REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-1480/2024-133

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Jerku Bakuli, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika KONČAR - Metalne konstrukcije d.d., Zagreb, Fallerovo šetalište 22, OIB 05214448972, uz umješača EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, zastupanog po punomoćnicima Odvjetničkog društva Grgić & partneri, odvjetnicima iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. siječnja 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanih tuženika i umješača, objavljene 27. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi štetu u iznosu od 4.950,00 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01.08.2017. godine do 31.12.2023. godine, po stopi koju određuje čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotnih poena, a sve u smislu Odluke o eskontnoj stopi HNB, a od 01.01.2023. godine po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kao i nadoknaditi mu troškove postupka u iznosu od 1.921,70 eura, zakonskom zateznom kamatom počev od 27. veljače 2025. do isplate, sve u roku od 15 dana.

II/ Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 4.950,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom.

III/ Nalaže se tužitelju naknaditi umješaču parnični trošak u iznosu od 1.720,52 eura sa zateznim kamatama tekućim od 27. veljače 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 4. rujna 2019. ozlijedio kralježnicu i desni ručni zglob na radnom mjestu kod tuženika, uslijed pada prilikom penjanja na transformatorski kotao radi sačmarenja istog. Razlog pada je šipka koja je bila zavarena za kotao transformatora za koju se tužitelj uhvatio, a koja se odvarila, što je rezultiralo njegovim padom s 4 metra visine i frakturom kralješka Th12 i desnog ručnog zgloba. U opisanoj ozljedi na radu tužitelj je ozlijedio slabinski kralježak Th12 te desni ručni zglob u vidu prijeloma istih, koje povrede su pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji, uslijed čega je došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

2. Tužitelj zbog ozljede kralješka i desnog ručnog zgloba više ne može normalno raditi, dizati teže predmete, saginjati se, reducirane su mu skoro sve fizičke aktivnosti, a bolove permanentno osjeća.

3. Tužitelj je u štetnom događaju pretrpio fizičke boli, koje se manifestiraju bolnosti u području desnog ručnog zgloba i kralježnice, koji su posebno intenzivni pri opterećenju. Zbog zadobivenih ozljeda isti nije mogao jedno vrijeme obavljati svakodnevne poslove, baviti se normalnim tjelesnim aktivnostima, osjeća bolove kod većeg naprezanja, što utječe na intenzitet duševnih boli. Trpi i strah koji prati sam tijek nezgode, te ishod zdravstvenog stanja nakon nezgode. Nakon nezgode tužitelju je bila potrebna pomoć i njega druge osobe, koju su mu pružali ukućani. Nastupilo je i naruženje zbog ožiljka na leđima.

4. Tužitelj zahtijeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Činjenica je da su zbog štetnog događaja kod tužitelja nastupile opisane ozljede i posljedice (povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje) koje se manifestiraju u fizičkim i duševnim bolovima te strahu, kako je to naprijed opisano.

5. Tužitelj potražuje štetu za neimovinsku štetu: povreda prava osobnosti na tjelesno zdravlje za smanjenje životne aktivnosti 25.000,00 kn i za fizičke boli 10.000,00 kn, te za povredu prava osobnosti na duševno zdravlje za strah 8.000,00 kn i za naruženje 6.000,00 kn; potražuje i imovinsku štetu u vidu tuđe pomoć i njege 2.000,00 kn, ukupno potražuje 51.000,00 kn.

6. Tužitelj je u mirnom postupku pisanim zahtjevom od 5. lipnja 2017. pozvao tuženika da mu povrati nastalu neimovinsku i imovinsku štetu, predočivši mu pritom svu raspoloživu dokumentaciju iz koje je razvidna osnova odgovornosti za štetu, te visina iste. Tuženik je tužitelju ponudio iznos od 26.000,00 kn, koji iznos nije isplatio.

7. Tužbenim zahtjevom konačno specificiranim podneskom od 6. ožujka 2023. tužitelj potražuje kao u izreci.

8. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, kako u pogledu osnove tako i u pogledu visine tužbenog zahtjeva. Priznaje nastanak štetnog događaja od 4. rujna 2015., a što evidentno proizlazi iz same prijave o ozljedi na radu. Osporava odgovornost za štetu nastalu iz navedenog štetnog događaja iz razloga što je štetni događaj nastao kao isključiva krivnja radnika zbog nepažnje. Tuženik posebnog napominje da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja bio osposobljen za rad na siguran način i da je ispunjavao uvjete za radno mjesto na koje je bio raspoređen. Uzimajući u obzir izjavu tužitelja iz Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru, kao i Prijavu ozljede na radu, evidentno je da je tužitelj radio na uobičajenim poslovima prilikom kojih nije primijenio dužnu pažnju u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja.

9. Sukladno odredbi članka 25. Zakona o zaštiti na radu poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), ali se isto tako sukladno članku 25. st. 2. Zakona o zaštiti na radu može osloboditi odgovornosti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, u konkretnom slučaju krajnjom nepažnjom tužitelja. Imajući u vidu navedeno, a pojašnjenja radi, poslovi sačmarenja se obavljaju na način da se radnici ne penju na vrh kotla i izlažu riziku od pada s istog iz razloga što se kotao pomoću mosne dizalice može i mora okrenuti kako bi stranice kotla radniku bile pristupačne za obavljanje poslova sačmarenja, a to radnik u konkretnom slučaju nije učinio. 10. Sukladno točki 8.2. Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 30. rujna 2015. KLASA: UP/I-116-02/15-41/64, Urbroj: 524-10-02/10-12-07 proizlazi da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način za poslove pjeskara prema planu i programu osposobljavanja u teoretskom i praktičnom smislu, te je predočeno uvjerenje ovlaštenog društva Kontrol Biro d.o.o. Osim toga predočena je i svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti radnika određene Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada. Zapisnikom je konstatirano da je tužitelj u konkretnom slučaju koristio ljestve za obavljanje navedenog posla, uslijed čega je zadobio opisane tjelesne ozljede.

