Psp-18/2024-6

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U SAMOBORU

Samobor, Obrtnička 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru po sucu Mireli Crnjak, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja 1. ŠT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ET, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje obojicu zastupa punomoćnik Marko Reš, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Smolek & Škrinjar d.o.o., Zagreb, protiv tužene ŽT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Enveru Vučetiću, odvjetniku u Zagrebu, radi smetanja posjeda i izdavanja privremene mjere, nakon javne rasprave, održane i zaključene dana 21. siječnja 2025. u nazočnosti I-vo tužitelja osobno i ST, odvjetničkog vježbenika u zamjenu za odvjetnika Marka Reša, te punomoćnika tužene, sukladno odredbi čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01, 117/03., 88/05., 2/07 - Odluka USRH, 84/08.,96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 35/13, 70/19; dalje u tekstu ZPP-a), 27. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužena ŽT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetala odnosno uznemiravala I-tužitelja ŠT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tužitelja ET, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine, i to prvog kata kuće i radionice u prizemlju, upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Samobor, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta u naravi [adresa] površine 1192 m2, oranica površine 423 m2, dvorište površine 500 m2, pašnjak površine 192 m2, kuća, [adresa] površine 77 m2, ukupne površine 1192 m2, time što je točno neutvrđenog dana tužena prekinula dovod električne energije na prvi kat kuće i radionicu u prizemlju, pa joj se nalaže da izda tužiteljima potrebnu suglasnost za razdvajanje priključka električne energije koji im je nužan kako bi isti ishodili ostvarili priključenje na elektroenergetsku mrežu HEP-a, te se zabranjuje tuženici svako buduće takvo ili slično smetanje odnosno uznemiravanje posjeda tužitelja na predmetnoj nekretnini.

II. Odbija se eventualni tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužena ŽT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetala odnosno uznemiravala I-tužitelja ŠT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tužitelja ET, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine, i to prvog kata kuće i radionice u prizemlju, upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Samobor, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta u naravi [adresa] površine 1192 m2, oranica površine 423 m2, dvorište površine 500 m2, pašnjak površine 192 m2, kuća, [adresa] površine 77 m2, ukupne površine 1192 m2, time što je točno neutvrđenog dana tužena prekinula dovod električne energije na prvi kat kuće i radionicu u prizemlju, pa joj se nalaže da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da ponovno uspostavi dovod električne energije za prvi kat kuće i radionicu u prizemlju na predmetnoj nekretnini, te se zabranjuje tuženoj ovakvo ili slično smetanje ubuduće."

III Odbija se prijedlog za izdavanje privremene mjere koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine Predlagatelja osiguranja na isporuku električne energije na prvom katu kuće i radionici u prizemlju koji se nalaze na adresi [adresa], upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Samobor, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta u naravi [adresa] površine 1192 m2, oranica površine 423 m2, dvorište površine 500 m2, pašnjak površine 192 m2, kuća, [adresa] površine 77 m2, ukupne površine 1192 m2, određuje se privremena mjera:

Nalaže se tuženici ŽT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljima omogući dovod električne energije za prvi kat kuće i radionicu u prizemlju na adresi [adresa], upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Samobor, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta u naravi [adresa] površine 1192 m2, oranica površine 423 m2, dvorište površine 500 m2, pašnjak površine 192 m2, kuća, [adresa] površine 77 m2, ukupne površine 1192 m2, najkasnije u roku od 24 sata od primitka ovog rješenja, i to pod prijetnjom izricanja novčane kazne u iznosu od 2.654,46 EUR za protivnika osiguranja, koju će sud izricati sve dok protivnik osiguranja ne postupi po ovoj privremenoj mjeri. Nalaže se tuženici ŽT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], davanje suglasnosti za razdvajanje elektroenergetskog priključka u za to propisanom obliku za prvi kat kuće i radionicu u prizemlju na adresi [adresa], upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Samobor, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta u naravi [adresa] površine 1192 m2, oranica površine 423 m2, dvorište površine 500 m2, pašnjak površine 192 m2, kuća, [adresa] površine 77 m2, ukupne površine 1192 m2, najkasnije u roku od 24 sata od primitka ovog rješenja, i to pod prijetnjom izricanja novčane kazne u iznosu od 2.654,46 EUR za protivnika osiguranja, koju će sud izricati sve dok protivnik osiguranja ne postupi po ovoj privremenoj mjeri.

Zabranjuje se tuženici ŽT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da neposredno isključi električnu energiju odnosno iskopča dovod električne energije u predmetni dio nekretnine u suposjedu tužitelja ili da na bilo koji drugi način izvrši obustavu električne energije prema prvom katu kuće i radionice u prizemlju na adresi [adresa], upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Samobor, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta u naravi [adresa] površine 1192 m2, oranica površine 423 m2, dvorište površine 500 m2, pašnjak površine 192 m2, kuća, [adresa] površine 77 m2, ukupne površine 1192 m2, i to pod prijetnjom izricanja novčane kazne u iznosu od 2.654,46 EUR za protivnika osiguranja, koju će sud izricati sve dok protivnik osiguranja ne postupi po ovoj privremenoj mjeri.

Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka zbog smetanja suposjeda ili drugačije odluke suda.

Protivnik osiguranja dužan je predlagatelju naknaditi troškove postupka osiguranja.

Nalaže se protivnici osiguranja solidarno podmiriti Predlagatelju osiguranja trošak ovog postupka u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove odluke. Žalba protiv rješenja o privremenoj mjeri ne odgađa izvršenje ovog rješenja."

IV.Nalaže se I-tužitelju ŠT [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tužitelju ET, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženiku ŽT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], plate trošak parničnog postupka u iznosu od 625,00 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 27. veljače 2025. kao dana donošenja ovog rješenja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelji u tužbi u bitnome navod da su stranke suvlasnici nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta u naravi [adresa] površine 1192 m2, oranica površine 423 m2, dvorište površine 500 m2, pašnjak površine 192 m2, kuća, [adresa] površine 77 m2, ukupne površine 1192 m2, i to I-tužitelj u 3/10 dijela, II-tužitelj u 2/10 dijela, dok je tuženica suvlasnica u 5/10 dijela. Tužitelji se nalaze u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine, i to prvog kata obiteljske kuće te radionice u prizemlju na adresi [adresa]. Posjed prvog kata predmetne nekretnine tužiteljima je predan u posjed dana 23.04.2019. godine, a prizemlje radionice dana 21.01.2020. godine. Navode da je tuženica samovlasno smetala odnosno uznemiravala tužitelje u dotadašnjem mirnom suposjedu prvog kata obiteljske kuće i radionice u prizemlju, i to na način da je u točno neutvrđenom razdoblju prekinula dovod električne energije na prvi kat obiteljske kuće, kao i u radionicu u prizemlju, a što su tužitelji saznali prilikom dolaska u kuću kada su vidjeli da nema struje. Istodobno s tužbom tužitelj predlaže izdati privremenu mjeru kojom traže da tužena omogući dovod električne energije na prvi kat i radionicu u prizemlju te da izda suglasnost za razdvajanje elekroenergetskog priključka u propisanom obliku.

2.U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se protivi tužbi i tužbenim zahtjeva te prijedlogu za izdavanje privremene mjere, da tužitelji nikada nisu ušli u suposjed predmetne nekretnine, da ista nije prekinula dovod električne energije jer za to nema znanja, niti zna tko bi to učinili, niti da je to uopće učinjeno. Ne vodi se kao vlasnik brojila pa ne može dati suglasnost, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije.

3.Sud je tijekom postupka izvršio uvid u zemljišnoknjižni izvadak za k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška] (list 10-11), primopredajni zapisnik od dana 23.04.2019. (list 12-13), dopis tuženici od 27.02.2024. s povratnicom (list 14-15).

3.1. Na glavnoj raspravi sud je odbio sve dokazne prijedloge stranaka kao nepotrebne, obzirom da već iz tužbe mora proizlaziti osnovanost tužbenog zahtjeva, što je u konkretnom slučaju izostalo.

4.Tužbeni zahtjev nije osnovan, eventualni tužbeni zahtjev nije osnovan, nije osnovan prijedlog za izdavanje privremene mjere

5.Odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZV-a) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava ili da mu je posjed oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

5.1.Odredbom čl. 22. ZV-a propisano je da posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje.

6.Tužitelji prvim tužbenim zahtjevom navode da ih je tužena smetala u suposjedu nekretnine, koji su u suposjed ušli temeljem primopredajnog zapisnika od 23 travnja 2019., na način da je prekinula dovod električne energije, a što su saznali prilikom dolaska u kuću kada su vidjeli da nema struje, te predlažu da joj sud naloži izdavanje suglasnosti za razdvajanje priključka električne energije.

6.1. Međutim, ovako postavljeni tužbeni zahtjev ne odgovara čl. 22. ZV-a. Naime, okolnost da su tužitelji pokušali ishoditi razdvajanje priključka električne energije koji im je nužan kako bi isti ishodili ostvarili priključenje na elektroenergetsku mrežu HEP-a, a koji se postupak ne može realizirati bez pisane suglasnosti svih suvlasnika nekretnine, ne predstavlja čin smetanja posjeda, nego uređenje odnosa među suvlasnicima nekretnine, o čemu se u ovoj parnici ne raspravlja.

6.1.1.Činjenica da su se tužitelji 27.02.2024. obratili tuženici dopisom kojim su od iste zatražili izdavanje potrebne suglasnosti za razdvajanje priključka na elektroenergetsku mrežu HEP-a za nekretninu na adresi [adresa], najkasnije do 15.03.2024. je irelevantna, kao i okolnost da se tuženica nije očitovala na zaprimljeni dopis tužitelja, niti je istekom ostavljenog roka udovoljila traženju tužitelja.

6.2. Ne izdavanjem određene suglasnosti jednog od suvlasnika nekretnine ne može se smetati suposjed, a niti bi se izdavanjem suglasnosti može uspostaviti ranije posjedovno stanje. Stoga pitanje izdavanja suglasnosti nije pitanje parnice zbog smetanja posjed, kako to pogrešno smatraju tužitelji.

6.3. Ovdje su tužitelji kao suvlasnici nekretnine zapravo postavili zahtjev za zaštitu svojih suvlasničkih prava što nisu ovlašteni tražiti u parnici radi smetanja posjeda obzirom da bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o tužiteljevom i tuženikovom pravnom odnosu (čl. 24. st. 2. ZV-a).

6.4.Slijedom svega navedenog, valjalo je tužbeni zahtjev odbiti, te odlučiti kao u izreci rješenja, točka I.

7. Neosnovan je tužbeni zahtjev (eventualni) o kojem je sud imao odlučiti nakon što je našao da postavljeni tužbeni zahtjev nije osnovan.

7.1. Eventualnim tužbenim zahtjevom tužitelji navode da je tužena izvršila čin smetanja na način da je prekinula dovod električne energije na prvi kat kuće i radionicu u prizemlju, točno neutvrđenog dana, pa da joj se naloži uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da ponovo uspostavi dovod električne energije te da joj se zabrani takvo i slično smetanje ubuduće.

7.2.Ovako postavljen zahtjev ne sadrži elemente propisane odredbom čl. 22. ZV-a.Tako tužitelji potpuno paušalno u tužbi navode da se postojeći priključak električne energije nalazi u dijelu nekretnine koji se nalazi u posjedu tuženice, no ne opisuju niti sudu pojašnjavaju gdje se priključak faktički nalazi, ne opisuju na koji je način na električnom brojilu izvršen čin smetanja (ako jest na brojilu-posebno imajući u vidu opće poznatu činjenicu da fizičke osobe ne smiju dirati plombirana električna brojila niti mogu pristupiti električnim brojilima jer su ona u nadležnosti pravne osobe HEP-a), a ne navode niti neki drugi način, na koji je način došlo do smetanja prekidom dovoda električne energije (prethodno je navedeno da prvim tužbenim zahtjevom tužitelji tvrde da je do čina smetanja došlo neizdavanjem suglasnosti što je odbijeno).

7.3.Dakle, tužitelji osim puke tvrdnje, bez ijednog konkretnog dokaza nisu učinili niti vjerojatnim da je do smetanja uopće došlo, niti na koji je način došlo, a svakako nisu dokazali da bi upravo tuženica isključila struju, a nisu predložili ni valjane dokaze na ovu okolnost, te svakako nisu predložili na koji način se dovod električne energije ima uspostaviti, sve u smislu odredbe čl. 22. ZV-a.

8. Dakle, tužitelji u pogledu eventualnog tužbenog zahtjeva nisu opisali čin smetanja, niti način smetanja, nisu učinili niti vjerojatnim da bi taj (koji?!) čin učinila upravo tužena, a svakako nisu uopće naveli kako uspostaviti ranije posjedovno stanje.

8.1. Tužba za smetanje posjeda je kondemnatorna tužba, pa je istom potrebno jasno zatražiti uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja, ali i opisati čin smetanja, što tužitelji nisu učinili.

9.Čak niti nakon što je tužena u odgovoru navela da tužitelji nisu u tužbi naveli datum smetanja, da ona nema znanja prekinuti dovod električne energije, da nije vlasnik priključka pa da ne može dati niti suglasnost, nisu poduzeli ništa da navode tužbe nadopune i svoj zahtjev učine makar vjerojatnim.

10.Stoga je sud odbiti i drugi postavljeni (eventualni) tužbeni zahtjev, te odlučio kao u izreci rješenja, točka II.

11. U prijedlogu za izdavanje privremene mjere tužitelji navode da su učinili vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine za isporuku električne energije, te navode da je privremena mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete s obzirom da se prekidom dovoda električne energije onemogućuje: korištenje svih električnih uređaja kao što su hladnjak i zamrzivač u kojima se nalazi hrana, dakle prehranjivanje tužitelja; korištenje pumpe odnosno hidrofora kojim s crpi voda u kuću; korištenje klima uređaja i grijalica koji služe za grijanje tužitelja u jesenskim i zimskim mjesecima; u protivnom tvrde da će tužiteljima nastati nenadoknadiva šteta koja prijeti, a koja se prije svega očituje u tome da tužitelji neće moći pripremati hranu, neće se moći grijati, što nedvojbeno može dovesti do opasnosti za njihovo zdravlje.

11.1.U pogledu privremene mjere valja reći da privremena mjera ne može konzumirati tužbeni zahtjev, nego je njezina svrha hitno riješiti odnos među stranaka na način da se spriječi teška ili nenadoknadiva šteta, sve dok se parnica ne dovrši.

11.2.U konkretnom slučaju tužitelj je postavio zahtjev za izdavanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine na način da tužena omogući dovod električne energije na prvi kat i radionicu u prizemlju (eventulani tužbeni zahtjev), te da izda suglasnost za razdvajanje elekroenergetskog priključka u propisanom obliku (prvi tužbeni zahtjev), a što u potpunosti odgovara postavljenim tužbenim zahtjevima (konzumira), pa bi se u slučaju prihvaćanja privremene mjere konzumirao tužbeni zahtjev što nije dopušteno, no istu nije moguće prihvatiti iz istih razloga iz kojih su odbijena oba tužbena zahtjeva, sve kako je naprijed pobliže navedeno.

11.3.Temeljem odredbe čl. 346. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ-a) sud tužitelj predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim: (1) postojanje svoje tražbine i (2) a) opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili b) da je mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Tužitelji nisu niti učinili niti vjerojatnim postojanje ijednog potrebnog elementa iz propisane odredbe.

11.4.Slijedom svega navedenog valjalo je prijedlog za izdavanje privremene mjere odbiti, te odlučiti kao u izreci rješenja, točka III.

12. Sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a stranka koja u cjelosti izgubi dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove.

12.1.Tuženiku zastupanom po odvjetniku, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br: 148/09, 142/2012 ,103/2014, 118/2014., 107/2015 dalje u tekstu: OT) i čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a pripada pravo na jednokratnu nagradu za zastupanje u iznosu od 500,00 EUR uvećano za PDV od 25% odnosno 125,00 EUR, ukupno 625,00 EUR.

21.2.Odluka o kamati na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 27.a. Ovršnog zakona i čl. 29.st.1. i 2. ZOO-a a teče od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja, točka IV.

U Samoboru, 27. veljače 2025.

Sudac:

Mirela Crnjak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka, u roku 8 dana od dana primitka ove odluke.

RJ

Dna-tužitelj po pun.

tuženik po pun.

Kal. 30 dana