Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč

Posl. br. P-619/2024-14

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sutkinji tog suda mr.sc. Marčeli Štefanuti kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĆJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Dejvidu Kazalcu, odvjetniku u Poreču-Parenzo, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene javne glavne rasprave dana 12. veljače 2025., u prisutnosti tužitelja osobno i njezinog punomoćnika, te punomoćnika tuženika, 27. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] te je ovlašten temeljem ove presude, po njezinoj pravomoćnosti, ishoditi uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na svoje ime i u svoju korist. II Dužna je tužena naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.820,94 eura, u roku 15 dana.

III Odbija se zahtjev tužene za naknadu parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 05. lipnja 2024. godine podnio tužbu protiv tužene radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina]. U tužbi navodi da se sukladno članku 186.a Zakona o parničnom postupku obratio Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu sa zahtjevom za mirno rješenje spora. Državno odvjetništvo je zahtjev zaprimilo 01. prosinca 2023. godine, ali do dana 05. lipnja 2024. godine da nije odgovorilo na zahtjev. Tužena da dolazi upisana kao vlasnica na navedenoj nekretnini, ali taj upis da ne odražava stvarno stanje jer da je tužitelj stvarni vlasnik i posjednik predmetne nekretnine. Tuženik da se nalazi u mirnom neprekinutom i samostalnom posjedu predmetne nekretnine više od 40 godina računajući i takav posjed svojih prednika. Predmetnu nekretninu da gospodarski iskorištava, čisti, održava, a i njegovi pravni prednici da su predmetnu nekretninu obrađivali i održavali u poljoprivrednoj kulturi više od 40 godina. Predmetna nekretnina da je uvijek bila u istoj kulturi i na isti način u posjedu kao i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je također u vlasništvu tužitelja i obje nekretnine da su činile i jesu jedna cjelina i među njima nikada nije bila vidljiva granica. U katastarskom operatu predmetna nekretnina da se i danas vodi upisana kao posjed prednika tužitelja ŽJ. Konačno tužitelj tvrdi da je predmetnu nekretninu stekao dosjelošću te predlaže donijeti presudu u sadržaju kao u izreci.

1.1. Tijekom postupka izvršena je nova katastarska izmjera za k. o. [katastarska općina] te je predmetna nekretnina dobila novu katastarsku oznaku i to k. č. [katastarska čestica]. Tužitelj je na pripremnom ročištu 07. listopada 2024. godine, zbog stupanja na snagu nove izmjere za k. o. [katastarska općina], precizirao tužbeni zahtjev na način da je umjesto označene oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označio novu oznaku k. č. br. [katastarska čestica] koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. U odgovoru na tužbu tužena se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tužena ističe kako su neosnovani navodi tužitelja da je stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću. Naime, predmetna je nekretnina od osnivanja zemljišne knjige za k.o. Varvari 1962. godine bila upisana kao društveno vlasništvo sa pravom korištenja Narodnog odbora Općine Poreč i to na temelju posjedovnog stanja. 2011. godine predmetna je nekretnina upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske u 1/1 dijela (rješenjem posl. br. Z-1168/2011). U katastarskom operatu je 1960. godine temeljem prijavnog lista - promjene broj 1/21-1960, predmetna nekretnina upisana sa imena dotadašnjeg posjednika JJ pok. Ć (oca tužitelja) kao posjed Zadružno dobro Poreč „Tehnikum“ PZ. Iz dostavljenog prijavnog lista broj 1/21-1960 proizlazi da je uviđajem na licu mjesta 11. kolovoza 1960. godine u prisutnosti posjednika ustanovljena promjena kulture i posjednika a koju je promjenu potpisao i otac tužitelja, JJ. Zato ističe da tužitelj, kao i njegov otac su znali da predmetna nekretnina nije u njihovom vlasništvu, a niti su bili u posjedu iste kao što nisu niti danas. U posjedu predmetne nekretnine se od 2019. godine pa sve do danas nalazi ĆJC koja je u posjedu i kat. čestice u vlasništvu tužitelja označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. [adresa] stare izmjere (u novoj izmjeri oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). ĆJC je od strane tužitelja upoznata sa činjenicom da utužena nekretnina nije njegovo vlasništvo već vlasništvo tužene, a slijedom čega se 2019. godine obratila Gradu Poreču radi davanja u zakup kako bi uzgajala voće i povrće za vlastite potrebe. ĆJC je prema njezinim navodima predmetnu nekretninu od zapuštenog zemljišta pretvorila u vrt i ogradila radi obrane od divljači. Predmetna se nekretnina nalazi u Programu gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Poreča te je bila i predmet Javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Poreča (na rok od 25 godina) koji je objavljen 21. srpnja 2022. godine. Kat. čestica oznake 280/1 k. o. [katastarska općina] stare izmjere (u novoj izmjeri k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) u naravi predstavlja poljoprivredno zemljište i to neprekidno predstavlja najmanje i od osnivanja zemljišnih knjiga za k.o. Varvari 1962. g. Posebno napominje da je stjecanje prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu dosjelošću bilo je isključeno, izričito, Osnovnim zakonom o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta od 5. studenog 1959. godine. Također je i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 26/84) bilo propisano da se na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu ne može se steći pravo vlasništva dosjelošću.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u: prijepis posjedovnog lista (5-6), u izvod iz katastarskog plana (7), u izvadak iz zemljišne knjige (8-10), u zahtjev za mirno rješenje spora (11-14), u prijepis posjedovnog lista (15-16), u izvadak iz zemljišne knjige, povijesni prikaz (22-40, 52), u e-mail poruku (41), u dopis Državnog inspektorata (42-43), u uvjerenje (44), u izvadak iz baze podataka (45), u dopis (46), u djelomičnu ispravu prijavnog lista (47-50), u dopis (51), u povijest promjena na katastarskim česticama (57-61), izvršen je očevid lica mjesta u prisutnosti mjerničnog vještaka, izvršen je uvid u ortofoto snimku i izvadak iz baze podataka (68-69), u fotografije (73-74) te su saslušani svjedoci FJ, ĆJC, LJ i tužitelj kao parnična stranka.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Uvidom u zahtjev za mirno rješenje spora utvrđeno je da se tužitelj prije pokretanja tužbe u ovoj pravnoj stvari obratio tuženiku za mirno rješenje spora. Tužitelj do dana podnošenja tužbe (a proteklo je više od 5 mjeseci) nije dobio odgovor tuženika na zahtjev za mirno rješenje spora. Iz navedenog nesporno je utvrđeno da su ispunjene pretpostavke za podnošenje ove tužbe.

6. Za k. o. [katastarska općina] izvršena je nova izmjera te je iz Uvjerenja Odjela za katastar nekretnina Poreč-Parenzo utvrđeno da umjesto ranije oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nakon provedene nove katastarske izmjere ima oznaku k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (10) utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo Republike Hrvatske. A uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (8-9) utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo EJ pok. JJ, tužitelja.

8. Uvidom u Izvod iz katastarskog plana (7) utvrđeno je da k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], (sada obje starih oznaka) međusobno graniče.

9. Uvidom u prijepis posjedovnog lista (5) utvrđeno je da k. č. br. [katastarska čestica], između ostalih nekretnina, dolazi upisana u posjedovnom listu broj 12 u kojem je kao posjednik upisan JJ, otac tužitelja.

10. Iz povijesnog prikaza iz zemljišne knjige (22-40) proizlazi da je k. č. br. [katastarska čestica] bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] – vidi list 39 spisa – na temelju rješenja pod točkom 1. od 29. siječnja 1962. broj Zr 2/61 raspravnog zapisnika i posjedovnog lista broj 232 te da se upisuje u postupku osnivanja zemljišne knjige kao Društveno vlasništvo Narodni odbor općine Poreč.

10.1. Međutim, uvidom u raspravni zapisnik broj Zr 2/61 od 29. siječnja 1962. godine, pod točkom 1. utvrđeno je da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tj. sporna nekretnina, uopće nije bila navedena u tom raspravnom zapisniku pod točkom 1. Iz navedenog proizlazi da u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] nije niti mogla biti upisana k. č. br. [katastarska čestica] budući da se ista ne navodi u raspravnom zapisniku Zr 2/61 pod točkom 1. A k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je dakle, upisana u navedeni zk. ul. [broj ZK uloška] i to kao društveno vlasništvo Narodni odbor općine Poreč, a da za to nije postojao pravni osnov.

10.2. U odnosu na prijavni list koji je tužena priložila u spis i za kojeg tvrdi da je pravni prednik tužitelja vlastoručno potpisao istog, a u kojem se navodi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukazuje se da prijavni list ne predstavlja pravni osnov za promjenu vlasništva. Prijavni list je isprava iz upravnog postupka koji prijavni list nije akt i pravni osnov za promjenu vlasnika.

10.3. Da se (vrlo vjerojatno) radilo o pogrešci prilikom upisa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška] na temelju raspravnog zapisnika broj 2/61 od 29. siječnja 1962. ukazuje, (osim već navedenog raspravnog zapisnika u kojem nije navedena k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koji je sastavni dio upisa u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina])) i povijest promjena na katastarskim česticama iz Odjela za katastar nekretnina Poreč-Parenzo (list 57) koji je u toč. 4 upisao da je 1963. obnovljen katastarski operat k. o. [katastarska općina] kada se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ponovno upisuje u posjedovni list broj 12 na JJ kako je to bilo upisano i 1956. godine kada je osnovan novi katastarski operat za k. o. [katastarska općina]. Nadalje, da se radi o (vrlo vjerojatno) grešci ukazuje i činjenica da se k. č. br. [katastarska čestica] oduvijek vodila pod nazivom Dolac, kako je i upisano u ranijim posjedovnim listovima, ali i kako su iskazivali svjedoci i sam tužitelj, za razliku od današnjeg upisa koji se za istu katastarsku česticu navodi pod nazivom "Šeraje", a navedena sporna katastarska čestica nije nikada bila zvana " Ž". Na nelogičnost upisa sporne nekretnine na ime, ranije u katastarskom operatu, kao zadružno dobro "Tehni-kam" p.z. [adresa] ukazuje i to da je sporna nekretnina oduvijek bila neodvojiva i jedinstvena cjelina sa k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja, a ranije njegovog pravnog prednika, kao i činjenica da sve okolne katastarske čestice su "oduvijek" bile u vlasništvu fizičkih osoba, te da u blizini sporne nekretnine niti okolnih nekretnina nije postojalo nekretnina koje bi bile u posjedu zadružnog dobra "Tehni-kam" p.z. [adresa] odnosno društveno vlasništvo Narodni odbor Općine Poreč, za koji nitko od svjedoka nikada nije niti čuo. 10.4. Društveno vlasništvo, a kao organ upravljanja Narodni odbor Općine Poreč u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bilo je upisano do 2011. godine, a nakon toga upisana je kao vlasništvo Republike Hrvatske (Z-1168/2011).