11. Nadalje, rukovoditelj pogona finalizacije ČJ na zapisnik je konstatirao da se takvi poslovi koje je ovdje radnik obavljao ne izvršavaju na način da radnici koriste ljestve kako bi se popeli na vrh kotla, već se u tom slučaju koristi mosna dizalica pomoću koje se kotao okrene te pri tome ne postoji rizik od opasnosti pada s visine. Osim toga utvrđeno je i da se ozljeda dogodila iz razloga jer se tužitelj ljestvama koje su visine 2,85 m uspinjao na vrh kotla transformatora koji je visine 3,5 m, odnosno da je koristio ljestve koje nisu dosezale do vrha kotla i u tom trenutku kada je htio zakoračiti na vrh kotla rukom se uhvatio za metalnu prečku koja se odvarila od kotla te je radnik zajedno s njom u ruci pao na tlo radione i pritom zadobio navedene ozljede. Iz izjave tužitelja pod točkom 9.4 Zapisnika o inspekcijskom nadzoru proizlazi kako je ljestve donio sam i postavio uz kotao kako bi se popeo na njega.

12. Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora zapisnikom je konstatirano da ljestve za pristup na povišeno mjesto rada moraju u dovoljnoj mjeri nadvisiti pristupni podij, a što je propisano odredbom članka 135. Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme ("Narodne novine", broj 21/08): "Ljestve za pristup na povišeno mjesto rada moraju u dovoljnoj mjeri nadvisiti pristupni podij, ako nije na drugi način osiguran čvrst rukohvat.". Imajući u vidu navedeno i sam tužitelj je na Zapisniku izjavio da je za obavljanje navedene radnje koristio ljestve koje nisu dosezale vrh kotla te je na taj način postupio protivno odredbi članka 68. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", broj 71/14. i 118/14.). Ovo tim više što tužitelju nitko nije dao nalog da na taj način izvrši navedeni posao, iz čega proizlazi da je samoinicijativno i na vlastitu odgovornost poduzeo opisanu radnju. Slijedom navedenog, evidentno je da je tužitelj postupio protivno odredbi članka 68. Zakona o zaštiti na radu kojim je propisano da je radnik dužan primijeniti dužnu pažnju prilikom obavljanja svojih poslova. U konkretnom slučaju osim što tužitelj nije primijenio dužnu pažnju sukladno odredbi članka 68. Zakona o zaštiti na radu, već je protivno odredbi članka 135. Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme koristio ljestve koje ne udovoljavaju navedenim propisima. Netočan je navod tužitelja da je tuženik istome ponudio iznos od 26.000,00 kn na ime naknade štete, a kako to tužitelj navodi u svojoj tužbi. Tuženik je tužitelja uputio na mogućnost mirnog rješavanja spora budući je postupak mirenja propisan Kolektivnim ugovorom KONČAR- Grupe, Pravilnikom o radu KONČAR-Metalne konstrukcije d.d. te Pravilnikom o mirenju unutar KONČAR-Grupe.

13. Opreza radi tuženik navodi da je kod Croatia osiguranja d.d. u Zagrebu i Euroherc osiguranja d.d. osiguran od posljedica nesretnog slučaja te poziva iste na miješanje u ovom postupku.

14. Polazeći od svega gore navedenog, razvidno je da tužitelj nije postupio u skladu s procesom rada prilikom obavljanja poslova sačmarenja, odnosno da nije pomoću mosne dizalice okrenuo kotao, a kako je to trebao učiniti, već je samovoljno odlučio koristiti ljestve koje nisu bile primjerene za obavljanje takvog posla, a sve kako bi skratio radni proces, te je svojom krivnjom zadobio navedene ozljede. Sukladno tome tuženik predlaže sudu usvojiti prigovore tuženika i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

15. Rješenjem od 24. siječnja 2018. u svojstvu umješača pozvani su Euroherc osiguranje d.d. i Croatia osiguranje d.d.

16. Umješač Euroherc osiguranje d.d. se u cijelosti pridružuje navodima tuženika iz odgovora na tužbu, osporava utuženi tijek kamata te osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, ističući prigovor isključive odgovornosti samog tužitelja. Nadalje navodi da se osigurani slučaj desio na način da se tužitelj uslijed vlastite greške i nepažnje te protivno propisima uhvatio za metalnu prečku na vrhu kotla i u trenutku kada je htio zakoračiti na vrh kotla prečka se odvarila od kotla te je tužitelj zajedno s njom u ruci pao na tlo radione i zadobio ozljede kralježnice i desne ruke, te je isti u cijelosti odgovoran za nastanak štetnog događaja, čime su u cijelosti ispunjeni uvjeti za oslobođenje od odgovornosti tuženika i umješača sukladno odredbi čl. 25. st. 2. Zakona o zaštiti na radu koji propisuje da se može osloboditi od odgovornosti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe. Također umješač se ima osloboditi od odgovornosti i temeljem čl. 4. st. 1. točke 1.17 Uvjeta za osiguranje izvanugovorne odgovornosti. Krajnja nepažnja tužitelja je razlog nastanka štetnog događaj. Naime, tužitelj se uspinjao ljestvama koje su bile kraće od samog kotla transformatora, tako da pri uspinjanju na kotao nije bio osiguran stabilan rukohvat i čvrsti oslonac. Tužitelj nije niti na jedan način zaštićen od pada s visine, pa kako su kotlovi različitih visina postoji realna opasnost od pada. Tim više je tužitelj radio prvo sačmarenje, a za prvo se sačmarenje uopće nije bilo potrebe uspinjati na vrh kotla i izlagati riziku od pada s kotla jer se kotao uz pomoć radnika transportera koji upravlja mosnom dizalicom može i mora okrenuti.

17. Dana 9. srpnja 2024. u ovom predmetu donesena je presuda Pr-1979/2017- 122 kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i naloženo mu je umješaču naknaditi parnični trošak u iznosu od 2.876,77 eura.

18. Postupajući po žalbi tužitelja Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi svojim rješenjem Gž R-113/2024-3 od 17. rujna 2024. ukinuo je navedenu prvostupanjsku presudu te predmet vratio istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz obrazloženje da sud prvog stupnja u ponovljenom postupku izanalizira cjelokupni proces rada na radnom mjestu na kojem je stradao tužitelj i utvrdi je li tuženik na adekvatan način osigurao sve potrebno za siguran rad na radnom mjestu tužitelja, je li izričito zabranio rad na način da se umjesto ljestava koristi hidraulična dizalica i je li na adekvatan način kontrolirao proces rada kako bi se spriječilo postupanje suprotno pravilima zaštite na radu i nakon što utvrdi sve sporne činjenice, utvrdi i odgovornost za štetu i procijeni je li za štetu odgovoran tuženik ili tužitelj, ili postoji njihova podijeljena odgovornost. U slučaju da se utvrdi odgovornost ili djelomična odgovornost tuženika, potrebno je provesti medicinsko vještačenje radi ocjene opravdanosti visine zahtjeva za naknadu štete.

19. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u: Prijavu o ozljedi na radu (strana 3-4 spisa), zapisnik o inspekcijskom nadzoru (strana 5-10 spisa), medicinsku dokumentaciju (strana 11-18 spisa), zahtjev za naknadom štete (strana 19 spisa), Uvjerenje o osposobljenosti za rad (strana 25-27 spisa), Ugovor o radu (strana 37-40 spisa), izjavu i ugovor o radu MJ (strana 41-45, 46 spisa), policu osiguranja od odgovornosti (strana 60-61 spisa), Uvjete za osiguranje izvanugovorne odgovornosti (strana 67-75 spisa), provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku zaštite na radu ing. Tomislavu Lončaru (strana 120-142 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Zoranu Veiru (strana 477-478 spisa), presliku zdravstvenog kartona tužitelja (strana 497-514 spisa), očitovanje vještaka dr. Zorana Veira (strana 642-643 spisa), saslušani su svjedoci KJ, MJ i ČJ (strana 89, 93 spisa), FJ i PJ (strana 94-96 spisa), te tužitelj (strana 96-97, 520 spisa).

20. Ocjenjujući rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

21. Među strankama je sporna odgovornost tužitelja za nastanak štete, osnova i visina postavljenog tužbenog zahtjeva, tijek zateznih kamata.

22. Među strankama nije sporan štetni događaj i pasivna legitimacija.

23. Iz iskaza saslušanog svjedoka FJ, voditelja zaštite na radu i zaštite od požara, proizlazi da je tužitelj imao ozljedu na radu prilikom obavljanja poslova sačmarenja, koju nije vidio, zna o istoj iz priče; da se proces sačmarenja obavlja u komori za sačmarenje na način da radnici moraju imati svu zaštitnu opremu - kacigu s dovodom zraka, gumeno odijelo, zaštitne cipele i zaštitne rukavice, kada se dovrši jedan dio sačmarenja kotla kotao se izvuče van iz komore i pomoću mosne dizalice se okreće, i to je najsigurniji način, a postoji još jedan način korištenja hidrauličke platforme u samoj komori za sačmarenje i nije potrebno da radnik poslove obavlja na visini; misli da se ne smiju koristiti ljestve; da ne postoje upute o načinu sačmarenja, svaki radnik koji se zaposli kod tuženika mora proći osposobljavanje za rad na siguran način i kako obavljati poslove na siguran način, odnosno sve svoje poslove i u sklopu toga ima neka uputa za sačmarenje i da o tome educira vjerojatno poslovođa; da edukaciju radnika tuženika obavlja vanjska firma; nije mu poznato skraćuje li korištenje ljestvi rad sačmarenja, ali smatra da da jer se skraćuje vrijeme kad se kotao vadi van i rotira pomoću mosne dizalice.

24. Svjedok PJ iskazao je da je bio poslovođa, da nije dao nalog tužitelju za sačmarenje; poslove sačmarenja i sam je obavljao jedno 10 godina, i obavlja se na isti način, sačmare se sve stranice kotla; za okretanje kotla koristi se kran- mosna dizalica koji se nalazi izvan komore, a koriste se i ljestve u komori za penjanje na vrh kotla za jedan dio kotla, kranom se može okrenuti kotao na bok za gornju stranu, ali bi to dugo trajalo, a kranom-mosnom dizalicom se ne može penjati, takav je postupak bio i prije kada je komora bila puno manja, sačmarenje se obavlja uglavnom u trećoj smjeni, jednog kotla za što je potrebno oko sedam sati, uz korištenje krana-mosne dizalice, u svakoj smjeni dežuran je i kranovođa, češće se koriste ljestve za penjanje, bilo je zabranjeno korištenje hidraulične platforme zbog ulaska sačme u kotao, ispravna procedura prilikom sačmarenja je ljestvi, a hidrauličnom dizalicom radnici se mogu dignuti na visinu.

