REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1435/2022-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari tužitelja ZS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Zlatku Badžaku, odvjetniku u Odvjetničkom uredu Zlatko Badžak iz Zagreba, Ljudevita Posavskog 27, protiv tuženika ERUT d.o.o., Zagreb, Ivane Brlić Mažuranić 28, OIB: 02312465778, zastupan po punomoćniku Adnanu Omanoviću, odvjetniku iz Zagreba, Amruševa 1, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 20. siječnja 2025., u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja Zlatka Badžaka, odvjetnika, zakonskog zastupnika tuženika CS i punomoćnika tuženika Adnana Omanovića, odvjetnika, te presude javno objavljene dana 27. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I

Nalaže se tuženiku ERUT d.o.o., Zagreb, Ivane Brlić Mažuranić 38, OIB: 02312465778, da na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti isplati tužitelju ZS iz [adresa], (kod Z) OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.875,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. lipnja 2022., pa do isplate, dalje na ime naknade za tuđu pomoć i njegu iznos od 348,60 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. veljače 2025. pa do isplate, i to do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku ERUT d.o.o., Zagreb, Ivane Brlić Mažuranić 38, OIB:02312465778, da na ime naknade za izgubljenu zaradu isplati tužitelju ZS iz [adresa], (kod Z), OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 867,66 eura bruto, sa zakonskim zateznim kamatama izuzev zateznih kamata koje teku na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržanih u zatraženoj bruto razlici plaće, kako slijedi:

- za 10. mjesec 2021. iznos od 199,08 eura od 16.11.2021,

- za 11. mjesec 2021. iznos od 279,72 eura od 16.12.2021,

- za 12. mjesec 2021. iznos od 293,88 eura od 16.01.2022,

- za 01.mjesec 2022. iznos od 94,98 eura od 16.02.2022,

pa do isplate, i to do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženiku ERUT d.o.o., Zagreb, Ivane Brlić Mažuranić 38, OIB: 02312465778, da tužitelju ZS iz [adresa], (kod Z), OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.350,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. veljače 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva u visini od 101,40 eura kao neosnovanim.

V Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na zakonsku zateznu kamatu na porez na dohodak i prirez poreza na dohodak, na iznos od 867,66 eura, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je od dana 12.3.2020. temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme bio zaposlen kod tuženika, te je radio na radnom mjestu tesar. Dana 14.1.2022., tuženik je raskinuo Ugovor o radu sa tužiteljem na način da ga je odjavio sa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Dana 28.9.2021. tužitelj je kao zaposlenik tuženika radio na gradilištu u Zagrebu, kada mu je prilikom postavljanja oplate na armirane betonske vertikalne zidove radi dizanja visine na određenu dimenziju, na nogu pala oplata koja je stajala na visini cca 2,5 metara, te se ozlijedio, a navedena ozljeda je dana 11.1.2022. od strane HZZO-a priznata ozljeda na radu iz predmetnog štetnog događaja. Tužitelj potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti iznos od 1.875,00 eura, na ime naknade za tuđu pomoć i njegu iznos od 450,00 eura te izgubljenu zaradu od 867,66 eura sa pripadajućim zateznim kamatama kao i naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je nesporno da je zaključen Ugovor o radu od 12. ožujka 2020. između stranaka te da je dana 14. siječnja 2022. tuženik raskinuto Ugovor sa tužiteljem, čini nespornim nastanak štetnog događaja, ali osporava da bi isti rezultirao ozljedom. Navodi da je nesporna činjenica da je tuženik isplaćivao tužitelju umanjenu plaću tijekom njegovog bolovanja iz razloga što tuženik smatra da tužitelj nije pretrpio ozljedu kako navodi u tužbi, a niti da je pretrpio posljedice ozljede kako tvrdi u tužbi.

Slijedom naprijed iznijetog tuženik predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti uz nadoknadu parničnog troška.

