REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-167/2019-104

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Dariu Partlu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja CŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Jurici Tončiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Dukat d.d., Zagreb, Marijana Čavića 9, OIB: 25457712630, zastupanog po OŽ dipl. iur., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 27. siječnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Jurice Tončica, odvjetnika i punomoćnika tuženika OŽ, dipl. iur., **.**.2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Dukat d.d., Zagreb, Marijana Čavića 9, OIB: 25457712630, isplatiti tužitelju DŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 5.136,68 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. rujna 2021. do 31.12.2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Dukat d.d., Zagreb, Marijana Čavića 9, OIB: 25457712630, naknaditi tužitelju DŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 3.987,21 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. veljače 2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je kao zaposlenik tuženika doživio ozljedu na radu 24.7.2016. Tom prilikom zadobio je tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji koja je dostavljena uz tužbu.

2. Poslodavac odgovara tužitelju za štetu koju je pretrpio na radu po načelu objektivne odgovornosti, stoga na ime pravične naknade zbog povrede prava osobnosti, nakon provedenog medicinskog vještačenja, predlaže da sud presudom naloži tuženiku da mu naknadi štetu u iznosu 5.136,68 eur, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 28.9.2021. pa do isplate.

3. Tužitelj smatra da mu pripada po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 2.844,00 eura, po kriteriju pretrpljenog straha iznos od 1.000,00 eura te da mu zbog duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti pripada iznos od 1.200,00 eura. Na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu tužitelj potražuje iznos od 92,68 eura.

4. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava svoju odgovornost te tužbeni zahtjev smatra neosnovanim u osnovi i visini. Ističe se da je do štetnog događaja došlo isključivo zbog radnje tužitelja, njegovom krivnjom. Tuženik je u konkretnom slučaju poduzeo sve Zakonom predviđene mjere organiziranja i zaštite na radu: organizirao je i proveo osposobljavanje radnika za rad na siguran način, osigurao mu sredstva za rad na siguran način i kontinuirano obavještavao radnika o rizicima u svrhu prevencije istih. Međutim, postoji obveza radnika pridržavati se pravila o zaštiti na radu i rad obavljati primjenjujući dužnu pažnju. Predmetna nezgoda dogodila se na način da je tužitelju prilikom obavljanja rada u pogonu tuženika PET i ELOPAK u oko kapnula kiselina ili lužina, a cijevi i ventili iz kojih je kapnula kiselina ili lužina u oko tužitelju nalaze se na visini oko cca 3 metra te se upravo radi zaštite radnika i sprječavanja kapanja kiseline ili lužine po podu ispod ventila nalaze limene posude. U vrijeme nastanka nezgode ispod ventila je bila limena posuda veličine 1,6 m x 1,6 m, a nakon nezgode postavljena je još veća. Slijedom navedenog, da bi do nezgode uopće moglo doći, tužitelj je određeno izvjesno vrijeme morao gledati ravno gore, direktno prema posudi i ventilima, a tuženiku nije poznato iz kojih razloga je tužitelj gledao prema gore. Tužitelj je bio zaposlen kao operater linije III/4 i nije bio zadužen za pregledavanje ili popravljanje ventila i zaštitnih posuda ventila, niti mu je to u opisu poslova radnog mjesta. Ukoliko je tužitelj prije nastanka nezgode primijetio da postoji neispravnost ventila ili posude, trebao je o tome obavijestiti nadležne radnike. Iz naprijed navedenog proizlazi kako je predmetna nezgoda posljedica krajnje nepažnje tužitelja koji je bez opravdanog razloga, iako je znao za opasnost, određeno vrijeme gledao u ventil i posudu, a poslodavac ne to nije mogao utjecati, niti je unatoč provedenoj zaštiti na radu posljedice mogao izbjeći.

5. Osporava se uzročno posljedična veze između štetnog događaja i utužene štete. Tužitelj osim ozljeda od 24.7.2016. ima i druga oboljenja i ozljede koje nisu u svezi s predmetnom ozljedom na radu. Naime, tužitelju je priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata te kod istog od ranije postoji oštećenje organizma od 30% po osnovi bolesti PTSP-a. Isto tako iz medicinske dokumentacije je razvidno da postoji od ranije i bolest sluha.

6. Tuženik ističe da u vrijeme nastanka štetnog događaja s Croatia osiguranje d.d. ima sklopljenu policu osiguranja svih svojih radnika od nezgode te je tužitelj podnio odštetni zahtjev zbog ozljede zadobivene u štetnom događaju, a Croatia osiguranje d.d. je tužitelju isplatila osiguraninu na ime naknade materijalne i nematerijalne štete.

7. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

8. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u zapisnik o inspekcijskom nadzoru (str. 5- 6 spisa), prijavu o ozljedi na radu (str. 7-10 spisa), odluku o otkazu ugovora o radu (str. 14-15 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 16-69, 126-127 spisa), dopis Uniqua osiguranje pun. tužitelja od 16.3.2016. (str. 71 spisa), procjenu rizika iz rujna 2015. (str. 84-107 spisa), odluka o prihvaćenju procjene rizika (str. 108 spisa), ocjenu praktične osposobljenosti za rad tužitelja (str. 109-110 spisa), zapisnike o provedenoj obuci za sigurno rukovanje kemikalijama i potvrdu o stjecanju znanja za obavljanje poslova „neposredni izvršitelj poslova s opasnim kemikalijama“ (str. 111-113 spisa), zapisnik o inspekcijskom nadzoru (str. 114-115 spisa), fotografije pogona tuženika (str. 135-143, 248-250 spisa), lista prisustvovanja na radu u srpnju 2016. (str. 144-148 spisa), dopis Croatia osiguranja (str. 182 spisa), spis Državnog inspektorata KLASA: 116-01/19-11/51 (str. 157-162 spisa), izjavu tužitelja (str. 168 spisa), izjavu BŽ (str. 169 spisa), policu osiguranja osoba od nesretnog slučaja sklopljenu između tuženika i Croatia osiguranje (str. 190 spisa), izvršen je uvid u karton pacijenata (str. 201-226 spisa), te je proveo dokaze saslušanjem svjedoka EŽ (str. 179-180 spisa), MŽ (str. 179 spisa), PŽ (str. 180, 244-245 spisa), BŽ (str. 193-194 spisa), tužitelja (str. 195, 551-552 spisa), proveo očevid na mjestu događaja (str. 285-288 spisa), vještačenje po stalnom sudskom vještaku za zaštitu i sigurnost na radu Zvonku Kardumu (str. 415-434, 465-482 spisa), saslušanjem vještaka (str. 462-463 spisa), medicinskim vještačenjem po vještacima dr. Branimir Cerovski i dr. Gordan Makarić (str. 496-502 spisa), saslušanjem vještaka dr. Cerovskog (str. 516-517 spisa), saslušanjem vještaka dr. Makarića (str. 539-540 spisa).

9. Izvedene dokaze sud je ocijenio u skladu s odredbom čl. 8 ZPP-a.

10. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

11. Među strankama nije sporno da je u vrijeme nastanka štetnog događaja tužitelj bio zaposlen kod tuženika, te je bio zaposlen na radnom mjestu operater linije III/4. Nije sporno da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika do otkaza ugovora o radu na neodređeno vrijeme zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz) od 22.11.2017.