25. Saslušani svjedok KJ iskazao je da je vidio ozljeđivanje tužitelja, da su zajedno obaviti poslove pjeskarenja kotla, zaštitili su navoje, obukli opremu za pjeskarenje (kožno odijelo, skafander, rukavice, cipele); koriste crijevo za sačmu i drugo - tanje za zrak i s upaljačem za pokretanje sačme, da se tužitelj na kotao penjao drvenim ljestvama A profila koje su imale zaštitni lanac u sredini i bile su niže od kotla za oko 20 cm, kotao je visine oko 4 m, da ih je našao u lakirnici u sklopu koje rade, ne zna je li bilo i viših, tražio je prikladne ljestve koje ne trebaju biti više od kotla; da su prije obavljali poslove pjeskarenja, kad bi se radilo o većem kotlu koristila se bina (kada su je dobili, ali ne zna prije ili poslije ozljeđivanja tužitelja), ali se to ne smije jer bi sačma izlazila van i ušla bi među spojeve, s njom se samo dignu do vrha kotla, na kojem stoje i pjeskare stranice kotla, da se nekad pjeskarenje radilo svaki dan, nekad rjeđe, ovisno o bravarima koji svaki dan nešto rade na kotlu, da ne zna tko je dao nalog za pjeskarenje, obično je to poslovođa, da se tužitelj nakon penjanja primio za šipku koja je bila odvarena (što je vidio kada je tužitelj pao) i pao je, da šipka služi za kablove za struju kad je kotao gotov, ne zna postoji li pisana uputa o načinu kako se pjeskari, njega su naučili kad je došao raditi kod tuženika; da je nakon pada tužitelja bio cijelo vrijeme oko njega, da ne zna tko je pozvao hitnu; misli da je u pogonu bio radnik iz nekog drugog pogona, da nije bilo nadređenih, jer je nezgoda bila u noćnoj smjeni oko 23,00-23,30 sati; da se pjeskari u svim smjenama, ne sjeća se da bi netko zabranjivao način pjeskarenja, da se uvijek pjeskari s ljestvi, da prečku radi bravarija i bila je samo poheftana i ne služi za penjanje i pjeskarenje, da se mosna dizalica koristiti i za okretanje kotla prilikom sačmarenja i s njom rade transporteri, da su radnici tuženika osposobljeni za rad na siguran način i imaju položen ispit za zaštitu na rad, da je ispravan način sačmarenja odlazak na kotao s binom i sačmarenje na kotlu, da koriste ljestve koje su iste visine kao objekt ili niže.

26. Svjedok NJ, neposredno nadređen tužitelju, iskazao je da je dao nalog tužitelju da obavlja poslove pjeskarenja s KJ; da prilikom pjeskarenja radnici moraju imati zaštitnu masku i odijelo, da koriste crijevo pod pritiskom iz kojeg izlazi sačma, da misli da postoje pisane upute o načinu na koji se izvodi pjeskarenje, da se za penjanje na kotao koriste ljestve i aluminijske skele na kotačiće, i galerije koje su slične aluminijskoj skeli, jedino su veće, i radnik sam bira koje od tih alata će koristiti za pjeskarenje, ovisno o visini kotla; da nikada nije radnike upozoravao, niti zabranio da obavljaju poslove na način na koji su obavljali pjeskarenje, i sam je na isti način obavljao poslove jer se radilo o uhodanom procesu; da su ga o ozljeđivanju odmah oko 23,00 sata o istome obavijestili, a on je obavijestio i voditelja pogona o nezgodi; da su nakon ozljeđivanja tužitelja postavljene gurtne za vezanje, da prije ove nezgode nije bilo osigurača na kotlu protiv padova, da je ispravna procedura sačmarenja da se stavi zaštitna maska i odijelo, uzme crijevo i sačmari; radnici tuženika osposobljeni su za rad na siguran način, da se pomoću mosne dizalice premještaju i okreću stvari, i koristi se prilikom sačmarenja za okretanje i kotao ide unutra u sačmaru, a kran ide van, da je korištenje ljestvi brži način sačmarenja od korištenja mosne dizalice, da je tužitelj koristio mosnu dizalicu ne bi imao potrebe za nešto se primati.

27. U svom iskazu svjedok ČJ, neposredno nadređen tužitelju, iskazao je da je tužitelj dobio nalog poslova sačmarenja od nadređenog brigadira, da se nezgoda dogodila jer je tužitelj obavljao posao pomoću ljestvi koje nisu bile dozvoljene, da se poslovi sačmarenja obavljaju s platforme ili s poda, zabranjeno je i penjanje na kotao s ljestvama, što je propisano Pravilnikom, da misli da je tužitelj koristio metalne ljestve iz održavanja ili bravarije, radilo se o kratkim jednostrukim fiksnim ljestvama, da mu je tužitelj opisao način pada, da se penjao po ljestvama koje su bile naslonjene na kotao, do vrha kotla je falilo oko pola metra-metar, primio se za kabel kanalicu odnosno šipku u koju se nakon montaže stavljaju kabeli, a koja nije bila do kraja zavarena, koja mu je ostala u ruci i s njom je pao na leđa, na sebi je imao zaštitnu opremu, nije dobio odgovor na pitanje gdje je našao ljestve i zašto je koristio ljestve, da nije vidio radnike kako obavljaju poslove sačmarenja jer je to zatvoren postupak i može se ući samo sa zaštitnom opremom i nikada nije vidio kako su sačmarili kotlove, pregled se obavi nakon sačmarenja, da se u konkretnom slučaju tužitelj nije trebao penjati jer se radilo o manjem kotlu koji je mogao okretati transporter, koji je u svakoj smjeni, a kotao je dimenzije 3x4, da se sačmarenje radi svakodnevno u sve tri smjene oko 10 puta mjesečno; u slučaju kontrole prilikom sačmarenja mora se pritisnuti sigurnosna sklopka i sačeka da se postrojenje smiri i ugasi, da uvijek rade dvojica radnika, osim ako se radi o nekim manjim cijevima ili dijelovima, koji se rade na podu, da nije kažnjavao radnike za sačmarenje jer su govorili da rade po pravilima; da za osiguranje na kotlu postoji rupa za koju se radnik mora zakvačiti ako se radi o specifičnom obliku kotla, u ovom slučaju nije se trebao penjati niti zakvačiti, da su radnici tuženika osposobljeni za rad na siguran način, imaju upute za obavljanje poslove radnog mjesta, upoznati su s opasnostima i štetnostima i imaju položenu zaštitu na radu, i radnici koji obavljaju sačmarenje upoznati su s uputama o načinu obavljanja poslova sačmarenja, da se mosna dizalica koristi u sačmarnici koja je veličine 12x14x8 m i pomoću nje se kreće kotao u pravilan položaj za sačmarenje, ista dizalica se koristi i u lakirinici i u otpremi; u ovom slučaju pomoću nje kotao se morao okretati na stranu koja se sačmari i kad se okrene na stranu koja se mora sačmariti sačmari se s poda i nema potrebe ni za kakvim penjanjem, da je korištenje ljestava prilikom sačmarenja usporenje procesa, a ubrza se proces jer ima jedno okretanje manje.

28. U svom iskazu tužitelj je izjavio da 7 godina svakodnevno obavlja poslove sačmarenja, da je na dan štetnog događaja sačmarenje obavljao po nalogu NJ s KJ, koji ga je i učio sačmarenju. Prije postupka potrebno je zaštititi kotao, navoj, za što je potrebno penjanje na kotao, potom se oblači zaštitna oprema koja je teška oko 7-8 kg, penje se na kotao i sačmari se vrh kotla, na koji način je radio prije ozljeđivanja i u vrijeme ozljeđivanja; u komori za sačmarenje nema hidraulične dizalice i uvijek je koristio ljestve koje su tražili po pogonu, jer kad dobiju nove one nestaju, radilo se o drvenim ljestvama A profila; sačmariti se počinje na vrhu i koliko se može prema dolje, potom se sačmari s poda dokle se može, potom se kotao vadi van, okreće se tako da gornja strana bude dolje, a donja strana gore, i opet se na isti način sačmari, s gornje i donje strane. Razlog primanja za prečku je sužen vidokrug rada jer ne vidi sa strane, i kad se penje uz ljestve mora se poslije za nešto primiti da stane na vrh, u slučaju da nema prečke uvijek postoji nekakav nosač ili nešto na kotlu za što se može primiti; u konkretnom slučaju ljestve su bile niže od kotla za oko 15 cm, šipke na kotlu kao niti nosače i druge stvari za koje se prima ne provjerava prije primanja, u ovom slučaju na kotlu je bilo 6 šipki veličine oko 50 cm, 5 ih je bilo zavareno, a jedna je bila samo zaheftana, koje nije provjerio; pao je kad se primio za šipku lijevom rukom i desnu pustio s ljestve, kotao je bio visok 3-4 m, nije koristio kran odnosno mosnu dizalicu, ona se koristi izvan komore za okretanje kotla, da ju je koristio vjerojatno ne bi pao, a hidrauličnu dizalicu je koristio izvan komore kad ne bi imao ljestve, a trebalo je zaštititi neki navoj ili nešto, zabranjeno je korištenje hidraulične dizalice jer bi u klipove ulazila sačma. Nije odbio raditi iz straha od nadređenih jer je bilo rečeno da to mora biti taj dan gotovo. Nakon pada odmah mu je pomogao KJ, rekao mu da ostane ležati, a prvu pomoć su zvali radnici koji su u to vrijeme mijenjali rasvjetu u pogonu i bili su vanjska firma. Nakon nezgode 10 dana je bio u bolnici, potom dva ili tri mjeseca kod kuće i tri tjedna na rehabilitaciji u toplicama, po povratku svaki dan je odlazio na terapije u dom zdravlja, na bolovanju je bio oko godinu dana.

29. U dopunskom iskazu tužitelj je iskazao da je po ovom štetnom događaju dobio naknadu od Croatia osiguranja oko 15.000,00 kn i pokazao je naruženje koje se nalazi uzduž kičme na sredini leđa, te na ručnom zglobu desne ruke i iskazuje da je ruka stalno natečena.

30. Iskaz tužitelja i svjedoka sud je djelomično prihvatio kao vjerodostojan i istinit jer su iskazi davani sigurno, uvjerljivo i životno logično i međusobno su sukladni ostalim dokazima u spisu, osim u dijelu u kojem tužitelj i saslušani svjedok KJ iskazuju da je tužitelj koristio drvene ljestve, iz razloga jer prema Zapisniku o inspekcijskom nalazu se navodi da su korištene metalne ljestve.

31. Pri razjašnjenju prigovora tuženika s naslova odgovornosti u ovoj pravnoj stvari kao polaznu osnovu sud je uzeo Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18, u daljnjem tekstu ZR) koji odredbom čl. 25. propisuje da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. U st. 2. propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

32. Odredbom čl. 1045. st. 3. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08., 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, u daljnjem tekstu ZOO) propisano je da se za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost za okolinu odgovara bez obzira na krivnju.

33. Odredbom čl. 1067. ZOO-a st. 1. i 2. propisano je da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. St. 3. propisano je da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. Obzirom je riječ o objektivnoj odgovornosti, na tuženiku leži teret dokazivanja postojanja ekskulpacijskih razloga iz navedenog članka, odnosno eventualnog doprinosa tužitelja nastanku štete.

34. Uvidom u prijavu o ozljedi na radu od 18. rujna 2015. sud je utvrdio da je tužitelj ozlijeđen na mjestu obavljanja redovnog rada, u postrojenju za sačmarenje, tijekom radnog vremena prilikom pripreme za sačmarenje i penjanja na objekt - kotao na kojem je trebao izvršiti sačmarenje, pri čemu se primio za prečku koja se odvarila te je pao s visine. Procjenom rizika predviđeno je korištenje osobnih zaštitnih sredstava, koja su korištena, i tužitelj je osposobljen za rad na siguran način, primijenjena su osnovna i posebna pravila zašite na radu, pružena mu je prva pomoć, nije provedena interna istraga, obavljen je policijski očevid i nadzor inspektora rada za zaštitu na radu. Težina ozljede je teška.

35. Uvidom u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 30. rujna 2015. utvrđeno je da je izvršenim očevidom na mjestu ozljede utvrđeno da se ozljeda dogodila u hali lakirnice, odjel pjeskarnica, da su ljestve po kojima se tužitelj uspinjao na vrh kotla transformatora metalne, visine 2,85 metara, da su bile ispravne i na njima nema vidljivih oštećenja, da je kotao visine 3,50 i širine 4,10 metara, da se vrh ljestvi se nalazi na udaljenosti 0,83 metra od vrha kotla, a ljestve su od kotla transformatora u podnožju udaljene 0,85 metara, da je pod oko kotla transformatora metalni i rešetkasti. Nadzorom su utvrđeni propusti u primjeni propisa zaštite na radu. Radnik se na kotao transformatora uspinjao ljestvama koje su bile kraće od samog kotla transformatora tako da u pri uspinjanju na kotao nije bio osiguran stabilan rukohvat i čvrst oslonac, a što je u suprotnosti s člancima 135. i 136. Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme u kojima je navedeno da ljestve za pristup na povišeno mjesto rada moraju u dovoljnoj mjeri nadvisiti pristupni podij i da radnici pri uporabi ljestvi moraju imati osiguran stalan i siguran rukohvat i oslonac. Uvidom u tehnološki proces pri sačmarenju kotla transformatora utvrđeno je da se poslovi sačmarenja gornje plohe kotla transformatora obavljaju na način da radnik koji pjeskari stoji na istoj i pri tome niti na jedan način nije zaštićen od pada s visine. Kotlovi su različitih visina od 2-4 metra i postoji realna opasnost od pada radnika s visine, a što je u suprotnosti s člankom 20. Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada kojim je navedeno da sva mjesta rada na visini većoj od 1 metra s kojih se može pasti moraju biti ograđena zaštitnom ogradom, ako propisima zaštite na radu nije drukčije određeno. Tužitelj je bio osposobljen za rad na siguran način za poslove pjeskarenja, bio je zdravstveno sposoban.

36. Tijekom postupka provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku zaštite na radu dipl. ing. sig. Tomislavu Lončaru, koji u svom nalazu i mišljenju navodi da je tužitelj temeljem ugovora o radu obavljao poslove Priučeni rukovatelj uređajem za sačmarenje kovina – stariji, koji poslovi su poslovi s posebnim uvjetima rada i koji zahtijevaju obvezne periodičke liječničke preglede i radno mjesto ima procjenu rizika povećana opasnost, što se može ukloniti ili se štetne posljedice mogu spriječiti uz kontinuirano i trajno održavanje u propisanim i dopuštenim vrijednostima primjenom pravila zaštite na radu. Za navedeno radno mjesto koristi se osobna zaštitne oprema: zaštitno dvodijelno odijelo, kapa, zaštitni vatirani kombinezon, zaštitna kožna pregača za zavarivače, zaštitna kožna kapa podstavljena, zaštitna izolacijska cijevna maska s kacigom, štitnik za lice s providnom pločom - preklopni, ušni štitnici, zaštitne rukavice, zaštitne kožne cipele visoke s čeličnom kapicom i gumenom đonom, zaštitna kaciga. Uputa za rad na siguran način je napravljena prema iskustvenom znanju za predmetno zanimanje. Tužitelj je bio osposobljen za rad na siguran način sukladno pravilima zaštite na radu i koristio je svu pripadajuću osobnu zaštitnu opremu. U mišljenju vještak navodi da prema izjavi tužitelja i saslušanih svjedoka općenito u pogonu pjeskarenja - sačmarenja pojedina pravila zaštite na radu se nisu primjenjivala zbog potencijalne štete na uređajima za podizanje radnika i općenito skraćivanja vremena rada korištenjem ljestvi za penjanje na kotlove koji se obrađuju, umjesto korištenja podiznih platformi ili vađenjem kotlova iz komore da bi se okretali kako bi se obradili sa svih strana.

37. U očitovanju vještaka na ročištu održanom 11. travnja 2024. vještak se očitovao da su se koristile sve stvari za zaštitu na radu možda ne bi došlo do štetnog događaja.

38. Sud je poklonio vjeru u cijelosti nalazima i mišljenju vještaka, kao i očitovanju, jer su isti dani na logičan i uvjerljiv način u skladu s pravilima struke, na osnovi dokumentacije priležeće u spisu.

39. Iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 30. rujna 2015. i nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka zaštite na radu dipl. ing. sig. Tomislavu Lončaru, utvrđeno je: da su na strani tuženika kao poslodavca postojali propusti primjene propisa zaštite na radu, da se radnik na kotao transformatora uspinjao ljestvama koje su bile kraće od samog kotla transformatora i prilikom uspinjanja nije bio osiguran stabilan rukohvat i čvrst oslonac što je u suprotnosti sa čl. 135. i 136. Pravilnika o sigurnosti i zdravlju, da se tehnološki proces sačmarenja gornje plohe kotla transformatora, obavljaju na način da radnik koji pjeskari stoji na istoj i pri tome niti na jedan način nije zaštićen od pada s visine, a zbog visine kotlova postoji realna opasnost od pada radnika s visine, što je u suprotnosti s člankom 20. Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada kojim je navedeno da sva mjesta rada na visini većoj od 1 metra s kojih se može pasti moraju biti ograđena zaštitnom ogradom, da su poslovi sačmarenje, poslovi s posebnim uvjetima rada i radno mjesto ima procjenu rizika povećana opasnost, što se može ukloniti ili se štetne posljedice mogu spriječiti uz kontinuirano i trajno održavanje u propisanim i dopuštenim vrijednostima primjenom pravila zaštite na radu, da se koriste osobna zaštitna oprema (zaštitno dvodijelno odijelo, kapa, zaštitni vatirani kombinezon, zaštitna kožna pregača za zavarivače, zaštitna kožna kapa podstavljena, zaštitna izolacijska cijevna maska s kacigom, štitnik za lice s providnom pločom - preklopni, ušni štitnici, zaštitne rukavice, zaštitne kožne cipele visoke s čeličnom kapicom i gumenom đonom, zaštitna kaciga), da je napravljena Uputa za rad na siguran način, da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način i koristio je svu pripadajuću osobnu zaštitnu opremu, da se pojedina pravila zaštite na radu u pogonu pjeskarenja – sačmarenja nisu primjenjivala zbog potencijalne štete na uređajima za podizanje radnika i općenito skraćivanja vremena rada korištenjem ljestvi za penjanje na kotlove koji se obrađuju, umjesto podiznih platformi ili vađenjem kotlova iz komore.

40. Iz iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja utvrđeno je da su se poslovi obavljali na uobičajen način, da su se koristile i ljestve za penjanje, da ih nitko nije zabranio, da su zabranjene samo hidrauličke dizalice, da na kotlu nije bilo gurne za držanje prilikom penjanja, a koja je postavljena nakon ozljeđivanja tužitelja, samo je svjedok ČJ iskazao da ljestve nisu bile dozvoljene i zabranjene su Pravilnikom. Sud nije u cijelosti poklonio vjeru iskazu navedenog svjedoka, iz razloga jer su ostali svjedoci i tužitelj bili suglasni da su se za penjanje koristile i ljestve i da nitko nije to branio.

41. Prema stavu ovoga suda, tuženik kao poslodavac za poslove sačmarenja nije primjenjivao Pravilnik o sigurnosti i zdravlju, Pravilnik o zaštiti na radu, Upute za rad na siguran način, odnosno nije kontrolirao način obavljanja poslova i upozoravao radnike na nepravilno izvršavanje tih poslova i zabranjivao korištenje ljestvi za obavljanje poslova, niti je osigurao siguran način penjanja na kotao sačmarenja, slijedom čega postoji njegova odgovornost za nastalu štetu tužitelju u omjeru od 50%. Međutim, i na strani tužitelja postoji odgovornost za ozljeđivanje u konkretnom slučaju zbog krajnje nepažnje tužitelja prilikom obavljanja redovitih radnih zadataka sačmarenja, tužitelj se nije pridržavao Uputa tuženika iako je bio osposobljen za rad na siguran način i poslovi koje je obavljao spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada i procjenom rizika povećane opasnosti, dakle, tužitelj nije upotrijebio dužnu pažnju, kao iskusni radnik, koji iste poslove obavlja duži niz godina, i mogao je znati da izborom i korištenjem neprikladnih ljestvi može doći do štetnih posljedica, to u ponašanju tužitelja postoji doprinos nastaloj šteti u omjeru od 50%.

42. Radi utvrđivanja postojanja i opsega štete koju je tužitelj pretrpio u predmetnom štetnom događaju izveden je dokaz liječničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Zoranu Veiru - kirurgu, kojem je sud poklonio vjeru u cijelosti, kao i očitovanju povodom prigovora na nalaz i mišljenje, jer su isti dani na logičan i uvjerljiv način u skladu s pravilima struke, na osnovi medicinske dokumentacije priležeće u spisu te na osnovi pregleda tužitelja od strane vještaka.

43. U svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak dr. Zoran Veir utvrdio je da je tužitelj u štetnom događaju zadobio prijelom XII torakalnog kralješka i multifragmentalni prijelom desnog ručnog zgloba, da je ozljeda mogla nastati u dinamici štetnog događaja, odnosno da postoji uzročno-posljedična veza, da je tužitelj adekvatno liječe i po završetku liječenja zaostalo je smanjenje pokretljivosti torakolumbalne kralježnice blažeg stupnja te smanjenje pokretljivosti desnog ručnog zgloba, bolovi u leđima, desnom ručnom zglobu kod fizičkih aktivnosti, promjena vremenskih prilika, duljeg sjedenja i stajanja.

44. Povodom prigovora umješača vještak se očitovao na ročištu održanom 11. travnja 2024. navodeći da je prilikom izrade nalaza uzeo u obzir dob tužitelja, anamnestičke podatke, degenerativni proces, medicinsku dokumentaciju te klinički pregled tužitelja pri ocjeni svih vidova imovinske štete kako s torakalnom lumbalnom kralježnicom, tako i desnim ručnim zglobom, uzimajući u obzir i vlastito iskustvo u liječenju sličnih ozljeda kao i orijentacijske kriterije za ocjenu trajnih posljedica. Ocjena bolova je dana na osnovi cjelokupnog procesa liječenja navedenih ozljeda u štetnom događaju, ocjene tuđe pomoći i njege dane su uzevši u obzir narav ozljede kao i potrebne svakodnevne aktivnosti koje bi tužitelj provodio, pojedinačne ocjene tegobe s kralježnicom koje su posljedica prijeloma kralješka i liječenja iste operacijskim liječenjem i potrebom za spondilodezu odnosno ukrućenje kralježnice, predstavlja ocjenu trajnih posljedica 10-12%, a s naravi ozljede ručnog zgloba i posljedično smanjenih kretnji u srednjem stupnju isti predstavlja umanjenje životne aktivnosti 8-10%, pa bi u konačna ocjena bila 15% trajno, aktivno liječenje odnosno stanje je stabilizirano 15. travnja 2016. Naknadim uvidom u zdravstveni karton priložen u sudskom spisu nije našao ranije ozljede torakalne kralježnice kao ni desnog ručnog zgloba prije štetnog događaja.

45. Kao posljedicu predmetnog štetnog događaja tužitelj je trpio bol jakog intenziteta 5 dana (kumulativno), bolove srednjeg intenziteta 25 dana, slabog intenziteta 60 dana (uključuje i period razgibavanja), bolovi povremenog karaktera ulaze u smanjenje životnih aktivnosti, sud je tužbeni zahtjev tužitelja s osnove bolova usvojio u zatraženom iznosu od 2.400,00 euro.

46. Iz vještva ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj trpio primarni strah intenzivan i kratkotrajan, sekundarni strah kao posljedica nastale ozljede i saznanja o stanju ozljeda, jakog intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 20 dana, slabog intenziteta 30 dana, kasni strah vezano za ishod liječenja u trajanju oko 45 dana. S obzirom na duljinu straha i njegov intenzitet, ovaj sud smatra da u smislu čl. 1100. ZOO-a tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog pretrpljenog straha u iznosu od 1.800,00 eura.

47. Trajne posljedice umanjile su opću životnu aktivnost tužitelja za 15%, s obzirom na tako utvrđeni opseg smanjenja životne sposobnosti tužitelja, trajnost posljedica opisanih po vještaku, ovaj sud smatra da mu, u smislu čl. 1100. ZOO- a pripada pravična novčana naknada u iznosu od 2.400,00 eura.

48. Kod tužitelja je zaostalo naruženje blažeg srednjeg stupnja, ožiljci na leđima i preponi, sud je temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO-a ocijenio da tužitelju po ovom kriteriju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 2.100,00 eura.

49. Tužitelju je bila potrebna tuda pomoć i njega kroz 30 dana po 4 sata, potom 3 mjeseca po 2 sata za obavljanje svakodnevnih kućnih aktivnosti (odlasci liječniku, po namirnice) ukupno 300 sata, uzimajući u obzir cijenu primjerenu mjesnim prilikama u kojima živi tužitelj za jedan sat tuđe pomoći njege u iznosu od 4,00 eura, sud je tužitelju dosudio zatraženi iznos od 1.200,00 eura.

50. Obzirom na naprijed navedeno tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 9.900,00 eura, sukladno odredbi čl. 1100. i 1095. ZOO-a, sa zateznom kamatom od 1. kolovoza 2017. dan nepostupanja tuženika po podnošenom odštetnom zahtjevu od 5. lipnja 2017. temeljem čl. 29. st. 2. i čl. 1103. ZOO-a.

51. Razmjerno doprinosu tužitelja u omjeru od 50% u štetnom događaju dosuđen mu je iznos od 4.950,00 eura.

52. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

53. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP-a, a odnosi se na zastupanje stranke po punomoćniku i uspjeha stanaka u parnici sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15). Tako je tužitelju priznat trošak za sastav odštetnog zahtjeva po 100 bodova, sastav tužbe 100 bodova, pristupa na ročište 19.4.2018., 5.6.2018., 6.6.2018., 11.4.2024., 9.5.2024. i 14.1.2025. svako po 100 bodova, ročište 27.2.2024. po 25 bodova, četiri obrazložena podneska svaki po 100 bodova, sastav žalbe po 125 bodova, ukupno 1325 bodova odnosno 2.650,00 eura.

54. Razmjerno uspjehu tužitelja u omjeru od 50% priznat mu je trošak u iznosu od 1.325,00 eura, uvećan za 25% PDV-a u iznosu od 331,25 eura, tužitelju su priznati troškovi medicinskog vještačenja u iznosu od 265,45 eura, sveukupno je tužitelju priznat trošak u iznosu od 1.921,70 eura.

55. Umješaču su priznati trošak za sastav odgovora na tužbu 100 bodova, pristupa na ročište 19.4.2018., 5.6.2018., 6.6.2018., 12.6.2019., 11.4.2024. i 9.5.2024. svako po 100 bodova, ročišta od 27.2.2024. po 25 bodova, dva obrazložena podneska svaki 100 bodova, ukupno 925 bodova odnosno 1.850,00 eura, razmjerno uspjehu umješača na strani tuženika priznat mu je trošak u iznosu od 925,00 eura, uvećan za 25% PDV-a u iznosu od 231,25 eura, priznat mu je trošak vještačenja zaštite na radu u ukupnom iznosu od 564,27 eura, ukupni trošak umješača iznosi 1.720,52 eura.

56. Tužitelj je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih.

U Zagrebu 27. veljače 2025.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika

3. pun. umješača