3. Sud je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u izjave, Izvod prometa po računu, medicinsku dokumentaciju, Obrazac eM-2P HZMO, Rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 11.1.2022., Ugovor o radu na određeno vrijeme od 12.03.202., proveo je medicinsko vještačenje po vještacima dr. Jakši Filipoviću- Čoguri i dr. Mirjani Kozina Obradović, proveo je financijsko vještačenje po Lidiji Tkalec Gradinščak, Vještak Tkalec d.o.o., sasluša je svjedoka ES, tužitelja i zakonskog zastupnika tuženika BS, kao i izvršio uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Između stranaka je nesporno je da je došlo do pada drvene ploče oplate na gradilištu na kojem je radio tužitelj, a sporna je visina naknade štete i obim ozljede tužitelja.

6. Uvidom u rješenje HZZO od 11.01.2022. Klasa: UP/I-502-03/21-02/3742, URBROJ:338-21-02-02-22-7 utvrđeno je da se ozljeda nastala dana 28.09.2021. priznaje ozljedom na radu.

7. Radi utvrđivanja sporne činjenice da li je prilikom pada drvene oplate došlo do ozljeđivanja tužitelja sud je proveo dokaz saslušanjem svjedoka i stranaka. Iz iskaza svjedok PS i zz tuženika AS proizlazi da ne spore da je drvena oplata pala ali spore da je pala na tužitelja i da ga je ozlijedila. Njihov iskaz je sud ocijenio kao subjektivan i u suprotnosti sa ostalom dokumentacijom i to medicinskom kojom je utvrđeno da je tužitelj zadobio ozljedu noge, kao i rješenjem HZZO kojim je tužitelju ozljeda priznata kao ozljeda na radu.

8. Iz iskaza tužitelja je sud utvrdio da se štetni događaj desio na način da je sa JS radio u prizemlju u rukama su držali oplatu, a iznad njih je bio radnik koji je manipulirao drugom oplatom koja mu je ispala i prvo pala tužitelju na rame, a onda na nogu i to na tetivu kraj ahilove pete. Iskazuje da prvo nije osjetio veliku bol te je nastavio raditi, a nakon toga mu je noga natekla više nije mogao obući cipelu te je zatražio medicinsku pomoć. Sud je ocijenio iskaz tužitelja kao istinit, logičan i u suglasju sa ostalim provedenim dokazima.

9. Navedena šteta je nastala u procesu rada i predstavlja štetu na radu i u vezi s radom, a temeljem odredba članka 111. stavak 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 38/95, 54/95, 65/96, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04, 68/05, 149/09, 61/11, 82/12, 73/13, 93/14, 127/17 i 98/19 u daljnjem tekstu: ZR) kojom je propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan naknaditi takvu štetu po općim propisima obveznog prava, kao i članka 25. Zakona o zaštiti na radu kojim je propisno da poslodavac odgovara radniku po načelu objektivne odgovornosti, a koje se može osloboditi ili ograničiti ako se radi o događajima nastalih zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koje poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati.

10. Sud nije prihvatio prigovore tuženika da je se tužitelj nije ozlijedio , obzirom je u dokaznom postupku utvrđeno da je u procesu rada tužitelj radio sa drvenim oplatama i da je jedna takva oplata pala na njega jer ju je ispustio drugi radnik i to sa visine.

11. Sud je u dokaznom postupku utvrdio da tužitelj nije doprinio nastanku štete, a uzrok nastanaka štetnog događaja je isključivo na strani poslodavca obzirom da isti na ovom radnom mjestu odgovara temeljem objektivne odgovornosti pa nema mogućnosti primjene članka 1067. ZOO-a, jer na strani tužitelja ne postoji nikakav propust u radnom procesu.

12. Naime, poslodavac bi se mogao osloboditi od odgovornosti temeljem članka 1067. ZOO-a ako bi dokazao da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći niti otkloniti.

13. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da tužitelj nije pridonio nastanku štetnog događaja, budući je postupao u skladu s danim mu radnim zadacima, a tuženik nije dokazao postojanje bilo kojeg eksulpacionog razloga. Naime, iz iskaza tužitelja kojem je sud u cijelosti poklonio vjeru, ne proizlazi nikakav događaj koji bi se mogao propisati krivnji tužitelja jer je sud utvrdio da je tužitelj u okolnostima u kojima je radio poklonio dužnu pažnju i nije mogao spriječiti radnju drugog radnika zbog kojeg mu je nastala šteta.

Slijedom navedenog je sud utvrdio da je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja sukladno gore citiranom članku, te da je dužan tužitelju nadoknaditi nastalu štetu.

14. Radi utvrđenja visine potraživanja sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku Jakša Filipović-Čugura koji u nalazu i mišljenju navodi da ozljedu koju je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju se mogla dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužitelja je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija. Po završenom liječenju nisu zaostale trajne posljedice. Liječenje je završeno 27. svibnja 2022. Po provedenom liječenju nisu zaostale trajne posljedice. Tužitelj je pretrpio bol jakog intenziteta u trajanju od jedan dan, srednjeg intenziteta pet dana i manjeg intenziteta 45 dana - kumulativno.

Tuđa pomoć i njega je bila potrebna 3 sata dnevno kroz 35 dana, a naruženje ne postoji.

Vještak dr. Mirjana Kozina Obradović u nalazu i mišljenju navodi da prema dostupnim podacima ozljede lijevog stopala koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju od 28.9.2021., mogle su se prema dinamici ozljeđivanja dogoditi, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i zadobivene ozljede. Kod tužitelja je potom provedena dijagnostička obrada i adekvatna terapija, a liječenje je završeno 27. svibnja 2022.

Tužitelj je u predmetnom štetnom događaju trpio strah; kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede, u daljnjem tijeku trpio je sekundarni strah (strah od zadobivene ozljede i ishoda liječenja), jačeg intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 3 dana, te blagog intenziteta u trajanju od daljnjih 21 dan ukupno. S psihijatrijskog stajališta kod tužitelja ne nalazi trajne psihičke posljedice koje bi bila posljedica predmetnog događaja.

Što se tiče ocjene fizičkih bolova, tuđe pomoći i njege te stupnja naruženja kod tužitelja, sukladna je nalazu koji je dao vještak kirurške struke.

15. Na nalaze i mišljenja nije bilo prigovora, te je sud nalaz i mišljenje u cijelosti prihvatio kao stručnu pomoć u dokazivanju tužiteljevih tegoba budući da je isti sačinjen jasno, stručno i obrazloženom u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće medicinske dokumentacije.

16. Imajući u vidu utvrđene relevantne okolnosti u smislu odredbe članka 1100. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22; u daljnjem tekstu ZOO), obzirom da je kod tužitelja došlo do povrede prava osobnosti te da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade, po ocjeni ovog suda primjerena naknada za pretrpljene fizičke bolove iznosi 1.100,00 eura, za pretrpljeni strah iznos od 775,00 eura. Temeljem članka 1095. stavak 2. ZOO-a tužitelj ima pravo na naknadu nenovčane imovinske štete na ime tuđe pomoći njege, a obzirom na opseg potrebne tuđe pomoći njege u vezi štetnog događaja ( 105 sati), time da cijena jednog sata iznosi 3,32 eura po satu. Naime, tužitelju je bila potrebna nestručna tuđa pomoć i njega pružana od strane obitelji, a tržišna cijena jednog sata u ovakvim slučajevima sukladno sudskoj praksi u vrijeme donošenja sudske odluke, stoga je sud dosudio iznos od 348,60 eura.