12. Među strankama sporna je odgovornost za nastanak štetnog događaja, budući tuženik smatra da je tužitelj isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja te uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda koje je tužitelj pretrpio, kao i visina štete koju tužitelj potražuje.

13. U zapisniku o inspekcijskom nadzoru Inspektorata rada, Služba za nadzor zaštite na radu od 18.8.2016. navodi se da je tužitelju 24.7.2016. pala u oko kiselina ili lužina iz ventila, i to u radnim prostorijama poslodavca, pogon PET i ELOPAK u kojem se obavlja punjenje mliječnih proizvoda, i to na mjestu na kojem je smještena baterija ventila instalacija, koji zauzimaju površinu od oko 3x2 metra, na visini oko 3 metra, pri čemu se ispod površine odvija komunikacija radnika, a kroz cijevi i ventile prolazi tekućina, pri čemu zbog dotrajalosti ili kvara može doći do kapanja na samom ventilu. Nakon događaja 23. na 24.7.2016. poslodavac je utvrdio da baterija ventila nije u cijelosti zaštićena posudom te da postoji mogućnost kapanja na pod ili na radnika koji bi se kretao u tom području pa je poslodavac potom dodatno ugradio limene posude i proširio zaštitu.

14. U prijavi o ozljedi na radu navodi se da se tužitelj ozlijedio 24.7.2016. u pogonu punjena PET i ELOPAK ambalaže, tijekom obavljanja redovnih poslova na punilici za PET punjenja proizvoda, a prilikom prolaska ispod prostora ventilacijske baterije svježih proizvoda radniku je kemikalija kapnula u oko. Kao očevidac štetnog događaja naveden je BŽ, a kao neposredni rukovoditelj MŽ.

15. Svjedok EŽ je iskazao da radi kod tuženika kao serviser u tehničkom održavanju, i to je radio u vrijeme štetnog događaja, ali nema nikakvih saznanja o štetnom događaju. Što se tiče posude koja se postavlja ispod cijevi kako bi spriječila kapanje, to radi zaštita na radu, a ne tehnička služba. Tehnička služba to ne postavlja. Nema saznanja o nekom kvaru na cijevi gdje se dogodila šteta, niti da je bilo što popravljano prije ili iza toga. Na nikoji način nije bio uključen u postupak nakon štetnog događaja, u smislu utvrđivanja što se dogodilo. Po njegovu saznanju ventili na cijevima se redovito održavaju, ali ne zna provjeravaju li se periodički u godini, to ovisi o šefovima Odjela. Ventil može ispuštati određene kemikalije, iako je ispravan, odnosno u procesu pranja može ispuštati kemikalije, i zato ispod postoji posuda koja to treba sakupiti. Ne zna postoji li propis koji određuje koliko mora biti duboka i široka posuda ispod ventila, koja treba skupiti kemikalije. Ventil baterija ima oko 20 do 25 ventila na visini od 3 metra i udaljeni su jedan od drugoga 10-15cm. Kapanje se događa samo za vrijeme centralnog pranja, odnosno radi se o iscjeđivanju.

16. Svjedok MŽ je iskazao da je bio neposredni rukovoditelj tužitelju. Nije bio neposredni očevidac štetnog događaja, no potvrdio je da je tužitelj stradao obavljajući svoj radni zadatak. Tužitelj je bio u radnom prostoru, radeći kao operater na stroju. Oprema i uređaji su bili u ispravnom stanju te ne zna odgovoriti na pitanje kako se nezgoda dogodila. Od više ventila koji se tamo nalaze, nisu svi bili pokriveni posudama, 10% ventila sigurno nije bilo pokriveno, a nakon što je došla inspekcija rada, jedna posuda, koja je bila tamo, je proširena i tako je smanjen rizik od nastanka štetnih događaja takve vrste od kakvog je stradao tužitelj. Nema saznanja je li tužitelj imao zaštitna sredstva u trenutku nastanka štetnog događaja. Tužitelj je bio dužan imati vizir ako je radio s kemikalijama, a je li u kritičnom trenutku radio s kemikalijama to svjedok ne zna. Vizir i rukavice su bile osigurane. Tužitelj je radio kao operater na stroju i u radu je dolazio u doticaj s kemikalijama, ali ne tijekom cijelog radnog procesa, a vizir je bio dužan imati na sebi samo dok je manipulirao s kemikalijama, ili dok čisti pogon. Štetni događaj nitko nije vidio, a prijavljen je poslovođi, a dogodio se u noćnoj smjeni. Svjedok je popunio interni obrazac prijave o ozljedi na radu, a na temelju podataka koje mu je dao poslovođa BŽ. Kada mu je predočen obrazac- tiskanica, prijava o ozljedi na radu popunjena štampanim slovima, odgovorio je da nije ispunio taj obrazac, već interni obrazac. Interni obrazac predao je g. PŽ. Radnik je dužan prijaviti ako bi primijetio kapanje na ventilima, a svjedoku nije poznato da je netko prije štetnog događaj to prijavio, a u slučaju ozljeđivanja procedura je da se radniku pruži prva pomoć. Ventili se znaju kvariti, i ako procuri treba reagirati. Ventili su dio opreme koji se znaju pokvariti. Ventili se periodički servisiraju jednom godišnje, ali neovisno o tome ventili mogu procuriti. Pri redovnom servisu se dotrajali dijelovi zamjenjuju novima. Jedina intervencija nakon što je inspekcija obavila nadzor je bilo proširenje postojeće posude. I na predmetnoj ventilskoj bateriji i prije štetnog događaja bilo je prijava da su se dogodili kvarovi, svjedok je i sam to prijavljivao. Radi se o dijelu koji se redovito servisira i dotrajava te se može i pokvariti. Bio je nazočan inspekcijom nadzoru koji se dogodio nakon štetnog događaja i nakon toga je došlo do proširenja posude, a ne prije toga. Proširenjem posude je pokrivena cijela ventilska baterija. Nije mu poznato da bi nakon proširenja posude bilo nastavljeno kapanje na pod.

17. Svjedok PŽ je iskazao da je u vrijeme štetnog događaja 24.07.2016. bio kod tuženika zaposlen kao voditelj službe zaštite na radu i zaštite od požara. Nije bio očevidac štetnog događaja, ali mu je poznato što se dogodilo iz obavijesti rukovoditelja MŽ. Njemu je g. MŽ rekao da je tijekom noći prilikom izvođenja radova došlo do ozljede oka g. DŽ. C popuno je interni obrazac prijave o ozljedi na radu u kojem stoje podaci o ozlijeđenom, vrijeme događaja i način nastanka ozljede. Nije mu poznato jesu li u konkretnom slučaju bile poduzete sve mjere zaštite na radu. Misli da je tužitelj u trenutku kad je stradao obavljao poslove operatera punjena PET i ELOPAK. Tužitelj je te zgode trebao imati na glavi vizir, isto tako i zaštitne rukavice za kemikalije, ali svjedok ne zna je li koristio ta zaštitna sredstva, no g. C je rekao da su bila osigurana i da je vizir tamo visio. Ne zna na koji način je tužitelj obavljao posao i kako se on radi i je li tužitelj počinio ili nije neku grešku pri radu, o tome podrobno zna njegov rukovoditelj. Tužitelj je prošao obuku za rad na siguran način, a isto tako je prošao i obuku za rukovanje kemikalijama i išao je na redovne liječničke preglede. Nema saznanja je li sredstvo rada i mjesto gdje je tužitelj radio bilo sigurno i je li bilo na uređajima i cijevima nekih oštećenja. Bio je nazočan inspekcijskom nadzoru kojega je proveo Inspektorat rada i potpisao je zapisnik od 18.08.2016. Pročitao je zapisnik prije nego što ga je potpisao i nije imao primjedaba na isti, odnosno njegov sadržaj. Ono što stoji u zapisniku je točno i zato ga je potpisao. U zapisniku piše da je uslijed dotrajalosti, pri čemu se misli na ventil, došlo do kapanja i također da je posuda koja je bila ispod bila premala, te nije sprječavala sakupljanje kemikalije, također da je nakon štetnog događaja ta posuda promijenjena i stavljena je veća, odnosno proširena je, to je utvrdio inspektor na očevidu. Popunio je tiskanicu o ozljedi na radu za tužitelja. Upisao je podatke u tiskanicu koje mu je dao neposredni rukovoditelj tužitelja g. MŽ. Tužitelj je koristio opremu koja se prema Pravilniku mora koristiti, no sve je te podatke popunio prema onome što je mu je rekao g. MŽ. Radnici su dužni prijaviti ako bi došlo do kapanja iz cijevi, a nema saznanja da bi netko na dan štetnog događaja od radnika prijavio kapanje. Posudu postavlja služba za održavanje. Bila je postavljena iz razloga da ako nešto kapa da se sakupi u posudu. Takva posuda bila je samo na tom dijelu jer su iznad ventilske baterije, a tim prostorom se kreću radnici. Ta posuda je trebala prevenirati da u slučaju da nešto kapne, posuda pokupi kapi. Da je bila dovoljno široka ta posuda, šteta se ne bi dogodila, odnosno ne bi došlo do štetnog događaja. Na upit suda je li tužitelj morao nositi zaštitnu opremu prilikom rada na stroju za punjenje u trenutku kad je uključena funkcija automatskog pranja, svjedok je odgovorio da je i tada morao nositi zaštitnu opremu koja uključuje vizir, pregaču za kemikalije i zaštitne rukavice. U to vrijeme bio je referent zaštite na radu, a obveza nošenja zaštitne opreme u konkretnoj situaciji propisana je Pravilnikom o upotrebi zaštitnih sredstava i tužitelju su bila na raspolaganju kritične zgode, nalaze se u blizini ventilske baterije. Kad je uključena funkcija automatskog pranja, tužitelj je obavljajući poslove na tom stroju mogao sve te poslove obavljati, i bio ih je dužan obavljati sa svom zaštitnom opremom. Nije točno da ih ne bi mogao obavljati noseći zaštitnu opremu, a njegov neposredni rukovoditelj bio je dužan kontrolirati je li nosio zaštitnu opremu. Proces pranja počinje nakon završetka proizvodnje i taj proces je automatiziran i na njega se ne može utjecati. I prije početka proizvodnje također se ide u automatsko pranje stroja, radnik ništa ne radi pri automatskom pranju, odnosno ništa ručno, nego se automatski uključuje pumpa na monitoru. Radnik samo na monitoru utipka funkciju pranja i onda se počne odvijati ta funkcija na koju se više ne može utjecati. Monitor je inače na dodir, što znači da se direktno dodirom prsta na monitor uključuje funkcija.

18. Svjedok BŽ je iskazao da je u vrijeme kada je tužitelj doživio ozljedu na radu bio zaposlenik Dukata, bio je poslovođa smjene, kao i operater, obavljao je po potrebi jedne ili druge poslove, i tužitelju je kao poslovođa bio nadređen. Kada se tužitelj ozlijedio, bio je poslovođa smjene u kojoj se to dogodilo, ali nije vidio štetni događaj. Tužitelj je radio kritične zgode na puhalici, to znači da je radio boce, odnosno na stroju za proizvodnju boca i negdje oko 23,20 došao je k svjedoku i rekao da mu je neka kiselina s visine kapnula u oko. Tek u 4 ujutro je otišao, rekavši da ide doktoru. S tužiteljem je pogledao mjesto gdje je on rekao da mu je nešto kapnulo u oko. Tužitelju je nešto kapnulo u oko kod strojeva za punjenje, a ne kod strojeva za proizvodnju boca. Iznad strojeva za punjenje nalaze se ventilske baterije i iz njih zna kapati, odnosno curiti, ovisno o tome što se u njima nalazi. To može biti kiselina, lužina i voda. Kada je došao pogledati ventilske baterije nije primijetio kapanje, tužitelj mu je pokazao ventilsku bateriju, ali nije primijetio da kapa. Iz ventilske baterije ne bi smjelo kapati, jer to znači da ona nije ispravna. Svjedok je u ranijim prigodama primijetio da zna kapati iz ventilskih baterija. Među tužiteljeve poslove spadao i rad na puhalici i rad na stroju za punjenje, dakle on je u toj smjeni mogao biti ili na jednom ili drugom stroju, ako je radio na stroju za punjenje to je u skladu s njegovim radnim mjestom. Svjedok je naveo da sada više ne može reći da se sjeća je li tužitelj radio na puhalici, ili kod stroja za punjenje. Inače se puhalice nalaze u jednoj prostoriji, a strojevi za punjenje u drugoj, no svjedok bi po sjećanju rekao da je tužitelj do njega došao iz prostorije gdje su bile puhalice, ali mu je pokazao mjesto u prostoriji za punjenje, kao mjesto gdje je došlo do nezgode. Slijedećeg jutra o predmetnom događaju obavijestio šefa O. Na stroju za punjenje radi se ili na punjenju proizvoda ili na pranju stroja. Kada radi na punjenju proizvoda, tužitelj ne mora imati zaštitnu opremu, a kada radi na pranju treba, a to uključuje naočale, rukavice i pregaču. Tada, kada mu je prijavio da mu je kapnulo u oko, tužitelj na sebi nije imao zaštitnu opremu. Ne zna odgovoriti na pitanje što je tužitelj te zgode radio na stroju za punjenje. Do kapanja može doći i kada se peru druge linije, a ne samo stroj za punjenje. Nadređeni su upozoravani da prokapava ventilska baterija, da je neispravna, poslodavac je nekada poduzimao nešto, ponekad ne, ali to nije bilo dovoljno i dolazilo je do prokapavanja. O neispravnosti ventilske baterije bili su obaviješteni i djelatnici iz tehničkog održavanja. Svjedok je e-mailom obavještava g. O, ali i servisera u smjeni. Tužitelj je mogao raditi u smjeni na stroju za punjenje i postoje različiti načini pranja. Pranje se obavlja ručno i automatski. Prvo se obavlja ručno pranje, a zatim automatsko, pri ručnom pranju se mora nositi zaštitna oprema, a kada se primjenjuje automatsko pranje, koje se uključuje preko displeja na računalu, ne mora se nositi zaštitna oprema. Svjedok je naveo da je vidio tužitelja kako vodom ispire oko, nakon što mu je rekao što se dogodilo. Stroj se može prati lužinom ili kiselinom ili samo vodom. Mogla se prati i druga linija, a da je ipak curilo kroz ventilsku bateriju.

19. U pisanoj izjavi povodom štetnog događaja svjedok BŽ je naveo da mu je dana 23./24. 7.2016. došao tužitelj i rekao da mu je s ventilske baterije kapnula kiselina u oko i da je oko ispirao vodom, a svjedok mu je predložio da odmah ode u hitnu.

20. Tužitelj je iskazao da je bio vodeći operater tehnološkog procesa i kao takav imao je zaduženja na svim strojevima, radio je na strojevima za punjenje i puhalicama. Ako je radio kao operater na stroju, nakon završenog posla morao je obaviti i njegovo čišćenje, ponekad je znao raditi u isto vrijeme više poslova. Onog dana kad se ozlijedio g. BŽ je bio poslovođa u smjeni. Kada se ozlijedio, radio je na punilici krones. Stroj je bio u fazi pripreme za proizvodnju, a to je zapravo pranje, tužitelj je obavio ručno pranje stroja, pokrenuto je automatsko pranje i otprilike kada je bila obavljena polovica automatskog pranja, nešto mu je kapnulo u oko. Tijekom automatskog pranja morao je pratiti taj proces, gledati u monitor, pratiti koncentraciju lužine i kiseline i upisivati to, a tijekom automatskog pranja ne nosi opremu na sebi jer je stroj zatvoren i nema kontakt s kemikalijama. Cijevi ventilske baterije nalaze se iznad glave, a tijekom automatskog pranja tužitelj se morao kretati oko stroja, i to ispod ventilskih baterija, a nije se tuda kretao samo on, već i drugi radnici. Upravljački monitor nalazi se točno ispod ventilske baterije. U jednom trenutku je odozgo nešto špricnulo tužitelju ispod ventilske baterije i pogodilo ga po licu i tijelu, a poslije ga je jako počelo peći desno oko. Isprao ga je vodom, a tako su ga naučili prilikom obuke o zaštiti na radu. Kako ga je i dalje peklo, javio se poslovođi BŽ, i još jednom je isprao oko, ispirao ga je još 3-4 puta u smjeni, ali nije mu bilo bolje. U hali su radnici navikli da im nešto špricne, to se događalo i ranije. U tijeku smjene kolege su mu rekli da mu je oko jako crveno i da je nateklo i da bi trebao javiti se liječniku. Tužitelj je oko jedan ili pola dva u noći otišao na hitnu, to je bilo u tijeku trajanja smjene koju je napustio. D je javio da ide na hitnu. Iz ventilske baterije ne smije kapati, odnosno ako kapa, to znači da je neispravna, radnici a i poslovođe su na to upozoravali. Ponekad, kada bi upozorili da curi iz ventilskih baterija, znalo bi se ispod staviti palete, i to označiti kao krug u koji se ne smije ulaziti. Kritične zgode ispod ventilske baterije nije niti toga bilo. Poslije nezgode nosio je tri mjeseca zavoj na oku, curila mu je krv i gnoj iz oka.

21. U dopunskom iskazu tužitelj je naveo da je do njegova ozljeđivanja došlo u trenutku dok je stroj na kojem je radio bio u fazi automatskog pranja, to se zove CIP, i tada je stroj potpuno zatvoren i prema uputama o zaštiti na radu tada radnik nije dužan koristiti vizir. U fazi koja tome prethodi, a to je priprema za automatsko pranje, bio je dužan koristiti vizir i koristio ga je, ali nakon završetka pripremne faze, kada je počelo automatsko pranje, skinuo ga je. Vizir je inače kecelja, i to se tako službeno zove i ona se stavlja na prsa, ne i na oči i glavu, na glavi se nose platnene kapice, a na oči se na stavlja ništa. Nije imao nikakve naočale za oči, niti zaštitni vizir koji bi pokrivao oči, to poslodavac nije osigurao radnicima kao dio zaštitne opreme. Nigdje u uputama za rad na siguran način nije pročitao da to mora nositi, niti je bio tako obučen. Kiselina mu je kapnula u oko na mjestu gdje su prolazili i drugi radnici, bez ikakve zaštitne opreme i koji nisu morali nositi zaštitnu opremu u prolazu, i da su se oni našli na mjestu tužitelja u trenutku kad je došlo do kapanja, dogodilo bi im se isto. Ispravno bi bilo reći da ga je kiselina zalila po glavi, radilo se o curenju. U ventilu baterije dogodio se "kuršlus", iz nje je prsnulo, a tužitelj se našao ispod nje u tom trenutku.

22. U pisanoj izjavi od 25.7.2016. tužitelj je naveo da je radio s 23./24. 7 2016. u trećoj smjeni, pogon PET i ELOPAK, a tijekom prolaska ispod ventilske baterije svježih proizvoda pala mu je kiselina ili lužina u oko. Oko je odmah isprao vodom i ispirao ga je vodom više puta, no kako ga je i dalje peklo i boljelo, javio se nadređenom poslovođi i otišao na hitnu radi saniranja ozljede.

23. Sud je proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku za zaštitu i sigurnost na radu Zvonku Kardumu koji je u nalazu i mišljenju od 15.7.2021. utvrdio da je poslodavac u konkretnom slučaju propustio obvezu osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu. Isto tako da sredstva rada i osobna zaštitna oprema budu sigurni, održavani, prilagođeni za rad i u ispravnom stanju. Poslodavac je propustio obavljati preglede, odnosno ispitivanja sredstava rada koja se koriste. Nadalje, dopustio je obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete propisane procjenom rizika. Poslodavac nije ispunio naprijed navedene obveze jer je znao za kvar ventila te da se u pogonu punjenja PET i ELOPAK nalaze cijevi na stropu i ventil baterija za cijevi te da u toku rada pranja linija brtve ne drže te da prilikom prolaska radnika ispod cijevi smještenih na stropu po radnicima curi kiselina ili lužina, što ugrožava sigurnost i zdravlje radnika.

24. U odnosu na radnika navodi se da je obvezan obavljati poslove s dužnom pažnjom i voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, te je bio dužan prije početka rada pregledati mjesto rada i izvijestiti poslodavca o uočenim nedostacima.

25. U dopunskom očitovanju na prigovore tuženika vještak je naveo da tuženik raspolaže uvjerenjem U-113-06-15.05 u pogledu radnog okoliša iz kojeg proizlazi da ispunjava uvjete o pravilima zaštite na radu. Nadalje je naveo da je poslodavac svojom procjenom rizika za poslove koje je radio tužitelj propisao zaštitnu opremu te u istoj nije naveden zaštitni vizir, što vještaka navodi na zaključak da tužitelj nije zadužio osobno sredstvo rada, vizir te da ga stoga nije morao ni koristiti.