10.5. Iz utvrđenog u ovoj točci 10 obrazloženja, kao i iz iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja sud je utvrdio da nije postojao pravni osnov da bi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila upisana kao društveno vlasništvo na temelju raspravnog zapisnika Zr 2/61 od 29. siječnja 1962. godine pod točkom 1 budući da u tom raspravnom Zapisniku sporna nekretnina 280/1 k. o. [katastarska općina] (sada k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nije bila navedena u istom zapisniku, dakle nejasno je kako je sporna nekretnina uopće mogla biti upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao društveno vlasništvo.

11. Uvidom u e-mail (41) utvrđeno je da se ĆJC očitovala po pozivu službe poljoprivredne inspekcije na činjenice utvrđene inspekcijskim zapisnikom o korištenju poljoprivrednog zemljišta k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. U e-mailu navodi da je 2019. godine predala zahtjev za korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], ranije oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve zato jer da ne posjeduje vlastito zemljište, a EJ da joj je ponudio na korištenje svoju parcelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ranije oznake 280/2 u k. o. [katastarska općina], a radi obrade za vlastite potrebe. Od ĆJ da je dobila saznanja da je k. č. br. [katastarska čestica] državna. Nadalje, navodi da se nikada ne bi usudila neovlašteno koristiti tuđe zemljište.

12. Uvidom u dopis (42) utvrđeno je da je 03. travnja 2024. godine Državni inspektorat Služba poljoprivredne inspekcije podnijela Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu izvješće o inspekcijskom zapisniku vezano za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je po obavljenom inspekcijskom nadzoru utvrđeno da predmetnu nekretninu bez valjane pravne osnove od 2019. godine u cijelosti koristi ĆJC te da ne plaća naknadu. Prilikom inspekcijskog nadzora da je utvrđeno da je zemljište pogodno za poljoprivrednu proizvodnju bez korova i višegodišnjeg raslinja i bez poljoprivredne kulture te da se na njoj nalazi manji montažni objekt i metalna konstrukcija građevinske skele te da k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini jedinstvenu cjelinu ograđenu žičanom ogradom.

13. Iz dopisa (46) utvrđeno je da je Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu zatražilo od ĆJC u siječnju 2024. godine da se očituje tko i od kada drži u posjedu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je ista dala odgovor da je 2019. godine predala zahtjev za korištenje navedene parcele radi uzgoja voća i povrća za potrebe obitelji te da istu obrađuje zajedno sa k. č. br. [katastarska čestica] koju joj je ustupio IJ.

14. Uvidom u (nepotpunu) ispravu prijavnog lista koju je priložio tuženik (47-50) utvrđeno je da bi isti bio sačinjen 1960. godine, da u istome postoji upisano nekoliko brojeva katastarskih čestica, među kojima je i k. č. br. [katastarska čestica], i to kao posjed JJ, oca tužitelja, međutim prijavni list nije i ne predstavlja pravni osnov promjene prava vlasništva nekretnine i isti ne može predstavljati osnov za uknjižbu prava vlasništva na treću osobu pa tako ni na zadružno dobro [adresa] "Tehni-kom" p.z. [adresa]

15. Uvidom u dopis Grada Poreča-Parenzo Odsjeka za gospodarstvo i poljoprivredu od 13. prosinca 2023. utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uvrštena u program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području grada [adresa] te da je bila predmet javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području grada [adresa] na rok od 25 godina koji je bio objavljen 21. srpnja 2022. godine. Ta nekretnina je uvrštena kao dio proizvodno tehnološke cjeline, ali nije stigla niti jedna ponuda. Od strane tužitelja ili njegovih prednika da nije zaprimljen zahtjev već samo od ĆJC i to u 2019. godini.

16. Uvidom u povijest promjena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (57-58) utvrđeno je da Odjel za katastar nekretnina Poreč-Parenzo od 1940. do 1955. godine ne posjeduje pouzdane podatke o posjedovnom stanju, u navedenom razdoblju da su se koristili podaci talijanskog katastarskog operata i podaci proizašli agrarnom reformom 1947. godine. Godine 1956. osnovan je novi katastarski operat za k. o. [katastarska općina] na temelju zapisnika o izlaganju katastarskih podataka predmetna nekretnina je upisana u posjedovni list broj 12 na ime JJ pokojnog Ć. Godine 1960. predmetna nekretnina sa JJ pok. Ć prelazi u posjedovni list 110 na ime Zadružno dobro "Tehni-kam" p.z. [adresa]. Godine 1963. kada je obnovljen katastarski operat za k. o. [katastarska općina] predmetna nekretnina (tada k. č. br. [katastarska čestica]) dolazi upisana u posjedovni list broj 12 opet na ime JJ pok. Ć i takvo stanje se vodi upisno sve do dana izdavanja isprave povijest promjena na katastarskim česticama od 15. siječnja 2024. godine. Dakle, iz navedenog sud može zaključiti da je zadružno dobro od 1960. do 1963. vjerojatno samo greškom bilo upisano kao posjednik, a što se može zaključiti i iz već navedenog raspravnog zapisnika broj 1 od 29. siječnja 1962. godine u kojem se ne navodi k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tj. sporna nekretnina danas oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

17. Uvidom u izvadak iz baze podataka Odjela za katastar nekretnina Poreč- Parenzo od 25.11.2024. godine (tj. tek od nekoliko mjeseci unatrag, od zaključenja glavne rasprave u ovoj pravnoj stvari) k. č. br. [katastarska čestica] koja se vodi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana je kao Šeraje, oranica, sa površinom od 986 m2 u vlasništvu Republike Hrvatske. A ponovno se ističe da sporna nekretnina nije nikada imala naziv Šeraje, niti se područje na kojem se nalazi ikada zvalo Šeraje kao što se ne zove ni danas već se "oduvijek" zove Dolac.

18. Očevidom lica mjesta u prisutnosti mjerničnog vještaka utvrđeno je da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ograđena žičanom ogradom sa sjeverne, zapadne i južne strane dok sa istočne strane graniči sa k. č. br. [katastarska čestica]. Obje katastarske čestice u navari su omeđene žičanom ogradom na drvenim stupovima i predstavljaju jednu jedinstvenu cjelinu. K. č. br. [katastarska čestica] je u naravi neobrađena oranica, a pored same međe s južne strane nalazi se gospodarski objekt. Između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] nije vidljiva nikakva fizička međa. K. č. br. [katastarska čestica] ima površinu prema službenom katastarskom stanju od 986 m2. U naravi je obrasla, neobrađena oranica.

19. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz mjerničkog vještaka koji je identificirao predmetnu nekretninu, jer je isti dan stručno, uvjerljivo i sigurno, obrazloženo i potkrijepljeno materijalnim dokazima među kojima su i digitalni orto foto snimak s preklopljenim katastarskim planom i fotografijama.

20. Očevidom lica mjesta, te neposrednim zapažanjem na licu mjesta, nesporno je utvrđeno da nekretnine k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljaju jednu jedinstvenu cjelinu.

21. Svjedok FJ, rođen 1940., iskazao je da "oduvijek" dolazi u [adresa], gdje se nalazi predmetna nekretnina. Tužitelj i njegov otac JJ su predmetnu nekretninu koristili sve do zida koji je postojao. Po smrti JJ predmetna nekretnina je pripala tužitelju jer je tako dogovoreno između nasljednika pokojnog JJ (imao je dva sina). Posljednjih deset godina tužitelj predmetnu nekretninu ne iskorištava u smislu da ju obrađuje, jer se to više ne isplati, ali tužitelj se uvijek drži gospodarom te nekretnine. Dok je otac tužitelja bio živ, a kasnije i tužitelj tu parcelu su koristili na način da su na njoj sijali i sadili pšenicu, kupus i razno drugo povrće i poljoprivrednu kulturu za potrebe domaćinstva. Tužitelj mu nikada nije spominjao da mu papiri za predmetnu nekretninu ne bi bili uredni ili neuredni. Nikada nije čuo da bi itko tužitelju i njegovim pravnim prednicima prigovarao ili osporavao da koriste predmetnu nekretninu. Nikog drugog nije vidio da koristi tu nekretninu osim tužitelja i njegovog pravnog prednika. Njemu se ni otac tužitelja, JJ, nije nikada požalio da mu papiri nisu „čisti“ za tu parcelu. Nije mu poznata Poljoprivredna zadruga Tehnikam.

22. ŽJC, rođena 1959., (odgajatelj), nesrodna sa strankama iskazala je da u [adresa] živi od 1987. godine, za predmetnu nekretninu ima saznanja od 2019. Budući da nema svoje vlastito zemljište na kojem bi mogla zasaditi povrće i drugo bilje za svoju obitelj, te kako kuće tužitelja i njezina međusobno graniče, tužitelj joj je 2019. godine ponudio da može koristiti njegovu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te joj je rekao da je uz tu njegovu katastarsku česticu parcela koja je od države, a koja nosi oznaku k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Rekao je da za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se obrati u Grad Poreč da joj daju u zakup ili na korištenje. Ona je ogradila k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] tako kako one i danas (prilikom očevida 26. studenog 2024.) izgledaju ograđene. Napravila je gospodarski objekt, a kojeg je inspekcija nazvala montažni objekt jer taj objekt nema temelja. Sa pisanim zahtjevom obratila se Gradu Poreču sa molbom da koristi k. č. [katastarska čestica], ali su joj u Gradu rekli da je ta nekretnina u vlasništvu države. U [adresa], gosp. J, rekao joj je da procedura za dobivanje na korištenje državnog zemljišta dugo traje, i usmeno joj je rekao da može koristiti predmetnu nekretninu dok joj država i pisano to ne odobri. Kako je dobila to usmeno odobrenje da može koristiti, počela je koristiti i spornu nekretninu i tužiteljevu nekretninu i ogradila obje nekretnine žičanom ogradom sa drvenim stupovima i postavila montažni objekt. Dana 05. ožujka 2024. godine dobila je nalaz inspekcijskog nadzora da neovlašteno koristi poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu. Kada je počela koristiti predmetne nekretnine bile su zaraštene, bila je šuma, očistila ih je bagerima, malčerima, traktorima i sve što treba da pretvori neobradivo zapušteno zemljište u obradivu oranicu. Kada je došla na predmetnu nekretninu, prije nego što ju je očistila, ta nekretnina godinama nije mogla biti obrađivana jer je bila zaraštena sa stablima. Bila je zainteresirana, kada joj je već od strane tužitelja ponuđeno da koristi njegovu parcelu (k. č. [katastarska čestica]), za otkupiti od države k. č. [katastarska čestica]. Prije nego je nekretninu počela obrađivati na spornoj nekretnini bila su stabla, prilično debela i velika tako da ih je bager morao čupati. Stabla su bila promjera cca 25 do 30 cm. I dalje je zainteresirana da kupi predmetnu nekretninu. Državi je ponovno podnijela zahtjev za kupnju te nekretnine. U dobrim je odnosima sa tužiteljem. Kažnjena je što je koristila spornu nekretninu, kod suca za prekršaje. Smatra da je obmanuta.

23. Svjedok, LJ, rođen 1949., iskazao je da od 1957. godine živi u [adresa] te od svog pamćenja zna da je sporna nekretnina bila od ŽJ, oca tužitelja. Ne zna točno koji sin (EJ ili F) od JJ je naslijedio spornu nekretninu. Na orto foto snimci na listu 69 pokazao je ( budući da je invalid i sa saslušan je u svom domu te je izričito iskazao da mu je jako dobro poznato u svezi koje nekretnine će biti ispitivan) da je na lijevoj strani od sporne nekretnine bila nekretnina od TJ, a na desnoj strani sporne nekretnine je također Blaževa (oca tužitelja) parcela. Nakon smrti JJ parcele su koristili njegova djeca, zapravo nakon smrti JJ parcela je bila dosta u baredi jer "ki je stija delati". Nikog drugog nije vidio da koristi spornu nekretninu osim JJ i njegove familije. Između sporne nekretnine i nekretnine koja je bila od TJ k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postojao je zid, ali nedavno mu je rekao sin da tog zida sada nema. Sporna nekretnina je prema sjevernoj strani zida bila ograđena sa gromačom, bile su grote, a prema k. č. [katastarska čestica] postojao je zid. Cijela k. č. [katastarska čestica] bila je ograđena zidom. Prije nekog vremena, tužitelj je spornu parcelu dao da koristi jedan susjed koji ima ženu koja radi u vrtiću u [adresa] (ĆJC). Taj susjed je spornu nekretninu ogradio sa žicom. To područje zove se "Dolac". K. č. [katastarska čestica] su uvijek bile kao jedna cjelina. Te dvije parcele je orao tužitelj i njegov brat. Nikada nije čuo da bi spornu nekretninu koristio Poljoprivredni kombinat ili da bi imao veze sa spornom parcelom, kao ni sa susjednim parcelama. JJ mu se nikada nije požalio da bi imao bilo kakve probleme sa papirima u vezi sporne parcele. Spornu parcelu i sve okolne parcele bile su u vlasništvu ljudi iz sela [adresa], a nikada od Poljoprivrednog kombinata i sl. Nikada nije čuo za Tehnikam. I poslije smrti JJ tužitelj i njegov brat su koristili spornu nekretninu. Sporna nekretnina prije 2 godine, 5 godina i 10 godina izgledala je isto tako kao i sada. On je zadnji puta bio do sporne nekretnine u svibnju 2024. Sporni dio je uvijek bio obrađen. Na spornom dijelu nije bilo stabala. Sada ima nekih malih stabala, sitnih, od prije par godina, 2, 3. To do prije dvi do tri godine posadio je taj susjed kojemu je tužitelj dao da koristi. Taj susjed je stavio i tu barakicu (montažni objekt) koja je prikazana na fotografijama na listu 73. Ni tužitelj, ni njegov brat mu se nisu nikada potužili da imaju problema sa papirima.

24. Tužitelj, rođen 1943. u [adresa] iskazao je da je još od vremena dok je bio dijete, kao mali sa bratom i roditeljima uvijek bio u kampanji i to konkretno, između ostalog i na spornoj nekretnini. To područje se zove Dolac i na tom mjestu je tlo bilo plodnije, kvalitetnije i to su uvijek obrađivali njegovi roditelji i cijela obitelj. I to je tako bilo 80 godina, (svjedok sada ima 82 godine). U tih 80 godina nikada nije posumnjao da sporna nekretnina ne bi bila njihova odnosno da ne bi bila upisana na njihovo ime. Odmah do sporne nekretnine pod drugim brojem je parcela koja je i papirnato u njegovom vlasništvu i obje te parcele da su se uvijek obrađivale kao jedna cjelina i nikada nije bila vidljiva međa među njima. Do unatrag nekoliko godina nije znao da se sporna nekretnina ne vodi upisana na njegovo ime. To su mu prvo rekle njegove kćerke, 2019. godine koje su na internetu gledale i tražile svo njegovo imanje i tada su pronašle da se sporna nekretnina ne vodi upisana na njegovo ime. Njegov otac bio je rođen 1914.g., a umro je 2005. godine. Dalje je iskazao da je ĆJC dao na korištenje sve ono što je njegovo, što je smatrao da je njegovo tj. i spornu nekretninu. ĆJC je rekao da je utvrdio i da zna da sada, kada joj je to rekao (2019.g.), da sporna nekretnina nije upisana na njegovo ime. Muž od ĆJC se njemu prvi obratio da bi htio komad zemlje za obrađivanje za povrtlarstvo. Odgovorio mu je da mu može dati njegovo. Tužitelj nije nikada čuo za Zadrugu Tehnikam ili da bi bilo tko dolazio kod njega ili kod njegovog oca vezano za spornu nekretninu. Do 2019. godine nikada nije čuo, niti znao da sporna nekretnina ne bi bila njegova. Ima zdravstvenih problema koji su počeli oko 2008. godine kada sam dobio trombozu, nakon toga imao je više operativnih zahvata, 2013. operaciju bruha, 2017. kičme, 2018. kuka, zatim 2022. godine je također imao jednu operaciju. Zbog zdravstvenih problema smanjivao je rad u poljoprivredi, te je sve manje obrađivao i orao. Nakon smrti oca brat i on su se podijelili i u toj diobi sporna nekretnina zajedno sa k. č. [katastarska čestica] pripala mu je u vlasništvo. Obje te parcele zovu Dolac. Tužitelj nije znao prepoznati da li je na listu 61 (na prijavnom listu) potpis njegovog oca. Otac mu nikada nije rekao da sporna nekretnina ne bi bila njegova. Njegov otac je brinuo o svojim parcelama, o svom imanju. Imao je uvijek sređene papire. Uvijek je uredno plaćao porez na zemljište, jer se u ono vrijeme plaćao porez po katastarskom prihodu. Za spornu nekretninu, kao i za sve njegove druge parcele plaćao je porez.

25. Iz iskaza tužitelja te svjedoka ŠJ i BJ, a koji su iskazivali sigurno, uvjerljivo i njihovi iskazi su sukladni te su prilikom svog iskazivanja imali takav stav da su nastojali sucu prikazati da je to stvarno tako kako su iskazivali i kako je i sam tužitelj potvrdio i iskazao. Iz njihovog iskaza sud je utvrdio da su posjed na predmetnoj nekretnini izvršavali samo tužitelj i njegovi pravni prednici. 2019. godine, kada je tužitelj saznao da se predmetna nekretnina vodi upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske i tada je to rekao ĆJC, kada joj je dozvolio da koristi nekretninu zajedno sa njegovom na kojoj je i formalno upisan kao vlasnik, k. č. [katastarska čestica], sada nove oznake 112 k. o. [katastarska općina].

26. Iz iskaza svjedokinje ĆJC sud je utvrdio da vezano za spornu nekretninu ona ima saznanja tek od 2019. godine do danas, ali ne i za razdoblje do tada. Te 2019. da joj je tužitelj rekao da je predmetna nekretnina u vlasništvu države.

27. Nadalje, iz iskaza svih saslušanih utvrđeno je da nikada nitko drugi osim tužitelja i njegovih pravnih prednika nije bio u posjedu predmetne nekretnine (do 2019.), niti je ikada itko tužitelju i njegovim pravnim prednicima osporavao posjed ili bilo koja druga prava na predmetnoj nekretnini, a konačno nikada nitko od njih nije čuo da bi postojalo zadružno dobro Tehni-kam.

28. Što se tiče posjeda predmetne nekretnine niti jedan od svjedoka niti tužitelj nisu iskazivali kontradiktorno. A što se tiče materijalnih dokaza u spisu, vlasništva (izvatka iz zemljišne knjige), povijesti promjene na predmetnoj katastarskoj čestici se odnose na pisane isprave koje nisu sukladne sa svim ostalim provedenim dokazima, posebno stvarnim dokazima neposrednog zapažanja na licu mjesta od strane saslušanih svjedoka i tužitelja. Zato je sud prihvatio iskaze svjedoka i tužitelja iz kojih je nesporno utvrđeno da je predmetna nekretnina bila u posjedu tužitelja i njegovih prednika (roditelja) najmanje 80 godina. Otac tužitelja bio je rođen 2014. godine, i od pamćenja tužitelja zadnjih cca 80 godina.

29. U parničnom postupku se činjenice utvrđuju sa stupnjem izvjesnosti u smislu da uvjerenje o njima mora biti takvo da isključuje svaku razumnu sumnju u njegovu pravilnost i istinitost.

30. Iz provedenih dokaza utvrđeno je da je posjed tužitelja i posjed njegovih pravnih prednika na predmetnoj nekretnini samostalan, pošten, miran i istinit.

31. Nadalje, je utvrđeno da posjed predmetne nekretnine nije nikad bio oduzet tužitelju, ni njegovim pravnim prednicima (ocu) i da je tužitelj i njegov pravni prednik u posjedu predmetne nekretnine najmanje cca 80 godina.

32. Odredba čl. 159 st. 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV), koji je stupio na snagu 01. siječnja 1997. propisuje da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (redovna dosjelost). Prema čl. 3 istog članka samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (izvanredna dosjelost). Prema st. 4 istog članka samostalni posjednik stvari u vlasništvu RH steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek ako je njegov posjed zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed koji je trajao dvostruko vrijeme od onog iz st. 2. i 3. ovog članka.

33. Prema čl. 160. st. 2. ZV-a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjih posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

34. Prema čl. 18 st. 3. ZV-a posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

35. Prema čl. 11 st. 1. ZV-a tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik samostalni je posjednik.

36. Prema čl. 11 st. 2. i čl. 18. st. 5. ZV-a samostalnost i poštenje posjeda se presumiraju, ali se može dokazati i suprotno.

37. Prema čl. 388. st. 4. ZV-a u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu ne računa se i vrijeme posjedovanja prije tog datuma.

37.1. Izvorni tekst odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a, koja je bila na snazi od 01. siječnja 1997. do 17. studenog 1999., propisivala je da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja proteklom prije tog datuma. Međutim, Ustavni sud RH je 17. studenog 1999. stavio izvan snage tu odredbu st. 4 čl. 388. ZV-a, kao neustavnu, pa je ta odredba izmijenjena Zakonom o izmjeni i dopuni ZV-a (NN 114/01), koji je stupio na snagu 20. prosinca 2001., tako da novi tekst st. 4. čl. 388. propisuje da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanja stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana.

38. Čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje EKLJP), potvrđenih Zakonom o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola br. 1., 4., 6., 7. i 11. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN Međunarodni ugovori 18/97) propisuje da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva, to se nitko ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava, te kako sklopljeni međunarodni ugovori čine dio unutarnjeg pravnog poretka, a po pravnoj snazi su iznad zakona jer je EKLJP prihvaćena u Hrvatskom saboru, te njezine odredbe postaju izravno primjenjivane za sudove i druga državna tijela i sva tijela koja imaju javne ovlasti. Zato vlasnik zemljišta uživa zaštitu imovine na temelju čl. 1 Protokola br. 1, uz EKLJP, a takav pravni stav zauzeo je i Europski sud za ljudska prava u svojim odlukama: Trgo protiv Hrvatske – zahtjev br. 35298/04, Radomilja i dr. protiv Hrvatske – zahtjev br. 37685/10, Jakeljić protiv Hrvatske – zahtjev br. 22768/12.

39. Imajući u vidu stajalište Europskog suda za ljudska prava u predmetima Trgo protiv Hrvatske – zahtjev br. 35298/04, Radomilja i dr. protiv Hrvatske – zahtjev br. 37685/10, Jakeljić protiv Hrvatske – zahtjev br. 22768/12, prema mišljenju ovog suda, u rok za stjecanje vlasništva dosjelošću treba računati i vrijeme prije 08. listopada 1991., s time da se u taj rok ima računati vrijeme zaključno do 17. studenog 1999., kada je Ustavni sud RH ukinuo izvornu odredbu čl. 388 st. 4 ZV-a.

40. Kroz posjedovanje predmetne nekretnine u primjeni je bio OGZ, ZOVO, a konačno sada i važeći ZV. Svi navedeni zakoni propisivali su savjesnost, odnosno poštenje posjeda nekretnine, te da se savjesnost odnosno poštenje posjednika presumira sve dok se ne dokaže suprotno. Odredbom čl. 18. st. 5. ZV-a posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, a također i za vrijeme važenja ZOVO- a (čl. 72. st. 3.), kao i za vrijeme važenja pravnih pravila OGZ-a (paragraf 328).

41. Iz niti jednog od provedenih dokaza se ne može, sa stupnjem izvjesnosti, utvrditi da su tužitelj (do 2019. godine) i njegovi roditelji znali, odnosno, imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed (paragraf 326 Opći građanski zakonik - Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch (ABGB) – zadnje izmjene BGBI I Nr. 59/2017 (dalje: OGZ).

42. Tužitelj, ni njegovi pravni prednici, posjed predmetne nekretnine nisu pribavili silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja, (paragraf 345 Opći građanski zakonik - Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch (ABGB) – zadnje izmjene BGBI I Nr. 59/2017 (dalje: OGZ), a nije utvrđeno da ne bi imali pravo na posjed. Pravni prednik tužitelja je predmetnu nekretninu stekao još za vrijeme kada je na snazi bio Opći građanski zakonik - Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch (ABGB) – zadnje izmjene BGBI I Nr. 59/2017 (dalje: OGZ) i u konkretnom slučaju ispunile su se potrebne pretpostavke koje su bile propisane u paragrafima 1452-1477 Opći građanski zakonik - Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch (ABGB) – zadnje izmjene BGBI I Nr. 59/2017 (dalje: OGZ).

43. S obzirom na sve naprijed navedeno pravni prednik tužitelja, otac JJ, bio je i upisan kao posjednik predmetne nekretnine kada se osnovao novi katastarski operat za k.o. Varvari 1956. godine, budući da prije tog razdoblja nisu postojali pouzdani podaci o posjedovnom stanju zemljišta i zgrada, ali i 1963. godine tj. i nakon upisa sporne nekretnine u zemljišne knjige u postupku osnivanja 1962. (a koji upis u zemljišne knjige prema utvrđenom iz Zapisnika od 29. siječnja 1962. pod točkom 1 nema zakonskog niti drugog pravnog osnova jer se sporna nekretnina ne navodi upisana u tom zapisniku pod točkom 1 uopće. Tijekom ovog postupka nije dokazano da bi posjed pravnih prednika tužitelja i tužitelj bio nesamostalan ili nepošten. Prema provedenim dokazima utvrđeno je da tužitelj zbog zdravstvenih problema i teških operativnih zahvata od 2008. godine pa nadalje nije bio u mogućnosti obrađivati spornu nekretninu, ali se uvijek smatrao vlasnikom iste i bio u posjedu iste. Posjed sporne nekretnine nije nikada oduzet ni tužitelju ni pravnom predniku.

44. U konkretnom slučaju utvrđeno je da stvarno ekonomsko stanje, odnosno da posjed izvršava samo tužitelj, a prije njega njegovi pravni prednici, pa je taj raskorak trebalo uskladiti sa pravnim stanjem. U razdoblju od prije 1943. godine (kada je rođen tužitelj) i kada kao mali pamti da su njegovi roditelji u posjedu sporne nekretnine, pa do 17. studenog 1999. godine (tužitelj je 2019. saznao da se predmetna nekretnina vodi upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske) stekli su se uvjeti da je predmetnu nekretninu tužitelj stekao dosjelošću i to po svim propisanim pravilima koja su se primjenjivala u navedenom razdoblju.

45. Prema čl. 130. st. 1. ZV-a tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona (a tu spada dosjelost), ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

46. Slijedom svega naprijed navedenog presuđeno je kao u točki I. izreke.

47. I tužitelj i tužena su zatražili naknadu parničnih troškova. Odredba čl. 154 st. 1 Zakona o parničnom postupku (Sl. list SFRJ 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine broj 53/1991, 91/1992,112/199, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 85/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/22, 114/22, 155/2023 dalje: ZPP) propisuje da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi parnične troškove. Tužena je izgubila ovu parnicu pa je dužna tužitelju naknaditi parnične troškove. Tužitelju su priznati troškovi za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 200,00 eura (koji trošak je bio nužan za ovu pravnu stvar), za sastav tužbe 200,00 eura, za zastupanje na ročištu 07. listopada 2024. godine 200,00 eura, 26. studenog 2024. godine za zastupanje na ročištu na licu mjesta i jedan započeti sat 250,00 eura, za zastupanje na ročištu 12. veljače 2025. godine i dva započeta sata 300,00 eura plus PDV u iznosu od 287,50 eura, trošak očevida 283,76 eura, za sudsku pristojbu na tužbu 33,23 eura i sudsku pristojbu na presudu 66,45 eura, a što sveukupno iznosi 1.820,94 eura. Zato je odlučeno kao u točki II izreke ove Presude. Visina priznatog i obračunatog troška temelji se na odredbi čl. 7.1., 9.1., 46., 52. i 54. Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/2012, 103/2014, 118/2014,107/2015, 37/2022, 126/2022, 138/2023, dalje: Tarifa), te tarifnom broju 1. i 2. Tarife sudskih pristojbi (NN 53/2019, 92/2021, 37/2023).

48. Tužena je izgubila ovu parnicu pa nema pravno na naknadu parničnog troška. Zato je odlučeno kao u točki III. izreke ove presude.

49. Slijedom svega navedenog presuđeno je kao u izreci.

U Poreču – Parenzo 27. veljače 2025.

S u t k i nj a:

mr. sc. Marčela Štefanuti

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove Presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana i počinje teći danom objave Presude.

Dna:

1. Pun. tužitelja,

2. Pun. tužene.