Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž-188/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sucu toga suda Milku Samboleku, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice UV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Marko Kadlik, odvjetnik u Zadru, kao predlagateljice osiguranja, protiv tuženice Opća bolnica Šibensko-kninske županije, OIB: 03861060066, Šibenik, Stjepana Radića 83, koju zastupa punomoćnik Josip Mađarić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui d.o.o. u Zagrebu, kao protivnika osiguranja, radi utvrđenja diskriminacije i povrede prava osobnosti, povodom žalbe tužiteljice, kao predlagateljice osiguranja, izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: P-1631/2024-7 od 5. prosinca 2024., dana 27. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice (kao predlagateljice osiguranja) i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: P-1631/2024-7 od 5. prosinca 2024. u toč. I. izreke.

II. Prvostupanjsko rješenje nije bilo predmet ispitivanja u toč. II. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka u dijelu koji je relevantan u žalbenom postupku glasi:

„I. Odbija se kao neosnovan prijedlog tužiteljice, kao predlagateljice osiguranja, za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine koji glasi:

„1. Usvaja se prijedlog predlagateljice osiguranja te se radi određivanja privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine - prava na zaštitu od diskriminacije, predlagateljice osiguranja UV, nalaže protivnici osiguranja Općoj bolnici Šibensko-kninske županije pružiti zdravstvenu zaštitu predlagateljici osiguranja, a na način da joj dodijeli odgovarajuću doktoricu medicine ženskog spola, te da joj omogući primanje terapije limfnih drenaža u punom opsegu-četiri puta tjedno.

2. Privremena mjera određuje se radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja, a trajat će do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka.

3. Nalaže se protivnici osiguranja naknaditi predlagateljici osiguranja troškove ovog postupka zajedno sa zateznom kamatom."

1.1. U toč. II. izreke koji nije relevantan u žalbenom postupku prvostupanjski sud je zakazao pripremno ročište u ovoj pravnoj stvari.

2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom tužiteljica kao predlagateljica osiguranja (dalje: žaliteljica) pobija rješenje i izrijekom se poziva na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje, podredno da ukine pobijano rješenje i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. U odgovoru na žalbu tuženik se protivi navodima žalbe i predlaže da se žalba žaliteljice odbije i potvrdi prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Kako se žaliteljica ne poziva na žalbeni razlog bitne povrede odredaba postupka, ovaj sud je prvostupanjsko rješenje najprije ispitao u odnosu na one bitne povrede na koje pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03, 88/05; 2/07-odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11- pročišćeni tekst; 25/13; 89/14-odluka US RH; 70/19; 80/22; 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) te je utvrdio da nije počinjena niti jedna tako normirana bitna povreda.

5.1. Prema odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (NN br. 112/12; 25/13; 93/14; 55/16- odluka US RH; 73/17; 131/20 i 114/22 i 6/24-odluka US RH; dalje: OZ) u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako tim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

6. Žaliteljica navodima žalbe nije dovela u sumnju zaključak prvostupanjskog suda, koji je uslijedio nakon ocjene materijalnih dokaza (toč. 13. obrazloženja), da tvrdnje istaknute u tužbi odnosno prijedlogu za osiguranje žaliteljica za sada ničim nije potkrijepila i učinila vjerojatnima, jer nije učinila niti vjerojatnom postojanje svoje nenovčane tražbine. Na taj način nije ispunjena jedna od kumulativno propisanih zakonskih pretpostavki za određivanje mjere osiguranja, što je nužno kako bi se udovoljilo prijedlogu za osiguranje određivanjem privremene mjere.

7. Tužiteljica se u žalbi poziva na dopis Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova od 9. rujna 2024. i tvrdi da je iz tog dopisa vidljivo kako Pravobraniteljica upozorava tuženicu da je, uz prijavu policiji i/ili nadležnom državnom odvjetništvu, upravo tuženica prva nadležna institucija koja je u obvezi poduzeti mjere po saznanju ili prijavi da njezin djelatnik seksualno zlostavlja pacijenticu ukoliko se zlostavljanje odvijalo za vrijeme rada i/ili u vezi s radom, a na što je upućivala prijava tužiteljice. Tvrdi da je na navedeno tuženica bila upozoravana najprije u dopisu koji joj je upućen od strane odvjetničkog ureda koji zastupa tužiteljicu dana 6. kolovoza 2024., a zatim i na sastanku koji je održan 3. rujna 2024. između predstavnika tuženice i tužiteljice uz prisutnost njezinog odvjetnika.

8. Prije svega, općenita je tvrdnja žaliteljice da „(…) navedeno uporno odbijanje postupanja sukladno zakonskim obvezama od strane tuženice ide toliko daleko da se čak i ignoriraju jasne i nedvosmislene upute i upozorenja U za ravnopravnost spolova. Dakle Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova mora u svojim dopisima stručne službe, ovlašteno i rukovodeće osoblje tuženice, podučavati čak i o najosnovnijim osnovama materije vezane uz suzbijanje (spolne) diskriminacije. Pravobraniteljica mora upozoravati stručne službe tuženice, dakle njezino ovlašteno i rukovodeće osoblje, o tome kako su se dužni držati zakona

Republike Hrvatske, te postupati sukladno njima.“

8.1. Na taj način žaliteljica sadržaj upozorenja i preporuka Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova ne dovodi u korelaciju s konkretnim radnjama ili propustima tuženice na kojima temelji postojanje (makar u stupnju vjerojatnosti) svoje nenovčane tražbine.

8.2. U tom kontekstu ovaj sud naglašava da žaliteljica, usprkos reproduciranju dijela odredaba iz Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o suzbijanju diskriminacije koje smatra relevantnim u ovom postupku, ne upućuje na niti jednu konkretnu odredbu iz koje bi proizlazila obveza tuženice da joj pruži zdravstvenu zaštitu na način kako je predložila u prijedlogu za određivanje privremene mjere tj. „(…) da joj dodijeli odgovarajuću doktoricu medicine ženskog spola, te da joj omogući primanje terapije limfnih drenaža u punom opsegu-četiri puta tjedno.“

8.3. Posljedično, nije osnovana žalbena tvrdnja da su nejasni razlozi usred kojih je prvostupanjski sud dao ocjenu kako žaliteljica nije učinila vjerojatnim da bi bila diskriminirana po bilo kojoj osnovi od strane tuženice odnosno njezinih djelatnika. Naprotiv, prvostupanjski sud je u toč. 13. i 14. obrazloženja detaljno analizirao i ocijenio materijalne dokaze koje su parnične stranke dostavile u spis, nakon čega je i po stajalištu ovoga suda zakonito zaključio da tvrdnje istaknute u tužbi odnosno prijedlogu za osiguranje žaliteljica za sada ničim nije potkrijepila i učinila vjerojatnima, te nije učinila niti vjerojatnom postojanje svoje nenovčane tražbine.

9. Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbu čl. 19. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN br. 85/08 i 112/12; dalje: ZSD) kojom je propisano da prije pokretanja ili u tijeku postupka povodom zahtjeva iz čl. 17. st. 1. tog Zakona sud može, na prijedlog stranke, odrediti privremene mjere (st. 1.); da se na privremene mjere iz st. 1. tog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona, dok iznimno, pretpostavke za određivanje privremenih mjera iz st. 1. tog čl. jesu: 1. da je podnositelj zahtjeva učinio vjerojatnim da je povrijeđeno njegovo pravo na jednako postupanje te 2. da je određivanje mjere potrebno radi otklanjanja opasnosti od nenadoknadive štete, osobito teške povrede prava na jednako postupanje, ili sprječavanje nasilja, kao i odredbu čl. 346. st. 1. OZ-a kojom je propisano da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

10. Pravni standard vjerojatnosti označava takvu kvalitetu (stupanj) uvjerenosti u postojanje ili nepostojanje neke činjenice koja je pretežnija od kvalitete (stupnja) uvjerenosti u suprotni zaključak o toj činjenici, a u građanskim stvarima ta je kvaliteta uvjerenosti dostatna kada je zakonom izričito predviđena (kao što je to u konkretnom slučaju kod pretpostavki za donošenje privremene mjere osiguranja).

10.1. Stoga, kada se imaju u vidu utvrđenja prvostupanjskog suda koja proizlaze iz materijalnih dokaza koje je tuženica dostavila u spis, a koja navodima žalbe nisu dovedena u sumnju, i to:

- da iz odgovora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 13. svibnja 2024. proizlazi da je nakon provedene izvanredne ciljane kontrole utvrđeno da je tuženica pružala tužiteljici zdravstvenu zaštitu pravovremeno i u punom opsegu, kao i da u tom smislu nije nađeno kakvih nepravilnosti,

- da je tužiteljica odbila specijalistički pregled dr. R, a kako to proizlazi iz specijalističkog nalaza od 26. veljače 2024.,

- da je tužiteljica znala propuštati specijalističke preglede kod tuženice bez da ih je prethodno otkazala, kako to proizlazi iz specijalističkog nalaza od 25. rujna 2024. i

- da je tužiteljici u pojedinim razdobljima naizmjenično bila propisivana terapija limfne drenaže četiri puta tjedno (zadnji put 18. lipnja 2024., vidljivo iz specijalističkog nalaza od istog dana) ili održavajuća limfna drenaža jednom tjedno, sve sukladno zdravstvenom stanju tužiteljice u vrijeme određivanja navedenih terapija,

nasuprot utvrđenjima koja proizlaze iz materijalnih dokaza koje je žaliteljica dostavila u spis, i to:

- da iz mišljenja psihoterapeuta RV iz [adresa] (što proizlazi iz e- mail adrese naznačene u mišljenju) od 3. studenog 2024., proizlazi da se u istom reproducira sadržaja kazivanja tužiteljice i apel kojim se od nadležnih institucija Republike Hrvatske zahtijeva zaštita tužiteljice od diskriminacije i

- da se navodi iz upozorenja i preporuke Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u niti jednom dijelu ne odnose na predmet konkretnog prijedloga za osiguranje,

valja zaključiti da je u ovom stadiju postupka kvaliteta (stupanj) uvjerenosti u nepostojanje diskriminacije tužiteljice od strane tuženice pretežnija od kvalitete (stupnja) uvjerenosti u suprotni zaključak o toj činjenici, pa žaliteljica nije dokazala postojanje svoje nenovčane tražbine (kao jedne od kumulativno propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere) niti u potrebnom stupnju vjerojatnosti.

10.2. Zbog navedenog, nisu osnovani niti žalbeni razlozi na koje se žaliteljica poziva u žalbi.

11. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odbijena je žalba kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje u toč. I. izreke ovog rješenja.

11.1. Toč. II. izreke prvostupanjskog rješenja u kojoj je zakazano pripremno ročište u ovoj pravnoj stvari nije bila predmet ispitivanja u žalbenom postupku te je odlučeno kao u toč. II. izreke ovog rješenja.

U Varaždinu 27. veljače 2025.

Sudac

Milko Sambolek