26. U dopunskom očitovanju vještak je naveo da dokumentacija koju je tuženik dostavio u spis, svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti noćnog radnika, dokazuje sposobnost istog za noćni rad, ali ne i za poslove s posebnim uvjetima rada, sukladno čl. 3 toč. 2 i 18 Pravilnika o posebnim uvjetima rada (NN 5/84).

27. Vještak Zvonko Kardum se na ročištu 8.3.2022. očitovao da ostaje pri svom nalazu i mišljenju. Na temelju izjava svjedoka i dokumenata sudskog spisa sačinio je svoje mišljenje iz kojeg proizlazi da su i poslodavac i radnik učinili određene propuste.

Valjana je procjena rizika iz 2015.

28. Sud ocjenjuje nalaz i mišljenje vještaka Karduma kao stručan i objektivan. Vještak je u cijelosti odgovorio na zadatak vještačenja pregledom dokumentacije koja prileži spisu te nakon obavljenog očevida te je stručno uvjerljivo i iscrpno obrazložio svoje zaključke te se iscrpno i uvjerljivo očitovao i pismenim putem i usmeno na ročištu na sve prigovore tuženika.

29. Kao sastavni dio nalaza i mišljenja prileži i program ZHRHTZOP, zaduženje HTZ opreme, te ime tužitelja kao vodećeg operatera te se navodi i zaštitna oprema koju duži, i to su prsluk, hlače ljetne bijele, majica pamučna HTZ, bluza radna bijela, cipela visoka za pogon i cipela niska za pogon, odnosno nigdje se ne navodi bilo kakva zaštita za oči, pa ni vizir za oči.

30. Predmetnom spisu prileži konačna ocjena o praktičnoj osposobljenosti iz koje proizlazi da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način, odnosno da je savladao praktičnu poduku za rad na siguran način, da je prošao obuku o sigurnom rukovanju kemikalijama i edukaciju pranja pjenom, sigurnosni rad s kemikalijama i osobna higijena u prehrambenoj industriji kao vodeći operater. Nadalje, iz potvrde Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping proizlazi da je tužitelj stekao potrebna znanja za obavljanje poslova neposrednog izvršitelja poslova s opasnim kemikalijama.

31. Sud je proveo očevid na mjestu događaja, u pogonu tuženika, to je proizvodna hala PET i ELOPAK, no prema navodima tužitelja izmijenjeno je postrojenje te je tacna na stropu veća od one koja je bila u vrijeme štetnog događaja, a na očevidu je svjedok MŽ potvrdio da u cijevima na stropu ima lužine i kiseline koja služi za pranje. Nadalje je utvrđeno da je mjesto događaja, koje uključuje stroj na kojem je tužitelj radio, te strop sa cijevima, odgovara fotografijama koje prileže spisu na str. 248-250 spisa.

32. Tuženik kao poslodavac odgovara tužitelju kao radniku za štetu pretrpljenu na radu i u vezi s radom po načelu objektivne odgovornosti. Tuženik se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je šteta nastupila zbog više sile, zbog radnje treće osobe ili krivnjom radnika. U konkretnom slučaju tuženik je kao ekskulpacijski razlog isticao radnju tužitelja kao isključivi razlog nastanka štetnog događaja, te je nadalje naveo da je do nezgode moglo doći ako je tužitelj izvjesno vrijeme gledao ravno gore prema cijevima i ventilima, a iz nepoznatog razloga, budući u opisu njegova radnog mjesta nije bilo pregledavanje ili popravljanje ventila ili zaštitnih posuda ventila te se radi o krajnjoj nepažnji tužitelja koji je, znajući za opasnost, bez opravdanog razloga određeno vrijeme gledao u ventil i posudu.

33. Nedvojbeno je utvrđeno da je tužitelj radio u trećoj smjeni s 23./24.7.2026. te da je radio na punilici CRONES. Navedeno proizlazi iz iskaza tužitelja te iz prijave o ozljedi na radu u kojoj se navodi da se rad tužitelja odvijao u pogonu proizvodnje i punjenja PET i ELOPAK ambalaže te da je tužitelj obavljao redovno poslove na punilici za punjenje proizvoda. Svjedok PŽ, voditelj Službe zaštite na radu i zaštite od požara kod tuženika, naveo je u iskazu da je točno ono što stoji u zapisniku o inspekcijskom nadzoru, a u istom se navodi da se štetni događaj dogodio u pogonu PET i ELOPAK gdje se obavlja punjenje mliječnih proizvoda. Nadalje, svjedok PŽ je potpisao i prijavu o ozljedi na radu.

34. Nedvojbeno ja utvrđeno uvidom u zapisnik o inspekcijskom nadzoru da se u pogonu nalaze baterijske ventilske instalacije te je utvrđena njihova površina i visina na kojoj se nalaze te da je nakon štetnog događaja u kojem je došlo do ozljede tužitelja, poslodavac utvrdio da baterija ventila na stropu nije u cijelosti bila zaštićena posudom (tacnom) te da je postojala mogućnost kapanja na pod kiseline ili lužine, odnosno na radnike koji se kreću ispod. Iz iskaza svjedoka MŽ neposrednog rukovoditelj tužitelja, utvrđeno je da je nakon dolaska inspekcije rada, odnosno nakon štetnog događaja, jedna posuda proširena te je tako za ubuduće smanjen rizik od nastanka štetnog događaja takve vrste od kakvog je stradao tužitelj. Nadalje, iz iskaza svjedoka MŽ utvrđeno je da se ventili na stropu znaju kvariti i da iz njih zna curiti, iako se periodički servisiraju jednom godišnje, pri čemu je na predmetnoj ventilskoj bateriji i prije štetnog događaja bilo prijava da se događaju kvarovi, pa ih je i sam g. MŽ prijavljivao, a tek je s proširenom posudom, naknadno stavljenom, pokrivena cijela ventilska baterija. Iskaz svjedoka MŽ potvrđuje i iskaz svjedoka PŽ, koji je naveo da je točno ono što stoji u zapisniku o inspekcijskom nadzoru, da je do kapanja došlo uslijed dotrajalosti ventila, a posuda ispod je bila premala, pa je nakon štetnog događaja promijenjena, pri čemu se radnici kreću prostorom ispod te ventilske baterije. Iz iskaza svjedoka EŽ proizlazi da ventil može ispuštati određene kemikalije iako je ispravan.

35. Svjedoci saslušani u ovom postupku nisu bili očevici štetnog događaja, no potvrdili su da je dolazilo do kapanja lužina ili kiselina iz ventilske baterije i da posuda koja je stajala ispod baterije u trenutku nastanka štetnog događaja nije bila dovoljno velika da spriječi da kiselina ili lužina kapaju na pod, zbog čega je nakon štetnog događaja promijenjena. Slijedom navedenog, iskazi ovih svjedoka potvrđuju iskaz tužitelja u dijelu u kojem je opisao nastanak štetnog događaja, a to je da mu je u jednom trenutku, nakon što je punilica na kojoj je radio u pogonu stavljena u funkciju automatskog pranja, s visine, iz ventilske baterije špricnula u oko kiselina ili lužina, odnosno da mu je "zalila glavu" kako je naveo u dopunskom iskazu.

36. Iz dokaza provedenih u ovom postupku ne proizlazi da je tužitelj odgovoran za nastanka štetnog događaja ili da je doprinio istom. Tužitelj se nalazio kritične zgode na svom mjestu rada, kako proizlazi iz njegova iskaza, u pogonu u kojem je bio raspoređen za rad i bio je ovlašten kretati se prostorom pogona, a tuženik je bio dužan osigurati da to kretanje bude sigurno. Iz dokaza provedenih u ovom postupku ne proizlazi da je tužitelj kritične zgode radio poslove koji ne ulaze u opis poslova njegova radnog mjesta, odnosno do njegova ozljeđivanja je došlo nakon što je punilicu na kojoj je radio stavio u funkciju automatskog pranja, a nije utvrđeno iz njegova iskaza i iskaza ostalih svjedoka da je tužitelj te zgode neovlašteno pregledavao ventilske baterije ili cijevi na stropu. Iz dokaza provedenih u ovom postupku ne proizlazi da je tužitelj usmjerio pogled prema stropu radi provjeravanja instalacija na istom, već iz njegova iskaza proizlazi da se našao na tom mjestu dok je obavljao poslove svog radnog mjesta u trenutku kad je došlo do prsnuća, zbog čega je s visine iz ventilske baterije tužitelju na glavu i lice iscurila kiselina ili lužina.

37. Valja navesti da iz iskaza saslušanih svjedoka i dokumentacije u koju je sud izvršio proizlazi da je tuženik bio svjestan opasnosti od curenja kiselina ili lužina iz ventilskih baterija i upravo zato je u cilju prevencije postavljao ispod istih posude, (kako bi se spriječilo curenje na pod i po radnicima koji prolaze ispod), no utvrđeno je da je u konkretnom slučaju posuda postavljena iznad ventilske baterije iz koje je procurila kiselina ili lužina na tužitelja bila premala da spriječi takav incident, pa je, kako je nedvojbeno utvrđeno u ovom postupku, nakon štetnog događaja zamijenjena većom.

38. Slijedom navedenog, utvrđeno je da je uzrok štetnog događaja propust tuženika da osigura radnicima u pogonu kretanje prostorima pogona na siguran način te poslodavac nedvojbeno nije poduzeo sve što je mogao da bi spriječio nastanak štetnog događaja, odnosno nije pravovremeno neadekvatnu posudu ispod ventilske baterije zamijenio adekvatnom, odnosno dovoljno velikom, odnosno to je učinio tek nakon štetnog događaja (kako je utvrđeno iz iskaza svjedoka saslušanih u ovom postupku i inspekcijskim nadzorom).

39. Iz nalaza i mišljenje vještaka za zaštitu i sigurnost na radu također je utvrđeno da je poslodavac u konkretnom slučaju propustio svoju obvezu osigurati da su mjesta rada kojima se radnici koriste, u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, pri čemu je poslodavac znao za kvar ventila te da se u pogonu PET i ELOPAK nalaze na stropu cijevi i ventilske baterije za cijevi koje u toku rada ne drže te da prilikom prolaska radnika ispod istih po radnicima curi kiselina ili lužina.

40. Vezano za utvrđenje vještaka da je tužitelj prije početka rada bio dužan pregledati mjesto rada i o uočenim nedostacima obavijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika, valja navesti da je u konkretnom slučaju utvrđeno da je uzrok nastanka štetnog događaja u curenju kiseline ili lužine iz ventilske baterije koja se zajedno s cijevima nalazi na stropu, a uzrok nastanka štetnog događaja nije u stroju na kojem je tužitelj radio. Nadalje, nedvojbeno je utvrđeno da je ventilska baterija iz koje je iscurila lužina ili kiselina bila zaštićena posudom koja je trebala spriječiti curenje na pod i na radnike koji se nalaze ispod, ali je ista bila premala te je naknadno zamijenjena većom, a navedeno tužitelj ne bi mogao uočiti, niti je bio dužan uočiti prije početka rada, niti je takvo što tužitelj mogao uočiti na stropu koji je visine oko 3 metra, odnosno da je premala posuda ispod ventilske baterije te nadalje valja navesti da je tuženik nedvojbeno bio upoznat s opasnošću od curenja iz ventilskih baterija kiselina ili lužina te je upravo zato montirao posude ispod istih, pri čemu je, primjerice, i svjedok D, poslovođa smjene, iskazao da su nadređeni bili upozoravani da prokapava ventilska baterija i da je neispravna te da su o neispravnosti bili obaviješteni i djelatnici iz tehničkog održavanja. Dakle, uzevši u obzir utvrđenu činjenicu da je tuženik bio upoznat s neispravnošću dijela instalacija na stropu koje su prouzročile predmetni štetni događaja, te da je čak i poduzeo određene mjere zaštite u vidu stavljanja posude ispod ventilske baterije, što se pokazalo kao neadekvatno rješenje jer je to posuda bila premala, nakon čega je zamijenjena većom, to se u konkretnom slučaju ne može smatrati da postoji doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja, zbog toga što prije početka smjene tijekom koje se dogodio štetni događaj nije ponovno izvijestio poslodavca o neispravnosti ventilske baterije te se napominje da tužitelj svakako nije bio ni stručan utvrditi da postojeća posuda montirana ispod ventilske baterije nije dovoljno velika, već je to mogla služba zaštite na radu te valja ukazati na iskaz svjedoka EŽ, servisera u tehničkom održavanju, koji je naveo da se posude postavljaju kako bi se spriječilo kapanje, a to radi zaštita na radu. Tužitelj nije ozljedu na radu doživio zbog neispravnosti stroja na kojem je radio, već zbog neispravne i nedovoljno zaštićene ventilske baterije, koja se nalazi na stropu, na visini od oko tri metra.

41. Glede zaštitne opreme koju je tužitelj bio dužan imati na sebi ističe se da sud iskaze svjedoka PŽ te MŽ, koji su naveli da je tužitelj morao imati vizir na glavi, kao i svjedoka D koji je naveo da zaštitna oprema radnika kada radi na pranju stroja uključuje i naočale, ocjenjuje kao neživotne i neuvjerljive. Naime, tužitelj je iskazao da zaštitnu opremu koja bi uključivala vizir za glavu ili naočale za oči nije dužio, niti mu je to poslodavac osigurao, niti je bilo gdje u uputama za rad pročitao da to mora nositi, a njegov iskaz potvrđuje nalaz i mišljenje vještaka za zaštitu i sigurnost na radu Zvonka Karduma, odnosno zaključak vještaka da tužitelj nije zadužio osnovno sredstvo rada-vizir. Također valja navesti da predmetnom spisu prileži program ZHRHTZOP, zaduženje HTZ opreme, a koji se dokument odnosi na tužitelja te se u istom navodi ime tužitelja kao vodećeg operatera te se navodi i zaštitna oprema koju duži, i to su prsluk, hlače ljetne bijele, majica pamučna HTZ, bluza radna bijela, cipela visoka za pogon i cipela niska za pogon, odnosno nigdje se ne navodi bilo kakva zaštita za oči, pa ni vizir za oči. Slijedom navedenog, iskaz tužitelja u dijelu u kojem je naveo da nije dužio niti je bio obučen da treba imati zaštitu za oči u vidu naočala ili vizira dok obavlja svoju radnu operaciju, niti mu je to poslodavac osigurao, sud ocjenjuje kao životan i uvjerljiv jer je suglasan zaključku vještaka i dokumentaciji u koju je sud izvršio uvid te valja napomenuti da je u dopunskom iskazu tužitelj naveo da kad je u svom osnovnom iskazu govorio o viziru, da je pri tom podrazumijevao kecelju koje se stavlja na prsa, a ne na zaštitno sredstvo za oči (u svom iskazu tužitelj je naveo da nije morao nositi nikakvu zaštitnu opremu, pa ni vizir nakon što bi stroj za punjenje uključio u funkciju automatskog pranja, no u dopunskom iskazu je pojasnio da je pod time mislio na kecelju, odnosno na prsluk, a ne na zaštitno sredstvo za oči).

42. Iz iskaza tužitelja utvrđeno je da je nakon što mu je na glavu iscurila lužina ili kiselina i ušla u oko pristupio ispiranju očiju. Tužitelj je naveo u svom iskazu da je oko ispirao vodom onako kako su ga naučili prilikom prolaska obuke o zaštiti na radu te je više puta tijekom smjene ispirao oko, barem tri-četiri puta nakon prvog ispiranja, ali to mu nije pomoglo. Svjedok D je naveo da je vidio tužitelja, nakon što mu je tužitelj rekao što mu se dogodilo, kako ispire oko. Iz navedenog proizlazi da je tužitelj i nakon štetnog događaja poduzeo radnju sukladno uputama koje je dobio vezano uz zaštitu na radu, a radi smanjenja nastanka štete, pa se ni u tom slučaju ne može raditi o tužiteljevom doprinosu nastanku težih posljedica po njegovo zdravlje ili većem obimu štete.

43. Tuženik u ovom postupku nije dokazao da bi tužitelj bilo kojom svojom radnjom ili propustom prouzročio nastanak štetnog događaja ili doprinio nastanku istog. Utvrđeno je da je za nastanak štetnog događaja odgovoran tuženik jer nije osigurao da mjesto rada tužitelja bude sigurno i bez opasnosti za radnike, budući nije na adekvatan način zaštitio prostor kojim su se radnici kretali u pogonu, odnosno mjesto rada, od opasnosti od curenja kiselina ili lužina iz ventilskih baterija sa stropa, a upravo je curenje kiselina ili lužina iz ventilske baterije na stropu prouzročilo štetni događaj.

44. Poradi utvrđivanja visine štete koju je tužitelj pretrpio provedeno je medicinsko vještačenje po vještacima dr. Branimiru Cerovskom i dr. Gordanu Makariću.

45. U nalazu i mišljenju od 22.10.2022. vještaci dr. Cerovski i dr. Makarić su utvrdili da je tužitelj stradao u štetnom događaju 24. srpnja 2016.g., pri čemu je zadobio kemijsku opeklinu rožnice i spojnice desnog oka. Po završenom oftalmološkom liječenju zaostala je izražena suhoća desnog oka te slabiji vid na desnom oku. Tužitelja smeta boravak u prašini, na vjetru i hladnoća. Radi navedenoga, u daljnjem životu i radu morat će trajno koristiti sredstva za zaštitu isušenja rožnice, te izbjegavati dugotrajno izlaganje hladnoći, vjetru i prašini. Nadalje, tužitelj je na psihičkom planu prvotno razvio simptomatiku akutne stresne reakcije (F43.0), te nastavno pogoršanje simptomatike ratnog PTSP-a (F43.1). Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika. Između štetnog događaja i ozljeda, kao i razvoja pogoršanja psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja.

46. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jakog intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 4 dana, manjeg intenziteta 6 mjeseci kumulativno.

47. Tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 2 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 8 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj.

48. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti objedinjeno i realno ocijenjene su s 8% (s oftalmološkog stanovišta 5%, s psihijatrijskog stanovišta 5%), te će tužitelj u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu.

49. Tuđa pomoć u smanjenom opsegu od 2 sata dnevno tužitelju je bila potrebna kumulativno kroz 2 tjedna, za obavljanje kućnih poslova u kući i oko kuće, u prašini, na vjetru, na visini i sl.

50. Oftalmološko stanje tužitelja stabilizirano je 27.9.2017.g, a status psihičkih funkcija stabiliziran je 26.11.2018.g.

51. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovore je imao tuženik te ih je izložio u podnesku od 28.11.2022.

52. Vještak dr. Cerovski se na ročištu očitovao o prigovoru vezano za utvrđenje uzročno posljedične veze na način da je naveo da je prema priležećoj medicinskoj dokumentaciji tužitelj zadobio u štetnom događaju kemijsku ozljedu rožnice i spojnice desnog oka, o čemu postoji i prijava o ozljedi na radu, a to objašnjava uzročno posljedičnu vezu. Drugi je prigovor da nije pregledan zdravstveni karton tužitelja, ali to nije točno. Zdravstveni karton koji prileži spisu je pregledan i vještaci su se očitovali o tome. S oftalmološkog motrišta tj. na ocjenu trajnih posljedica, straha i bolova i potrebe za tuđom pomoći eventualne druge bolesti ili stanja nisu mogle utjecati, što je razvidno iz priloženog zdravstvenog kartona tužitelja. Što se tiče uzročno posljedične veze, ona je jasna. Tužitelj je pretrpio kemijsku ozljedu oka koja je ostavila opisane posljedice na prednjem očnom segmentu. Ocjena posljedica sa oftalmološkog motrišta je 5%, i u tom omjeru sudjeluje u sveukupnim posljedicama koje su procijenjene sa 8%. Ne radi se o mehaničkom pribrajanju posljedica koje je utvrdio vještak oftamolog s posljedicama utvrđenim po vještaku psihijatru, već se radi o njihovom objedinjavanju. S oftalmološkog motrišta je navedeno u nalazu i mišljenju da je kod tužitelja zaostala izrazita suhoća desnog oka ta slabiji vid na desnom oku, zbog čega tužitelju smeta rad na prašini, vjetru i hladnoći. Zbog navedenih posljedica morat će trajno koristiti sredstva za zaštitu i sušenja oka te izbjegavati dugotrajni boravak na hladnoći, vjetru i prašini. Nakon početne stabilizacije stanja, poslije 2.2.2017., tužitelj se nastavio liječiti, a uredni nalazi se odnose, kako je naveo oftamolog, na elektrofiziološke pretrage vidnih potencijala i na OCT pretrage, a ne odnose se na poteškoće s prednjim segmentom i s vidom, a to je predmet ocijene vještaka, pa prigovor tuženika nije utemeljen. Vještak je ostao u cijelosti kod svih ocjena iz nalaza i mišljenja.

53. Vještak dr. Gordan Makarić se na ročištu 9.9.2024. očitovao o prigovorima tuženika na način da je naveo da je izvršio uvid u presliku osobnog zdravstvenog kartona tužitelja od 16.5.2003. do 28.12.2023. U istom se već od 16.5.2003. navodi dijagnoza reakcija na teški stres (F43) pa nadalje, što podrazumijeva psihijatrijsko praćenje i propisivanje psihofarmaka tužitelju, a isto se nastavlja nakon predmetnog štetnog događaja. Dakle, navedeni podaci iz preslike osobnog zdravstvenog kartona korespondiraju s anamnestičkim podacima samog tužitelja te nisu od utjecaja na ocjenu kvalifikatornih okolnosti. Prilikom izrade vještačkog nalaza i mišljenja uzeo je u obzir činjenicu da se tužitelj prije predmetnog štetnog događaja liječio psihijatrijski radi ratnog PTSP-a. Vještačio je konkretnu osobu u konkretnom slučaju i u konkretno vrijeme te se ocjena kvalifikatornih okolnosti odnosi isključivo na predmetni štetni događaj.

54. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka dr. Makarića i dr. Cerovskog ka stručan i objektivan. Vještaci su odgovorili na zadatak vještačenja na način da su temeljito analizirali spisu prilažeću medicinsku dokumentaciju i zdravstveni karton tužitelja, a nakon prigovora tuženika na nalaz i mišljenje usmeno su se iscrpno očitovali o svim prigovorima i u cijelosti ostalih kod svojih utvrđenja iz nalaza i mišljenja.

55. Iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda koje je tužitelj u istom pretrpio, pri čemu su vještaci izvršili analizu u spis dostavljenog zdravstvenog kartona tužitelja, te su svoje ocjene o težini ozljeda i njihovim posljedicama koje su nastale na temelju štetnog događaja utemeljili isključivo na ozljedama koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju.

56. Prema čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („NN“ 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21; u daljnjem tekstu: ZOO) sud će u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, neovisno od naknade materijalne štete, a i kad nje nema. Sud je pri određivanju visine pravične novčane naknade osobito vodio računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, prouzročenom smanjenju životnih aktivnosti i potrebi za tuđom pomoći i njegom, a pravičnu novčanu naknadu za imovinsku štetu utvrdio je temeljem čl. 1095. st. 1. ZOO-a, a sve u svezi sa čl. 223. ZPP-a.

57. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene fizičke bolove, cijeneći u nalazu i mišljenju vještaka utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova i lokalitet povrede (oko), kao i njezin karakter, sud smatra da za ovaj vid štete tužitelju pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 2.844,00 eura.

58. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za pretrpljeni strah, cijeneći u nalazu i mišljenju utvrđen intenzitet i trajanje straha, sud smatra da za ovaj vid štete tužitelju pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 1.000,00 eura.

59. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu s naslova smanjenja opće životne i radne aktivnosti, sud je cijenio utvrđeni postotak smanjenja opće životne i radne aktivnosti od 8% (pri čemu sa napominje da se radi o objedinjenoj ocjeni trajnih životnih posljedica i s oftamološkog i psihijatrijskog motrišta, kako se očitovao vještak Cerovski i kako proizlazi iz nalaza i mišljenja) kao i dob tužitelja (rođ. 1965.), dakle imajući u vidu činjenicu da se radi o osobi srednje životne dobi koja će kroz dulje vremensko razdoblje osjećati posljedice zadobivenih ozljeda, ovaj sud smatra da iznos od 1.200,00 eura predstavlja pravičan iznos naknade štete po navedenom osnovu.

60. Slijedom navedenog tužitelju pripada naknada neimovinske štete od 5.044,00 eura.

61. Glede imovinske štete za tuđu pomoć i njegu navodi se da tužitelj potražuje iznos od 3,31 eur za jedan sat pomoći i njege, a tuženik je na ročištu 5.12.2024. taj iznos učinio nespornim, iz nalaza i mišljenja proizlazi da je tužitelju tuđa pomoć i njega bila potrebna ukupno 28 sati, što pomnoženo s 3,31 eur za jedan sat iznosi 92,68 eur. 62. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da tužitelju pripada pravo na naknadu imovinske i neimovinske štete od zatraženih 5.136,68 eur.

63. Tužitelj potražuje i zakonsku zateznu kamatu na imovinsku i neimovinsku štetu od 28. rujna 2021. do isplate (podnesak tužitelja od 22.2.2023.). Status psihičkih funkcija tužitelja stabiliziran je 26.11.2018, kako proizlazi i z nalaza i mišljenja. Tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena je 15. 1. 2019. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Slijedom navedenog, tužitelj osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu, od 28. rujna 2021. jer mu je do tada svakako nastupila šteta i s oftamološkog i psihijatrijskog motrišta, a nakon podnošenja tužbe.

64. Slijedom naprijed navedenog, naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade štete iznos od 5.136,68 eur sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 28.9.2021. do isplate.

65. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15) od dospijeća do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2021. do isplate na čl. 2. Zakona o izmjeni zakona o obveznim odnosima ("NN" 114/22).

66. Visina troškova parničnog postupka odmjerena je na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika prema zadnjoj istaknutoj vrijednosti predmeta spora (5.136,68 eur) i to: za sastav tužbe 100 bodova OT (Tbr. 7/1), podnesak kojim se očitovao na odgovor na tužbu 100 bodova OT (Tbr. 8/1), pristup na ročište 2.5.2019. 100 bodova OT (Tbr. 9/1), podnesak 19.7.2019. kojim je dostavljen spis inspekcijskog nadzora 25 bodova OT (Tbr. 8/4), pristup na ročište 10.9.2019. 100 bodova OT (Tbr. 9/1), pristup na ročište 2.12.2019. 100 bodova 0T (Tbr. 9/1), pristup na ročište 6.2.2020. 100 bodova OT (Tbr. 9/1), pristup na očevid 19.4.2021. 100 bodova OT (Tbr. 9/1), podnesak kojim se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka zaštite na radu od 2.9.2021. 100 bodova OT (Tbr. 8/1), pristup na ročište 8.3.2022. 100 bodova OT (Tbr. 9/1), podnesak 22.2.2023. kojim se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke 100 bodova OT (Tbr. 8/1), pristup na ročište 5.10.2023. 100 bodova OT (Tbr. 9/1), pristup na ročište 9.9.2024. 100 bodova OT (Tbr. 9/1), pristup na ročište 5.12.2024. 100 bodova OT (Tbr. 9/1), pristup na ročište 27.1.2025. 100 bodova OT (Tbr. 9/1), ukupno 1425 bodova OT, što obračunato sa paušalom od 2,00 eura za jedan bod iznosi 2.850,00 eura, a što uz obračunati PDV iznosi 3.562,50 eura.

67. Na navedeni iznos valja pridodati iznose plaćene na ime predujma za vještačenje po vještaku zaštite na radu i medicinsko vještačenje, budući je provedba ovih dokaza bila neophodna za ishod parnice, od 132,72 eura i 291,99 eura, slijedom čega parnični troška priznat tužitelju u ovoj parničnoj stvari iznosi ukupno 3.987,21 eura.

68. Tužitelju u parnični trošak nisu priznati podnesci s nadnevcima 13.12.2019., 7.1.2020., 11.2.2020., 21.9.2021. i 12.4.2022. jer nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka te za odštetni zahtjev, budući isti ne prileži spisu.

69. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 27. veljače 2025.

Sudac

Dario Partl

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku