REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U BJELOVARU
STALNA SLUŽBA U GRUBIŠNOM POLJU
Grubišno Polje, Kolodvorska 2
Poslovni broj: P-963/2024-68.
(Raniji broj: P-723/2021)
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Grubišnom Polju, po sucu toga suda Milki Katić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kao zakonskog nasljednika ranije tužiteljice NĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Nives Rolić, odvjetnici iz Grubišnog Polja, Kolodvorska 4, protiv I-tužene VĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i II-tuženika MĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Volić & Ružička & Cabadaj Cafuta, odvjetnicima iz Garešnice, V. Nazora 15a, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 15. siječnja 2025. godine, u prisutnosti punomoćnika stranaka, temeljem čl. 335. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP-a), dana 27. veljače 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan a koji glasi: "I Nalaže se tuženicima VĐ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj] i IĐ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kao zakonskom nasljedniku pok. NĐ iz [adresa], solidarno isplate iznos od 6.712,60€ / 50.576,09 kuna, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe sudu do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. godine određivala za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine do isplate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženicima da tužitelju solidarno naknade troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude do isplate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana."
II Nalaže se tužitelju ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da I-tuženoj VĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], Đ [adresa] i II-tuženiku MĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.625,00 €, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Ranija tužiteljica NĐ podnijela je ovome sudu dana 1. rujna 2021. godine tužbu protiv tuženika radi stjecanja bez osnove.
U tužbi navodi da su tužiteljica i I-vo tuženica bile suvlasnice nekretnina upisanih u z. k. ul. broj: [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koje se sastoje od čkbr. [katastarska čestica] put u selu Vinogradina sa 176 čhv., čkbr. [katastarska čestica] livada Šavarnica sa 39 čhv., čkbr. [katastarska čestica] livada Šavarnica sa 28b čhv., čkbr. [katastarska čestica] oranica Rožinac sa 236 čhv., čkbr. [katastarska čestica] livada Rožinac sa 290 čhv., čkbr. [katastarska čestica] oranica Rožinac sa 144 čhv., čkbr. [katastarska čestica] put u selu ograda sa 74 čhv., čkbr. [katastarska čestica] put u selu ograda sa 40 čhv., čkbr. [katastarska čestica] put u selu sa 43 čhv., te upisanih u z. k. ul. broj: [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koje se sastoje od čkbr. [katastarska čestica] oranica za Šavarnicom sa 1 kj 582 čhv., čkbr. [katastarska čestica] oranica Rožinac sa 803 čhv., čkbr. [katastarska čestica] livada Rožinac sa 1 kj 335 čhv., čkbr. [katastarska čestica] oranica ograda sa 2 kj 678 čhv., čkbr. [katastarska čestica] šuma sa 730 čhv., čkbr. [katastarska čestica] oranica u ogradama sa 280 čhv., čkbr. [katastarska čestica] livada Šavarnica sa 1275 čhv., čkbr. [katastarska čestica] livada Šavarnica sa 559 čhv., čkbr. [katastarska čestica] vrt kod kuće sa 218 čhv. i čkbr. [katastarska čestica] kuća br.55. sa dvorištem u selu sa 525 čhv., i to tužiteljica u 3/4 dijela, a I-vo tuženica u 1/4 dijela.
I-vo tuženica je svoj suvlasnički dio na ovim nekretninama prenijela u vlasništvo svom sinu a II-go tuženiku IĐ iz [adresa] darovnim ugovorom od 07. siječnja 2019. godine za vrijeme trajanja izvanparničnog postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina između tužiteljice NĐ iz [adresa] Polja kao predlagateljice i I-vo tuženice VĐ iz [adresa] kao predloženice koji se vodio pred naslovnim sudom pod posl.brojem: R1-171/2018, te ranije pod posl.brojem: R1-127/2014.
Nekretnine koje u naravi predstavljaju poljoprivredno zemljište (sve naprijed navedene osim čkbr. [katastarska čestica] vrt kod kuće sa 218 čhv. i čkbr. [katastarska čestica] kuća br.55. sa dvorištem u selu sa 525 čhv. upisane u z. k. ul. broj: [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]) prodane su putem elektronske javne dražbe u sudskom predmetu R1-171/2018 i dosuđene najpovoljnijem ponuđaču Bonaca Trade d.o.o. iz Popovače rješenjem naslovnog suda R1-171/2018-51 od 23. 02. 2021. godine.
Tuženici se nalaze unazad više od deset godina u posjedu cjelokupnih nekretnina upisanih u z. k. ul. broj: [broj ZK uloška] i z. k. ul. broj: [broj ZK uloška] oba K. O. [katastarska općina], dakle i u posjedu suvlasničkog dijela nekretnina tužiteljice, bez plaćanja bilo kakove naknade tužiteljici za korištenje istih. U naravi predmetne nekretnine sačinjavaju obiteljsku kuću u [adresa] u [adresa]., tri gospodarske zgrade, silos, dvorište i poljoprivredno zemljište površine oko 8 kat. jutara. Kuću koriste za stanovanje sa članovima obitelji, gospodarske zgrade koriste prema njihovoj namjeni, a poljoprivredno zemljište obrađuju, siju, sade i ubiru različite poljoprivredne kulture, te na taj način ostvaruju prihod.
Korištenjem suvlasničkog dijela nekretnina tužiteljice tuženici su ostvarili korist u iznosu ne manjem od iznosa koji je tužiteljica mogla ostvariti iznajmljivanjem nekretnina na tržištu.
Iznajmljivanjem kuće i gospodarskih zgrada tužiteljica je na ime svog suvlasničkog dijela mogla ostvariti iznos od najmanje 700,00 Kn mjesečno, što za proteklih pet godina daje iznos od 42.000,00 Kn (700,00 kn x 60 mjeseci). Iznajmljivanjem svog suvlasničkog dijela poljoprivrednog zemljišta tužiteljica je godišnje mogla ostvariti dobit od najmanje 3.200,00 Kn (8 kj zemljišta x 400,00 Kn godišnje), što za pet godina daje iznos od 16.000,00 Kn, ili ukupno iznos od 58.000,00 Kn.
Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženicima VĐ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj] i IĐ iz [adresa], ul.[adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici NĐ iz [adresa], ul.[adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno isplate iznos od 58.000,00 Kn sa zakonskom zateznom kamatom u visini od 5,61% godišnje počam od dana podnošenja tužbe sudu, a u slučaju promjene stope zatezne kamate sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, do isplate, te da joj naknade troškove postupka, sve u roku od 15 dana.
2. Tužba je dostavljena tuženicima na očitovanje koji su se očitovali u pismenom podnesku od 19. listopada 2021. godine, u kojem navode da se protive navodima iz tužbe.