17. U pogledu zahtjeva za izgubljenu zaradu valja istaknuti da tužitelj ima pravo na naknadu pune plaće povodom bolovanja uzrokovanog ozljedom na radu a temeljem odredbe članka 1095. ZOO-a koja propisuje da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

18. Radi utvrđivanja visine potraživanja s navedene osnove provedeno je financijsko vještačenje po vještaku Lidije Tkalec koja u nalazu i mišljenju od 09.09.2024. navodi da izgubljena zarada tužitelja na ime razlike između potencijalne plaće koju bi tužitelj ostvario da nije bilo štetnog događaja i ostvarene naknade plaće za bolovanje u razdoblju od 01.10.2021. do 13.01.2022. godine, iznosi ukupno 867,66 EUR bruto i to:

- 199,08 EUR za listopad 2021. godine,

- 279,72 EUR za studeni 2021. godine,

- 293,88 EUR za prosinac 2021. godine i

- 94,98 EUR za siječanj 2022. godine.

19. Na nalaz i mišljenje nije bilo prigovora, te je sud nalaz i mišljenje u cijelosti prihvatio kao stručnu pomoć budući je isti sačinjen jasno, stručno i obrazloženom u skladu s pravilima struke.

20. Slijedom navedenog je ukupno dosuđen iznos od 1.875,00 eura na ime neimovinske šte, 348,60 s osnova tuđe pomoći i njege te 867,66 eura bruto s osnova izgubljene zarade. Tužitelj je odbijen sa iznosom od 101,40 eura na ime naknade za tuđu pomoć i njegu kao previsoko postavljen.

21. Odluka o visini stope zakonskih zateznih kamata temelji se na članku 29. stavak 2. ZOO-a, a teku na iznos od 1.875,00 eura od podnošenja tužbe 17.06.2022. sukladno odredbi članka 1103.ZOO-a prema kojoj naknada štete dospijeva podnošenjem pisanog zahtjeva ili tužbe, a materijalne štete u odnosu na tuđu pomoć i njegu danom donošenja presude, te izgubljene zarade danom kada je ista trebala biti isplaćena uz plaću najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Međutim, do trenutka isplate nije u potpunosti dospjela na naplatu bruto plaća (doprinosi, porez na dohodak, prirez porezu na dohodak i neto plaća) budući porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom neto iznosa plaća što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate (mišljenje Središnjeg ureda Ministarstva financija od 20.07.2007. klasa: 410-01-07-01/632, URBROJ: 513- 07-21-01/07-2), dok su zakonske zatezne kamate dospjele na naplatu neto plaća. Stoga su tužitelju dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od dospijeća pojedinog mjesečnog iznosa bruto plaće, ali s izuzetkom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak zbog čega je odbijen zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u dosuđenom bruto iznosu iz točke II presude. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom V izreke presude.

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. i 155. stavak 1. i 2. ZPP- a, a u svezi s člankom 164. stavak 1. istog Zakona, a troškovi su odmjereni sukladno OT i vrijednosti predmeta spora konačno postavljenog zahtjeva i zatraženom trošku. Tužitelj nije uspio samo u neznatnom dijelu zbog čega nisu nastali posebni troškovi. Tako je tužitelju priznat trošak sastava tužbe po 100 bodova, sastava obrazložena podneska od 13.12.2023. i 16.09.2024. od po 100 bodova, te pristupa na ročišta 22.02.2023.,07.05.2024., 05.12.2024. i 20.01.2025. sve po 100 bodova, (primjenom Tbr. 7/1, 8/1, 8/3 i 9/1 OT), ukupno 700 bodova ili 1.400,00 eura ( 1 bod= 2,00 eura)na koji iznos je pridodano 25 % PDV-a ukupno 1.750,00 eura. Na navedeni iznos valja pridodati iznos plaćenog predujma za financijsko vještačenje u iznosu od 200,00 eura i medicinsko od 400,00 eura obzirom je provođenje ovog dokaza bilo neophodno za ishod ove parnice, slijedom čega parnični trošak priznat tužitelju u ovoj pravnoj stvari iznosi 2.350,00 eura.

23. Tužitelju je temeljem članka 151. stavak 2. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak.

24. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 27. veljače 2025.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku