke PETRA i potpis unutar pečata iskazuje da neke potpise ne prepoznaje, a za neke kaže "ovo je potpis KJC." U odnosu na neki prezentirani potpis unutar pečata FIMIS iskazuje "ovo nije moj potpis."
Vezano da li su moguće ugovore o cesiji sačinjavali i potpisivali ugovore o cesiji KJC ili FJ iako nije bila prisutnost cezusa, odnosno da li je takvih zaključivanja ugovora bilo bez znanja okrivljenika, okrivljenik odgovara "moguće", dodaje da nije bio stalno u hotelu "I", znao je biti odsutan po 8 dana, a na pitanje da li su prisutni dužnici odgovara ne, a na pitanje kako bi onda isti znali o zaključivanju ugovora, navodi da se to slalo faksom. Na pitanje kako je bilo tehnički izvedivo i moguće zaključiti ugovor o cesiji, ako nisu bili prisutni cezusi, odgovara da je uvijek bio prisutan recepcionar, neki put je potpisao i konobar, oni su sastavljali i odgovarali ugovore o cesiji. U odnosu na pečate tvrtke FIMIS i PETRA odgovara da je jedan pečat tvrtke PETRA bio stalno na recepciji. Vezano za sastavljanje ugovora bez njegova znanja i da li je u odnosu na takvo postupanje okrivljenik prigovorio, stavio neku primjedbu ako je primijetio da su ugovori u cesiji bili zaključeni bez njegovog znanja, iskazuje da je on osobno par cesija odobrio, sve druge su išle direktno u računovodstvo, sve se desilo jednom ili dva puta tjedno, neke nije ni vidio, prvi puta ih sada vidi te na ponovljeno pitanje da li je ikada stavio neku primjedbu ili prigovor npr. "nemojte to raditi", odgovara da tek sada vidi da neke ugovore do sada nije niti vidio tj. da ih vidi prvi puta; naloge za plaćanja davao je on, u odnosu na plaćanje po ugovoru o cesiji iskazuje da se plaćalo po svakom ugovoru a u odnosu na nalog misli da je bilo plaćanja bez naloga, dodaje da je vjerovao svom knjigovodstvu i da nikada nije imao nikakvih problema. U odnosu na ugovore o cesiji bez ovjere cezusa uz prezentaciju i navođenje poslovnih subjekata pa tako "General turist" navodi da je moguće da je to taj račun, za "Tešanj" odgovara "nikad čuo", za ugovore između "Petra" i "Montelektro" navodi da mu je to poznato, radnici te tvrtke spavali su u hotelu, također mu je poznato i trgovačko društvo između Splita, kao i poslovanje sa Turističkom zajednicom grada Siska. U odnosu na Slavonski Brod ne zna i ne sjeća se. Dozvoljava mogućnost da je neki ugovor o cesiji između PETRA d.o.o. i cezusa bio zaključen, a da nije bilo poslovanja. Dodaje da su djelatnici vodili ulaz gostiju, to je odrađivala recepcija, dva puta tjedno je policija dolazila to provjeravati. Na upit da li je imao uvida za FIMIS odnosno PETRA d.o.o. za uplate putem cesija, a za koje nije znao, odgovara "moguće, ali to su bili manji iznosi." Dodaje kako je i hotel "I" iznajmio gđi. ĆJ u razdoblju od 1. do 31. listopada 2010., a koja je za to vremensko razdoblje napravila dugovanja od 10.000,00 eura nakon čega se pokupila i otišla te kada je to prezentirao policiji bilo mu je rečeno za navedenu gospođu da u odnosu na nju ima više prijava u odnosu na takve njezine poslovne aktivnosti. Na upit zamjenice ODO Sisak tko je donosio poslovne odluke odgovara da do 16. rujna 2009. odluke je donosila bivša supruga, a od 16. rujna 2009. odluke je donosio okrivljenik, ali surađivala je i KJC, FJ i sestra OJ, ĐJ; na kartonu deponiranih potpisa za 2010.godinu samo je okrivljenik bio označen kao ovlaštena osoba za potpisivanje; u odnosu na otvorene žiro račune PETRA d.o.o. 2010. godine imala je otvoren račun u Erste banci i Zagrebačkoj banci, a FIMIS samo u Zagrebačkoj banci. Okrivljenik dodaje da je sve u vezi ugovora o cesijama takva vrsta poslovanja posljedično bila i sve se to iz događalo zbog odustajanja CJ od predugovora, zbog čega je došlo do blokade računa trgovačkog društva PETRA d.o.o. U odnosu na 2010. i poslovanje putem žiro računa okrivljenik odgovara da nije bilo poslovanja putem žiro računa, možda nekih, manjih iznosa, jer je banka bila prva na naplati, tu misli na Erste banku koja bi to skidala kako sa svog računa tako i sa računa Zagrebačke banke; koji je bio razlog zaključivanja ugovora o cesiji dok nije bilo poslovne suradnje između trgovačkog društva FIMIS sa trgovačkim društvom PETRA, okrivljenik odgovara da je to bio jedini način da opstane, inače je mogao "ključ u bravu" i zatvoriti hotel "I." Vezano za porezni dug obraćao se raznim institucijama pa je tako pisao i gospođi F, jer blokadom nije mogao ništa poduzeti, nije mogao poslovati, a sve da mu se od blokira račun i omogući poslovanje, odnosno omogući otplata poreznog duga u ratama; u odnosu na druga dugovanja iskazuje da je bilo potraživanja banke po osnovi kredita u iznosu od 800.000,00 eura sa kamatama, da je bilo dugovanje Poreznoj upravi i prema dva vjerovnika sa manjim iznosima, tako prema jednom vjerovniku iznos od 23.000,00 kuna, a prema drugom iznos od 46.000,00 kuna. Iskaz zaključuje da je poslovanje zaključivanjem ugovora o cesiji bilo, jer je bilo pitanje "raditi ili zatvoriti."
U odnosu na točku 3/ optužbe, odnosno kazneno djelo utaje poreza okrivljenik iskazuje i odgovara na pitanja od 10:13 do 10:26. Na upit zamjenice ODO Sisak da li je iznos od 494.000,00 kuna iskoristio za osobne potrebe, odgovara da je u tom razdoblju bio u razvodu braka sa suprugom, nije imao osobnih primanja, obvezao se plaćati režijske troškove i račune za stanovanje supruzi s kojom je bio u razvodu, školovao je kćer koja je pohađala privatni fakultet i godišnja školarina je iznosila 30.000,00 kuna, tako da je imao takvih izdataka te je htio sve podmirit do prodaje trgovačkog društva PETRA d.o.o. u čemu nije uspio. Na upit zamjenice ODO Sisak da li je okrivljenik osobno podigao iznos od 494.955,71 kunu odgovara "dizalo se iz kase", a na ponovljeno pitanje odgovara "jesam, većinu tih sredstava sam osobno podigao", opet pojašnjava da je sve to bio razlog vezano za obiteljsku situaciju u odnosu na razvod braka sa bivšom suprugom, nastale troškove vezano za troškove stanovanja bivše supruge koje se obvezao podmirivati, kao i troškove školovanje kćerke. Na izričit upit zamjenice ODO Sisak da li je o podizanju navedenog novca postojao pisani trag, odgovara da ne zna "pisale su se žute isplatnice." Na upit zamjenice ODO Sisak u koju svrhu je potrošio predmetni novac i za koje potrebe, odgovara da ej to bilo za potrebe financiranja stanova za suprugu i studiranja kćerke. Na upit zamjenice ODO Sisak da li je tko drugi mogao uzeti novac iz blagajne, odgovara "mogao je", dodaje da je ključ od sefa uvijek bio na recepciji. U odnosu na kontrolu porezne uprave koja je bila u veljači 2011. i tko je kontaktirao s poreznom upravom odgovara da je u to vrijeme hotel već bio zatvoren, on je zatvoren krajem prvog mjeseca, odnosno kad je napravila dugove i otišla gđa. ĆJ. Sa poreznom upravom kontaktirao je i on i bivša supruga i ovlašteni knjigovođa, okrivljenik sada na raspravi dodaje da se radilo o telefonskom kontaktu, zvala ga je porezna uprava. U odnosu na poslovnu dokumentaciju, odgovara da je jedan dio poslovne dokumentacije otuđen, u hotel "I" bile su tri provale, nestale su knjige. U odnosu na saldo blagajne o tome su znanje i vođenje toga imali recepcionar i knjigovodstvo. U odnosu u na obavezu prijave poreza odgovara da je sve to išlo preko knjigovodstva koji su sastavili svu potrebno dokumentaciju, on je imao puno povjerenje jer mu je dugi niz godina knjigovodstvo vodila RJ, kada bi sve sastavila ona bi ga pozvala te bi okrivljenik sve potpisao i stavio pečat. Na upit zamjenice ODO Sisak da li je bio upozoren od knjigovođe RJ da kasni sa prijavom poreza odgovara potvrdno. Na upit zamjenice ODO Sisak tko je unosio sadržaj za prijavu poreza, odgovara da su to radile RJ i njezine cure, a na upit zamjenice ODO Sisak tko je bio obvezan dostaviti knjigovodstvu sve potrebno za unos sadržaja i prijavu poreza, odgovara da je to bila odgovora recepcionara i managera. Sastavljenu poreznu prijavu ovjerio bi okrivljenik i knjigovođa svojim potpisom. Na upit branitelja vezano za pozajmice da li o tome ima pisanog traga okrivljenik odgovara da se o tome vodila evidencija, to bi moralo biti u knjigovodstvu. Na nerazumljivo pitanje branitelja okrivljenika tko je bio recepcionar, okrivljenik odgovara da je na recepciji radio FJ, a da je KJC bila manager. Na upit zamjenice ODO Sisak kako je knjižena isplata od 494.955,71 kuna odgovara da se ne sjeća. Na upit zamjenice ODO Sisak tko je imao uvid u knjiženja odgovara RJ. Na upit zamjenice ODO Sisak tko je dostavljao blagajničku dokumentaciju i da li mu je poznato da je saldo blagajne bilo - 494.955,71 kunu odgovara da se blagajnička dokumentacija u zadnja tri mjeseca nije mogla izlistati, ista se vodila računalnim programom, ali kako je došlo do provale i došlo je do otuđenja računala jedan dio poslovanja je na taj način nestao, a u odnosu na nemogućnost izlistavanja blagajničke dokumentacije zadnja tri mjeseca, a misli da je to bio 8., 9. i 10. mjesec ili možda 9., 10. ili 11. mjesec 2010., navodi da je to bilo iz razloga jer je postojao dug prema programeru i programer je blokirao program. U odnosu na - 494.955,71 kunu salda blagajne na dan 31. prosinac 2009. navodi da to treba pitati bivšu suprugu budući je on preuzeo tvrtku 16. rujna 2009., ne zna kako je došlo do takvog negativnog salda blagajne u tom iznosu. Supruga se zove MJ. Dodaje da mu je masa tih papira prošla kroz ruke, nije obraćao pažnju kada bi ga knjigovođa RJ pozvala, on bi došao i potpisao pripremljenu dokumentaciju. U odnosu na knjigovodstvenu dokumentaciju navodi da je ista bila pohranjena na tri mjesta, jedan dio u kući u skladištu na adresi stanovanja, jedan dio u knjigovodstvu kod RJ, no jedan dio je pokraden jer je bio pohranjen u računalni program, a računalo je bilo otuđeno prilikom jedne od tri provale. Pojašnjava da su provalne krađe bile u razdoblju od 10 mjeseca 2011. pa do proljeća 2012., sve tri provale prijavljene su policiji koja je bila na terenu i napravila zapisnik. U tim provalnim krađama otuđeno je razne vrste imovine pa tako bakrene cijevi, oluci, dva računala, zajedno sa ekranom, tastaturom i pripadajućim elementima, muzička linija marke Sony, bili su razbijeni prozori, bili su otuđeni lusteri, dodaje da upravo u jednom do tih otuđenih računala se nalazila pohranjena knjigovodstveno financijska dokumentacija za 8., 9. i 10. mjesec 2010.
24. U odnosu na daljnje izvođenje dokaza reprodukcijom snimke prvog ispitivanja okrivljenika stranke su bile suglasne da se ne izvodi dokaz reprodukcijom iskaza okrivljenika u nastavku iskazivanja okrivljenika, budući da se predmetni iskaz odnosi na prvotno podignuto optuženje i kaznena djela koja sada nisu obuhvaćena izmijenjenom optužnicom od 22. siječnja 2025., slijedom čega je prekinuto izvođenje dokaza daljnjom reprodukcijom ispitivanja okrivljenika u 10:26 sati pa dalje.
25. Odgovarajući na pitanja braniteljice nakon izvođenja dokaza reprodukcijom prvog ispitivanja okrivljenika okrivljenik objašnjavajući kako su utrošena sredstva "Petra" d.o.o. koja su prebačena FIMIS d.o.o., putem cesija, iskazuje da su sredstva utrošena na plaće djelatnika koji su radili u hotelu, budući da je u to vrijeme bilo zakonski regulirano da se prvo mogu namiriti plaće djelatnika, a takvo poslovanje se odnosi na razdoblje od 2. do 10. mjeseca 2010. te pored plaća sredstva su bila utrošena za sredstva rada kao i režijske troškove struje, vode i telefona, kako bi hotel "I" mogao funkcionirati, jer u protivnom ljudi koji su u to vrijeme bili zaposleni 9-10 ljudi bez plaće od 2. do 10. mjeseca 2010. sigurno ne bi radili. U odnosu na goste u hotelu "I" u tom razdoblju kao i da li su se onda ta sredstva iskoristila i za poslovanje hotela "I" u smislu obavljanja ugostiteljske djelatnosti pa tako priprema hrane i pića gostima hotela, okrivljenik je odgovorio potvrdno. U odnosu na otvaranje stečajnog postupaka nad tvrtkom PETRA d.o.o. i da li je stečajni upravitelj podmirivao dugovanja PETRA d.o.o. prema poreznoj upravi i ako je to činio, na koji način, okrivljenik iskazuje da dolaskom stečajnog upravitelja, a misli da je to bilo 2013. godine okrivljenik je bio dužan predati stečajnom upravitelju dva pečata PETRA d.o.o. i PETRA 1 d.o.o. nakon čega ga je stečajni upravitelj doslovno fizički udaljio iz poslovnog prostora Hotela "I" nakon čega okrivljenik nema nikakvih spoznaja niti saznanja da li je i što stečajni upravitelj i na koji način radio u stečajnom postupku, jedino što je okrivljenik poznato je da je stečajni upravitelj rasprodao sav namještaj tj. inventar, stečajni postupak vodio je tada sudac trgovačkog suda JJ, a stečajni upravitelj zvao se ZJ iz [adresa]. Glede postojanja duga t.d. PETRA d.o.o prema poreznoj upravi, iskazuje da je dug prema poreznoj upravi kojeg je imala PETRA d.o.o. brisan 2016. godine.
26. Na kraju dokaznog postupka izveden je dokaz uvidom u izvadak iz Pe-a od 5. prosinca 2024. (list spisa 1567-1568) i izvadak iz Ke-a od 5. prosinca 2024. (list spisa 1569-1570).
27. Analizirajući provedene dokaze, svaki dokaz zasebno i u njihovoj ukupnosti a u kontekstu izvedenih dokaza iskaz okrivljenika ovaj sud nije utvrdio da bi okrivljeni počinio kazneno djelo protiv gospodarstva – prijevarom u gospodarskom poslovanju – opisano po članku 247.stavak 1.i 2. a kažnjivo po članku 247. stavak 2. KZ/11.odnosno ODO Sisak nije dokazalo da je okrivljeni HJ postupao na način i pod uvjetima kako ga se konačno definiranom optužbom tereti za učin kaznenog djela iz članka 247.stavak 2.KZ/11 radi čega je u odnosu na to kazneno djelo sud okrivljenika oslobodio od optužbe dok je u odnosu na kazneno djelo protiv gospodarstva – utaja poreza ili carine- opisano i kažnjivo po članku 256. stavak 1.KZ/11 i kazneno djelo prouzročenje stečaja – opisano po članku 249.stavak 1.točka 1 u vezi stavka 3. KZ/11, kažnjivo po članku 249. stavak 3. KZ/11 sud utvrdio da je okrivljenik postupao na način i pod uvjetima kako ga se konačno definiranom optužbom tereti radi čega je okrivljenika u odnosu na djelo iz članka 256.stavak 1. i članka 249.stavak 3 KZ/11 u vezi članka 51.KZ/11.oglasio krivim i osudio po zakonu a u odnosu na kazneno djelo protiv gospodarstva – povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga – opisano i kažnjivo po članku 248. KZ/11 optužba je odbijena iz razloga propisanog člankom 452.točka 6.ZKP/08.
U odnosu na kazneno djelo iz članka 247.stavak 2. KZ/11:
28. Nesporno je da je u inkriminiranom razdoblju okrivljeni HJ bio odgovorna osoba u pravnoj osobi trgovačkom društvu PETRA d.o.o, odnosno kako to proizlazi iz upisa u sudski registar (list spisa 47 i 547) okrivljeni je bio jedini osnivač, član uprave i direktor t.d. PETRA d.o.o koju zastupa pojedinačno i samostalno. Ove okolnost sud je utvrdio upravo na povijesnom izvatku iz trgovačkog registra, a koju okolnost ne osporava ni okrivljeni te je potvrđena i personalnim dokazima. Nesporno je da je financijsko knjigovodstvene poslove t.d. PETRA d.o.o vodio obrt za knjigovodstvo vlasništvo RJ. Nesporno je da su knjigovodstvenu dokumentaciju radi knjiženja donosili i okrivljenik ali i svatko kome je ta dokumentacija u određenom trenutku bila dostupna, pa tako svjedoci koji su bili zaposlenici t. d. PETRA d.o.o tj. radili su u hotelu "I" a zaposlio ih je HJ pa tako ŽJ, FJ, KJC. Nesporno je da je okrivljenik bio i osnivač, član uprave (jedini) i direktor trgovačkog društva FIMIS d.o.o , kako to proizlazi iz upisa u trgovački registar za tu pravno sovu (list spisa 29). Nesporno je da je VJ još 2007. godine dobio informaciju da se prodaje hotel "I" kada je vlasnik hotela AJ, kao i da tada hotel nije prodan ali da je VJ ostao sa iskazanom zainteresiranošću da ako dođe do prodaje, da je on zainteresirani kupac za predmetni hotel. Ove okolnosti utvrđene su na temelju svih personalnih dokaza tj iskaza svjedoka oštećenog VJ te svih ostalih svjedoka a koje okolnosti ne osporava niti okrivljenik. Nesporno je da do novih pregovaranja i dogovaranja dolazi kada je hotel "I" u vlasništvu t.d. PETRA d.o.o. i to između vlasnika tog trgovačkog društva HJ koji zastupa pravu osobu i oca VJ, CJ koji zapravo prezentira svog sina iako za takve pravne poslove nije bio opunomoćen od svog sina te je uloga CJ pravno ostala nedefinirana budući da on nije kupac već njegov sin VJ a koji svog oca nije opunomoćio ali niti ikoga drugoga da u njegovo ime i u njegovu korist zastupa njega VJ kao kupca u kupoprodajnim poslovima vezano za kupnju hotela "I". I ove okolnosti nesporno proizlaze iz iskaza VJ, iskaza svjedoka ŽJ, svjedokinje NJ, svjedoka CJ, svjedokinje MJ, kao i obrane okrivljenika. Također je nesporno da je pregovaranje, dogovaranje ostalo isključivo na usmenim pregovorima, dogovorima i da ništa nije sačinjeno u pismenoj formi osim da je u odvjetničkom uredu Crnković sačinjen neki zapisnik kao potvrda da je VJ dao na ime kapare HJ iznos od 25.000,00 eura i dodatnih 10.000,00 eura kada ga je to tražio HJ, ali koji je sadržaj predmetnog zapisnika to sudu nije poznato budući da nitko od stranka nije predlagao da s predmetni zapisnik pribavi kao dokaz u ovaj kazneni spis a niti je sud smatrao da ga treba pribavljati jer je nesporno utvrđeno da je VJ dao HJ ukupno iznos od 35.000,00 eura što je utvrđeno kao nesporna okolnost kako je to proizlazilo iz personalnih dokaza a što je potvrđeno i materijalnim dokazom tj. pravomoćnom presudom P-694/2010 od 26.7.2013. pravomoćna 18.09.2013. kojom je presuđeno da je tuženi HJ, ovdje okrivljeni dužan tužitelju ČJ isplatiti iznos od 35.000,00 eura u protuvrijednosti kuna prema prodajnom tečaju HNB-a na dan isplate zajedno sa pripadajućom zakonskom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena sukladno članku 29. Zakona o obaveznim odnosima i eskontnoj stopi HNB-a, koji iznos zajedno sa troškovima postupka je tuženi- okrivljeni HJ bio dužan platiti tužitelju VJ u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe te je tužitelj odbijen sa zahtjevom za naknadom troškova postupka preko dosuđenog iznosa. Nesporno je da posrednik u predaji novca bio ŽJ kao i da je novac bio dostavljen na račun NJ jer je VJ radio i boravio izvan Republike Hrvatske, u Singapuru, iako nije jasno sudu iz kojeg razloga u tom dijelu realizacije pregovora i dogovora oko kupoprodaje hotela "I" izostaje aktivnost i uloga oca okrivljenika CJ koji je do tog trenutka pregovarao, dogovarao "zastupao" interese svoga sina VJ, već se novac dostavlja na račun NJ i fizički ga okrivljeniku na ruke predaje ŽJ, tadašnji suprug NJ, a koja je sestrična VJ i nećakinja CJ. Isto tako nije jasno sudu temeljem čega i kada u posjed hotela "I" ulazi VJ kao neki vlasnik, a sa njim kao njegov zaposlenik ŽJ, vode poslovanje hotela, pa tako plaćaju režijske troškove, kao i dugovanja po osnovi neplaćenih režijskih troškova, a da ugovor o kupoprodaji nije bio zaključen kao i da se očito VJ prezentirao vlasnici knjigovodstvenog servisa RJ kao novi vlasnik bez da je dokazao vlasništvo kupnjom hotela "I" kao imovine t.d. PETRA d.o.o. ili pak i cjelokupnog t.d. PETRA d.o.o budući da zapravo u tijeku ovog kaznenog postupka je zapravo ostalo sporno da li je VJ htio kupiti samo hotel "I" kao dio imovine pravne osobe t.d. PETRA d.o.o ili je pak htio kupiti i pravnu osobu ili njene poslovne udjele i kojem omjeru, jer iz iskaza VJ i svih svjedoka slijedi da se radilo o kupnju hotela "I" ali i o preuzimanju svih dugovanja t.d. PETRA d.o.o premda ni sam VJ a niti njegov otac CJ koji je pregovarao sa okrivljenikom u ime i za korist svog sina VJ niti jednom jedinom riječju ne iskazuju da bi se radilo o kupnji t.d. PETRA d.o.o., ili poslovnih udjela i kom omjeru i to po cijeni od 210.000,00 eura koja kupoprodaja nije završena zaključenjem ugovora iz razloga koje po VJ je bilo povećanje kupoprodajne cijene prvo na 250.000,00 eura te konačno na 310.000,00 eura iz kojeg povećanja cijene VJ dođe do zaključka da je HJ povećavanjem kupoprodajne cijene zapravo odustao od prodaje. I ono što je ključna okolnost, a to je saznanje VJ da postoje dugovanja za koja sam oštećenik kontradiktorno iskazuje pa tako prvotno " Nisam imao saznanja za revolving kredit" da bi na zaključio svoj iskaz rečenicom: "U tom trenutku je HJ mom ocu prezentirao da postoje dugovanja od cca 500.000,00 kuna prema Poreznoj upravi i operativna dugovanja prema dobavljačima te kredit u Erste banci koji je uknjižen na samu nekretninu a radilo se o iznosu od 6.500.000, 00 kuna" i da bi na tu okolnost i dodatno odgovorio na pitanje okrivljenika koja je bila obaveza oštećenika nakon što svjedok saznaje od osobnog bankara okrivljenika TJ u Erste banci u odnosu na kupnju hotela, da je na to pitanje dao odgovora a obaveza si bila da se nekim drugim založnim pravom otkloni hipoteka u roku od 90 dana. Okrivljeni iskazuje da je SJ bio od početka pregovora upoznat sa financijskim stanjem i poslovanjem t.d. PETRA d.o.o.
Dakle, sporno je da li je okrivljenik postupao s prijevarnom namjerom tj .da je okrivljenik s ciljem da pravnoj osobi koju zastupa ili drugoj pravnoj osobi pribavi protupravnu imovinsku korist doveo VJ lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održavao u zabludi i time ga naveo da na štetu svoje imovine nešto učini.
Izvedenim dokazima ODO Sisak nije dokazalo da je okrivljeni HJ postupao sa prijevarnom namjerom.
To stoga što je upravo na temelju iskaza VJ sud utvrdio da je isti od samog početka pregovaranja, dogovaranja kupoprodaje znao kakvo je financijsko stanje t.d. PETRA d.o.o jer upravo on osobno iskazuje da mu je poslovanje t.d. bilo poznato pa tako da je u trenutku pregovaranja postojao dug od 500.000,00 kuna, prema poreznoj upravi, da su postojala dugovanja prema dobavljačima, kao i da je podignut hipotekarni kredit u iznosu od 6.500.000,00 kuna a koje okolnosti su mu poznate jer mu ih prezentira okrivljenik, odnosno to je okrivljenik rekao ocu VJ, CJ koji je stvarni pregovarač u kupoprodaji hotela "I". Unatoč saznanja da se radi o dugovanjima u iznosima koje mu okrivljenik ne taji, VJ bez da provjeri istinitost navoda okrivljenika, ne odlazi u poreznu upravu provjeriti da li je to navedeni iznos, ne provjerava niti iznos dugovanja prema drugim pravnim osobama iako mu navodno direktor Exca kaže da je Imprić i njemu dužan te da provjeri u krugu 50 km oko [adresa] kome je sve HJ dužan, nego bez pogovorno prvo daje iznos od 25.000,00 eura a netom iza toga dodatnih 10.000,00 eura. bez da se uvjerio u istinitost ili neistinitost onoga što mu je prezentirao okrivljenik!!! Ovakvo postupanje oštećenika kada je mogućnosti provjeriti istinitost navoda okrivljenika makar u odnosu na porezni dug, ako već od banke nije mogao dobiti saznanje o kreditnim obavezama zbog bankarske tajne, a očito je da je unatoč tome znao i za dug prema banci po osnovi kredita od 6.500.000,00 kuna, te zapravo prihvaća ono što iskazuje prodavatelj tj. okrivljeni da postoji dug prema banci od 6.500.000,00 kuna po osnovi hipotekarnog kredita, dug prema poreznoj upravi od 500.000,00 kuna kao i dug prema dobavljačima od 70.000,00 kuna po stajalištu ovoga suda ne samo da je rizično poslovanje, nego je izvan svake zdravorazumskog razmišljanja, odnosno kupovanje ičega za 210.000,00 eura u novcu i pod račun dati osobni automobil marke BMWX6 a da kupac zapravo uopće ne utvrdi da li su navodi prodavatelji točni i istiniti a što mu je bilo moguće u većem opsegu naprosto odlaskom u poreznu upravu, to onda po stajalištu ovoga suda nema nikakve prijevarne namjere na strani okrivljenika jer je oštećenik bio u mogućnosti provjeriti istinitost navoda prodavatelja tj. okrivljenika. To što oštećenik nije iskoristio mogućnost koju je definitivno imao makar u odnosu na porezni dug, to nije odgovornost okrivljenika niti sud tu nalazi ikakvu prijevarnu namjeru u postupanju okrivljenika već upravo suprotno- nerazumno, nerealno, neprofesionalno, neživotno ponašanje oštećenika VJ. Ne samo da ne provjerava ono što je mogao a i trebao utvrditi, a to je porezni dug prema državi, nego pristaje dati neku nekretninu – valjda svoju – radi skidanja hipoteke sa kuće vlasništvo okrivljenika a koja je upisana po osnovi kredita od 6.500.000,00 kuna bez da i tu okolnost provjeri naprosto uvidom u zemljišne knjige koje su javne isprave, i koje su dostupne svakom građaninu pa tako i VJ i da je otišao u zemljišnoknjižni odjel ovog suda gdje bi iz stanja zemljišnih knjiga znao i utvrdio da li je na nekretnini vlasništvo okrivljenika u naravi kuća upisano založno pravo, i o kojem se iznosu radi. Ovome sudu doista nije jasno da je VJ mogućnosti koje su mu bile dostupne i omogućene zapravo propustio iskoristiti i provjeriti što kupuje i pod kojim uvjetima!!! Takvo ponašanje je sve samo ne poslovno prihvatljivo kao ozbiljno i razumno. Ne samo da ništa ne provjerava a mogao je provjeriti i utvrditi pravo stanje stvari po dvije najvažnije stavke a to je porezni dug i hipotekarne obaveze, nego prihvaća "neke izliste" koje mu donosi ŽJ koji je muž njegove sestrične NJ , koja čak nije u tom trenutku nije ni zaposlena u hotelu "I" a ŽJ je zaposlen kao recepcionar u hotelu "I" bez da se upita od kud ŽJ ikakvi "izlisti" o poslovanju hotela kojeg je vlasnik pravna osoba u kojoj je odgovorna osoba okrivljeni HJ, bez da za "izliste" išta pita okrivljenika, bez da "izliste" makar i pokuša provjeriti u knjigovodstvenom servisu RJ, bez da išta pita upravo svoju sestričnu NJ koja, po vlastitom kazivanju, tada pomaže svom suprugu oko "vođenja poslovanja hotela "I"". Ovakvo ponašanje oštećenog VJ izvan je svakog razumnog i prihvatljivog ponašanja ikakvog poslovnog čovjeka a osobito ako se uzme u obzir i da su i on i njegov otac CJ osobe koje se u to vrijeme bave privatnim poduzetništvom, u okviru kojeg se baš VJ razvila ideja da se bavi i ugostiteljskom djelatnošću pa tako i kupnjom hotela "I" u gradu [adresa]. Ovaj sud je stajališta da je upravo iz razloga da se hotel prodaje za simboličnu cijenu od 210.000,00 eura tj. ako je istina da je cijena povećana na 310.000,00 eura oštećenik zapravo vidio svoju poslovnu korist jer mu je očito unatoč navodima da postoje dugovanja po osnovi poreznog duga i hipotekarnog kredita, pri čemu uopće ne zna niti se uvjerio o kojim se iznosima radi, pristao na kupnju hotela za taj iznos očito nalazeći u tako postavljenoj cijeni osobne razloge koje su mu u datom momentu očito bili prihvatljivi. Postavlja se pitanje zašto VJ ulazi u kupoprodajne odnose sa okrivljenikom ako zna da zapravo kupuje "mačka u vreći" jer apsolutno ništa ne provjerava nego pristaje isplatiti 210.000,00 eura na ime kupoprodajne cijene nečega što ne zna ni šta kupuje!!!! I kako bi ta poslovna suradnja uopće završila da nije došlo
– po tvrdnji oštećenika- do povećavanja kupoprodajne cijene što kupac - oštećeni VJ nije htio prihvatiti pa zato raskida poslovni odnos koji zapravo nije ni započeo tj. započeo je a da ništa od dogovorenog nije sastavljeno u pismenoj formi. Sud ne može a ne utvrditi da iznos od 210.000,00 eura je iznos kojeg oštećenik prihvaća kao kupoprodajnu cijenu nekretnine na kojoj je u naravi izgrađen hotel sa okolnim pripadajućim zemljištem a da prethodno nije niti pomislio a kamoli provjerio građevinsku vrijednost predmetne nekretnine kako u odnosu na izgrađeni objekt tako niti u odnosu na okolno zemljište!!!! Iz takvog poslovnog ponašanja oštećenika sud ne može ništa drugo zaključiti nego da je oštećenik vidio zaradu kupnjom nekretnine za 210.000,00 eura unatoč spoznaji da postoje u dugovanja u znatnim iznosima koja pristaje namiriti!! Postavlja se pitanje koja je svrha, razlog, motiv oštećnika da za 210.000,00 eura kupuje nekretninu i pristaje na namirenje dužnih iznosa kako po osnovi poreznog duga, tako i prema banci i prema dobavljačima i to u iznosima koji znatno premašuju kupoprodajnu cijenu koju je pristao isplatiti i na ime garancije isplatio i iznos od 35.000,00 eura, ako u tom pravnom poslu nije vidio svoju ekonomsku dobit!!???
I konačno- okrivljenika se tereti da je sa kupcem VJ "…dogovorio prodaju poslovnih udjela svog trgovačkog društva…" Međutim provedenim dokazima ODO nije dokazalo da je okrivljeni išta dogovorio sa VJ a kamoli prodaju poslovnih udjela, budući da je nesporno i nedvojbeno utvrđeno da je u dogovaranju - pregovaranju sudjelovao otac VJ - CJ kojeg VJ nije ovlastio- opunomoćio da za njega i u njegovo ime i korist išta pregovara - dogovara već se sve radi bez ikakvog pravnog temelja, na nekim usmenim dogovorima, pregovorima koji sadržaj zapravo nije ni utvrđen jer o tome osim iskaza N i CJ i okrivljenika nema niti jednog drugog dokaza koji bi ili potvrdili iskaze VJ i CJ ili pak opovrgao obranu okrivljenika, a koji u odnosu na dogovaranje – pregovaranje u dijelu kada iskazuju da li je oštećenik znao za dugovanja različito iskazuju pa tako VJ prvo tvrdi da nije imao saznanja o revolving kreditu da bi na kraju ipak iskazao da je okrivljenik njegovom ocu prezentirao da postoje dugovanja od cca 500.000,00 kuna prema poreznoj upravi i operativnih dugovanja prema dobavljačima ali i kreditna obaveza u Erste banci od 6.500.000,00 kuna, a tako iskazuje i CJ. Slijedom navedenog, obrana okrivljenika u dijelu u kojem tvrdi da su R od početka znali i bilo im je prezentirano poslovanje je točna i istinita, jer nije ničim dovedena u sumnju, pa ju ovaj sud prihvaća kao istinitu radi čega je ovaj sud okrivljenika oslobodio od optužbe za učin kaznenog djela iz članka 247. stavak 2. KZ/ 11 jer je sud utvrdio da okrivljenik nije postupao s prijevarnom namjerom tj. ODO to nije dokazalo.
Nadalje, izvedenim dokazima ODO nije dokazalo da je prodaja hotela "I" zapravo prodaja poslovnih udjela trgovačkog društva PETRA d.o.o jer nije dokazano da li je hotel "I" bila imovina trgovačkog društva PETRA d.o.o ili poslovni udio a prodaja dijela imovine pravne osobe t.d. PETRA d.o.o ne znači prodaja poslovnih udjela!!!
Poslovni udio u društvu sa ograničenom odgovornošću (d.o.o) predstavlja temeljni pravni institut trgovačkog prava koji utjelovljuje članska prava i obveze pojedinog člana društva prema samom društvu i drugim članovima . Poslovni udio nije stvar ali ima imovinsku vrijednost, i može biti predmet pravnog prometa, uključujući prijenos, nasljeđivanje, darovanje i ovrhu. U praksi, poslovni udio je odraz uloga koji je član društva unio u temeljni kapital društva prilikom osnivanja društva ili naknadno, a s njim su povezani slijedeći pravni učinici, pa tako : 1) pravo sudjelovanja u upravljanju društvom,2) pravo na udio u dobiti, 3) pravo na uvid u poslovanje, 4) obveza unosa uloga, 5) mogućnost prijenosa poslovnog udjela, 6) pravna osobnost ostaje društvu, ne članu. Poslovni udio u d.o.o je ono što je dionica u dioničkom društvu, što za dioničko društvo definira društveni ugovor dok što je u svakom pojedinom d.o.o poslovni udio, definira akt o osnivanju društva, a što je u konkretnom slučaju Izjava o osnivanju PETRA d.o.o, kako to slijedi iz povijesnog izvatka iz sudskog registra (list spisa 547) iz kojeg materijalnog dokaza je utvrđeno da je temeljni akt o osnivanju t.d. PETRA d.o.o Izjava o osnivanju od 2.3 2007., a koja je potpuno izmijenjena Odlukom člana društva 1.10. 2007. Prema članku 390. stavak 3. Zakona o trgovačkim društvima poslovni udjel može se uplatiti unosom stvari i prava, a ako se radi o unosu stvari, mora biti učinjena procjena vrijednosti koja se onda unosi u zbirku isprava ili popis dugotrajne imovine. A šta mora sadržavati Izjava o osnivanju, propisano je člankom 388. stavak.3. Zakona o trgovačkim društvima.
U ovom postupku optužba ničim nije dokazala da je hotel "I" poslovni udio t.d. PETRA d.o.o. budući da izostaje materijalni dokaz kojim bi se ta ključna činjenica utvrdila a to je upravo Izjava o osnivanju kako ona od 2.3. 2007. tako i ona kojom je ta izjava potpuno izmijenjena a to je ona od 1.10. 2007., izostaje podatak iz zbirke isprava ili iz popisa dugotrajne imovine a osobito koja je vrijednost hotela "I" ako je ta stvar unesena kao poslovni udio t.d. PETRA d.o.o. tj. da je izvršena procjena vrijednosti. Da se nije radilo o prodaji poslovnih udjela to ne proizlazi niti iz iskaza samog VJ a niti iz iskaza njegovog oca CJ niti se igdje spominje da je itko od njih dvojice pregovarao - dogovarao kupnju poslovnih udjela pravne osobe t.d. PETRA d.o.o. već se isključivo i jedino kroz cijeli postupak govori da se radilo o kupoprodaji hotela "I" koji je u vlasništvu t.d. PETRA d.o.o., a vlasnik d.o.o. je HJ, pri čemu je nesporno da kada DJ prvi puta saznaje da se prodaje hotel "I" još 2007. godine da je vlasnik hotela "I" AJ!!!
Kada se ove okolnosti stave u korelaciju onda ostaje nedokazano da je hotel "I" poslovni udio trgovačkog društva PETRA d.o.o. jer ta okolnost nije dokazana niti personalnim niti materijalnim dokazima.
Nadalje, u odnosu na sporno da li je ili nije VJ – ili pak netko koga je on uputio, ili pak njegov otac - bio u knjigovodstvenom servisu RJ radi utvrđivanja stanja poslovnih knjiga t.d. PETRA d.o.o ili pak hotela "I" iz personalnih dokaza proizlaze različite okolnosti pa tako svjedokinja RJ iskazuje "…netko je bio ali se više ne sjeća…ime VJ joj je poznato…..netko je bio tko se predstavio kao novi vlasnik bez da je donio dokaz o tome…..", što niti VJ niti njegov otac CJ nisu opovrgli svojim iskazima a na tragu toga da je VJ ili netko drugi - njegov otac, netko koga je VJ poslao u knjigovodstveni servis, ipak imao saznanja o knjigovodstvenom stanju na tom tragu je i iskaz okrivljenika koji tvrdi da je knjige predao ocu VJ, "…da su ih nosili negdje u Zagreb na provjeru ….", a što potvrđuje i RJ "da je knjige nosio vlasnik t.d. PETRA d.o.o. nekuda."
I iz ovako utvrđenih okolnosti sud je zaključio da u postupanju okrivljenika nema prijevarne namjere jer okrivljenik nije doveo oštećenika u zabludu lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu pa da je oštećeni VJ učinio štetu na svojoj imovini i isplatio iznos od 35.000,00 eura na ime kapare za kupoprodaju za koju u ovom postupku sud nije niti utvrdio šta je zapravo VJ htio kupiti, i pod kojim uvjetima. To stoga što su podaci o knjigovodstvenom poslovanju bili prezentirani od strane okrivljenika kako usmeno tako očito i na temelju knjigovodstvenih knjiga a glede točnosti knjigovodstvenih podataka i to glede postojanja poreznog duga kao i dugovanja po osnovi hipotekarnog kredita, VJ imao je mogućnost i trebao je utvrditi stvarno i realno stanje prema podacima iz porezne uprave kao nadležnog i ovlaštenog tijela te u zemljišnim knjigama pa kada to ne čini već prihvaća da je stanje prema nekim "izlistima" koje mu daje ŽJ ne samo da nema prijevarne namjere u postupanju okrivljenika tj. ista nije dokazana izvedenim dokazima nego se postavlja pitanje uloge ŽJ koji je od početka involviran jer daje informaciju još 2007. godine da se hotel "I" prodaje, pa potom 2009., prima novce od CJ po osnovi isplate kapare VJ HJ a koji novac je pak uplaćen na račun NJ, za prodaju hotela "I", daje VJ "izliste" o poslovanju hotela- iako je samo recepcionar u hotelu, a oko "papira" tj. oko vođenja poslovanja pomaže mu supruga NJ koja u to vrijeme nije ni zaposlena u hotelu "I" tj. pravnoj osobi t.d. PETRA d.o.o. Sve navedeno u najmanju ruku je i više nego nerazumno, neživotno, rizično, neprofesionalno ponašanje VJ koji ulazi u određeni poslovni odnos koji je po stajalištu ovoga suda obični građanskopravni odnos kupoprodaje u kojem odnosu osim što se VJ ponašao suprotno opće poznatim regulama uspješnog i dobrog gospodarstvenika jer u "posao" kupoprodaje ulazi sa neprihvatljivo visokim rizikom, nego i ono što mu je dostupno ne provjerava već srlja kao da nikada do tada u svom životu nije ništa kupio i kao da se radi o nekom beznačajnom poslu jer bez pogovorno isplaćuje i kaparu od 25.000,00 eura te dodatno daje na ime kapare još 10.000,00 eura i pristaje na kupoprodaju za cijenu od 210.000,00 eura i pod račun daje osobni automobil marke BMWX6 (pri čemu sud nema nikakvog pobližeg saznanja o kakvom modelu automobila se radi, sa kojom opremom, koja je godina proizvodnje pa da bi se eventualno mogla makar i približno utvrditi vrijednost tog nekog automobila koji se pregovara da se daje pod račun za kupnju hotela "I") , bez da išta provjeri u odnosu na predmet kupoprodaje, pri čemu je zapravo ostalo i nejasno šta je VJ htio kupiti – da li hotel "I" tj. nekretninu/imovinu i da li je vlasnik te imovine pravna osoba t.d. PETRA d.o.o ili je hotel "I" poslovni udio pravne osobe PETRA d.o.o i koje je vrijednosti !!!! I ako već VJ osobno nije imao pravnih znanja , prije ičega se pravno ne informira od osoba koje posve sigurno imaju i pravnih znanja i radnog iskustva vezano za poslove zaključivanja kupoprodajnih ugovora, već na temelju usmenih dogovora - pregovora njegovog oca CJ, prodavatelju, ovdje okrivljeniku isplaćuje navedene iznose!!!!. Osim što je sve navedeno ovome sudu posve nerazumno i neprihvatljivo od strane VJ, ovaj sud ne može se oteti uvjerenju da je VJ zapravo htio za simboličnu svotu kupiti predmet prodaje - pa bio to ili hotel "I" kao imovina ili poslovni udjel t.d. PETRA d.o.o ispod svake realne tržišne cijene ili pak procijenjene vrijednosti koja je – ako se radilo o poslovnom udjelu onda morala biti unesena u akt o osnivanju, zbirku isprava ili popis dugotrajne imovine, a što je VJ itekako mogao provjeriti kod nadležnog tijela a to je Trgovački sud koji je izvršio upis navedene pravne osobe u sudski registar, nego ulazi u posao kupoprodaje a da ništa od navedenog nije definirano, iako je ugovor o kupoprodaji po Zakonu o obaveznim odnosima ugovor koji mora imati ugovorenih 5 osnovnih elemenata pa tako šta je predmet prodaje i koja je cijena prodaje. Da dugovanja nije bilo - tko bi razuman išao prodati nekretninu ( ili udjele vlasništva pravne osobe) ispod svake realne tržišne cijene koju bi postizala nekretnina u naravi hotel "I" sa pripadajućim zemljištem ili kolika bi bila vrijednost pravne osobe tj. poslovnih udjela pa makar i prema procijeni vrijednosti koja je unesena u trenutku osnivanja d.o.o PETRA a to je bilo davne 2007. godine, ili da se radilo o pravnoj osobi da je bila uspješan gospodarstvenik na tržištu.
Slijedom svega navedenog ovaj sud nije utvrdio da je okrivljeni HJ postupao s prijevarnom namjerom tj. da je u gospodarskom poslovanju s ciljem da pravnoj osobi koju zastupa – u konkretnom slučaju t.d. "PETRA" d.o.o pribavi protupravnu imovinsku korist doveo VJ lažnim prikazivanjima ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održavao u zabludi i time ga naveo da je VJ isplativši iznos od 35.000,00 eura učinio nešto na štetu svoje imovine za taj iznos, radi čega je u odnosu na kazneno djelo iz članka 247. stavak 2. KZ/11 jedina moguća odluka suda bila je osloboditi okrivljenika budući da sud nije utvrdio da bi u postupanju okrivljenika bio ostvaren subjektivni elementa bića kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju a to je prijevarna namjera.
29. U odnosu na kazneno djelo iz članka 249. stavak 3.KZ/11:
Nesporno je utvrđeno da je okrivljeni HJ u inkriminiranom vremenu bio jedini osnivač, jedini član uprave i direktor pravne osobe PETRA d.o.o. Ove činjenice nesporno su utvrđene iz Izvadaka iz trgovačkog registra za navedeno trgovačko društvo, tj. povijesnog izvatka trgovačkog društva PETRA d.o.o (list spisa 47 i list spisa 547, dokaz pod rednim brojem 135), a koje okolnosti ne osporava niti sam okrivljenik a potvrđene su i personalnim dokazima pa tako iskazom MJ, ali i ostalih ispitanih svjedoka. Okolnost da se u činjeničnom opisu okrivljenika prvo navodi kao predsjednika uprave okolnost je koju optužba očito temelji na pogrešnom tumačenju povijesnog izvatka iz sudskog registra u kojem se navode "članovi uprave" pa tako PJ i MJ ali pored navedenih imena je i oznaka # a koja oznaka znači da su podaci označeni s # prestali važiti ( kako to slijedi pod Napomena) a u kojem dijelu je izostala i intervencija suda u korekciju činjeničnog opisa, međutim kako je dalje ispravno označeno da je okrivljenik bio "član uprave i direktor" a koje činjenice nitko nije osporio to neispravljanje dijela činjeničnog opisa koji se odnosi na svojstvo okrivljenika u trgovačkom društvu nije bilo od utjecaja za zaključak suda u odnosu na postojanje kaznene odgovornosti budući da je okrivljenik definitivno radnje pod točkom 1b/ počinio kao član uprave i direktor pravne osobe PETRA d.o.o. Nesporno je utvrđeno da su u inkriminiranom razdoblju da su trgovačka društva PETRA d.o.o i FIMIS d.o.o zaključila (sklopila) veći broj ugovora o cesijama što proizlazi iz materijalnih dokaza pod rednim brojem 15-60.
U odnosu na ovo kazneno djelo okrivljenik zapravo ne osporava da se poslovanje između t.d. PETRA d.o.o. i t.d. FIMIS odvijalo putem zaključivanja ugovora o cesijama ali „opravdava“ takav način vođenja poslovanja da su trgovačka društva „ morala poslovati i jedini način je bio zaključivati ugovore o cesijama“. Ovakvim iskazom okrivljenik zapravo priznaje počinjenje djela ali „opravdava“ takav način vođenja poslovanja oba trgovačka društva okolnošću da su „morala poslovati i da je jedini način bio zaključivati ugovore o cesijama“. Priznaje i da su bila potraživanja t.d. FIMIS d.o.o prema t.d. PETRA d.o.o ali ne zna u kojem iznosu kao i da mu je poznat iznos od 338.000,00 kuna. U odnosu na broj zaključenih ugovora navodi da ih je bilo 10-15, ne zna točno, kao i da je većinu ugovora potpisao upravo on sam, no dozvoljava mogućnost i da možda neke ugovore potpisao FJ i KJC za još dodaje „oni su izdavali račune“ te „znali su ga nazvati vezano za ugovor o cesiji“ te ukoliko se radilo o većem iznosu okrivljeni je rekao “neka ide cesija“ te da je FJ bio djelatnik t.d. PETRA d.o.o a KJC bila je manager dok ih R nisu otpustili. U odnosu na potpise koji su mu prilikom ispitivanja bili prezentirani za neke je iskazao da su njegovi, za neke da se radi o potpisu FJ, ili pak „ovo je potpis KJC“ ali i da neke potpise unutar pečata t.d. FIMIS ne prepoznaje, odnosno za neke unutar pečata iskazuje „ovo nije moj potpis“. Isto tako priznaje i dozvoljava mogućnost da su se ugovori o cesijama potpisivali bez prisutnosti cezusa, iskazuje da je u slučaju njegova odsustva koje je znalo biti i po 8 dana ugovore potpisivao i netko sa recepcije, netko od konobara, jedan pečat t.d. „Petra“ d.o.o bio je stalno na recepciji, neke ugovore osobno je odobrio a većina ih je išla direktno u računovodstvo i to se tako odvija jednom ili dva puta tjedno, te da u odnosu na potpisivanja ugovora o cesiji a koje nije potpisao on kao odgovorna osoba oba trgovačka društva i kao osoba navedena na kartonu deponiranih potpisa, već dapače priznaje da je upravo on davao naloge za plaćanje, koje se vršilo i na temelju ugovora o cesijama ali i bez ugovora jer je vjerovao svom knjigovodstvu. U odnosu na neke račune navodi „nikad čuo“ npr. za račun „Tešanj“ ili npr. za račun „Monteletro „ da su radnici iz te tvrtke spavali u hotelu, te da su mu poznati računi Turističke zajednice iz [adresa]. Dozvoljava i mogućnost da je neki ugovor o cesiji između t.d.“Petra“ d.o.o. i cezusa bio zaključen a da u stvarnosti nije bilo poslovanja. Određeno vrijeme i to od 1.do.31. listopada 2010. hotel je iznajmio izvjesnoj gđi ĆJ, koja je napravila 10.000,00 eura dugovanja za koju kasnije od policije bilo rečeno za navedenu gospođu da u odnosu na nju ima više prijava u odnosu na takve njezine poslovne aktivnosti. Do 16. rujna 2009. poslovne odluke je donosila njegova supruga a od 16.rujna 2009. odluke je donosio okrivljenik. U odnosu na račune t.d. PETRA d.o.o. imalo je otvoren žiro račun u Erste banci i Zagrebačkoj banci a t.d. FIMIS samo u Zagrebačkoj banci ali 2010. godine poslovanje nije išlo preko žiro računa , možda neki manji iznosi jer je banka bila prva na naplati i to Erste banka koja bi to skidala kako sa svog računa tako i sa računa Zagrebačke banke te se poslovanje moralo odvijati putem ugovora o cesijama, a takva vrsta poslovanja bila je posljedično i zbog svih odustajanja CJ od zaključivanja predugovora zbog čega je došlo do blokade t.d. PETRA d.o.o. odnosno da je takav način poslovanja bio jedini mogući da opstane jer bi u protivnom mogao „ključu bravu „ tj. zatvoriti hotel “I“. Ne osporava postojanje poreznog duga za koji misli da je bio u iznosu od 800.000,00 eura sa kamatama, kao i da je postojao dug u odnosu na dva vjerovnika i to u iznosima od 23.000,00 kuna i 46.000,00 kuna .Zaključno u odnosu na ovo kazneno djelo okrivljenik navodi da je poslovanje zaključivanjem ugovora o cesijama bio način poslovanja jer je bilo „raditi ili zatvoriti“. Dakle, obrana okrivljenika zapravo je priznanje počinjenja ovog kaznenog djela a koje priznanje je potvrđeno materijalnim i personalnim dokazima a u odnosu na iznose za koje se tereti okrivljenika da je oštetio Državni proračun po osnovi neplaćanja poreznih obveza i doprinosa kao i koja je visina priljeva novčanih sredstava koje je spriječio da se uplate na žiro račun t.d. PETRA d.o.o jer je te prihode transferirao na žiro račun t.d. FIMIS d.o.o, to je nedvojbeno utvrđeno financijskim vještačenjem kojem nalazu i mišljenju stranke nisu imale prigovora i primjedbi a koji nalaz i mišljenje ovaj sud prihvaća u cijelosti jer je sačinjen od stručne i nepristrane osobe- stalne sudske vještakinje Ksenije Vrebac dip. oecc, vještakinje za ekonomiju, financije i knjigovodstvo koja ima sva potrebna stručna znanja iz oblasti vještačenja a kojoj je materijalna dokumentacija kojom je vještak raspolagala bila potpuno dovoljna da odgovori na sve zadatke vještačenja .
Ovakvim postupanjem okrivljenik je postupao suprotno odredbi članka 18. Zakona o platnom prometu u zemlji („Narodne novine“ broj 117/01, 132/06,91/10,183/09 – IU Info) (pogrešno navedeno u činjeničnom opisu broj 117/01,14/02 i 82/02) koji je prestao važiti 31. 12. 2010. godine koja odredba u stavku (1) propisuje da je „Poslovni subjekt dužan novčana sredstva voditi na računu kod banaka i sva plaćanja obavljati preko tih računa“, odnosno u stavku (2) da „Hrvatska narodna banka može propisati uvjete i način plaćanja gotovim novcem“, odnosno suprotno odredbi članak 27. istog zakona koja odredba propisuje da „Poslovni subjekt ne može obavljati obračunsko plaćanje, ako na računu za redovno poslovanje ima evidentirane nenamirene dospjele obaveze.“ Pa kako su na računima t.d PETRA d.o.o. bile evidentirane porezne obaveze po osnovi neplaćenih poreza i doprinosa u iznosu od 1.062,990,07 kuna, a ugovorima o cesijama je okrivljenik spriječio priljev novčanih sredstava u iznosu od 338.914,97 kuna ,jer je ugovorima o cesijama transferirao taj novac na žiro račun svog drugog t.d. FIMIS d.o.o to je za taj novčani iznos okrivljenik oštetio Državni proračun Republike Hrvatske i t.d. PETRA d.o.o , a za koji iznos je t.d FIMIS pribavio nepripadnu materijalnu dobit.
U odnosu na osporavanje nekih potpisa na računima za koje navodi „nikad čuo“, ili pak „ovo je potpis KJC“, tj da je neke potpisao FJ, neke KJC, tj. da je neke potpisao „konobar“ nije razlučeno koji od nekih računa nisu bili potpisani po okrivljeniku međutim svi su bili ovjereni pečatom t.d PETRA d.o.o. „jer je jedan uvijek bio na recepciji“, dakle- očito svima dostupan- što je isto tako apsolutno neprihvatljivo, nezakonito i neispravno poslovanje- pa obzirom da su svi bili ovjereni pečatom t.d. PETRA d.o.o., a što je očito omogućio okrivljeni jer je dozvolio da jedan pečat bude na recepciji hotela kao i da je okrivljenik dao naloge za plaćanje („neka ide cesija“) to što su neki računi bili potpisani po neovlaštenim osobama- jer jedina ovlaštena osoba na kartonu deponiranih potpisa bio je upravo okrivljenik- ne isključuje niti ne umanjuje okrivljenika od kaznene odgovornosti za ovo kazneno djelo budući da je okrivljenik kao odgovorna osoba t.d. PETRA d.o.o i kao jedina ovlaštena za potpisivanje na kartonu deponiranih potpisa znao da je jedino on taj koji ima ovlaštenje za potpisivanje no dopustio je da račune potpisuju neovlaštene osobe slijedom čega je okrivljeni odgovoran i za ovakvo nezakonito i nepravilno vođenje poslovanja t.d. PETRA d.o.o., a obrazloženje da je to bilo kada je on bio odsutan (po 8 dana) obrazloženje je koje je apsolutno neprihvatljivo je je takvo postupanje okrivljenika suprotno važećim zakonskim propisima. U odnosu na iskaz da je ugovora o cesiji bilo 10-15 iz materijalnih dokaza sud je utvrdio da je bilo 45 ugovora o cesiji, dokazi pod rednim brojem 15-60.
Slijedom svega navedenog ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni HJ počinio kazneno djelo protiv gospodarstva- prouzročenje stečaja – označeno po članku 249. stavak 1. točka 1. u vezi stavaka 3. KZ/11 kažnjivo po članku 249. stavak 3. KZ/11 radi čega je okrivljenika oglasio krivim i osudio po zakonu.
30. U odnosu na kazneno djelo iz članka 256. stavak 1.KZ/11:
Nesporno je utvrđeno da je okrivljeni HJ u inkriminiranom razdoblju bio direktor trgovačkog društva PETRA d.o.o. i jedini član uprave, koji zastupa društvo pojedinačno i samostalno. Ove okolnosti nedvojbeno proizlaze iz povijesnih izvadaka iz sudskog registra (list spisa 47 i 547, dokaz pod rednim brojem 135). Nesporno je utvrđeno da je okrivljenik u tom svojstvu podizao gotovinske isplate sa žiro računa t.d. PETRA d.o.o koja novčana sredstva nije iskoristio za t.d. PETRA d.o.o već je te novčane iznose iskoristio za svoje privatne potrebe. Ove činjenice nedvojbeno su utvrđene na temelju nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Ksenije Vrebac, dip. oecc, koja je kao vještak za ekonomiju, financije i knjigovodstvo sačinila nalaz i mišljenje (list spisa 1492-1515) na temelju dokumentacije u spisu predmeta, a koja materijalna dokumentacija je vještakinji bila potpuno dostatna da odgovori na sve zadatke vještačenja, kao što se to vještak izjasnila na raspravi kada je i usmeno pojasnila pisani nalaz i mišljenje i odgovarala na pitanja stranaka i suda, a kojem nalazu i mišljenju te usmenim pojašnjenjima nitko od stranka nije imao primjedbi ili prigovora. Ovaj sud u cijelosti je prihvatio nalaz i mišljenje vještakinje Ksenije Vrebac, jer je dan od stručne i nepristrane osobe, koja ima sva potrebna znanja i kvalifikacije za poslove vještačenja iz oblasti financija i koja nije zainteresirana za ishod ovog kaznenog postupka. Upravo na temelju nalaza i mišljenja nedvojbeno je utvrđeno da je porezni obveznik vršio plaćanja gotovim novcem odnosno podigao sa žiro računa t.d. PETRA d.o.o. gotovinske isplate za koje ne postoji relevantna dokumentacija o njihovom utrošku odnosno da se radilo o podizanju novca sa bankomata a koju gotovinu na bankomatu podižu i okrivljeni HJ od 12. 7. 2007., ali i MJ od 18.10.2007., koja nema nikakvo svojstvo u t.d. PETRA d.o.o. kako to proizlazi iz povijesnih izvadaka iz upisa u sudski registar (list spisa 47 i 547) mada se i dalje vodila zajedno sa okrivljenikom na kartonu deponiranih potpisa kao osoba ovlaštena za podizanje društva i to na žiro računu Zagrebačke banke d.d. U odnosu na žiro račun Erste@steiermarkische bank d.d. na kartonu deponiranih potpisa bio je jedino upisan okrivljeni HJ kao osoba ovlaštena za podizanje novca, međutim prema nalazu i mišljenju vještakinje tijekom 2009. godine i sa tog računa putem bankomata gotovinu je podizala i MJ odnosno za određenu sumu od 39.500,00kuna/ 5.242,55 eura nema podataka tko je podigao novac!!! Budući da za podizanje gotovog novca nema relevantne dokumentacije na temelju koje bi se moglo utvrditi na koje potrebe i u koju svrhu je tako podignuti novac okrivljeni iskoristio tj da li je taj novac iskoristio u svrhu i za potrebe t.d. PETRA d.o.o tj nema materijalnih dokaza da je taj novac iskoristio u poduzetničke svrhe i to u iznosu od 494.955,71 kunu/65,691,91 euro već taj iznos predstavlja skrivenu isplatu. Na ovaj način okrivljeni je kao direktor t.d. PETRA d.o.o. i član uprave (jedini) povrijedio odredbu članka 7. Zakona o porezu na dobit , ("Narodne novine" broj 177/04,90/05 i 57/06) stavak 1.točka 6. i stavak 5.točka 1.,2.,3. i 4. istog zakona i članka 26. Pravilnika o porezu na dobit ("Narodne novine" broj 95/05,133/07 i 156/08) obzirom da je navedeni novac koristio za svoje privatne potrebe, te nije u Prijavi poreza na dobit za 2009. obračunao i prijavio za t.d. PETRA d.o.o porez na dobit po poreznoj prijavi poreza na dobit za 2009. u iznosu od 35.832,27 kuna/4.755,76 eura za koji iznos je oštetio Državni proračun Republike Hrvatske. Ove činjenice nesporno i nedvojbeno je sud utvrdio na temelju provedenog financijskog vještačenja i na temelju materijalnih dokaza – povijesnih izvadaka upisa u sudski registar za t.d PETRA d.o.o. i kartona deponiranih potpisa. U odnosu na obranu okrivljenika da je samo on bio ovlaštena osoba na kartonu deponiranih potpisa taj navod suprotan je podacima iz spisa iz kojih je sud utvrdio da je okrivljeni bio jedini na kartonu deponiranih potpisa ali samo za račun u Erste@steiermarkische bank d.d. dok se na kartonu deponiranih potpisa za račun kod Zagrebačke banke nalazila i HI, a nesporno je da je t.d PETRA d.o.o. malo otvorena dva računa i to ove dvije banke, od 2009. upravo okrivljeni bio jedini osnivač, član uprave i direktor prave osobe PETRA d.o.o. i to od 16. rujna 2009.godine. U svojoj obrani u odnosu na podizanje gotovinskih isplata okrivljenik takav način poslovanja ne osporava i pojašnjava "dizalo se iz kase", "većinu tih sredstava sam ja osobno podigao" i to u odnosu na iznos od 494.955,71 kunu a to objašnjava da je to bilo iz razloga vezano za obiteljsku situaciju vezano za razvod braka sa MJ, i nastale troškove stanovanja bivše supruge koje se obvezao podmiriti kao i troškove školovanja kćerke, te da se u odnosu podizanja gotovog novca "pisale su se žute isplatnice". Ovakav iskaz zapravo je priznanje postupanja na način kako se to okrivljenika tereti pod točkom 1.c/ konačno definirane optužnice. Navod okrivljenika da su i druge osobe imale mogućnost uzimati novac iz kase "jer je ključ od sefa uvijek bio na recepciji" ne opravdava okrivljenika niti umanjuje njegovu kaznenu odgovornost budući da je okrivljenik kao jedini član uprave i direktor t.d. PETRA d.o.o bio dužan postupati i voditi poslovanje svog t.d. kao dobar gospodarstvenik a to sigurno nije omogućiti i neovlaštenim osobama pristup kako gotovom novcu tako i pečatu pri čemu nije jasno sudu kako je okrivljeni za registriranu pravnu osobu PETRA d.o.o upotrebljavao i pečat PETRA d.o.o i pečat PETRA1 d.o.o pri čemu uopće nije utvrđeno tko je ovlašteni korisnik pečata PETRA 1 d.o.o a koji se uvijek nalazio na recepciji hotela, kako to iskazuje okrivljeni HJ. Obrana okrivljenika da su bile tri provalne krađe i da je pokradena knjigovodstvena dokumentacija tj. pokradeno je računalo u kojem se nalazila pohranjena knjigovodstvena dokumentacija za 8., 9. i 10 mjesec 2010. godine obrana je koja je neprihvatljiva budući da je inkriminirano razdoblje 2009. godina kada se podizala gotovina na bankomatima a provale su bile po iskazivanju okrivljenika od 10.mj 2011. do proljeća 2012. godine, koji dio obrane ničim nije niti potkrijepljen. I zaključno da u odnosu navod da je saldo blagajne bio – 494.955,71 kunu koji saldo blagajne je bio na dan 31. prosinca 2009. da "to treba pitati njegovu suprugu budući da je on preuzeo tvrtku 16.rujna 2009." i "ne zna kako je došlo do negativnog salda blagajne u tom iznosu", navod je koji nije od utjecaja za kaznenu odgovornost okrivljenika u odnosu na točku 1c/ optužnice jer je nesporno utvrđeno da je okrivljeni taj koji je dao netočne i nepotpune podatke o činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze uslijed čega je došlo do smanjenja porezne obveze a sve s ciljem da izbjegne plaćanje poreza, radi čega je ovaj sud okrivljenika oglasio krivim za kazneno djelo iz članka 256. stavak 1. KZ/11 i osudio po zakonu a koji je vodio tvrtku PETRA d.o.o od 16. rujna 2009. i nije ničim dokazao da je negativni saldo nastao dok je pravnu osobu vodila MJ. A sve vezano i za okolnost da sud nije mogao pribaviti knjigovodstvenu dokumentaciju niti od RJ, vlasnice obrta [obrt] budući je na traženje suda ista odgovorila da se tražena dokumentacija čuva 11 godina po Zakonu o računovodstvu a traženo se odnosi na dokumentaciju od prije 14 godina (list spisa 1556) a niti je sud dobio dokumentaciju od Porezne uprave koja se jedino u odnosu na porezni dug očitovala da obzirom da je t.d. PETRA d.o.o brisano 26.09.2016. godine na dan 22. travnja 2024. ne može imati dugovanja prema državnom proračunu. ( list spisa 1551).
Slijedom svega navedenog ovaj sud je okrivljenika oglasio krivim i osudio po zakonu za učin kaznenog djela iz članka 256. stavak 1. KZ/11.
31. U odnosu na kazneno djelo iz članka 248. KZ/11:
Okrivljenika se tereti da je navedeno kazneno djelo počinio "u vremenu od 01. kolovoza do 22. prosinca 2010." (optužnica od 09. siječnja 2019. (list spisa 1205- 1206).
Za kazneno djelo iz članka 248.KZ/11 propisana je kazna zatvora do tri godine.
Odredbom članka 81. stavak 1. alineja 5. KZ/11 propisano je da kazneni progon zastarijeva nakon 10 godina za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju dužem od jedne godine, slijedom koje odredbe je za djelo pod točkom 1d/ nastupila zastara kaznenog progona a sukladno navedenom jedina moguća odluka bila je odbijajuća presuda pozivom na odredbu članka 452.točka 6. ZKP/08.
32. Na temelju članka 158. stavak 2. ZKP/08 sud je u cijelosti dosudio postavljeni imovinskopravni zahtjev u ukupnom iznosu od 49.737,51 eura koji imovinskopravni zahtjev je okrivljenik dužan nadoknaditi u Državni proračun Republike Hrvatske u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe. Za presuđenje ovako postavljenog imovinskopravnog zahtjeva sud je imao pouzdanu osnovu, a to je jer je visina imovinskopravnog zahtjeva tj. šteta koju je okrivljenik počinio Državnom proračunu Republike Hrvatske utvrđena vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Kseniji Vrebac, dipl. oecc, kojem nalazu nije bilo prigovora niti primjedbi te ga sud u cijelosti prihvaća jer je sačinjen od kvalificirane osobe sa svim potrebnim stručnim znanjima, od osobe nezainteresirane za ishod postupka i osobe koja ima dugogodišnje radno i stručno iskustvo iz oblasti financija, ekonomije i knjigovodstva. Okolnost da je t.d. PETRA d.o.o brisano 26.09.2016. godine ( list spisa 1538) nije bila od utjecaja u odnosu na odluku suda o dosuđenju imovinskopravnog zahtjeva Republici Hrvatskoj budući je počinjenjem kaznenih djela pod točkom 1b/ i 1c/ za koja kaznena djela je sud okrivljenika oglasio krivim, okrivljeni HJ kao odgovorna osoba koja je zastupala pravnu osobu t.d. PETRA d.o.o, počinio štetu Republici Hrvatskoj, pri čemu tijekom ovog postupka nije utvrđeno da li je potraživanje po osnovi poreznih dugovanja nadležno Ministarstvo financija prijavilo kao svoje potraživanje kada je stečajni postupak bio otvoren i vođen protiv pravne osobe a što je moralo učiniti i takvo potraživanje je moralo biti evidentirano u višoj isplatnoj kategoriji a ne očitovati se sudu dana 26. travnja 2024. da zato što je pravni subjekt brisan 23.09. 2016., na dan 22. travnja 2024. ne može imati dugovanja prema državnom proračunu !!!!( list spisa 1538
– očitovanje Ministarstva financija, porezna uprava, Područni ured Sisak, Ispostava Sisak).
33. U odnosu na imovinskopravni zahtjev VJ sud istog nije uputio sukladno članku 158.stavak 3. ZKP/08 da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici, budući da je o navedenom pravnom pitanju odlučeno pravomoćnom presudom Općinskog suda u Sisku P-694/2020 od 13. ožujka 2012., pravomoćna 26. srpnja 2013, ovršna 18.09.2013.
34. U odnosu na sve materijalne dokaze na koje se sud u obrazloženju ove presude nije pojedinačno osvrtao, a nabrojani su pod brojem 1-135 te od 138- 183 (list spisa 1574-1588) radi se o dokazima koje se odnose na točku 1a/ , 1b/ i 1c/ na temelju kojih je sud donio zaključak kako u odnosu na oslobađajući tako i u odnosu na osuđujući dio ove presude. U odnosu na dopunski iskaz svjedokinje KJC i svjedoka IJ a koji su iskazivali na okolnost da li su dok su bili zaposlenici pravne osobe PETRA d.o.o primali plaću i da li su bili plaćeni doprinosi, iskazi su koji su irelevantni za zaključak suda o krivnji okrivljenika.
35. U odnosu na visinu i vrstu kaznene sankcije sud je cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti) kako to propisuje odredba članka 47. stavak 1 KZ/11. Tako se olakotnim okolnostima prvenstveno cijeni korektno ponašanje na sudu uz izraženo poštovanje suda kao institucije, što se očitovalo u okrivljenikovoj procesnoj disciplini a ta je da se okrivljenik uredno odazivao pozivima suda i dolazio na rasprave, protek vremena od počinjenja djela do nepravomoćno okončanja postupka, okrivljenikovo narušeno zdravlje koje je rezultiralo i amputacijom noge , kao i okolnost obiteljskih prilika u kojima se okrivljenik zatekao u inkriminiranom razdoblju vezano za razvod braka. Otegotnim se cijene ranija okrivljenikova kaznena osuđivanost za kazneno djelo iz članka 236. stavak 1. KZ/11 kako to proizlazi iz uvjerenja Odjela za kaznene evidencije (list spisa 1569) te prekršajna osuđivanost , kako to proizlazi iz potvrde Odjela za prekršajne evidencije, (list spisa 1567) Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Okolnost ranije kaznene osuđivanosti, u korelaciji sa olakotnim okolnostima nije bila od utjecaja da bi ovaj sud izrekao strožu kaznu od izrečene te drži da je kazna zatvora za djelo iz članka 249. stavak 3. KZ/11 u trajanju od 1 (jedne) godine, a za kazneno djelo iz članka 256. stavak 1. KZ/11 u trajanju od 8 (osam) mjeseci adekvatna težini počinjenih kaznenih djela, kao i da je jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci, a na koju je primijenjena djelomična uvjetna osuda na način da se ima izvršiti bezuvjetni dio kazne u trajanju od 10 ( deset) mjeseci dok se dio kazne od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku provjeravanja od u trajanju od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo s tim da rok počinje teći od izdržanog neuvjetovanog dijela izrečene kazne zatvora, ona sankcija koja će postići svrhu kažnjavanja a ta je da okrivljeni više ne počini ni jedno drugo kazneno djelo, i da drugi građani društva poštuju pravni sustav kao i da je izrečena sankcija dovoljna društvena osuda za ova kaznena djela počinjena pred 15 godina. Sud doista ne vidi kakvu svrhu bi postigao da se nakon 15 godina okrivljenika strože kažnjava tj. da se nakon 15 godina okrivljenika osuđuje na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci budući da ovaj sud drži da je svrha takve kazne mogla i trebala proizvesti svoj učinak puno prije od 15 godina i tada bi takva kazna bila možda učinkovita. Protekom roka od 15 godina koliko je prošlo vremena od počinjenja kaznenih djela pa do presuđenja, svrha kažnjavanja za ova inkriminirana djela je svedena na svaku razinu ispod razumne te društveno očekivane, uz uvažavanje okolnosti nastupa zastare za djelo iz članka 248. KZ/11 za koje djelo ista nastupila 22. prosinca 2020. Zbog toga sud ne nalazi svrsishodnost da se okrivljenika u ovom predmetu kazni nekom dugotrajnijom kaznom odnosno nije za očekivati da bi nakon 15 godina od počinjenja djela, uz okolnost da nakon 2022. okrivljenik nije počinio niti jedno novo kazneno djelo svrha kažnjavanja se ne bi postigla i sa ovako izrečenom kaznom, u duljini trajanja bezuvjetnog dijela od 10 (deset) mjeseci odnosno da je bilo mjesta primjeni djelomične uvjetne osude pa dio kazne od 8 (osam) mjeseci se neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku provjeravanja od 3 (tri) godine a koji počinje teći od izdržanog neuvjetovanog dijela kazne ne počini niti jedno novo kazneno djelo. Sud drži da se u cijelosti postiže svrha kažnjavanja kako u svom specijalnom tako i u generalnom smislu, a generalno preventivni učin kazne postiže se i izricanjem djelomične uvjetne osude i dosuđivanjem imovinskopravnog zahtjeva oštećenoj Republici Hrvatskoj. Vremenski odmak od punih 15 godina od počinjenja djela do presuđenja je vremensko razdoblje za koje se okrivljenik nalazio u postupku a za koju okolnost nema niti jednog razloga da je duljina trajanja postupka bila i više nego preduga a koja okolnost je u poveznici sa organizacijskim prilikama u kojima se sud nalazi kako u odnosu na odljev kadrova tako i u odnosu na okolnosti povezane sa potresom koji je pogodio sisačko moslavačku županiju 29. prosinca 2020. te da je sud određeno vrijeme bio izmješten na više lokacija a da se u obnovljenu zgradu vratio sa znatnim vremenskim odmakom u kojem razdoblju su se rješavali samo hitni istražno zatvorski spisi, kao i sa okolnostima vezanim za organizaciju rada za vrijeme trajanja covid-a.
36. U odnosu na troškove postupka, sud je okrivljenika oslobodio plaćanja svih troškova. To stoga što bi plaćanjem istih okrivljenik ugrozio svoju već ionako ugroženu materijalnu egzistenciju i stoga što sud drži da od primanja koja okrivljenik ostvaruje u vidu mirovine od simboličnih 370,00 eura , posve sigurno je materijalna situacija okrivljenika vrlo teška. Pri tome je sud imao u vidu da okrivljenik nema nikakve druge imovine, bilo pokretne bilo nepokretne iz koje bi mogao eventualno prihodovati kakva sredstva da ga je sud obvezao na platež troškova a obzirom na teško narušeno zdravlje vezano za amputaciju noge, izvjesno je da niti nekim dodatnim radom okrivljenik nije u mogućnosti priskrbiti novac dodatnim radom i da je jedini izvor prihoda mirovina koja iznosi 370,00 eura koji iznos je svakako sve samo ne onaj koji omogućava pristojan životni standard.
37. Slijedom svega navedenog presuđeno je kao u izreci.
U Sisku 27. veljače 2025.
Sutkinja
Mirela Sladić
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od primitka presude. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.
DNA:
1. ODO Sisak, na broj: KO-DO 25/2020- putem Web servisa
2. Okrivljeni HJ - putem pošte
3. Braniteljica okrivljenika Josipa Milković - putem e-komunikacije
4. Oštećeni VJ - putem pošte
5. Punomoćnica oštećenika Morana Ilić - putem e-komunikacije