Ističu kako su oni čitavo vrijeme pošteni posjednici svih nekretnina koje su koristili, a na kojima je tužiteljica bila upisana kao suvlasnik, te im je tužiteljica sama dozvolila da besplatno uživaju sve nekretnine koje žele. Opće poznato je da se za obradu poljoprivrednih površina mogu ostvariti i poticaji za što je potrebno imati ugovor o zakupu kojim se dokazuje posjed poljoprivrednih površina. U tom smislu tužiteljica je sa tuženom VĐ zaključila ugovor o zakupu, a u kojem je sporazumno ugovoreno kako nema obveze plaćanja zakupnine, što upućuje na istinitost tvrdnji o besplatnom korištenju nekretnina. Tužiteljica nikada nije iskazala namjeru posjedovanja ili korištenja spornih nekretnina, a da je to ikada učinila tuženici tužiteljici pravo posjeda nikada ne bi osporavali već bi se sa istim suglasili. Tijekom 2018, 2019. 2020. godine tuženici nisu koristili sporne nekretnine tj. poljoprivredno zemljište. Tužiteljica u tužbi navodi kako je za iznajmljivanje suvlasničkog dijela kuće i gospodarskih zgrada kao i za iznajmljivanje suvlasničkog dijela poljoprivrednog zemljišta mogla ostvariti dobit u ukupnom iznosu od 58.000,00 kuna. Tuženici u potpunosti osporavaju i pravnu osnovu i visinu navedenog potraživanja, budući da je tužiteljica pristala na zakup predmetnih nekretnina bez naknade, a koju je, kako i sama navodi u tužbi, mogla ostvariti da je navedeno ugovorila. Isto tako, da je tužiteljica ikada iskazala nezadovoljstvo navedenim korištenjem predmetnih nekretnina od strane tuženika, u svakom trenutku mogla je zatražiti raskid ugovora ili pokušati postići određeni dogovor s tuženicima, a glede naknade za korištenje istih.
Tuženici ističu kako su u odnosu na predmetne nekretnine pošteni posjednici te sukladno članku. 164. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao pošteni posjednici nisu dužni dati naknadu za to što je nekretnina upotrebljavana i što su od nje imali određenu korist.
Također, tuženici opreza radi ističu i prigovor zastare potraživanja. Slijedom svega navedenog, tuženici predlažu da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice te da obveže tužiteljicu da tuženicima nadoknadi troškove postupka.
3. Tijekom postupka je preminula tužiteljica NĐ, te je postupak nastavljen po njezinom zakonskom nasljedniku a sinu ĐĐ koji je preuzeo postupak.
Isto tako, tužiteljica je nakon provedenog gospodarskog vještačenja postavila tužbeni zahtjev na način da je isti smanjila umjesto ranije traženog iznosa od 58.000,00 kuna potražuje iznos od 6.712,60€ / 50.576,09 kuna, da bi na ročištu održanom dana 15. siječnja 2025. godine bio preciziran tužbeni zahtjev u odnosu na izmjenu tužitelja tako da umjesto ranije tužiteljice NĐ sada kao tužitelj se naznačuje OĐ, njezin zakonski nasljednik.
4. Radi razjašnjenja spornih činjenica sud je izvršio uvid u cjelokupni spis ovog suda pod poslovnih brojem P-963/2024 (Raniji broj: P-723/2021); tj. uvid u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5-7), zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 8-10), zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 11), u rješenje ovoga suda pod poslovnim brojem R1-171/2018-73. od 14. srpnja 2021. godine (list 12-13), u prvi list procjembenog elaborata tržišne vrijednosti nekretnina sačinjen po MT- Procjene od 9. travnja 2019. godine u predmetu R1-171/2018 (list 14), u Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta sklopljenog dana 20. ožujka 2014. godine između NĐ rođ. VĐ i VĐ (list 40-41), u podnesak odvjetnice Nives Rolić upućen VĐ **.**.2014. (list 42), u uvjerenje o prebivalištu za IĐ i VĐ (list 55-57), u e-mail korespodenciju između punomoćnika stranaka (list 62, 68-69), u dopis odvjetnice Nives Rolić upućen odvjetnici Nataši Ružička od 20. listopada 2014. godine (list 67), u ugovor i raskid ugovora o pružanju usluga privremenog smještaja u dvokrevetnoj sobi na odjelu pojačane njege zaključenog između Doma za starije i nemoćne osobe Vita Nova i NĐ (list 70-80), u ugovor zaključen između Obiteljskog doma Velika obitelj, [adresa] i NĐ (list 81-82), u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i povijesni prikaz (list 83, 88-90), u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 91), zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 92), zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 93), u dostavljene podatke od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 25. srpnja 2022. godine (list 100-193), u fotografije (list 208-229),
Izveo dokaz saslušanjem svjedoka SĐ (list 195-196), Voje Lukića (list 196), ĐĐ (list 203-205), UĐ (list 205-206), ŠĐ (list 206-207).
Proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje geodetskog vještaka Voje Lukića te gospodarskog vještaka Zlatka Mlinarića dana 19. travnja 2023. godine, te izvršio uvid u nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Voje Lukića (list 251-255), u nalaz i mišljenje gospodarskog vještaka Zlatka Mlinarića (list 257-277), u očitovanje gospodarskog vještaka Zlatka Mlinarića (list 306-311).
Izveo dokaz saslušanjem stranaka – I-tužene VĐ (list 324-326) i II-tuženika IĐ (list 326-327).
Izvršio uvid u spis Općinskog suda u Daruvaru pod poslovnim brojem R1- 127/2014, u spis Općinskog suda u Daruvaru pod poslovnom brojem P-62/2017, te u spis ovoga suda pod poslovnim brojem R1-171/2018.
5. Izvedene dokaze sud je cijenio u smislu čl. 8. ZPP.
6. Cijeneći izvedene dokaze, sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.
7. Tužitelj svojim tužbenim zahtjevom potražuje isplatu iznosa od 6.712,60€ zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe pa do isplate na ime korištenja njegovog suvlasničkog dijela nekretnina od strane tuženika, a navedeni iznos predstavlja ¾ vrijednosti koristi koju su tuženici ostvarili i to na nekretninama upisanim u zk. ul. broj [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koje se sastoje od čkbr. [katastarska čestica] put u selu Vinogradina sa 176 čhv., čkbr. [katastarska čestica] livada Šavarnica sa 39 čhv., čkbr. [katastarska čestica] livada Šavarnica sa 28b čhv., čkbr. [katastarska čestica] oranica Rožinac sa 236 čhv., čkbr. [katastarska čestica] livada Rožinac sa 290 čhv., čkbr. [katastarska čestica] oranica Rožinac sa 144 čhv., čkbr. [katastarska čestica] put u selu ograda sa 74 čhv., čkbr. [katastarska čestica] put u selu ograda sa 40 čhv., čkbr. [katastarska čestica] put u selu sa 43 čhv., te upisanih u z. k. ul. broj: [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koje se sastoje od čkbr. [katastarska čestica] oranica za Šavarnicom sa 1 kj 582 čhv., čkbr. [katastarska čestica] oranica Rožinac sa 803 čhv., čkbr. [katastarska čestica] livada Rožinac sa 1 kj 335 čhv., čkbr. [katastarska čestica] oranica ograda sa 2 kj 678 čhv., čkbr. [katastarska čestica] šuma sa 730 čhv., čkbr. [katastarska čestica] oranica u ogradama sa 280 čhv., čkbr. [katastarska čestica] livada Šavarnica sa 1275 čhv., čkbr. [katastarska čestica] livada Šavarnica sa 559 čhv., čkbr. [katastarska čestica] vrt kod kuće sa 218 čhv. i čkbr. [katastarska čestica] kuća br.55. sa dvorištem u selu sa 525 čhv..
8. Među strankama nije sporno da je ranija tužiteljica NĐ bila upisana kao suvlasnica u ¾ dijela nekretnina a da je VĐ bila upisana u ¼ dijela i to na dan 9. prosinca 2014. godine i da je ranija tužiteljica NĐ kod Općinskog suda u Daruvaru pokrenula postupak za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina a isto se utvrđuje i uvidom u spis Općinskog suda u Daruvaru pod poslovnim brojem R1-127/2014.
9. Uvidom u spis Općinskog suda u Daruvaru pod poslovnim brojem R1- 127/2014 utvrđuje se da je predlagateljica NĐ podnijela prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina civilnom diobom protiv VĐ navodeći da je predlagateljica suvlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ¾ dijela a Beneš Dubravka u ¼ dijela, te da je sud donio rješenje pod poslovnim brojem R1-127/2014-4. dana 5. ožujka 2015. godine kojim je obustavio izvanparnični postupak radi diobe suvlasničke zajednice stranaka na navedenim nekretninama te je predlagateljica NĐ upućena da zahtjev za razvrgnuće suvlasničke zajednice može ostvariti u parnici.
10. Uvidom u parnični spis Općinskog suda u Daruvaru pod poslovnim brojem P-62/2017, utvrđuje se da je NĐ kao tužiteljica podnijela tužbu protiv tužene VĐ radi utvrđenja i razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina i to upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je u navedenom postupku a nakon provedenih dokaza, donesena presuda pod poslovnim brojem P-62/2017-9. dana 12. lipnja 2017. godine kojom je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja i u kojoj presudi je utvrđeno da su tužiteljica NĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužena VĐ iz [adresa], Đ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnice nekretnina upisanih u:
- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od čkbr. [katastarska čestica] put u selu vinogradina sa 176 čhv, čkbr. [katastarska čestica] livada Šavarnica sa 39 čhv, čkbr. [katastarska čestica] livada Šavarnica sa 28 čhv, čkbr. [katastarska čestica] oranica Rožinac sa 236 čhv, čkbr. [katastarska čestica] livada Rožinac sa 290 čhv, čkbr. [katastarska čestica] oranica Rožinac sa 144 čhv, čkbr. [katastarska čestica] put u selu ograda sa 74 čhv, čkbr. [katastarska čestica] put u selu ograda sa 40 čhv, čkbr. [katastarska čestica] put u selu sa 43 čhv;
- z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od čkbr. [katastarska čestica] oranica za Šavarnicom sa 1 j 582 čhv, čkbr. [katastarska čestica] oranica Rožinac sa 803 čhv, čkbr. [katastarska čestica] livada Rožinac sa 1 jutro 335 čhv, čkbr. [katastarska čestica] oranica ograda sa 2 j 678 čhv, čkbr. [katastarska čestica] šuma sa 730 čhv, čkbr. [katastarska čestica] oranica u ogradama sa 280 čhv, čkbr. [katastarska čestica] livada Šavarnica sa 1275 čhv, čkbr. [katastarska čestica] livada Šavarnica sa 559 čhv, čkbr. [katastarska čestica] vrt kod kuće sa 218 čhv, čkbr. [katastarska čestica] kuća broj 55 sa dvorištem u selu sa 525 čhv, i to:
NĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ¾ dijela, a VĐ iz [adresa], Đ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ¼ dijela te da je tužena VĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužna dozvoliti odnosno trpjeti diobu predmetnih nekretnina. Isto tako, odlučeno je da se suvlasnička zajednica navedenih nekretnina tužiteljice NĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužene VĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] razvrgava sudskom javnom prodajom, tako da će se postignuta prodajna cijena za nekretnine podijeliti između stranaka prema suvlasničkim omjerima stranaka, tako da tužiteljici NĐ iz [adresa] pripadne ¾ dijela, a tuženoj VĐ iz [adresa] ¼ dijela postignute vrijednosti nekretnina (civilno razvrgnuće).
Navedena presuda postala je pravomoćna dana 31. listopada 2018. godine jer je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu pod poslovnim brojem Gž- 1934/2017-2. od 31. listopada 2018. godine.
11.
Uvidom u spis ovoga suda pod poslovnim brojem R1-171/2018, utvrđuje se da je dana **.**.2018. NĐ kao predlagateljica podnijela prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u
- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od čkbr. [katastarska čestica] put u selu vinogradina sa 176 čhv, čkbr. [katastarska čestica] livada Šavarnica sa 39 čhv, čkbr. [katastarska čestica] livada Šavarnica sa 28 čhv, čkbr. [katastarska čestica] oranica Rožinac sa 236 čhv, čkbr. [katastarska čestica] livada Rožinac sa 290 čhv, čkbr. [katastarska čestica] oranica Rožinac sa 144 čhv, čkbr. [katastarska čestica] put u selu ograda sa 74 čhv, čkbr. [katastarska čestica] put u selu ograda sa 40 čhv, čkbr. [katastarska čestica] put u selu sa 43 čhv;
- z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od čkbr. [katastarska čestica] oranica za Šavarnicom sa 1 j 582 čhv, čkbr. [katastarska čestica] oranica Rožinac sa 803 čhv, čkbr. [katastarska čestica] livada Rožinac sa 1 jutro 335 čhv, čkbr. [katastarska čestica] oranica ograda sa 2 j 678 čhv, čkbr. [katastarska čestica] šuma sa 730 čhv, čkbr. [katastarska čestica] oranica u ogradama sa 280 čhv, čkbr. [katastarska čestica] livada Šavarnica sa 1275 čhv, čkbr. [katastarska čestica] livada Šavarnica sa 559 čhv, čkbr. [katastarska čestica] vrt kod kuće sa 218 čhv, čkbr. [katastarska čestica] kuća broj 55 sa dvorištem u selu sa 525 čhv protiv protustranke VĐ, na kojima je predlagateljica upisana kao suvlasnica u ¾ dijela a protustranka u ¼ dijela, te je predložila da se dioba suvlasničke zajednice nekretnina izvrši sukladno pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Daruvaru pod poslovnim brojem P-62/2017 od 12. lipnja 2017. godine na način da se zajednica razvrgne sudskom javnom prodajom i da se postignuta prodajna cijena za prodane nekretnine podijeli između stranaka sukladno suvlasničkim omjerima.
Isto tako, iz istog spisa proizlazi da je sud tijekom postupka proveo očevid na licu mjesta dana 9. travnja 2019. godine uz sudjelovanje geodetskog vještaka Voje Lukića i procjenitelja SĐ radi uzimanja potrebnih podataka i utvrđivanja vrijednosti predmetnih nekretnina.
Isto tako, iz istog spisa proizlazi da je tijekom postupka došlo do promjene na strani protustranke kao suvlasnika predmetnih nekretnina tako da se umjesto ranijeg suvlasnika a protustranke VĐ se naznačuje kao prostustranka MĐ koji je i upisan kao suvlasnik 7. siječnja 2019. godine umjesto ranijeg suvlasnika VĐ.
Iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Voje Lukića proizlazi da je identificirao nekretnine koje su predmet diobe, a iz nalaza i mišljenja procjenitelja SĐ proizlazi da je izvršio procjenu nekretnina koje su predmet diobe i to nekretnine upisane u
[katastarska općina]
kčbr. [katastarska čestica] oranica za šavarnicom sa 1 kj i 582 čhv., ili 7848 m[2] ,
kčbr. [katastarska čestica] oranica rožinac sa 803 čhv., ili 2888 m , 2
kčbr. [katastarska čestica] livada rožinac sa 1 kj i 335 čhv., ili 6960 m , 2
kčbr. [katastarska čestica] oranica ograda sa 2 kj. i 678 čhv., ili 13948 m ,
kčbr. [katastarska čestica] šuma sa 730 čhv., ili 2626 m ,
kčbr. [katastarska čestica] oranica u ogradama sa 280 čhv., ili 1007 m ,
kčbr. [katastarska čestica] livada šavarnica sa 1275 čhv., ili 4586 m ,
[katastarska općina]
kčbr. [katastarska čestica] vrt kod kuće sa 218 čhv., ili 784 m[2] ,
kčbr. [katastarska čestica] kuća broj 55 sa dvorištem u selu sa 525 čhv.,ili 1888 m , u iznosu od 140.000,00 kuna te
zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to :
kčbr. [katastarska čestica] put u selu vinogradina sa 176 čhv., ili 633 m[2] ,
kčbr. [katastarska čestica] livada šavarnica sa 39 čhv., ili 140 m ,
kčbr. [katastarska čestica] livada šavarnica sa 28 čhv., ili 101 m ,
kčbr. [katastarska čestica] oranica rožinac sa 236 čhv., ili 849 m ,
kčbr. [katastarska čestica] livada rožinac sa 290 čhv., ili 1043 m ,
kčbr. [katastarska čestica] oranica rožinac sa 144 čhv., ili 518 m ,
kčbr. [katastarska čestica] put u selu ograda sa 74 čhv., ili 266 m ,
kčbr. [katastarska čestica] put u selu ograda sa 40 čhv., ili 144 m ,
kčbr. [katastarska čestica] put u selu sa 43 čhv., ili 155 m , u iznosu od 10.700,00 kuna. [katastarska općina]
kčbr. [katastarska čestica] oranica za šavarnicom sa 1 kj i 582 čhv., ili 7848 m[2] ,
kčbr. [katastarska čestica] oranica rožinac sa 803 čhv., ili 2888 m , 2
kčbr. [katastarska čestica] livada rožinac sa 1 kj i 335 čhv., ili 6960 m , 2
kčbr. [katastarska čestica] oranica ograda sa 2 kj. i 678 čhv., ili 13948 m ,
kčbr. [katastarska čestica] šuma sa 730 čhv., ili 2626 m ,
kčbr. [katastarska čestica] oranica u ogradama sa 280 čhv., ili 1007 m ,
kčbr. [katastarska čestica] livada šavarnica sa 1275 čhv., ili 4586 m ,
kčbr. [katastarska čestica] livada šavarnica sa 559 čhv., ili 2011 m , prodane za iznos od 66.600,00 kuna, te nekretnina upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to :
kčbr. [katastarska čestica] put u selu vinogradina sa 176 čhv., ili 633 m[2] ,
kčbr. [katastarska čestica] livada šavarnica sa 39 čhv., ili 140 m ,
kčbr. [katastarska čestica] livada šavarnica sa 28 čhv., ili 101 m ,
kčbr. [katastarska čestica] oranica rožinac sa 236 čhv., ili 849 m ,
kčbr. [katastarska čestica] livada rožinac sa 290 čhv., ili 1043 m ,
kčbr. [katastarska čestica] oranica rožinac sa 144 čhv., ili 518 m ,
kčbr. [katastarska čestica] put u selu ograda sa 74 čhv., ili 266 m ,
kčbr. [katastarska čestica] put u selu ograda sa 40 čhv., ili 144 m ,
kčbr. [katastarska čestica] put u selu sa 43 čhv., ili 155 m , za iznos od 6.420,00 kuna, kupcu BONACA TRADE d.o.o. iz Popovače, dok nekretnine upisane u
[katastarska općina]
kčbr. [katastarska čestica] vrt kod kuće sa 218 čhv., ili 784 m[2] ,
kčbr. [katastarska čestica] kuća broj 55 sa dvorištem u selu sa 525 čhv.,ili 1888 m , nisu prodane jer nije bilo kupaca pa je sud donio rješenje da se obustavlja postupak u odnosu na navedene nekretnine, a u odnosu na prodane nekretnine donio je rješenje o dosudi te nakon što je kupac uplatio razliku kupovnine i nakon što je rješenje o dosudi postalo pravomoćno, dostavio zemljišnoknjižnom odjelu radi upisa prava vlasništva na navedenim nekretninama kupcu, a što je ZK odjel ovoga suda i proveo svojim rješenjem Z-4900/2021-2. od 18. ožujka 2021. godine.
Isto tako, iz istog spisa proizlazi da je doneseno rješenje o namirenju te je izvršena dioba kupovnine sukladno suvlasničkim omjerima tako da je predlagateljici NĐ pripao iznos od 54.765,00 kuna a protustranci IĐ iznos od 18.255,00 kuna od kupovnine ostvarene prodajom nekretnina koje su bile predmetom diobe.
12. Isto tako, u postupku je utvrđeno i to uvidom u dostavljenu dokumentaciju od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju da su za predmetne nekretnine ostvarene potpore u poljoprivredi a na temelju prijave VĐ za OPG Beneš Dubravka, a kasnije IĐ za OPG Beneš Alen za period od 2011. do 2021. godine.
13. Budući da je predmet ovoga postupka isplata naknade tužitelju na ime korištenja njegovog suvlasničkog dijela nekretnina, u postupku je bilo nužno utvrditi da li su tuženici pošteni posjednici predmetnih nekretnina.
14. Naime, tuženici ističu da ranija tužiteljica tijekom cjelokupnog postupka pa niti pokretanjem ovog parničnog postupka nije tražila predaju u suposjed predmetnih nekretnina, već je u svim postupcima zahtijevala diobu suvlasničke zajednice nekretnina.
15. Cijeneći izvedene dokaze, sud nalazi da ranija tužiteljica doista, iako je imala saznanja da tuženici koriste predmetne nekretnine i drže u posjedu, nije zahtijevala predaju u suposjed predmetnih nekretnina, već upravo suprotno, zahtijevala je diobu suvlasničke zajednice nekretnina a što se utvrđuje i uvidom u naprijed navedene spise.
16. Člankom 38. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17), propisano je ako nije što drugo određeno da svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika.
Pored toga, odredbom članka 42. st. 1. istoga zakona, propisano je da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršenje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje. O izvršavanju suposjeda cijele nekretnine protivno odredbi čl. 38. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima moglo bi se govoriti samo u slučaju da je tužitelj kao suvlasnik doista imao volju i želju izvršavati suposjed suvlasničke nekretnine, da je tu volju na bilo koji način iskazao tuženicima i da su ga oni u toj njegovoj namjeri onemogućili.
17. Dakle, tuženici kao suvlasnici imaju pravo izvršavati glede cijele nekretnine sve ovlasti koje proizlaze iz njihovog suvlasničkog dijela, dakle izvršavati i posjed, a načinom na koji su oni izvršavali svoje ovlasti nisu postupali protivno odredbi članka 38. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno nisu vrijeđali prava tužitelja kao suvlasnika.
[katastarska općina]
kčbr. [katastarska čestica] oranica za šavarnicom sa 1 kj i 582 čhv., ili 7848 m[2] ,
kčbr. [katastarska čestica] oranica rožinac sa 803 čhv., ili 2888 m , 2
kčbr. [katastarska čestica] livada rožinac sa 1 kj i 335 čhv., ili 6960 m , 2
kčbr. [katastarska čestica] oranica ograda sa 2 kj. i 678 čhv., ili 13948 m ,
kčbr. [katastarska čestica] šuma sa 730 čhv., ili 2626 m ,
kčbr. [katastarska čestica] oranica u ogradama sa 280 čhv., ili 1007 m ,
kčbr. [katastarska čestica] livada šavarnica sa 1275 čhv., ili 4586 m ,
kčbr. [katastarska čestica] livada šavarnica sa 559 čhv., ili 2011 m , te nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to:
kčbr. [katastarska čestica] put u selu vinogradina sa 176 čhv., ili 633 m[2] ,
kčbr. [katastarska čestica] livada šavarnica sa 39 čhv., ili 140 m ,
1 0
kčbr. [katastarska čestica] livada šavarnica sa 28 čhv., ili 101 m[2] ,
kčbr. [katastarska čestica] oranica rožinac sa 236 čhv., ili 849 m ,
kčbr. [katastarska čestica] livada rožinac sa 290 čhv., ili 1043 m ,
kčbr. [katastarska čestica] oranica rožinac sa 144 čhv., ili 518 m ,
kčbr. [katastarska čestica] put u selu ograda sa 74 čhv., ili 266 m ,
kčbr. [katastarska čestica] put u selu ograda sa 40 čhv., ili 144 m ,
kčbr. [katastarska čestica] put u selu sa 43 čhv., ili 155 m , i prodane, i da je kupovnina isplaćena suvlasnicima sukladno njihovom suvlasničkom omjeru.
19. Dakle, utvrđuje se da tužitelj nije imao namjeru ulaziti u suposjed nekretnina već je bila namjera dioba suvlasničke zajednice nekretnina i to njezina prodaja i podjela ostvarene kupovnine sukladno suvlasničkim omjerima.
20. Da je to tako, utvrđuje se i iz korespodencije koju su vršili međusobno punomoćnici stranaka putem e-mail-a iz koje upravo proizlazi da su stranke pokušale dogovoriti razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina isplatom i to na način da je VĐ ponudila 10.500,00€ na ime suvlasničkog dijela nekretnina koje je bila suvlasnica NĐ i to e-mailom od 2. veljače 2017. godine upućenim odvjetnici Nives Rolić, da bi odvjetnica Nives Rolić 10. veljače 2017. godine odgovorila punomoćnici Nataši Ružička da je kontaktirala svoju stranku i da bi njezina stranka pristala na isplatu od 16.000,00€ za cijeli njezin suvlasnički dio, da bi 23. veljače 2017. godine odvjetnica Nataša Ružička izvijestila odvjetnicu Nives Rolić da njezina stranka nudi 13.000,00€, međutim do dogovora nije došlo.
21. Isto tako i iz dopisa od 20. listopada 2014. godine odvjetnice Nives Rolić kao punomoćnice NĐ, upućenog odvjetnici Nataši Ružička a punomoćnici VĐ proizlazi da odvjetnica Rolić predlaže za razvrgnuće suvlasništva na način da bi tužiteljici pripale u samovlasništvo nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] kuća, gospodarske zgrade i poljoprivredno zemljište a da bi druge pripale tuženoj VĐ uz isplatu od 6.000,00€.
22. Da ranija tužiteljica NĐ nije imala namjeru stupiti u suposjed predmetnih nekretnina utvrđuje se i uvidom u dopis koji je punomoćnica odvjetnica Rolić uputila VĐ **.**.2014. iako nema dokaza da je isti dopis primila VĐ a koja ističe tijekom postupka da isti nije primila. Iz istog dopisa proizlazi da NĐ u vezi izvansudskog rješenja spora odnosno razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina na kojima je NĐ suvlasnica u ¾ dijela a VĐ u ¼ dijela, navodi da joj ne odgovara suvlasnička zajednica nekretnina te da je spremna dogovriti način razvrgnuća suvlasničke zajednice, a s obzirom da je VĐ u posjedu svih navedenih nekretnina, NĐ pristaje da se nju isplati u novcu iz njezinog suvlasničkog dijela nekretnina te da sve nekretnine nakon isplate pripadnu VĐ u samovlasništvo, a ukoliko VĐ ima drugačiji prijedlog da je o tome spremna razgovarati te da moli da se javi u odvjetnički ured.
Iz istog dopisa proizlazi da NĐ raskida ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta koji je kao zakupodavka zaključila sa VĐ kao zakupcem dana 20. ožujka 2014. godine u pogledu navedenih nekretnina a koji ugovor je ovjeren kod javnog bilježnika Ive Luketića iz [adresa] 20. ožujka 2014.
1 1
godine i koji je zaključen na rok od pet godina. Iz dopisa proizlazi da ugovor ostaje na snazi za 2014. godinu do kraja kalendarske godine, do skidanja usjeva te da od 1. siječnja 2015. godine se ugovor smatra raskinutim, te istim dopisom se poziva na izvansudsko rješenje spora te se upozorava ukoliko se ne odazovu da će se pokrenuti postupak pred nadležnim sudom uslijed čega će nastati određeni troškovi. Dakle, može se zaključiti da i navedenim dopisom tužiteljica ne traži predaju u suposjed predmetnih nekretnina već predlaže diobu suvlasničke zajednice nekretnina.
23. Isto tako, uvidom i u ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta koji je zaključila NĐ kao zakupodavac sa VĐ kao zakupoprimcem dana 20. ožujka 2014. godine, proizlazi da zakupodavac daje zakupoprimcu poljoprivredno zemljište i to kčbr. [katastarska čestica], te kčbr. [katastarska čestica], te su se stranke sporazumjele da zakupnine neće biti, te da se ugovor sklapa na vrijeme od pet godina počevši od 19. ožujka 2014. godine.
24. Da je ranija tužiteljica NĐ imala saznanja da su tuženici u posjedu predmetnih nekretnina i da je na posjedovanje pristala i da na ime tog posjedovanja nikada nije tražena nikakva naknada može se zaključiti i iz iskaza NĐ koji iskaz je dala kao stranka u predmetu P-62/2017 Općinskog suda u Daruvaru, iz čijeg iskaza, između ostalog, proizlazi da nikada nije tražila ništa od tuženika na ime toga što su živjeli u kući i koristili nekretnine.
25. Iz iskaza svjedoka ĐĐ (saslušanog kao svjedoka prije nego što je preuzeo postupak kao tužitelj), proizlazi da je predmetne nekretnine ovdje tužiteljica a njegova majka je suvlasnica u ¾ dijela bila i sada nekih koje su ostale nakon što su druge prodane, dok su u ¼ suvlasnici su bili tuženici a sada MĐ. Tužiteljica je svoj suvlasnički dio naslijedila po svojim roditeljima te je sa roditeljima od tužiteljice a njegovim bakom i djedom živjela VĐ i dvoje djece, a s obzirom da je muž od VĐ a njegov bratić umro 2013. godine. Baka je umrla prva, a u kući su ostali živjeti taj njegov bratić sa ženom i dvoje djece. Cijelo vrijeme su oni koristili te nekretnine a koje su u naravi kuća, gospodarske zgrade i poljoprivredno zemljište a kasnije je ta zemlja prodana. 2014. godine nakon što je umro bratić koji je umro 2013. godine pokušalo se dogovoriti da se razriješi ta suvlasnička zajednica jer je njegova majka nije koristila predmetne nekretnine jer nije imala nikakve koristi od toga te je htjela da se to razriješi na način da je oni isplate i da se dogovore, međutim, nije se uspjelo dogovoriti jer su oni tu uporno odbijali iako su i dalje koristili te nekretnine. 2014. godine je pokušano riješiti, međutim nije se uspjelo to razriješiti. Nema saznanja da bi bio zaključen ugovor o zakupu jer nije bilo nikakvog ugovora o zakupu, već su to oni koristili bez naknade. 2014. godine je tražila tužiteljica i za korištenje tih nekretnina, međutim, nisu oni platili ništa za korištenje. Kasnije je 2019. godine pokrenut postupak po punomoćnici odvjetnici Rolić te su bili procjenitelji da se procjene te nekretnine radi diobe prodaje i u tom postupku su prodane nekretnine u naravi zemlja, ali kuća i okućnica je ostala i dalje kao suvlasništvo i u sedmom mjesecu prošle godine je bio tamo i vidio je da nekretnine i dalje tuženici. Vidio je da u toj kući nitko ne živi nitko, već drže ovce, umjetno gnojivo, strojeve, a kuća je devastirana. Tužiteljica je stara osoba i smještana je u domu" Vitanova" u Bjelovaru i zbog svoje životne dobi ne može koristiti i posjedovati te nekretnine a nije nikada ni koristila. Nema saznanja da bi se
1 2
predmetne nekretnine mogle dati u zakup jer živi u [adresa] i nema o tome saznanja. Od 2016. do 2020. godine zemlja se mogla dati u zakup, jer je bilo zainteresiranih i to Zdenačka farma a ima osobnih saznanja s obzirom na prirodu svoga posla. Nema saznanja otkada tuženici ne koriste kuću za stanovanje, a prošle godine je bio tamo i vidio je da istu koriste za skladištenje i za držanje životinja, ovce. Njegova majka je upisana kao suvlasnik na tim nekretninama negdje 1980-ih. Tek 2014. godine se pokrenulo s postupkom razvrgnuća zato što su njegov bratić zajedno sa svojom obitelji bili lošeg imovinskog stanja i onda su im oni pomagali, jer je njegov ujak stradao i ujna umrla, i ostao je bratić sa svojom obitelji i dvoje male djece, i kasnije je umro bratić, a tek kad je umro bratić onda je tek pokrenut postupak da se raščisti suvlasništvo. Njegova majka je otišla u dom prije tri godine i ona je išla 2014. godine da se prepišu te nekretnine uz simboličnu naknadu, međutim, nije bilo dogovora, a to bi bila isplata suvlasničkog dijela a ne naknada za korištenje, te je 2014. godine pokrenuto da se traži naknada službenim putem preko odvjetnice jer se nisu uspjeli dogovoriti i od 2014. godine se traži naknada. Tuženici ne žive u toj kući od lani jer je VĐ kupila kuću preko puta gdje živi Dubravkina kćer, a sin je kupio kuću drugdje. Kuće su kupili u kratkom vremenu jer su dobili nasljedstvo od tetke iz Amerike.
26. Iz iskaza svjedoka KĐ, proizlazi da ima saznanja o nekretninama koje su predmet ovog postupka jer je i ona živjela u toj kući sve do 1995. godine kada se udala i otišla, a u toj kući u [adresa] su ostali živjeti njezin brat, šogorica, djeca i baka. Baka je umrla 1996. godine, brat je umro 2013. godine i onda je nakon toga došlo do problema. Njezini roditelji su umrli davno pa su ih othranili baka i djed. Tužiteljica a njezina tetka kada je umro djed, ona je svoj suvlasnički dio ostavila baki, a nakon što je umrla baka 1996. godine onda je njezina tetka a tužiteljica prihvatila se svog suvlasničkog dijela i u kući postala većinski vlasnik iako su u kući živjeli šogorica, brat i djeca. Tužiteljica nikada nije koristila te nekretnine, ali je dolazila u posjet i bili su u dobrim odnosima i međusobno su se pomagali i sve je to tako bilo u dobrim odnosima do 2014. godine. Sjeća se da je 2014. godine išla potpisivati ugovor da bi ostvarili poticaj za zemlju tako ima saznanja da je tužiteljica, jer su bili zajedno, potpisala ugovor o zakupu na pet godina kako bi njezina šogorica mogla ostvariti poticaj za tu zemlju. Nema saznanja da je taj ugovor raskinut i šogorica nije rekla da bi dobila obavijest od odvjetnice da se ugovor raskida. Poslije 2014. godine teta nije dolazila na tu nekretninu. Kad je njezin brat umro, onda je tužiteljica odnosno njezin sin OĐ htio da se to razriješi koliko je čula od šogorice i tražili su isplatu suvlasničkog dijela i tražili su veliki iznos a nisu se mogli dogovoriti jer to nije toliko vrijedilo. Sva zemlja nije bila obradiva već je korištena kako se mogla i to nećak MĐ i šogorica jer je nešto bilo močvarno, nešto vinograd, nešto šuma i to divlja šuma koja bi se mogla koristiti za drva. U kući su živjeli dok nisu sagradili drugu a to su 2019. godine sagradili, odnosno početkom 2020. godine su se preselili u novu kuću. U toj kući ona nije bila kako su se preselili i oni nemaju tamo svoje stvari a ne koriste niti gospodarske objekte već tamo drže stare poljoprivredne strojeve, tanjurače, drljače i sl. Ugovor o zakupu je bio za zemlju kako bi se mogla ostvariti poticajna sredstva, a nije bila ugovorena zakupnina. Koliko ona zna, tužiteljica a njezina teta nije nikada tražila od njezine šogorice i nećaka a ovdje tuženika nekakvu naknadu zato što koriste te nekretnine koje su i u njezinom suvlasničkom dijelu. Tužiteljica a njezina teta je imala saznanja da njezina šogorica i nećak a ovdje tuženici koriste te nekretnine. VĐ i MĐ su se preselili na imanje u kuću koju su sagradili koje se nalazi preko puta, a MĐ ima i
1 3
svoju kuću a ovo je kuća od VĐ i oni ne žive zajedno. Zadnji puta je bila u toj kući 2018. godine još dok su živjeli njezina šogorica i nećak a ovdje tuženici, a u toj kući su živjeli šogorica VĐ, kćerka GĐ i BĐ – zaručnik GĐ, a MĐ, tuženik se preselio prije toga kada je kupio kuću negdje 2016. ili 2017. godine. Na toj zemlji je bila negdje 2015. godine više od pola je bilo šikara, i na zemlji su radili njena šogorica VĐ i MĐ, većinom su uzgajali kukuruz i pšenicu a imali su ovce dok se nisu selili, a ovce su preselili sada gdje žive. Imali su i kokoši a drugih životinja nije bilo. Dok si nisu sagradili novu kuću, držali su hranu za životinje, poljoprivredne priključke i sve na tim nekretninama. Oko jedno jutro je bilo obradive površine, prema njezinoj procjeni, a što nije obrađivao malčirao je da ne bi rasla dalje drača. Ima saznanja da tužiteljica a njezina teta nikada nije tražila da bi ona obrađivala te nekretnine jer teta nikada nije bila na tom polju.
27. Iz iskaza svjedoka HĐ, proizlazi da ima saznanja gdje se nalaze predmetne nekretnine jer je tužiteljica tetka njegovoj supruzi i tako ima saznanja da predmetne nekretnine su koristili VĐ dok se nije odselila a odselila se ne zna kada, a MĐ je isto živio sve dok nije i on odselio i kupio kuću a on je odselio prije VĐ. Ta kuća je prazna, odnosno nešto ima stvari u toj kući, a ima i starih poljoprivrednih strojeva u dvorištu a nešto se i nalazi na dvorištu plugova. Dok su živjeli tamo oni su koristili tu zemlju, obrađivali, imali su i ovce, a ovce su odselili prekoputa gdje sada žive. Ima saznanja da nije bilo sve obradivo već da se nešto moralo krčiti tako da nije mogao sve obrađivati. Ne zna o kojoj površini se radi ali zna da se dosta toga moralo krčiti jer mu je on osobno pomagao odnosno zemlja se počela krčiti prošle godine kada je MĐ postao vlasnik te zemlje prošle godine. Ovce nisu puštali na ispašu već su uglavnom držali zatvorene. Tužiteljica je dolazila samo u posjetu dok su bili u dobrim odnosima. Nije čuo niti ima saznanja da bi tužiteljica tražila te nekretnine za korištenje. Čuo je da je tužiteljica većinski vlasnik i da ima ¾ a da ostali imaju ¼ međutim kako je to bilo, nije mu to baš jasno. Čuo je da je bio neki ugovor o zakupu da MĐ ima pravo raditi tu zemlju ali ne zna kada je bio ugovor, nije mu poznato da bi MĐ trebao plaćati kakvu zakupninu temeljem tog ugovora. MĐ na svoju zemlju dolazi preko nekretnina susjeda jer je njegov most loš i ne zna da bi MĐ prolazio kroz dvorište kada ide do svojih nekretnina.
28. Cijeneći iskaze svjedoka UĐ i ŠĐ, zaključuje se da ranija tužiteljica NĐ nikada nije tražila predaju predmetnih nekretnina u suposjed, te da je imala saznanja da nekretnine u cijelosti su u posjedu tuženika, već je ista imala namjeru razriješiti suvlasničku zajednicu nekretnina na način da je tuženici isplate ili da se predmetne nekretnine prodaju i ostvarena kupovnina podijeli prema suvlasničkim omjerima.
29. Sud nije prihvatio kao vjerodostojan dio iskaza ĐĐ koji je saslušan kao svjedok prije nego je preuzeo postupak kao stranka a koji iskazuje da je njegova majka a ranija tužiteljica za korištenje predmetnih nekretnina tražila naknadu od 2014. godine kada posve suprotno proizlazi iz iskaza svjedoka ŠĐ i ZĐ čijim iskazima je sud poklonio vjeru a isto tako to potvrđuje i iskaz NĐ koji je dala u postupku kao stranka u predmetu P-62/2017 kada iskazuje da od tuženika nikada nije tražila nikakvu naknadu odnosno ranija tužiteljica NĐ navedenu naknadu za korištenje njezinog suvlasničkog dijela potražuje tek
1 4
podnošenjem tužbe u ovom postupku 1. rujna 2021. godine i to za pet godina prije podnošenja tužbe, tj. od 2016. do 2020. godine.
30. Stoga, sud smatra da se u konkretnom slučaju mjerodavne odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje uređuju položaj poštenog odnosno nepoštenog posjeda.
Naime, čl. 164. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono što je pritom oštećeno ili uništeno.
Člankom 165. st. 1. istoga Zakona, propisano je da nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario dok naknadu za uporabu tuđe stvari prema odredbi čl. 164. st. 1. istoga zakona nije dužan dati pošteni posjednik tuđe stvari.
31. S obzirom da je u postupku utvrđeno da su tuženici pošteni posjednici temeljem čl. 18. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prema kojem je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, a prema odredbi st. 5. istoga članka istoga zakona poštenje posjeda se predmnijeva a onaj tko tvrdi protivno dužan je to i dokazati a samo je nepošten posjednik u smislu odredbe čl. 164. st. 1. i čl. 165. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima dužan naknaditi koristi od uporabe tuđe stvari, pa onda tuženici kao pošteni posjednici nisu dužni naknaditi koristi od uporabe tuđe stvari.
32. Isto tako, sud zaključuje da tuženici nisu onemogućili tužitelja u njegovu pravu na suposjed nekretnina pa onda sud smatra da tužitelju ne pripada pravo potraživati od tuženika naknadu za korištenje nekretnine koja je u suvlasništvu stranaka za utuženo razdoblje.
33. U postupku je provedeno gospodarsko vještačenje po vještaku gospodarske struke Zlatku Mlinariću koji je trebao sačiniti nalaz i mišljenje o visini zakupnine poljoprivrednog i građevinskog zemljišta te visinu najamnine za stambeno- poslovni prostor i to računajući od 2020. godine pa do 2016. godine, te iz nalaza i mišljenja istoga vještaka proizlazi da je visina najamnine za stambeni objekt mjesečno 105,35€ odnosno da ¾ je 78,99€ mjesečno a za najam gospodarskih objekata 16,65€ mjesečno odnosno ¾ 12,49€ mjesečno a zakup poljoprivrednog i građevinskog zemljišta 327,34€ godišnje odnosno ¾ 245,51€ godišnje.
Za utuženo razdoblje od 2016. do 2020. godine tužiteljica bi davanjem u najam stambenih i gospodarskih objekata te davanjem u zakup poljoprivrednog i građevinskog zemljišta mogla ostvariti prihod za najam stambenog objekta 4.739,40€, za najam gospodarskih objekata 749,40€ i za zakup poljoprivrednog i građevinskog zemljišta 1.227,55€ ili sveukupno 6.716,35€.
34. Nakon što je nalaz i mišljenje gospodarskog vještaka dostavljen punomoćnicima stranaka, na iznesene primjedbe stranaka vještak se očitovao u svom
1 5
pismenom podnesku od 25. rujna 2023. godine iz čijeg mišljenja proizlazi da prema navodima iz tužbe, tužiteljica je suvlasnica predmetnih nekretnina sa ¾ suvlasničkog dijela, a obzirom da od tuženika potražuje neostvarene prihode koje je mogla ostvariti iznajmljivanjem svog suvlasničkog dijela, mišljenja je, da je tužiteljica mogla ostvariti prihod od najma stambenog i poslovnog prostora i zakupa zemljišta u iznosu od:
- za najam stambenog objekta 105,32 €/mjesečno x ¾ = 78,99 €/mjesečno
- za najam gospodarskih objekata 16,65 €/mjesečno x ¾ = 12,49 €/mjesečno
- za zakup poljoprivrednog i građevinskog zemljišta 326,34 €/godini x ¾ = 244,76 €/godini
Za utuženo razdoblje od 2016. godine do 2020. godine tužiteljica je davanjem u najam stambenih i gospodarskih objekata, te davanjem u zakup poljoprivrednog i građevinskog zemljišta mogla ostvariti prihod od:
- za najam stambenog objekta 78,99 €/mjesečno x 60 mjeseci = 4.739,40 €
- za najam gospodarskih objekata 12,49 €/mjesečno x 60 mjeseci = 749,40 €
- za zakup poljoprivrednog i građevinskog zemljišta 244,76 x 5 godina =
1.223,80 € ili ukupno: 6.712,60 €
Mišljenja je, da suštinska razlika između visine zakupa zemljišta koje u tužbi potražuje tužiteljica i utvrđene visine zakupnine poljoprivrednog i građevinskog zemljišta proizlazi iz činjenice da je tužiteljica u tužbi navela kako se radi o približno 8 katastarskih jutara poljoprivrednog zemljišta, dok je provedena analiza, na osnovu nalaza geodetskog vještaka pokazala, da se radi o ukupnoj površini od 35.374 m2 ili 6 kj i 235 čhv obradivog poljoprivrednog i građevinskog zemljišta.
Tužiteljica je u svom podnesku navela da je prilikom izrade pisanog nalaza i mišljenja svakako morao uzeti u obzir i prethodno izvršeno vještačenje po vještaku MT
– procjene d.o.o. Bjelovar od 09. 04. 2019. godine.
Ističe da mu je sud za potrebe izrade nalaza i mišljenja u elektronskom obliku dostavio predmetno vještačenje, koje je analizirao i akceptirao sve relevantne činjenice, ali nikakav uvid u prethodnu dokumentaciju ne može biti relevantniji od neposrednog pregleda predmetnih objekata i zemljišta koje je osobno izvršio prilikom očevida 19. travnja 2023. godine.
Izvan svake je sumnje da je opće stanje stambene zgrade i gospodarskih objekta prilikom procjene izvršene 2019. godine bilo bolje negoli je to prilikom pregleda izvršenog u mjesecu travnju ove godine. Dapače, dozvoljava da je na početku promatranog razdoblja, odnosno 2015. godine, to stanje moglo biti i još nešto bolje, ali to nikako ne znači da bi se mogla promijeniti bilo koja odlučujuća činjenica. Obiteljska kuća je u stanju u kojem se nalazi, izgrađena na način kako se to radilo prije 60 ili 70 godina, a o stanju i „potencijalu“ davanja u zakup stambenog objekta, a onda i gospodarskih zgrada, uz osobni uvid i priložene fotografije u ovom nalazu, ponajviše govore podaci navedeni u elaboratu MT – procjene d.o.o. Bjelovar. Tužiteljica je u svom podnesku uz ostalo navela i činjenicu da se u svom pisanom nalazu i mišljenju nije referirao na potencijalne prihode od najma ili zakupa šumskog zemljišta, jer se prema tvrdnji tužiteljice, na šumskom zemljištu mogao ostvarivati i znatno veći prihod, u smislu cijene zakupa po jedinici površine. Kao stalni sudski vještak u nekoliko je prigoda vještačio u sudskim predmetima gdje se tražilo utvrđivanje gospodarske štete zbog sječe šume i/ili štete prouzročene izvlačenjem drvne mase, oštećenja putova i zemljišta, ali se s najmom ili zakupom šumskog zemljišta nije susretao.
1 6
Posve je jasno da uzgoj šume donosi prihod, ali postoji jedan prethodni uvjet; to bi morala biti šuma, ali nikako ne šikara. Šikara je grmolika, većinom sekundarna tvorevina, a predstavlja degradacijski stadij šume.
Prema tome, šikara posve sigurno ne donosi nikakav prihod, osim što se u njoj mogu sakriti divlje životinje.
Šuma ima svoju biomasu – drveće koje zavisno od vrste može imati različite namjene, a najčešće posluži kao ogrjevno drvo.
Šuma svakako ima svoj prihod, a on se očituje u godišnjem prirastu drvne mase. Tu drvnu masu nije moguće svake godine „ubrati“ s drveta, poput kukuruza ili šećerne repe, već drvo treba posjeći i onda čekati desetine godina da bi ponovno moglo nešto posjeći. Za razdoblje od 5 (pet) godina mladica drveta može narasti do debljine prsta, a kod brzorastućih vrsta do debljine ruke, ali to nije niti približno dovoljno za komercijalno (gospodarsko) eksploatiranje šume.
Tuženik je u svom podnesku ukazao da je u svom pisanom nalazu i mišljenju suviše visoko utvrdio iznos najma za stambeni i gospodarski prostor, obzirom na stanje tih objekta.
Vještak ostaje u cijelosti kod dostavljenog nalaza i mišljenja, a izmjene se odnose samo na utvrđenu visinu najma-zakupa za jednu katastarsku česticu i to u iznosu od 1,00 € godišnje.
35. Punomoćnica tužitelja je nakon očitovanja vještaka precizirala tužbeni zahtjev sukladno očitovanju vještaka, tako da potražuje iznos od 6.712,60€, dok se tuženici nisu očitovali na očitovanje vještaka, te je gospodarski vještak usmeno saslušan na ročištu održanom dana 22. siječnja 2024. godine u kojem je iskazao da ostaje u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja i pisanog očitovanja od 24. rujna 2023. godine, a nakon toga punomoćnici stranaka nisu imali primjedbe na nalaz vještaka.
36. Nalaz i mišljenje gospodarskog vještaka prihvaća i ovaj sud s obzirom da je isti iznesen prema pravilima struke i isti se detaljno očitovao na iznesene primjedbe stranaka.
37. Međutim, kako je sud iz izvedenih dokaza utvrdio da su tuženici pošteni posjednici nekretnina i koje su u suvlasništvu tužitelja, i da sukladno čl. 164. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nisu dužni platiti naknadu zato što su je upotrebljavali i od nje imali koristi, pa je onda sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan i odlučio kao u izreci.
38. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. st. 1. i ZPP-a, pa s obzirom da je tužitelj izgubio u parnici, dužan je tuženicima nadoknaditi troškove postupka.
Pri odlučivanju koji će se troškovi priznati tuženicima, sud je u smislu članka 155. st. 1. ZPP-a, priznao samo one troškove koji su bili neophodno potrebni za vođenje ovoga postupka, a imajući u vidu vrijednost predmeta spora prilikom poduzete pojedine parnične radnje kao i vrijednost boda.
Sud je tuženicima priznao trošak sastava odgovora na tužbu 200,00€, za sastav podnesaka od 19. svibnja 2022. i 1. rujna 2023. godine za svaki podnesak 200,00€.
1 7
Tuženicima je priznat trošak za pristup na ročišta 8. lipnja 2022., 11. listopada 2022., 18. siječnja 2023., 19. travnja 2023. – očevid, 22. siječnja 2024., 19. ožujka 2024., 15. siječnja 2025. godine za svako ročište 200,00€, te trošak PDV-a 525,00€ ili sveukupno 2.625,00€
Sud nije priznao tuženicima trošak za pristup na ročište 12. travnja 2022. godine u iznosu od 200,00€ već 100,00€ odnosno 50% od Tarife s obzirom da se na istom ročištu nisu izvodili nikakvi dokazi.
Tuženicima sud nije priznao trošak za sastav podneska od 29. veljače 2024. godine kao opravdan i potreban kao i sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 300,00€ s obzirom da takav trošak tuženici niti nemaju.
Budući da tuženici nisu postavili zahtjev za naknadom troškova u odnosu na zakonsku zateznu kamatu u smislu čl. 151. st. 3. ZPP-a to onda sud nije tuženicima priznao zakonsku zateznu kamatu na dosuđene troškove.
U Grubišnom Polju, 27. veljače 2025. godine
S u t k i n j a :
Milka Katić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana i to računajući od dana ročišta za objavu presude, tj. od 27. veljače 2025. godine. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka nadležnom sudu drugog stupnja, putem ovog suda.
