Poslovni broj Gž-447/2025-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

U IME REPUBLIKE  HRVATSKE

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Ankice Matić, predsjednice vijeća, te Dragice Samardžić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Kuzmičić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Robert Jančik, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Croatia, Poliklinika za internu medicinu, ginekologiju, radiologiju, oftalmologiju, urologiju, neurologiju, ortopediju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, fizikalnu terapiju, pedijatriju, dermatologiju i venerologiju, otorinolaringologiju, opću kirurgiju, psihijatriju, anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, medicinu rada i medicinsko - biokemijsku laboratorijsku dijagnostiku, Zagreb, Ulica grada Vukovara 20, OIB: 80848401890, koga zastupa punomoćnik Mate Kačan, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 2716/2019-104 od 17. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 27. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2716/2019-104 od 17. prosinca 2024.

Tuženiku se ne dosuđuje trošak odgovora na žalbu tužitelja.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" Tuženik Croatia Poliklinika za internu medicinu, ginekologiju, radiologiju, oftalmologiju, urologiju, neurologiju, ortopediju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, fizikalnu terapiju, pedijatriju, dermatologiju i venerologiju, otorinolaringologiju, opću kirurgiju, psihijatriju, anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, medicinu rada i medicinsko - biokemijsku laboratorijsku dijagnostiku, patologije i citologije iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 20, OIB : 80848401890 je dužna tužitelju BJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 16.119,60 eura te naknaditi mu troškove postupka, a sve s pripadajućom zateznom kamatom tekućom i to :

- na iznos od 12.618,00 eura počevši od 03. ožujka 2018. pa do 31.12. 2022.,

- na iznos od 2.280,00 eura počevši od 16.12.2022. pa do 31.12.2022.,

- na iznos od 1.221,60 eura počevši od 15.12.2017. pa do 31.12. 2022.,

po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a koju kamatnu stopu utvrđuje HNB, a od 1. siječnja 2023. pa do dana plaćanja po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a na troškove postupka tekućom od dana donošenja presude pa do dana plaćanja, po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

1.1. Odlukom o troškovima postupka naloženo je tužitelju da naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu od 6.250,00 eura u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. st.1. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07- odluka USRH, 84/08, 96/08 - odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23 - dalje ZPP ) s prijedlogom da se presuda preinači na način da se u cijelosti prihvati tužbeni zahtjev.

2.2. U odgovoru na žalbu tuženik se usprotivio žalbenim navodima, te predložio da se žalba odbije kao neosnovana.

3. Žalba je neosnovana.

4. U postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354.st.2.toč.11. ZPP-a na koju tužitelj ukazuje žalbom, jer pobijana presuda ne sadrži nikakve nedostatke zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina pravilnost i zakonitost, naprotiv - ista sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama, izneseni razlozi su potpuno jasni i određeni i bez ikakvog proturječja.

4.1. U provedenom postupku nisu počinjene ni ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje temeljem odredbe članka 354.st.2. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske i neimovinske štete zbog povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje koju trpi zbog neprofesionalno i nesavjesno obavljenog sistematskog pregleda kod tuženika.

6. Među strankama nije bilo sporno da je tužitelj dana 24. srpnja 2017. kod tuženika obavio sistematski pregled u sklopu kojega su izvršene pretrage koje su ugovorene između tuženika i poslodavca tužitelja. Nije sporno ni to da je tužitelj

2. kolovoza 2017. doživio srčani infarkt.

7. Sporno je između stranaka je li spomenuti sistematski pregled obavljen profesionalno i savjesno, odnosno sporna je uzročno-posljedična veza između obavljenog sistematskog pregleda i srčanog infarkta tužitelja 2. kolovoza 2017. Dakle sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva.

8. U konkretnom slučaju tuženik odgovara za štetu po principu krivnje, a po odredbi članka 1054.st.1. Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine» broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 29/18,126/21,114/22,156/22,155/23 – dalje: ZOO ) prema kojoj onaj tko drugome uzrokuje štetu dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, a prema odredbi članka 1061. st.1. ZOO-a, za štetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik radio u trenutku prouzročenja štete, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika.

9.Dakle, prema citiranim zakonskim odredbama za štete zbog medicinske pogreške odgovara se po principu subjektivne odgovornosti uz presumiranu krivnju, što znači da je na zdravstvenim ustanovama teret dokazivanja da je njihovo medicinsko osoblje postupilo u cijelosti u skladu s pravilima struke, dok je na oštećenicima (pacijentima) teret dokazivanja uzročne veze između propusta u liječenju i nastupjele štetne posljedice po njihovo zdravlje.

10.Nesavjesno postupanje tijekom liječničkih postupaka odnosi se na površnost, nemar, brzopletost te svaki nesavjesni postupak pri obavljanju zdravstvene djelatnosti (primjerice, invazivni načini pretrage, pretrage s visokom dozom opasnosti i sl.). Liječnik ili zdravstveni djelatnik nesavjesno postupa (činjenjem ili nečinjenjem), ako u obavljanju svoje djelatnosti ne poštuje pravila medicinske struke, nema odgovarajuću opremu ili instrumente kako bi se poduzete radnje uspješno obavile, svjesno zanemaruje, ne poštuje ili se upušta u poduzimanje određenih radnji iako zna da za njihovo provođenje nije dovoljno stručan.

11.Nesavjesno liječenje može se sastojati u pogrešnoj dijagnozi bolesti, propuštanju primjene preventivnih mjera, propuštanju određenih mjera kontrole, zanemarivanju potrebnih higijenskih mjera, nepoduzimanju provjere mogućnosti određenih kontraindikacija, propuštanje davanja određenog lijeka, kao i drugim postupcima koji su suprotni pravilima medicinske struke.

12.Tužitelj u ovom postupku tvrdi da je prilikom sistematskog pregleda liječnicima tuženika prezentirao anamnestičke podatke, te učinio vjerojatnim simptome zbog kojih je trebao biti upućen na kardiološku obradu. Naime, tužitelj tvrdi da se žalio na bolove u prsima, na stanje opće slabosti, brže umaranje, osjećaj zamora, vrtoglavicu i stres, da je liječnicima tuženika bio poznat podatak da mu je otac dugogodišnji srčani bolesnik koji je operiran i kojemu je izvršeno trostruko premoštenje arterija. Liječnici tuženika da su ignorirali anamnestičke i heteroanamnestičke podatke prezentirane po tužitelju, te su simptome pripisali potencijalnim bolovima žuči umjesto da ga upute na kardiološku obradu. Obavljeni sistematski pregled tuženika je rezultirao zaključkom da je status pacijenta uredan i s preporukom daljnje dijagnostike pregleda neurologa i potencijalnih tegoba od strane žuči, iako su simptomi koronarnih smetnji mogli biti prepoznati i na njih je nepobitno upućivalo trenutno stanje pacijenta. Kako je tužitelj svega nekoliko dana po obavljnom sistematskom pregledu doživio opsežan srčani infarkt, bio životno ugrožen i podvrgnut teškoj operaciji, to prema tvrdnji tužitelja postoji uzročno posljedična veza između površno i nesavjesno obavljenog sistematskog pregleda i srčanog udara kojega je doživio, radi čega je po tužitelju tuženik odgovoran za štetu koju je uslijed toga pretrpio, a koja se ogleda u povredi prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

13.Prvostupanjski je sud po provedenom postupku na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka specijaliste kardiologa dr ŽJ utvrdio da u završnom mišljenju provedenog sistematskog pregleda tužitelja u osobnoj anamnezi navedeni simptomi nisu upućivali da je kod tužitelja na dan pregleda postojalo takvo zdravstveno stanje koje bi sa medicinskog aspekta zahtijevao hitni ili žurni kardiološki pregled ili daljnju kardiološku obradu, no da je ipak radi čimbenika rizika za postojanje i mogući razvoj koronarne bolesti srca liječnik koji je pregledao i napisao završno mišljenje trebao dodati kako se preporučuje detaljnija kardiološka obrada, da u završnom mišljenju sistematskog pregleda nema podataka da se tužitelj žalio na bol u prsima, niti podataka da je isključeno srčano oboljenje već su u istom napisani različiti podaci među kojima su i čimbenici rizika za srčanu bolest - srčana bolest oca, hiperlipidemija, ekstrasistole u EKG-u, no da navedeno nije bilo oblika i stupnja da bi postojala medicinska indikacija za hitnom dodatnom kardiološkom obradom.

14.Prema daljnjim utvrđenjima prvostupanjskog suda utemeljenim na nalazu i mišljenju spomenutog vještaka kardiologa doživljeni infarkt tužitelja 8 dana nakon učinjenog pregleda nije se mogao predvidjeti kod sistematskog pregleda, dok je iz medicinske literature i kardiološkog iskustva poznato kako se infarkt srca može pojaviti iznenada bez prethodnih srčanih tegoba ili sa subjektivno malim ili beznačajnim ili atipičnim tegobama, da je prema priloženoj dokumentaciji u spisu tužitelj na sistematski pregled došao radi raznolike simptomatike dok u osobnoj anamnezi nema spomena o bolovima ili žarenju u prsima koji bi bili provocirani fizičkim ili psihičkim naporom, a što bi upućivalo na neposredniju opasnost od postojanja ili progresije srčane koronarne bolesti koja bi uskoro mogla dovesti do infarkta srca, te da se komplikacija u vidu kardiogenog šoka ugrađivanja stentova u koronarne arterije, kao i hitna operacija premoštenja koronarnih arterija nije mogla predvidjeti na učinjenom sistematskom pregledu.

15. Prvostupanjski je sud nadalje, na temelju nalaza i mišljenja Medicinskog fakulteta u Ljubljani utvrdio da anamnestički i klinički podaci na sistematskom pregledu tužitelja nisu tipični za ishemičnu bolest srca, da su bolovi ispod desnog rebrenog luka pripisani žučnim kamencima koji mogu biti uzrokom takvih bolova, a budući da je tužitelj naveo prije svega brže umaranje i vrtoglavice da bi bila indicirana dodatna kardiološka dijagnostika i to prije svega ultrazvuk srca. Prema daljnjim utvrđenjima prvostupanjskog suda utemeljenim na navedenom nalazu i mišljenju koronarografija je pretraga kojom se prikazuju koronarne arterije i ocijenjuje se eventualno suženje ili blokade, a sam zahvat je invanzivan i izvodi se hitno ili vrlo hitno samo kod bolesnika sa infarktom srca ili sumnjom na akutni koronarni sindrom, a kod tužitelja upućivanje na koronarografiju samo na temelju sistematskog pregleda i tamo dobivenih podataka, bez obzira na poznati kasniji tijek, prilikom sistematskog pregleda stručno još nije bilo indicirano. S obzirom na tijek bolesti vještaci zaključuju da je akutno nastala samo blokada na arteriji RCA koja je kumovala srčanom infarktu, no bez obzira na navedeno, koronarografija se kao hitna ili vrlo hitna izvodi samo kod bolesnika s akutnim koronarnim sindromom ili vrlo velikim rizikom što kod tužitelja na sistematskom pregledu glede navedenih podataka nije bilo prisutno.

16. Temeljem iznesenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski je sud zaključio da ne postoji uzročno posljedična veza između izvršenog sistematskog pregleda tužitelja od 24. srpnja 2017. i povreda prava osobnosti u vidu posljedica koje je tužitelj trpio zbog doživljenog infarkta srca, te da prilikom sistematskog pregleda nije učinjena liječnička pogreška niti propust, radi čega je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

17. Iznesena činjenična utvrđenja i pravni zaključci prvostupanjskog suda utemeljeni su na rezultatima provedenih dokaza i njihovoj valjanoj ocijeni u smislu odredbe članka 8. ZPP-a, pa tužitelj neosnovano osporava iznesena činjenična utvrđenja, dajući pri tom vlastitu ocjenu i interpretaciju provedenih dokaza.

18. Naime, prvostupanjski sud relevantne činjenice utvrđuje prema svom uvjerenju, na osnovi savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pri čemu je stečeno uvjerenje u odnosu na ocjeni provedenih dokaza, dužan opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima, kako bi se moglo provjeriti da li ocjena provedenih dokaza izvršena po sudu prvoga stupnja ima pravnu i činjeničnu osnovu.

19. Po ocjeni ovoga suda, prvostupanjski sud je provedene dokaze, a posebno nalaze i mišljenja vještaka specijaliste kardiologa dr ŽJ, te Medicinskog fakulteta u Ljubljani, cijenio po svom slobodnom uvjerenju, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, utvrđujući relevantne činjenice na kojima temelji svoju ocjenu o neosnovanosti tužbenog zahtjeva.

20. Prvostupanjski je sud provođenje dokaza po vještacima dr Miroslavu Krpanu, specijalisti kardiologu i dr RJ, specijalisti psihijatru odredio radi utvrđivanja intenziteta i trajanja fizičkih boli i straha, naruženja, stupnja smanjenja životne aktivnosti kod tužitelja, potrebne tuđe pomoći i njege, te završetka liječenja ( rješenje na listu 464 spisa), a ne na okolnost postojanja uzročno- posljedične veze između obavljenog sistematskog pregleda i srčanog infarkta tužitelja, pa se navedeni vještaci nisu trebali ni upuštati u ocjenu postojanja ove veze, niti je sud, suprotno tvrdnjama tužitelja, trebao predmetno vještvo cijeniti kod utvrđivanja ove okolnosti.

21. Kako dakle iz nalaza i mišljenja vještaka specijaliste kardiologa dr ŽJ, te Medicinskog fakulteta u Ljubljani, koje nalaze tužitelj nije doveo u sumnju svojim žalbenim navodima, proizlazi da ne postoji uzročno posljedična veza između izvršenog sistematskog pregleda tužitelja od 24. srpnja 2017. i srčanog infarkta tužitelja, te da prilikom sistematskog pregleda nije učinjena liječnička pogreška niti propust, to je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo, odnosno odredbu članka 1054.st.1. ZOO i članka 1061. st.1. istoga Zakona, kada je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

22. Odluka o troškovima postupka donesena je pravilnom primjenom odredbe članka 154.st.1. ZPP-a i članka 155. ZPP-a. Tuženiku nije priznat trošak odgovora na žalbu tužitelja jer taj trošak u smislu odredbe članka 155. ZPP-a nije bio potreban za vođenje ove parnice.

23. Slijedom naprijed iznesenog trebalo je na temelju odredbe članka 368.st.1.ZPP-a odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Splitu 27. veljače 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Ankica Matić